KPP 2 - SKRIPTA

PORTAL ZA PRAVNIKE I STUDENTE PRAVA U BIH

KRIVIČNO PROCESNO PRAVO II SKRIPTA

WWW.BH-PRAVNICI.COM [email protected]

WWW.BH-PRAVNICI.COM

1 WWW.BH-PRAVNICI.COM

OBLICI KP KPP u BiH poznaje više obliga prvostepenog kp:

Redovni kp – vodi se protiv punoljetne osobe za koju postoji vjerovatnoća da je izvršila kd za koje je propisana kazna zatvora preko 5 god. Ili dugotrajni zatvor. Predviđaju se procesne ustanove za ubrzanje kp: izjašnjavanje o krivnji, pregovaranje o krivnji, imunitet svjedoka.

Sumarni (skraćeni) postupak – postupak za izdavanje kaznenog naloga koji se vodi protiv punoljetnog izvršioca kd za koje je proisana novčana kazna kao glavna kazna ili zatvor do 5 god.

U vezi sa svojstvima izvršioca kd, izdvaja se krivicni postupak protiv fizičke i protiv pravne osobe

Postupak prema maloljetnicima Zakoni o kp u BiH normiraju utvrđuju posebne postupke u slučaju :

1. Izricanja sudske opomene, 2. Izricanja mjera bezbjednosti i oduzimanja imovinske koristi, 3. Neuračunljivosti osum/opt osobe, 4. Pružanja međunarodne krivično pravne pomoći, 5. Naknada štete, rehabilitacije, 6. Izdavanje potjernice i objave.

Stadiji redovnog kp :

1) Istraga 2) Postupka optuživanja 3) Glavni pretres 4) Postupak po redovnim i vanrednim pravnim lijekovima

WWW.BH-PRAVNICI.COM


ISTRAGA Je prvi stadij redovnog krivičnog postupka

- Predstavlja prvi procesni stadij u okviru redovnog kp. - Pokreće se kad postoje osnovi sumnje da je izvršeno kd. - Pokretanje i vođenje istrage povjereno je tužiocu ( on je dominus litis ) - Povod za pokretanje istrage je prijavljivanje kd. - U toku istrage, tužilac može preduzeti sve istražne radnje ( ispitivanje osumljičenog,

saslušanje svjedoka i oštećenog, vršenje uviđaja i rekonstrukcija događaja, naređivanje postrebnih vještačenja ) .

- Pored tužioca potrebne radnje i mjere za otkrivanje kd. preduzimaju i ovlaštene službene osobe.

Istraga se okončava kada je stanje stvari dovoljno razjašnjeno da se može podići optužnica. Cilj istrage je da se stanje stvari istraži, da se pronau i prikupe potrebni dokazi i da se na osnovu toga odluči da li ima opravdanja da se određena osoba optuži pred sudom ili za to ne postoje zakonski uslovi.

Prijavljivanje kd. Jedan je od načina saznanja o izvršenom krivičnom djelu, njegovom izvršiocu. Razlikujemo:

Neposredno prijavljivanje – kada se neposredno tužiocu prijavljuje kd.

Posredno prijavljivanje – kada se kd. prijavljuje drugom državnom organu (npr. policiji ) , koji će zatim obavjestiti tužioca o izvršenom kd.

Prijavljivanje kd. moguće je putem prijave ili izvještaja. Prijava je obavijest nadleznom tužiocu o izvršenom kd. Podnosi se usmeno ili pismeno. O usmenoj prijavi sastavlja se zapisnik. U prijavi se navode bitne činjenice o krivicnom djelu i izvršiocu kao i izvori saznanja. Prijave mogu podnositi: službene i odgovorne osobe, osobe koje su ovlaštene ili dužne da pružaju pomoć i zastitu maloljetnim osobama i građani. Razlikujemo :

Obligatorno prijavljivanje ( zakonska obaveza navedenih subjekata ) i

Fakultativno prijavljivanje ( prijave građana o izvršenom kd. ) Neprijavljivanje osobe optužene od strane međ. krivičnog suda zatvor do 3 god. Prijave mogu biti : istinite ili lažne, potpune ili djelimične, one koje se odnose na jedno kd. i jednog izvršioca ili one koje sadržajno obuhvataju neki od koneksiteta, potpisane ili anonimne. Ovlaštene službene osobe podnose tužiocu izvjestaj o krivičnom djelu, a ne prijavu.

WWW.BH-PRAVNICI.COM


Postupak tužioca nakon prijavljivanja kd. Tužilac moze preduzeti sljedece aktivnosti :

1 . donijeti naredbu o provođenju istrage kada postoje osnovi sumnje da je izvršeno kd. 2. donijeti naredbu o neprovodjenju istrage ako :

- prijavljeno djelo nije kd., - ako ne postoje osnovi sumnje da je prijavljena osoba učinila kd., - ako je nastupila zastarjelost ili je djelo obuhvaćeno amnestijom, - ako postoje druge okolnosti koje isključuju krivično gonjenje.

O neprovođenju istrage obavještava se podnosilac prijave i oštećeni u roku od 3 dana od dana donošenja naredbe o neprovođenju istrage. Oštećeni i podnosilac imaju pravo podnijeti pritužbu u roku od 8 dana uredu tužioca.

3. zahtijevati od ovlaštenih službenih osoba ili drugih državnih organa, preduzeća , pravnih i fizickih osoba dostavljanje informacija kao i preduzimanja mjera za otkrivanje kd. i izvršioca ( karakteristicno za anonimne prijave) .

Predistražni postupak i provođenje istrage. Polozaj kriv. proc. subjekta

Tužilac naređuje provođenje istrage ako postoje osnovi sumnje da je izvršeno kd.

U toku istrage može preduzeti sve istražne radnje uključujući ispitivanje osumnjičenog, saslušanje oštećenog i svjedoka, vršenje uviđaja i rekonstrukcija ... Preduzima one radnje za koje smatra da su potrebne da bi se postigao cilj istrage : donošenje odluke o tome da li se može podići optužnica ili je potrebno obustaviti kp. Tuzilac ima pravo i dužan je da :

s jednakom pažnjom ispituje i utvrđuje činjenice koje terete osumnjičenog i one koje mu idu u korist,

utvrđuje činjenice potrebne za odlučivanje o imovinsko pravnom zahtjevu i oduzimanju imovinske koristi pribavljene kd.,

da je imunitet u skladu sa zakonom, izdaje pozive i naredbe i predlaže izdavanje poziva i naredbi u skladu sa zakonom, naređuje ovlaštenoj službenoj osobi da izvrši naredbu koju je izdao sud u skladu sa

zakonom.

WWW.BH-PRAVNICI.COM


Osumnjičeni i njegov branilac Na početku ispitivanja osmnjičenom će se saopštiti za koje krivično djelo se tereti i osnove sumnje protiv njega, a poučit će se o sljedecim pravima :

da nije dužan iznijeti svoju odbranu ni odgovarati na postavljena pitanja, da može uzeti branioca po svom izboru koji može biti prisutan ispitivanju, pretresanju, da ima pravo na branioca bez naknade u slučajevima predviđenim zakonom, da se može izjasniti o djelu koje mu se stavlja na teret, u toku istrage razmatrati spise i predmete koji mu idu u korist, pravo na preovodioca ako ne razumije jezik koji se koristi prilikom ispitivanja.

Osumnjičeni i njegov branilac imaju pravo predlagati sudsko obezbjeđivanje dokaza i izjaviti žalbu protiv rješenja sudije za prethtodni postpak kojim je odbijen takav prijedlog.

Ovlaštene službene osobe Na zahtijev tužioca ili po službenoj dužnosti preduzimaju radnje na otkrivanju, istraživanju i dokazivanju krivičnog djela. Nadzor tužioca nad radom ovlaštene službene osobe pokazuje dvoje:

1) Ako postoje osnovi sumnje da je izvršeno kd. s propisanom kaznom zatvora preko 5 god., ovlaštena službena osoba je dužna odmah obavjestiti tužioca i pod njegovim nadzorom preduzeti potrebne mjere na otkrivanju kd. , njegovog izvršioca i dokaza.

2) Ako postoje osnovi sumnje da je izvršeno kd. s propisanom kaznom zatvora do 5 godina

ovlaštena službena osoba je dužna obavjestiti tužioca o svim radnjama i mjerama koje je preduzela u roku od 7 dana od dana saznanja o postojanju osnovane sumnje da je izvršeno kd.

Zakoni o krivičnom postupku određuju radnje i mjere koje se mogu preduzeti radi izvršenja navedenih zadataka. Te se radnje i mjere mogu podijeliti na:

A. POTRAŽNE ili NEFORMALNE B. ISTRAŽNE ili FORMALNE

Potražne ili neformalne radnje su :

1. prikupljanje potrebnih izjava od osoba, 2. pregled preveoznih sredstava, putnika i prtljage, 3. preduzimanje potrebnih mjera u vezi sa utvrđivanjem osoba i predmeta, 4. obavljanje uvida u određenu dokumentaciju, 5. raspisivanje potrage za osobom i stvarima za kojima se traga.

Potražnim radnjama se otkrivaju i prikupljaju podaci od mogućem kd. i njegovom izvršiocu. Rezultati potražnih radnji nisu dokazi u krivičnom postupku i unose se u službenu zabilješku.

WWW.BH-PRAVNICI.COM


Istražne ili formalne radnje :

1. ovlaštena službena osoba dužna je izvršiti uviđaj i odrediti potrebna vještačenja, osim obdukcije i exhumacije;

2. može izvršiti pretresanje stana, prostorija, pokretnih stvari i osoba; 3. privremeno oduzeti predmete i imovinu; 4. preduzeti mjere radi utvrđivanja identiteta osoba; 5. zadržati osobu zatečenu na mjestu izvršenja kd.; 6. lišiti slobode osobu zatečenu na mjestu izvršenja kd.

Istražnim radnjama se dokazuje postojanje kd. i njegovog izvršioca. Rezultati istražnih radnji, pod uslovom da su radnje zakonite su dokazi i unose se u zapisnik.

Sudija za prethodni postupak Prisilne mjere i postupci kojima se ograničavaju osnovna prava i slobode osobe protiv koje se vodi kp. povjerene su sudiji za prethodni postupak, u čijem opisu poslova stoji zaštita prava i sloboda osumnjičene osobe. Ovlaštenja sudije za prethodni postupak :

određivanje pritvora, nadzor nad izvršenjem pritvora, nadzor nad komunikacijom pritvorenika sa spoljnim svijetom, izdaje naredbu za dovođenje, izdaje naredbu za pretresanje, privremeno oduzimanje predmeta i imovine... , određuje mjere zabrane, donosi rješenje o jamstvu.

Sudija za prethodni postupak je osoba kojoj će se stranke ili branilac obratiti radi iznošenja određenih dokaznih radnji prije glavnog pretresa. Riječ je o sudskom obezbjeđenju dokaza.

Oštećeni

Ima pravo da podnese prijavu o izvršenom kd.,

Da bude obavješten o neprovođenju istrage, o obustavi istrage,

Pravo na ostvarenje imovinsko pravnog zahtjeva. Oštećeni može biti :

- aktivno dokazno sredstvo ( saslušava se kao svjedok ) i - pasivno dokazno sredstvo ( tjelesni pregled oštećenog i protiv njegove

volje ), tj. važan izvor saznanja o činjenicama koje se utvrđuju u krivičnom postupku.

WWW.BH-PRAVNICI.COM


Okončanje, prekid i obustava istrage Istraga se okončava i optužnica podiže kada se postigne svrha istrage, a to je priprema predmeta za postupak optuživanja pred sudom. Ako se istraga ne završi u roku od 6 mjeseci od donošenja naredbe o provođenju istrage, potrebne mjere da bi se istraga okončala preduzet će kolegij tužilaštva. Istraga se može završiti i obustavom. Tu odluku donosi tužilac u formi naredbe pod sljedećim zakonskim uslovima :

1. djelo koje je učinio osumnjičeni nije kd., 2. postoje okolnosti koje isključuju krivično odgovaranje osumnjičenog osim ako se utvrdi da

je bio neuračunljiv u vrijeme izvršenja kd., 3. nema dovoljno dokaza da je osumnjičeni učinio kd., 4. djelo je obuhvaćeno amnestijom, pomilovanjem, zastarom.

O obustavi istrage kao i razlozima za obustavu tužilac će obavjestiti oštećenog koji ima pravo u roku od 8 dana podnijetu pritužbu uredu tužioca, zatim osumnjičenog ako je ispitan te osobu koja je prijavila djelo. Tužilac može ponovo otvoriti istragu ako se dobiju nove činjenice i okolnosti koje ukazuju da postoje osnovi sumnje da je osumnjičeni učinio kd. Ako je kod osumnjičenog nakon izvršenja nastupila takva duševna bolest da nije sposoban učestvovati u postupku, tužilac će rješenjem, nakon psihijatrijskog vještačenja, prekinuti postupak i osumnjičenog uputiti organu nadležnom za pitanja socijalnog staranja. Kad se zdravstveno stanje popravi, postupak se nastavlja. Ako nastupi zastara tokom prekida postupka, krivični postupak se obustavlja.

WWW.BH-PRAVNICI.COM


POSTUPAK OPTUŽIVANJA Predstavlja drugi stadij redovnog krivičnog postupka Obuhvata procesne norme o :

podizanju optužnice, sudskom odlučivanju o optužnici, prethodnim prigovorima optuženog i njegovog branioca, izjašnjavanju o krivnji, pregovaranju o krivnji i povlačenju optužnice.

Cilj postupka optuživanja je ostvarivanje funkcije krivičnog gonjenja i izvođenje optuženog pred sud ako su ispunjeni zakonski uslovi za dosnošenje sudske odluke.

1. Podizanje optužnice

Optužnica je procesni akt optuženja koji se podžie nakon provedene istrage, a podiže je tužilac. Nadležni tužilac optužnicu dostavlja sudiji za prethodno saslušanje nadležnog suda u pismenom obliku.

Obavezni dijelovi optužnice : 1. podaci o stvarno i mjesno nadležnom sudu pred kojim se treba održati glavni pretres, 2. ime i prezime osumnjičenog sa ličnim podacima, 3. opis djela, 4. zakonski naziv kd. s navođenjem odredbe KZ, 5. prijedlog o dokazima koje treba izvesti na glavnom pretresu, uz navođenje svjedoka i

vještaka, 6. rezultat istrage, 7. dokazi koji potkrepljuju navode optužnice.

Fakultativni dijelovi optužnice:

1. prijedlog o određivanju pritvora, produženju pritvora ili o puštanju na slobodu. Prvobitna optužnica se može mijenjati na glavnom pretresu. 2. Sudska kontrola optužnice

Svaka optužnica se predaje sudiji za prethodno saslušanje koji će odmah po njenom prijemu ispitati sljedeće :

a. da li je sud nadležan, b. da li postoje okolnosti koje isključuju krivično gonjenje, c. da li je optužnica sastavljena u skladu sa ZKP BiH.

Sudska kontrola optužnice ogleda su u odlučivanju o optužnici tj. u tome da li će je potvrditi ili odbiti sudija za prethodno saslušanje. Sudija zapravo odlučuje o tačkama optužnice.

WWW.BH-PRAVNICI.COM


Može potvrditi ili odbiti sve ili pojedine tačke optužnice u roku od 8 dana od dana prijema optužnice, u složenim predmetima u roku od 15 dana. Pod tačkom optužnice se uzima svako pojedino kd. koje se određenom optužnicom stavlja osum./opt. na teret. Za potvrđivanje optužnice sudija za prethodno saslušanje mora utvrditi da postoji osnovana sumnja da je određena osoba izvršila određeno krivično djelo. Pošto se potvrde pojedine ili sve tačke optužnice, osumnjičeni dobija status optuženog i njemu i njegovom braniocu se dostavlja optužnica. Sudija za prethodno saslušanje dostavit će optužnicu optuženom koji je na slobodi bez odlaganja, a ako se nalazi u pritvoru u roku od 24h, od potvrđivanja optužnice. Sudija će obavjestiti optuženog da u roku od 15 dana od dana dostavljanja optužnice:

1) ima pravo na podnošenje prethodnih prigovora, 2) da će ročište o izjašnjavanju o krivnji biti zakazano odmah nakon donošenja odluke o

prethodnim prigovorima, 3) da može navesti prijedloge dokaza koje namjerava izvesti na glavnom pretresu.

Ako sudija za prethodno saslušanje odbije sve ili pojedine tačke optužnice, donosi se rješenje koje se dostavlja tužiocu. Protiv ovog rješenja žalba se podnosi u roku od 24h . O žalbi odlučuje vijeće od 3 sudija u roku od 72h . 3. Prethodni prigovori

Su pravno sredstvo, a ne pravni lijek jer se ulažu protiv optužnog akta, a ne protiv sudske odluke. Pravo na podnošenje prethodnog prigovora pripada optuženom i njegovom braniocu, a o njima odlučuje sudija za prethodno saslušanje u roku od 8 dana, a njegove odluke mogu biti takve :

- da ne prihvata prigovore ili - ako ih prihvata, da otkloni ono na šta se prigovorima ukazuje.

Protiv rješenja kojim se odlučuje o prethodnim prigovirma žalba nije dopuštena. Prethodni prigovori se odnose na :

1. (ne) nadležnost suda – (stvarna nadležnost), 2. postojanje okolnosti koje isključuju krivično gonjenje, 3. formalne nedostatke u optužnici, 4. zakonitosti dokaza, 5. spajanje i razdvajanje postpaka.

WWW.BH-PRAVNICI.COM


4. Izjašnjavanje o krivnji

Izjašnjavanje o krivnji slijedi nakon što sudija za prethodno saslušanje utvrdi postojanje osnovne sumnje, potvrdi sve ili pojedine tačke u optužnici te nakon što odluči o prethodnim prigovorima ako ih je bilo. Optuženi izjavu o krivnji daje pred sudijom, tužiocem i braniocem. Optuženi može da se izjasni da je kriv. Sudija za prethodno saslušanje će izjavu unijeti u zapisnik i uputiti predmet sudiji, tj. vijeću radi zakazivanja ročišta na kojem će se provjeriti izjava o priznanju krivnje. Ročište počinje utvrđivanjem :

a. da li se do izjave došlo dobrovoljno, svjesno i sa razumijevanjem, b. da li postoji dovoljno dokaza o krivnji optuženog, c. da li je optuženi upoznat sa posljedicama u vezi sa imovinsko pravnim zahtjevom oštećene

osobe i oduzimanjem imovinske koristi pribavljene kd. d. da li je upoznat sa odlukom o naknadi troškova kp.

Izjava o poricanju krivnje znači poricanje djela koje se optuženom stavlja na teret, što usmjerava predmet u stadij glavnog pretresa. Glavni pretres se mora zakazati u roku od 30 dana od dana izjašnjavanja o krivnji. Ako se donese presuda kojom se optuženi oglašava krivim, ova izjava se ne uzima u obzir kod odmjeravanja krivično pravne sankcije. Ako se optuženi ne izjasni o krivnji sudija za prethodno saslušanje to uzima kao poricanje krivnje. 5. Pregovaranje o krivnji

Do donošenja presude i zaključenja konkretnog krivičnog postupka dolazi na osnovu stranačkog pregovaranja o krivnji. Pregovaranje o krivnji je otvoreno za sva kd. U našem krivičnom pravu pregovaranje o krivnji odvija se između osum./opt. i njegovog branioca, s jedne strane i tužioca, s druge strane. Prijedlog za postizanje sporazuma može biti iniciran od obje strane. Pregovara se o vrsti i visini krivično pravne sankcije. Predmet pregovora ne može biti odustanak tužioca od krivičnog gonjenja. Sporazum o priznanju krivnje mora se sačiniti u psimenom obliku i mora se podnijeti sudu na razmatranje i odluku. Priliokom razmatranja sporazuma o priznanju krivnje sud provjerava :

1. da li se do sporazuma o priznanju krivnje došlo dobrovoljno, svjesno i sa razumijevanjem, 2. da li je osum./opt. upoznat posljedicama koje su vezane za imovinsko pravni zahtjev i

troškove krivičnog postupka, 3. da li postoji dovoljno dokaza o krivnji osum./opt. 4. da li osum./opt. razumije da se odriče prava na suđenje,

WWW.BH-PRAVNICI.COM


5. da li osum./opt. razumije da ne može uložeiti žalbu na krivično pravnu sankciju koja će mu biti izrečena.

Ako sud prihvati sporazum o priznanju krivnje, izjava optuženog se unosi u zapisnik, a sud nastavlja sa pretresom za izricanje krivčno pravne sankcije. Postupak pregovaranja o krivnji može se odvijati do završetka glavnog pretresa. 6. Povlačenje optužnice

Iako naše procesno zakonodavstvstvo prihvata načelo legaliteta kričnog gonjenja, ipak tužilac ima pravo da odustane od krivičnog gonjenja ako smatra da više ne postoje zakonski uslovi za to. ( načelo mutabiliteta ). Načelo imutabiliteta – tužilac ne može odustati od krivičnog gonjenja, već mora u postupku ostati do kraja. Do potvrđivanja optužnice tužilac može povući optužnicu bez prethodnog odobrenja sudije za prethodno saslušanje. Nakon potvrđivanja optužnice pa do početka glavnog pretresa tužilac može povući optužnicu samo uz odobrenje sudije za prethodno saslušanje. U slučaju povlačenja optužnice sud rješenjem obustavlja kp. O obustavi se obavještava osum./opt. , branilac i oštećeni. GLAVNI PRETRES Glavni pretres je treći stadij redovnog krivičnog postupka. To je ročište na kojem se u okviru načela kontradiktornosti, neposrednosti, usmenosti i javnosti raspravlja o krivčnopravnom zahtjevu sadržanom u potvrđenoj ili na glavnom pretresu izmijenjanoj optužnici. Iznosi se teza optužbe i teza odbrane, preduzimaju se dokazne radnje, utvrđuje činjenično stanje i donosi presuda. Glavni pretres obuhvata procesne norme o : pretpretresnom ročištu, načelu javnosti, pretpostavkama za njegovo održavanje, odlaganja i prekidanje, započinjanje u pravnom smislu i tok dokaznog postupka.

1. Pretpretresno ročište Cilj pretpretresnog ročišta je pripremanje glavnog pretresa, njegovo uspješno započinjanje i tok. Planiraju se dokazi koji će se izvesti na glavnom pretresu, način izvođenja i u kom vremenu. Prisustvuju mu sudija/predsjednik vijeća, stranke i branilac. Održava se bez prisustva javnosti, i o njegovom toku se vodi zapisnik. Održavanje pretpretresnog ročišta nije obavezno.

WWW.BH-PRAVNICI.COM


2. Pretpostavke za održavanje glavnog pretresa

Odnose se na prisustvo određenog krivično procesnog subjekta. Nakon što sudija otvori zasjedanje i objavi predmet glavnog pretresa, mora se utvrditi da li su prisutne sve pozvane osobe, a ako nisu, provjerit će se da li su im pozivi dostavljeni i da li su svoj izostanak opravdale. Nedolazak tužioca/osobe koja ga zamjenjuje ima za posljedicu odlaganje gl. p. Može se kazniti novčanom kaznom do 5.000 KM. O kažnjavanju tužioca obavještava se Visoko sudsko i tužiteljsko vijeće. Prisustvo optuženog na gl. p. je obavezno i zakon isključuje mogućnost suđenja u odusustvu. Ako oputuženi koji je uredno pozvan izbjegava da dođe na glavni pretres i ako prinudno dovođenje nije uspjelo, sudija/p. v. može optuženom odrediti pritvor. Nedolazak branioca na glavni pretres ima za posljedicu odlaganje glavnog pretresa. O kažnjavanju branioca obavještava se advokatska komora čini je on član. Neopravdani izostanak svjedoka ili vještaka na glavnom pretresu može imati za posljedicu prinudno dovođenja svjedoka ili vještaka, odnosno izricanje novčane kazne do 5.000 KM.

3. Odlaganje i prekidanje glavnog pretresa Razlozi sa odlaganje glavnog pretresa su npr. : pribavljanje novih dokaza, nesposobnost optuženog da prisustvuje glavnom pretresu zbog psihičkog stanja... U rješenje kojim se odlaže glavni pretres odredit će se, ako je to moguće, dan i sat nastavka glavnog pretresa. Glavni pretres mora iznova početi, ako uz saglasnost stranaka i branoca, vijeće može odlučiti da se svjedoci i vještaci ne saslušavaju ponovo i da se ne vrši novi uviđaj, nego da se koristi zapisnik o uviđaju :

- ako je odlaganje glavnog pretresa trajalo duže od 30 dana ili - ako se glavni pretres drži pred vijećem u izmijenjenom sastavu.

Glavni pretres mora iznova početi i svi dokazi se moraju ponovo izvesti :

- ako se glavni pretres drži pred drugim sudijom/ predsjednikom vijeća. Do prekida glavnog pretresa dolazi npr. zbog odmora isteka radnog vremena ili da bi se neki dokaz pribavio u kratkom vremenu ili zbog pripremanja optužbe ili dobrane. Prekinuti glavni pretres nastavlja se uvijek pred istim sudijom/ vijećem, a ako se ne može nastaviti pred istim sudijom ili ako je prekid glavnog pretresa trajao duže od 8 dana postupit će se kao da je došlo do odlaganja glavnog pretresa.

WWW.BH-PRAVNICI.COM


4. Rukovođenje glavnim pretresom Rukovođenje glavnog pretresa odnosi se na prava i dužnosti sudije/predsjednika vijeća u pogledu:

održavanja reda u sudnici i očuvanja dostojanstva suda;

filmskog ili televizijskog snimanja na glavnom pretresu;

održavanja redoslijeda radnji na glavnom pretresu;

odlučivanje o prijedlozima stranaka, branioca;

davanje riječi strankama i braniocu za direktno i unakrskno ispitivanje svjedoka i vještaka;

dodatnog ispitivanja;

zapisnika o glavnom pretresu;

prekida glavnog pretresa;

saslušanja svjedoka ili vještaka van sudnice;

završnih riječi tužioca, oštećenog, branioca i optuženog;

objavljivanja završetka glavnog pretresa.

5. Tok glavnog pretresa Razlikuje se : početak glavnog pretresa i dokazni postupak. Početak glavnog pretresa obuhvata radnje koje stvaraju pretpostavke za poečtak glavnog pretresa. To su :

ulazak sudije/vijeća u sudnicu, utvrđivanje uslova za održavanje glavnog pretresa, utvrđivanje identiteta optuženog, potvrđivanje sastava vijeća i nadležnosti suda, davanje uputa svjedocima, vještacia i oštećenom, pouke optuženom.

Radnje kojima u pravnom smislu započinje ovaj stadij i koje slijede su : čitanje optužnice i uvodna izlaganja optužbe i odbrane. Pošto tužilac pročita optužnicu, sudija/predsjedavajući vijeća će pitati optuženog da li je razumio njene navode. Zatim će tužilac ukratko iznijeti dokaze na kojima zasniva optužnicu. To iznošenje je uvodno izlaganje. Zatim optuženi ili njegov branilac mogu izložiti koncept odbrane. Dokazni postupak na glavnom pretresu obuhvata one procesne radnje kojima se izvode dokazi potrebni za utvrđivanje pravno relevantnih činjenica i pravilno presuđenje odr. kriv. stvari. Redoslijed izvođenja dokaza na glavnom pretresu. Dokazi optužbe- dokazi odbrane- dokazi optužbe kojima se pobijaju navodi odbrane ( replika ) – dokazi odbrane kao odgovor na pobijanje (duplika ) – dokazi čije je izvođenje naredio sudija/vijeće i sve dokaze relevantne za izricanje krivično pravne sankcije ako optuženi bude oglašen krivim po jednoj ili više tačaka optužnice. Prilikom izvođenja dokaza dozvoljeno je direktno, unakrsno i dodatno ispitivanje.

WWW.BH-PRAVNICI.COM


Direktno – kada sjvedoka ili vještaka ispituje stranka/branilac koja je predložila pozivanje tog svjedoka/vještaka. Unakrsno – ispitivanje svjedoka ili vještaka koje vodi suprotna stranka/branilac. Dodatno – je ponovo direktno ispitivanje svjedoka ili vještaka do stranke/branioca koja je predložila pozivanje. U zakonu je predviđeno i sudsko ispitivanje svjedoka ili vještaka. Izmjenama i dopunama procesnog zakonodavstva u 2008. God. Otvorena je mogućnost da se optuženi na glavnom pretresu ispita u svojstvu svjedoka u vlastitoj stvari. Završetak dokaznog postupka nastupa nakon izvođenja svih dokaza stranaka te ako stranke i branilac nemaju nove dokaze, prijedloge ili oni budu odbijeni. Sudija/predsjednik vijeća daje završnu riječ strankama, oštećenom i braniocu. Prvo govori tužilac, zatim oštećeni, pa branilac pa optuženi. Završetak glavnog pretresa slijedi nakon završnih riječi tužioca, oštećenog, branioca i optuženog. Završetak glavnog pretresa objavljuje sudija/predjsednik vijeća. Zatim se sud povlači na vijećanje i glasanje radi donošenja presude.

6. Izmjena optužbe Ako tužilac ocijeni da izvedeni dokazi ukazuju da se izmijenilo činjenično izneseno u optužnici, on može na glavnom pretresu izmijeniti optužnicu. Do izmjene optužnice može doci samo u toku glavnog pretresa i to od njegovog započinjanja pa sve dok sudija/predsjednik vijeća ne objavi da je dokazni postupak završen. Izmjena optužnice može biti u korist i na štetu optuženog. Izmjene se odnose na elemente bića kd. koje kd-u daju lakši ili teži vid. Za izmjenu otužbe nije potreban pristanak optuženog ali se odbrani mora omogućiti da se izjasni povodom izmjenjene optužnice. Za izmjenu nije potrebno ni sudsko odobrenje. Izmjena optužnice znači promjene u činjeničnom opisu djela.

WWW.BH-PRAVNICI.COM


PRESUDA Presuda je najvažnija odluka koja se donosi u krivičnom pravu i njom se odlučuje o osnovnom i sporednim predmetima krivičnog prava. Donosi se po završenom glavnom pretresu . Moguće je njeno izricanje i u stadiju optuživanja, u sjednici vijeća ili na osnovu održanog pretresa u postupku po pravnom lijeku, u postupku izdavanja kaznenog naloga, u postupku prema maloljetnicima, u postupku po žalbi. Donošenje presude je u isključivoj nadležnosti suda. Presudu donosi vijeće krivičnog odjeljenja suda sastavljeno od 3 sudija, tj. sudija pojedinac za krivično djelo za koja je propisana kazna zatvora do 10 god. ili novčana kazna kao glavna kazna. U drugostepenom/ trećestepenom postupku presudu takođe donosi vijeće od 3 sudija. Presudom treba odgovoriti na pitanja : da li je izvršeno kd. , ko je izvršio kd., da li je izvršilac krivično odgovoran i da li se na izvršioca mogu primijeniti krično pravne sankcije. Prema sadržini, presude se dijele na meritorne (suštinske ) i formalne ( procesne ) . Meritornim presudama se rješava suština krivičnih stvari ( da li je izvršeno kd. , da li je optuženi kriv ) . To su : presuda kojom se optuženi oglašava krivim i presuda kojom se optuženi oslobađa optužbe. Formalna presuda je presuda kojom se optužba odbija. Presuda kojom se optužba odbija Sud je donosi onda kad postoje procesne smetnje za raspravljanje o gl. predmetu kp. Sud će izreći ovu predusu :

1. ako za presuđenje sud nije nadležan, 2. ako je tužilac od započinjanja pa do završetka gl. p. odustao od optužnice, 3. ako nije bilo potrebnog odobrenja ili ako je nadležni državni organ odustao od odobrenja, 4. ako je optuženi za isto djelo već pravosnažno osuđen, oslobođen od optužbe ili je

postupak protiv njega rješenjem pravosnažno obustavljen, a ne radi se o rješenjeu o obustavi postupka iz člana 326. ZKP BiH.

5. Ako je optuženi aktom amnestije oslobođen od gonjenja ili se krivično gonjenje ne može preduzeti zbog zastarjelosti ili ako postoje druge okolnosti koje isključuju krivično gonjenje.

Presuda kojom se optuženi oslobađa od optužbe je presuda kojom sud meritorno raspravlja i odgovara na pitanje o postojanju kd. i krivično odgovornog izvršioca. Ovu presudu sud će izreći :

1) ako djelo za koje se optuženi optužuje nije zakonom propisano kao kd., 2) ako postoje okolnosti koje isključuju krivičnu odgovornost optuženog, 3) ako nije dokazano da je optuženi učinio kd. za koje se optužuje.

WWW.BH-PRAVNICI.COM


Presuda kojom se optuženi oglašava krivim Je meritorna presuda kojom se rješava predmet spora. Donosi se nakon što sud utvrdi da je optuženi izvršio kd. za koje je optužen i da je kriv. Presuda kojom se optuženi oglašava krivim može biti:

1) Osuđujuća presuda ili presuda kojom se osoba oglašava krivom i osuđuje na određenu vrstu i visinu kazne;

2) Presuda kojom se optuženi oglašava krivim za određeno krivično djelo ako se oslobađa od kazne po odredbama KZ.

Objavljivanje presude i pismena izrada presude Sud presudu objavljuje odmah nakon što je izrečena. U složenim i obimnim predmetima sud ima pravo da odloži objavljivanje presude najvise za 3 dana. Presuda se izriče i objavljuje u ime BiH . Presuda se objavljuje u prisustvu stranaka, branioca, zakonskog zastupnika i punomoćnika. Presudu objavljue sudija/predsjedavajući vijeća, čitanjem izreke presude iz zapisnika i glavnom pretresu. Obaveza je sudije/predsjednika vijeća da nakon objavljivanja presude pouči optuženog i oštećenog o pravu na ulaganje žalbe te o pravu podnošenja odgovora na žalbu. Presuda koja je objavljena mora se pismeno izraditi u roku od 15 dana od objavljivanja, a u složenim predmetima u roku od 30 dana. Presudu potpisuju sudija/predsjednik vijeća i zapisničar. Ovjereni prijepis presude dostavlja se strankama, braniocu, oštećenom, osobi čiji je predmet oduzet, kao i pravnoj osobi kojoj je izrečeno oduzimanje imovinske koristi. Optuženom u pritovoru dostava u roku od dana, izuzetno 30. Pismeno izrađena presuda mora imati 3 dijela, kao i zakonom propisani sadržaj. Presuda mora imati : uvod, izreku ili dispozitiv i obrazloženje.

WWW.BH-PRAVNICI.COM


REDOVNI PRAVNI LIJEKOVI Pravni lijek je pravno sredstvo kojim stranke i druge ovlaštene osobe pobijaju odluku donesenu u krivičnom pravu, s ciljem da se ona ukine ili preinači. Značaj pravnih lijekova je sprečavanje pravnog dejstva nepravilnih i nezakonitih sudskih odluka. Postupak po pravnom lijeku je po svojoj prirodi fakultativan. Podjela pravnih lijekova:

1. redovni i vanredni redovnim pravnim lijekom se pobijaju odluke koje još nisu stupile na pravnu snagu, a vanrednim pravnim lijekom se pobijaju pravosnažne odluke. U našem KPP redovni pravni lijekovi su : žalba na 1-step. presudu, na 2-step. presudu i žalba na rješenje. Vanredni pravni lijek : ponavljanje postupka.

2. suspenzivni i nesuspenzivni suspenzivni odlaže izvršenje pobijane odluke, a nesuspenzivni ne odlaže.

3. devolutivni i nedevolutivni devolutivni pravni lijek ima za posljedicu da se povodom pravnog lijeka o krivičnoj stvari raspravlja pred višim sudom, a ne pred onim koji je donio pobijanu odluku. Nedevolutivni pravni lijek je onaj o kojem odlučuje isti sud koji je donio pobijanu odluku.

4. potpuni i nepotpuni potpuni pravni lijek može se uložiti iz svih zakonskih razloga, a nepotpuni samo iz nekih osnova.

Žalba na 1- stepenu presudu Žalbom na 1-step. presudu odlaže se njeno stupanje na pravnu snagu, odnosno njeno izvršenje. Žalba na 1-step. presudu je redovan, suspenzivan, devolutivan i potpun pravni lijek, kojim subjekti pravnog lijeka traže od 2-step. suda da zbog određenih nedostataka u 1-stepenoj presudi ili u 1-step. postupku izrečenu presudu potpuno ili djelimično ukine ili preinači. U našem kp. predmet takvog žalbenog postupka mogu biti presude 1-step. vijeća krivi. odjeljenja suda BiH, kao i presude opštinskog i kantonalnog suda, te osnovnog suda BD BiH. Subjekti žalbe i žalbeni rok Osobe koje su zakonom ovlaštene da ulažu žalbe nazivaju se subjkti žalbe ili žalbeni subjekt. Subjekti žalbe su: stranke, branilac i oštećeni. Tužilac može podnijet žalbu kako na štetu tako i u korist optuženog. Pravo ulaganja žalbe prošireno je i na zakonskog zastupnika, bračnog/vanbračnog druga optuženog, roditelja ili dijete i usvojioca, odnosno usvojenika. Navedeni subjekti mogu uložiti žalbu samo u korist optuženog, te kao i branilac, mogu podnijet žalbu i bez naročitog ovlaštenja optuženog, ali ne i protiv njegove volje (osim ako je optuženom izrečena kazna dugotrajnog zatvora).

WWW.BH-PRAVNICI.COM


Oštećeni može pobijati presudu samo zbog odluke suda o troškovima kp. i odluke o imovinsko pravnom zahtjevu. Žalbu može podnijeti i osoba čiji je predmet oduzet ili od koje je oduzeta imovinska korist pribavljena kd-om. Protiv presude donesene u 1. stepenu žalba se može uložiti u roku od 15 dana od dana dostavljanja prijepisa presude. Sadržaj žalbe Žalba treba sadržavati :

1) označenje presude protiv koje se podnosi žalba, 2) osnov za pobijanje presude, 3) obrazloženje žalbe, 4) prijedlog da se pobijena presuda potpuno ili djelimično ukine ili preinači, 5) potpis osobe koja podnosi žalbu.

U žalbi se mogu iznositi nove činjenice i dokazi, koji nisu predstavljeni na glavnom pretresu. Osoba koja ulaže žalbu dužna je :

1. navesti razloge zbog kojih ih ranije nije iznijela, 2. navesti dokaze, 3. navesti činjenice koje pomoću tih dokaza želi dokazati.

Žalbeni osnov i obim pobijanja 1-stepene presude Nedostaci u 1-step. odluci predstavljaju osnov za ulaganje žalbe na sudsku odluku, a mogu biti pravni i činjenični. Dakle, sudska presuda može biti nepravilna zato što je 1-step. sud pogrešno ili nepravilno primijenio procesni zakon ili materijalni zakon ili zato što je 1-step. sud pogrešno ili nepotpuno utvrdio činjenično stanje. U našem kp. presuda se može pobijati :

1. zbog bitne povrede odredaba kp., 2. zbog povrede KZ, 3. zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, 4. zbog odluke o krivično pravnim sankcijama, oduzimanju imovinske koristi, torškovima kp.,

imovinsko pravnom zahtijevu, zbog odluke o objavljivanju presude u sredstvima javnog informisanja.

Navedeni osnovi određuju obim pobijanja odluke žalbom. Naše procesno pravo propisuje da 2-step. sud, odlučujući o žalbi, ispituju presudu samo u onom obimu koji je postavljen žalbom.

WWW.BH-PRAVNICI.COM


Postupak po žalbi Odvija se u 2 dijela :

1. postupak pred 1- stepenim sudom – žalba se podnosi sudu koji je izrekao 1-stepenu presudu u dovoljnom broju primjeraka za sud, za protivnu stranku i branioca. Žalbu koja je neblagovremena, nedopuštena ili ju je izjavila neovlaštena osoba odbacit će rješenjem sudija/predsjednik vijeća. Žalba koja je uredna u pogledu sadržaja, koja je blagovremena i dopuštena dostavlja se protivnoj stranci i branioocu radi davanja odgovora. Odgovor na žalbu podnosi se 1-stepenom sudu u roku od 8 dana od dana prijema. Žalba i odogovr na žalbu podnosi se 1-stepenom sudu u roku od 8 dana od dana prijema. Žalba i odgovor na žalbu dostavlja se 2- stepenom sudu, čime se završava postupak pred 1-stepenim sudom.

2. postupak pred 2-stepenim sudom – u 2. stepenu sudi vijeće apelacionog odjeljenja suda sastavljeno od 3 sudija. Predsjednik apelacionog odjeljenja dostavlja spis predsjedniku apelacionog vijeća koji određuje sudiju izvjestioca. Kada sudija izvjestilac pripremi spis, predsjednik vijeća će zakazati sjednicu vijeća. O tome se obavještava tužilac, optuženi i njegov branilac. Njihov nedolazak ne sprečava održavanje sjednice vijeća. Sjednica počinje izlaganjem podnosioca žalbe, a nakon toga druga stranka izlaže odogovor na žalbu. 2- stepeni sud donosi odluku u sjednici vijeća ili na osnovu održanog pretresa.

Odluke po žalbi Vijeće apelacionog odjeljenja donosi odluku u sjednici vijeća ili na osnovu održanog pretresa. U formi rješenja 2-stepeni sud odlučuje kad :

- odbacuje žalbu kao neblagovremenu ili nedopuštenu, - ukida 1- stepenu presudu i određuje održavanje pretresa pred 2-stepnim sudom.

U formi presude 2- stepeni sud odlučuje kad:

- odbija žalbu kao neosvnovanu i potvrđuje 1- stepenu presudu, - preinačava 1- stepenu presudu.

Žalba na presudu 2- stepenog suda U našem KPP usvojen je princip dvostepenosti jer je protiv svake prvostepene presude dozvoljena žalba. Izazetak od načela dvostepenosti :

ako je vijeće žalbenog odjeljenja preinačilo 1- stepenu presudu kojom je optuženi oslobođen od optužbe i izreklo presudu kojom se optuženi proglašava krvim,

ako je vijeće žalbenog odjeljenja povodom žalbe na oslobađajuću presudu na raspravi donijelo presudu kojom se optuženi proglašava krivim.

WWW.BH-PRAVNICI.COM


O žalbi na 2- stepenu presudu odlučuje 3- stepeno vijeće sastavljeno od 3 sudija, prema odredbama koje se primjenjuju u postupku pred 2- stepenim sudom. Žalba na rješenje Na određenja rješenja žalba je dozvoljena, a na druga nije. Protiv rješenja suda donesenog u prvom stepenu stranke, branilac i osobe čija su prava provrijeđena mogu podnijeti žalbu kad u ovom zakonu nije izričito određeno da žalba nije dopuštena. To je prva grupa rješenja. Drugu grupu čine ona rješenja koja se donose radi pripremanja glavnog pretresa i presude i koja se mogu pobijati samo u žalbi na presudu. U kp. za kd. iz nadležnosti Suda Bih, o žalbi na rješenje koje je doneseno u 1. stepenu odlučuje vijeće apelacionog odjeljenja, ako zakonom nije drugačije određeno. O žalbi protiv rješenja sudije za prethodni postupak/sudije za prethodno saslušanje odlučuje vijeće od 3 sudija istog suda, osim ako zakonom nije drugačije određeno. O žalbi protiv rješenja donesenog u 1. stepenu pred Vrhovnim sudom FBiH/RS odlučuje vijeće apelacionog odjeljenja tog suda. Rok za žalbu na rješenje je 3 dana od dana dostavljanja rješenja. Žalba na rješenje ima suspenzivno dejstvo, dakle odlaže izvršenje rješenja. VANREDNI PRAVNI LIJEKOVI Zakoni o kp. poznaju samo jedan vanredni pravni lijek, riječ je o zahtjevu za ponavljanje postupka. U našem kp. mogućnost korištenja vanrednog pravnog lijeka ograničena je zakonom i povezana sa pogrešno utvrđenim činjenicama.

1) Pojam i vrste ponavljanja postupka

Ponavljanje kp predstavlja vraćanje pravosnažno završenog postupka u neku raniju fazu te ponovo vođenje postupka od te faze nadalje. U okviru vanrednog pravnog lijeka razlikuje se :

a. Nepravo ponavljanje kp. dolazi do promjene u pravosnažnoj sudskoj odluci ali bez ponavljanja postupka.

b. Nastavljanje kp. u slučaju pravosnažne obustave postupka zbog toga što su postojale procesne smetnje za dalje vođenje postupka.

c. Ponovo pokretanje kp na zahtjev tužioca se može dosputiti ponavljanje kp ako se podnesu novi dokazi na osnovu kojih se sud može uvjeriti da su se stekli uslovi za ponovo pokretanje kp.

WWW.BH-PRAVNICI.COM


d. Ponavljanje kp završenog pravosnažnom presudom u korist osuđenog ima za cilj da se u ponovljenom postupku osuđeni oslobodi od optužbe ili da optužba bude odbijena ili da bude osuđen po blažem KZ.

e. Zakonski uslov za ponavljanje kp završenog pravosnažnom presudom na štetu optuženog ako je presuda kojom se optužba odbija donesena zbog tužiočevog odustajanja od optužbe, a dokaže se da je do ovog odustajanja došlo usljed kd. korupcije ili kd. protiv službene ili druge dužnosti dužioca.

2) Subjekti i rok

Zahtjev za ponavlajnje kp mogu podnijet stranke i branilac, a poslije smrti osuđenog zahtjev u njegovu korist mogu podnijet tužilac i osobe koje su ovlaštene da ulože žalbu na 1- stepenu presudu u korist optuženog. U korist osuđenog, zahtjev za ponavljanje kp može se podnijeti i pošto je osuđeni izdržao kaznu i bez obzira na zastarjelost, amnestiju ili pomilovanje.

3) Postupak odlučivanja

O zahtjevu za ponavljanje kp odlučuje vijeće sastavljeno od 3 sudija suda koji je u ranijem postupku sudio u prvom stepenu. U rješenju kojim se dopušta ponavljanje kp sud će odlučiti da se odmah zakaže novi glavni pretres. Zahtjev za ponavljanje postupka dostavlja se pritivnoj stranci koja ima pravo u roku od 8 dana odgovoriti na zahtjev. Sud je u ponovljenom postupku vezan zabranom reformatio in peius. Odluke koje se mogu donijeti u ponovljenom postupku su :

Ako se ponovljeni postupak obustavi do početka glavnog pretresa sud će rješenjem o obustavi postupka ukinuti i raniju presudu, i

Presuda kojom će se prethodna presuda djelimično ili u cjelini staviti van snage ili ostaviti na snazi.

Zabrana reformatio in peius, beneficium coahes i prošireno djelovanje žalbe

Zabrana reform. in peius štiti optuženog u pogledu nepovoljnog utvrđivanja činjeničnog stanja, primjene KZ, izricanaja strožije krivično pravne sankcije nego što je bila u obijanoj presudi. Ustanova beneficium coahes predviđa da pozitivni efekti žalbe za jednog od optuženih budu prošireni i na ostale saoptužene. Sprečava se različito postupanje sa saoptuženim koji su u zajedničkom postupku i istom presudom oglašeni krivim. Žalba zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stana ili zbog povrede KZ podnesena u korist optuženog sadrži u sebi i žalbu zbog odkuke o krivično pravnoj sankciji i oduzimanju imovinske koristi.

WWW.BH-PRAVNICI.COM


KAZNENI NALOG U krivično procesnom zakonodavstvu u BiH postupak za izdavanje kaznenog naloga predstavlja skraćeni oblik kp koji se vodi za lakša kd. i u okviru kojeg je moguće optuženom izreći odgovarajuću krivično pravnu sankciju ili mjeru bez provođenja glavnog pretresa. Zakonski uslovi za provođenje ovog postupka su :

1. da je u pitnaju kd. za koje je propisana kazna zatvora do 5 godina ili novčana kazna kao glavna kazna,

2. da tužilac raspolaže sa dovoljno dokaza koji pružaju osnov za tvrdnju da je osumnjičeni učinio kd koje mu se stavlja na teret,

3. da je tužilac u optužnici zatražio od sudije pojedinca da izda kazeneni nalog, 4. da je tužilac zatražio izricanja 1 ili vie od taksativno navedenih krivično pravnih sankcija ili

mjera. Postupak po zahtjevu tužioca za izdavanje kaznenog naloga Sudija pojedinac kazneni nalog izdaje presudom, ali postoje i druge mogućnosti koje su predviđene zakonom, a to su :

neprihvatanje zahtjeva za izdavanje kaznenog naloga Sudija pojedinac će odbaciti zahtjev za izdavanje kaznenog naloga ako ustanovi :

da postoji osnov za spajanje postupka,

da se radi o kd. za koje je porpisana kazna zatvora preko 5 god.,

ako je tuilac zatražio izricanje krivično pravne sankcije ili mjere koja po zakonu nije dopuštena.

Tužilac ima pravo žalbe na rješenje kojim se ne prihvata zahtjev za izdavanje kaznenog naloga. O žalbi odlučuje vijeće od 3 sudija u roku od 48h .

prihvatanje zahtjeva za izdavanje kaznenog naloga Sudija pojedinac može prihvatiti zahtjev za izdavanje kaznenog naloga. U toj situaciji sudija će prvo potvrditi optužnicu, a zatim zakazati saslušanje optuženog bez odlaganja, a najkasnije u roku od 8 dana od dana potvrđivanja optužnice. Na ročištu za saslušanje optuženi se može izjasniti da nije kriv, a može staviti i prigovore na optužnicu.

WWW.BH-PRAVNICI.COM


SUDSKA OPOMENA Je mjera upozorenja koja se može izreći punoljetnom izvršiocu za lakša kd. za koja je predviđena kazna zatvora do 1 god. ili novčana kazna, s tim da su izvršena pod olakšavajućim okolnostima. Može se izreći i za kd. za koja je propisana kazna zatvora do 3 god., pod uslovima pripisanim zakonom. Može se izreći i za kd. u sticaju ali samo onda ako je izricanje te krivično pravne sankcije moguće za svako od kd. izvršenih u sticaju. Sudska opomena se izriče rješenjem koje mora imati uvod, izreku i obrazloženje. Protiv rješenja o sudskoj opomeni dozvoljena je žalba u roku od 15 dana od dana dostavljanja rješenja. Rješenje o sudskoj opomeni se može pobijati zbog : bitnih povreda odredaba kp, povreda KZ, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, nisu postojale okolnosti koje opravdavaju izricanje ove sankcije. O žalbi na rješenje o sudskoj opomeni odlučluje 2- stepeni sud, koji može donijeti sljedeće odluke :

1. presudu kojom se optuženi oglašava krivim i osuđuje na kaznu, 2. presudu kojom se optuženi oslobađa od optužbe povodom bilo čije žalbe, 3. poresudu kojom se oputžba odbija provodom bilo čije žalbe, 4. rješenje kojim se, pod zakonskim uskovima, žalba odbauje kao neblagovremena,

nedozvoljena, 5. rješenje kojim se žalba odbija kao neosnovana, 6. rješenje kojim se ukida rješenje o sudskoj opomeni i određuje održavanje rasprave.

WWW.BH-PRAVNICI.COM


POSTUPAK PREMA MALOLJETNICIMA

1. Odredbe koje se primjenjuju u postupku prema maloljetnicima U postupku prema maloljetnicima primjenjuju se specifične zakonske odredbe, a da bi se one mogle primjeniti neophodno je da je osoba u vrijeme izvršenja kd. maloljetna i da u vrijeme suđenja nije navršeila 21 god. Krivični postupak se ne može voditi prema maloljetniku koji u vrijeme izvršenja kd. nije navršio 14 god. Ako je maloljetnik sudjelovao u izvršenju kd. zajedno sa punoljetnim osobama, postupak prema njemu će se izdovjiti i provesti prema pravilima specifičnog postupka.

2. Osnovne specifičnosti postupka prema maloljetnicima

Svrha postupka prema mlaoljetniku se ogleda u traženju najpogodnijih mjera za njegovu pozitivnu socijalnu integraciju. Postupak vodi sudija za maloljetnike . Vijeće za maloljetnike u sastavu od 3 sudija odlučuje po žalbama protiv odluke sudije za maloljetnike. Sudija za maloljetnike, kao i druge sudije koje učestvuju u vijeću za maloljetnike, moraju imati iskustva u radu sa maloljetnicima. Naročito je naglašena hitnost postupanja suda. Pravo na odbarnu uz pomoć barnooca je postavljeno bez ograničenja. Postupak prama maloljetniku se odvija iz isključenje javnosti. Maloljetnik se može izuzetno pritvoriti iz sljedećih razloga:

opasnost od bjegstva,

koluzijska opasnost,

opasnost od ponovnog izvršenja kd. Odluku o određivanju pritvora donosi sudija za maloljetnike i vijeće za maloljetnike. Pritvor može trajati najtuže mjesec dana. Vijeće za maloljetnike može produžiti pritvor za još 2 mjeseca. Nakon završetka pripremnog post. , pritvor može da traje najduže još 6 mjeseci. Zakoni o kp. predviđaju posebne mjere zaštite i pomoći maloljetniku ako srdina u kojoj živi na njega negativno utiče. Postupak prama maloljetniku pokreće se na zahtjev tužioca. O pokretanju i vođenju postupka prema maloljetniku obavještavaju se roditelji i druge osobe koje su dužne da se staraju o njemu. U postupku učestvuje i organ starateljstva.

WWW.BH-PRAVNICI.COM


U potupku prema maloljetniku dužnosti svjedočenja oslobođeni su : roditelj, staratelj, usvojilac, socijalni radnik, vjrski ispovjednik i branilac. Prava i dužnosti sudije za maloljetnike :

1) u pripremnom postupku utvrđuje okolnosi potrebne za ocjenu duševne razvijenosti maloljetnika, ispituje sredinu i prilike u kojima maloljetnik živi,

2) određuje način izvođenja pojedinih radnji, 3) može narediti da se maloljetnik smjesti u prihvatilište, odgojnu ili sličnu ustanovu, 4) kad primi obrazloženi prijedlog tužioca, zakazuje ročište ili glavni pretres, 5) izriče maloljetniku odgojnu mjeru ili kaznu maloljetničnog zatvora.

Prava i dužnosti vijeća za maloljetnike :

1. ogtdlučuje o neslaganju tužioca i sudije za maloljetnike o pokretanju pripr. post. prema maloljetniku,

2. vrši kontrolu neophodnosti pritvaranja maloljetnika, 3. odlučuje o neslaganju sudije za maloljetnike s prijedologom tužioca o obustavi

postupka prema maloljetnicima, 4. odlučuje u postupku po žalbi protiv presude i rješenja sudije za maloljtnike.

3. Tok postupka prema maloljetniku Pripremni posutpak Za pokretanje pripremnog postupka potrebno je da tužilac podnese zahtjev za pokretanje pripremnog postupka sudiji za maloljetnike i da sudija zahtjev prihvati. Po završenom pripremnom postupku sudija za maloljetnike dostavlja spise tužiocu koji je dužan u roku od 8 dana zahtijevati da se pripremni postupak dopuni ili izjaviti da odustaje od gonjenja i podnijeti prijedlog za obustavu postupka ili za izricanje odgojne mjere ili kazene. 1-stepeni postupak pred sudijom za maloljetnike Sudija za maloljetnike dužan je zakazati glavni pretres u roku od 8 dana od dana prijema prijedloga tužioca ili od dana kad je na ročištu odlučeno da se održi glavni pretres. Na ročište će biti pozvani : tužilac, maloljetnik, branilac, roditelj/staratelj, organ starateljstva. Isti se pozivaju i na glavni pretres. Odluke koje može donijeti sudija za maloljetnike :

Rješenje kojim se postupak obustavlja,

Rješenje kojim se izriče odgojna mjera maloljetniku,

Presda kojom se maloljetniku izriče kazna maloljetničkog zatvora. Postupak po pravnim lijekovima Može se govoriti o žalbi na presudu i žalbi na rješenje, te o ponavljanju kp, dakle isti pravni lijekovi koje poznaje i postupak protiv punoljetnog izvršioca kd. Razlike su :

skraćen rok za ulaganje žalbe i iznosi 8 dana od dana prijema presude,

osobe koje imaju pravo na žalbu mogu je izjaviti i protiv volje maloljetnika,

sa sjednice vijeća javnost je isključena,

žalba ima suspenzivno i nesuspenzivno dejstvo,

vijeće za mloljetnike može preinačiti 1- stepenu odliku i izreći težu mjeru samo ako je to tužilac predložio.

WWW.BH-PRAVNICI.COM


4. Odgojne preporuke

To su zamjena za pokretanje i vođenje kp i primjenjuju se izvan kp Krivično zakonodavstvo u BiH omogućava izricanje odgojnih preporuka za kd. za koje je propisana novčana kazna ili kazna zatvora do 3 god. Uslovi za pimjenu odgjnih preporuka su : maloljetnikovo priznanje kd. i njegova spremnost za pomirenje sa oštećenim. Odgojne preporuke su :

a. Lično izvinjenje oštećenom, b. Naknada štete oštećenom, c. Redovno pohađanje škole, d. Rad u korist humanitarnih organizacija ili lokalne zajednice, e. Liječenje u odgovarajućoj zdravstvenoj ustanovi (primjenjuje tužilac)., f. Smještaj u drugu porodicu...

Odgojna preporuka može trajajati najduže 1 god.

WWW.BH-PRAVNICI.COM


ODGOVORNOST PRAVNIH OSOBA ZA KD Prva specifičnost je vođenje jedinstvenog postupka protiv pravne osobe i fizičke osobe kao izvršioca, u kojem egzistira 1 optužnica i izriče se 1 presuda. Tužilac može odlučiti da protiv pravne osobe ne zahtijeva pokretanje kp (načelo oportuniteta) kada okolnosti slučaja ukazuju da to ne bi bilo cjelishodno jer je :

1) doprinos pravne osobe izvršenjeu kd. bio neznatan, 2) pravna osoba nema imovine, 3) ima tako malo imovine da ne bi bila dovoljna ni na pokriće troškova postupka, 4) ako je protiv pravne osobe započet stečajni postupak.

Pravna osoba mora imati svog zastupnika. Uz zastupnika optužena pravna osoba može imati i branoca. Zakon propisuje i dodatne obavezne sastavne dijelove optužnog akta i presude. Na glavnom pretresu se pro saslušava optuženi, a nakon toga zastupnik pravne osobe. U kp protiv optužene pravne osobe, na prijedlog tužioca sud može odrediti privremene mjere osiguranja. Ako postoji opravdana bojazan da će u okvriu optužene pravne osobe biti ponovljeno djelo i da će za njega biti odogorna pravna osoba ili postoji prijetnja da će se djelo počiniti, sud može u istom postupku pravnoj osobi zabraniti obavljanje 1 ili više djelatnosti na određeno vrijeme. Sud može zabraniti i satusne promjene pravne osobe koje bi za posljedicu imale brisanje pravne osobe iz sudskog registra. PREKID POSTUPKA U SLUČAJU NASTUPANJA DUŠEVNE BOLESTI OSUM/OPT. Ako je kod osum/opt. nakon izvršenja kd. nastupila takva duevna bolest da nije sposoban učetvovati u postupku, tužilac ( u istrazi ) sud ( nakon završetka istrage ) će rješenjem nakon psih. vještačenja prekinuti postupak i osum/opt. uputiti organu nadležnom za pitanja soc. staranja. Kada se stanje poboljša, kp će se nastaviti. Ako u toku prekida postupka nastupi zastarjelost, kp. se obustavlja rješenjem koje donosi vijeće od 3 sudija.

WWW.BH-PRAVNICI.COM


POSTUPAK U SLUČAJU NEURAČUNJLJIVOSTI OSUM/OPT. Ako je osumnjičeni učinio protivpravno djelo u stanju neuračunjljivosti , tužilac će u optužnci postaviti prijedlog da sud utvrdi da je osumnjičeni učinio protivpravno djelo u stanju neuračunjljivosti i da mu se privremeno odredi prisilni smještaj u zdravstvenoj ustanovi. Ako sud nakon glavnog pretresa utvrdi da je optuženi učinio protivpravno djelo u stanju neuračunljivosti presudom će odrediti prisilni smještaj u zdravstvenoj ustanovi u trajanju od 6 mjeseci. Dozvoljne žalba u roku od 15 dana. Ako sud utvrdi je da optuženi u vijrme izvršenja djela nije bio u stanju neuračunljivosti, a tužilac ne odustane od prijedloga, sud će donijeti presudu kojom se optužba dobija. POSTUPAK U SLUČAJU OBAVEZNOG LIJEČENJA OD ZAVISNOSTI S obzirom da je kd. izvršeno pod odlučujućim djelovanjem zavisnosti od alkohola ili opojnih droga, zakonm je predviđeno da se o toj mjeri ne može odlučivati bez nalaza i mišljena vještaka. Ako je pri izricanju uslovne osude izvršiocu određeno liječenje na slobodi a on mu se nije podvrgao ili ga je samovoljno napustio sud može nakon saslušanja tužioca i izvršioca i mišljenja ljekara odrediti opozivanje uslovne osude ili prinudno izvršenja mjere bezbjednosti obaveznog liječenja od zavisnosti. ODUZIMANJE PREDMETA Predmeti koji su upotrebljeni ili su bili namijenjeni za izvršenje krivičnog djela ili koji su nastali njegovim izvršenjem oduzet će se, kad postoji opasnost da će biti ponovo upotrebljeni za izvršenje krivičnog djela ili kad se radi zaštite opšte bezbjednosti ili iz razloga morala oduzimanje čini apsolutno neophodno,ako su vlasništvo izvršioca. Mjera bezbjednosti oduzimanja predmeta izriče se presudom kojom se optuženi oglašava krivim. Odluka o oduzimanju predmeta je u formi rješenja i sudija,odnosno vijeće sudija je donosi odmah nakon donošenja oslobađajuće presude,presude kojom se optužba odbija ili riješenja kojim se obustavlja postupak.

WWW.BH-PRAVNICI.COM


ODUZIMANJE IMOVINSKE KORISTI PRIBAVLJENE KRIVIČNIM DJELOM Niko ne može zadržati imovinsku korist pribavljenu krivičnim djelom i ona mora u zakonom propisanom postupku biti oduzeta. Sud će visinu iznosa imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom utvrditi po slobodnoj ocjeni. Imovinska korist se oduzima po službenoj dužnosti. Protiv odluke o oduzimanju imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom može se izjaviti žalba i uložiti zahtjev za ponavljanje postupka. POSTUPAK ZA OPOZIVANJE USLOVNE OSUDE Pokreće se na prijedlog tužioca ili po službenoj dužnosti kod suda koji je sudio u prvom stepenu. Pokreće se kad je u uslovnoj osudi određeno da će se kazna izvršiti ako osuđeni ne vrati imovinsku korist pribavljenu krivičnim djelom, ne nadoknadi štetu ili ne ispuni dr.obaveze, a osuđeni u određenom roku nije ispunio te obaveze. Ako osuđeni nije ispunio obaveze, sud će donijeti presudu kojom će opozvati uslovnu osudu i odrediti da se utvrđena kazna izvrši ili produži rok za ispunjenje obaveze ili je zamjeniti dr.obavezom ili osloboditi osuđenog ispunjenja obaveze. Ako nema osnova za donošenje takve odluke, postupak se obustavlja. DONOŠENJE ODLUKE O BRISANJE OSUDE, PRESTANKU MJERA BEZBJEDNOSTI I PRAVNIH POSLJEDICA OSUDE Brisanje osude je moguće po službenoj dužnosti i po prijedlogu osuđenog (molbi). Brisanje osude po službenoj dužnosti preduzima se kad po zakonu brisanje osude nastupa protekom određenog vremena i pod uslovom da osuđeni u tom vremenu ne učini krivično djelo. Na prijedlog osuđenog ako nadležni organ ne donese rješenje o brisanju osude, a osuđeni je istakao prijedlog da se utvrdi da je brisanje osude nastupilo po zakonu. Ako nadležni organ ne donese rješenje o brisanju osude u roku od 30 dana od dana prijema tog prijedloga, osuđeni može tražiti da sud donese rješenje o brisanju osude.

WWW.BH-PRAVNICI.COM


UVJERENJE O KAZNENOJ EVIDENCIJI Podaci iz kaznene evidencije mogu se dati sudovima, tužilaštvima i organima unutrašnjih poslova u vezi sa krivičnim postupkom koji se vodi protiv osobe koja je ranije bila osuđivana, kao i nadležnim organima i državnim organima. Građanima se na njihov zahtjev mogu davati podaci o njihovoj osuđivanosti ili neosuđivanosti ako su im ti podaci potrebni radi ostvarivanja njihovih prava. MEĐUNARODNA KRIVIČNA PRAVNA POMOĆ I VRSTE TE POMOĆI Predstavlja skup raznovrsnih radnji koje se preduzimaju u okviru saradnje država u borbi protiv kriminaliteta. Međunarodna krivična pomoć ima više oblika,a to su: 1.Mala mkpp ili mkpp u užem smislu riječi; 2.Izvršenje strane krivične presude; 3.Ustupanje krivičnog gonjenja stranoj državi; 4.Izručenje(extradicija). MKPP se označava kao aktivna pravna pomoć (pružanje pravne pomoći) i pasivna (traženje pravne pomoći) Radnje aktivne i pasivne pp se realizuju na osnovu zamolnice ili molbe. Saradnja država u krivičnom pravosuđu i krivičnim predmetima odvija se na osnovu međunarodnog ugovora ili na osnovu domaćih zakonskih propisa. Mala međunarodna krivično pravna pomoć Obuhvata različite procesne radnje koje preduzimaju organi kp zamoljene države na molbu i u korist procesnih organa države moliteljice. Radnje se preduzimaju prema pravilima postupka države moliteljice. Vrijedi načelo identiteta norme ili obostrane kažnjivosti, tz. da djelo zbog kojeg se traži mala mkpp mora biti krivično djelo kako u državi moliteljici tako i u zamoljenoj državi. O dopuštenosti i načinu izvršenja radnje koja je predmet molbe odlučuje sud, odnosno tužilac po zakonima BiH. Izvršenje strane krivične presude Predstavlja vrlo složen oblik mkpp u okviru kojeg se u zamoljenoj državi izvršava presuda i njome izrečena sankcija koja je donesena. O izricanju sankcije odlučuje sud. Protiv presude koja je donesena po domaćem krivičnom zakonodavstvu dozvoljena je žalba, a mogu je izjaviti tužilac,osuđeni ili njegov branilac.

WWW.BH-PRAVNICI.COM


Ustupanje i preuzimanje krivičnog gonjenja Ustupanje krivičnog gonjenja stranoj državi je moguće po sljedećim uslovima: 1.da je stranac koji ima prebivalište u stranoj državi izvršio krivično djelo na teritoriji BiH, 2.da se strana država ne protivi ustupanju krivičnih spisa radi krivičnog gonjenja i suđenja, 3. da se stranac na taj način ne može izložiti nepravednom postupku, nehumanom i ponižavajućem postupanju ili kažnjavanju, 4. da je oštećeni dobio osiguranje za ostvarivanje imovinsko pravnog zahtjeva. Prije podizanja optužnice odluku o ustupanju podnosi tužilac. Nakon podizanja optužnice odluku donosi sudija za predhodno saslušanje na prijedlog tužioca. Našoj državi se također može postaviti zahtjev za preuzimanje krivičnog gonjenja državljanina BiH ili osobe koja ima prebivalište u BiH za krivično djelo u inostranstvu. Nadležno ministarstvo pravde će zahtjev strane države dostaviti sa spisima nadležnom tužiocu. Izručenje Extradicijom se stranac ili osoba bez državljanstva, na temelju sudskog postupka izručuje stranoj državi da bi se u toj državi vodio krivični postupak ili izvršila krivična sankcija. Osnovna načela koja se odnose na izručenje su : 1.Načelo reciprociteta-zamoljena država svoju pozitivnu odluku o izručenju uslovljava s identičnom odlukom države moliteljice u sličnom budućem primjeru; 2.Načelo identiteta norme ili obostrane kažnjivosti; 3.Načelo specijaliteta- država moliteljica može krivično goniti ili kazniti izručenu osobu samo za ona djela koja su bila izvršena prije podnošenja zahtjeva za izručenje; 4.Načelo extradibilnosti- extradicija je moguća samo u pogledu onih krivičnih djela koja su kao takva bila unaprijed određena međunarodnim ugovorom ili unutrašnjim pravom. Pretpostavke za izručenje prema ZKPBiH 1.da osoba čije se izručenje traži nije državljanin BiH 2.da ne uživa pravo azila u BiH 3.da djelo zbog kojeg se traži nije izvršeno na teritoriji BiH,protiv nje ili njenog državljanina 4.da djelo predstavlja krivično djelo i po domaćem zakonu i po zakonu države u kojoj je izvršeno 5.da djelo za koje se traži nije političko ili vojno krivično djelo 6.da nije nastupila zastarjelost krivičnog gonjenja 7.da je utvrđen identitet osobe čije se izručenje traži. Postupak izručenja iz BiH u drugu državu Postupak za izručenje osumnjičenih,osuđenih ili optuženih stranaca pokreće se na molbu strane države. Molba za izručenje podnosi se diplomatskim putem, a dostavlja se Tužilaštvu BiH. Ako molba odgovara zakonskim zahtjevima, sudija za predhodni postupak izdat će naredbu da se stranac pritvori. Tužilac će strancu saopštiti zbog čega se i na osnovu kojih dokaza traži njegovo izručenje i pozvat će ga da iznese svoju odbranu. Sudija za predhodni postupak saslušava tužioca i branioca i provodi izviđajne radnje radi utvrđivanja postoje li pretpostavke za izručenje stranca. Nakon toga sudija za predhodni postupak spise izviđaja dostavlja vijeću od 3. sudija Suda BiH. Ministar pravde BiH donosi riješenje kojim izručenje dopušta ili ne. Ako izručenje iste osobe traži više stranih država zbog istog krivičnog djela,dat će se prvenstvo molbi države čiji je državljanin ta osoba, a ako ta država ne traži izručenje,onda molbi države na čijoj je teritoriji izvršeno krivično djelo, a ako je krivično djelo izvršeno na teritorijama više država ili se ne zna gdje je izvršeno, molbi države koja je prva tražila izručenje.

WWW.BH-PRAVNICI.COM


Ako izručenje traži više stranih država zbog različitog krivičnog djela, prvenstvo se daje državi čiji je državljanin ta osoba, a ako ta država ne traži izručenje, onda molbi države na čijoj teritoriji je izvršeno najteže krivično djelo, a ako su djela iste težine , molbi države koja je prva tražila izručenje. Postupak izručenja iz druge države u BiH Ako se protiv osobe koja se nalazi u stranoj državi vodi u BiH krivični postupak ili ako je osobu koja se nalazi u stranoj državi domaći sud kaznio, ministar pravde BiH može podnijeti molbu za njeno izručenje. U toj molbi se može tražiti da se protiv te osobe preduzmu potrebne mjere radi pritvaranja. Ako tražena osoba bude izručena moći će se krivično goniti. Postupak izručenja međunarodnim krivičnim sudovima U ZKP FBiH predviđeno je da se postupak predaje osumnjičenih odnosno optuženih osoba protiv kojih se vodi krivični postupak pred međunarodnim krivičnim sudovima uređuje posebnim zakonom. Razlozi zbog kojih procesni zakon sadrži ovu odredbu su preuzete međunarodne obaveze,kao i prihvatanje principa MP Pretpostavke za naknadu štete neopravdano osuđenim 1. Ako je osobi pravosnažno izrečena krivično pravna sankcija ili je oglašena krivom, a oslobođena je od kazne, 2. Ako je povodom vanrednog pravnog lijeka ponovljeni postupak pravosnažno obustavljen ili je pravosnažnom presudom oslobođena od optužbe ili je optužba odbijena, 3. Ako osoba nije lažnim priznanjem ili na neki drugi način namjerno prouzrokovala svoju osudu, osim ako je na to bila prinuđena. Pravo na naknadu štete ne postoji: 1.Ako je do obustave postupka ili presude kojom se optužba odbija došlo jer je u ponovljenom postupku tužilac odustao od krivičnog gonjenja zbog sporazuma sa osumnjičenim/optuženim 2.Ako je u ponovljenom postupku presudom optužba odbijena zbog nenadležnosti suda, a ovlašteni tužilac je preduzeo krivično gonjenje pred nadležnim sudom. Pravo na naknadu štete zbog neosnovanog lišavanja slobode Ima: Osoba koja je bila u pritvoru, a nije došlo do pokretanja krivičnog postupka ili je krivični postupak obustavljen ili je pravosnažnom presudom oslobođena od optužbe ili je optužba odbijena. Osoba koja je zbog pogreške ili nezakonitog rada organa neosnovano lišena slobode ili je zadržana duže u pritvoru. Osoba koja je u pritvoru provela duže nego što traje kazna zatvora na koju je osuđena. Osoba koja je lišena slobode bez zakonskih osnova ako joj nije određen pritvor niti joj je vrijeme za koje je lišena slobode uračunato u izrečenu kaznu za krivično djelo ili za prekršaj.

WWW.BH-PRAVNICI.COM


Postupak za naknadu štete osobama neopravdano osuđenim i neosnovano lišenim slobode Postupak za ostvarivanje prava za naknadu štete ima dva dijela : Upravni postupak i Postupak pred paričnim sudom. Upravi postupak mora se pokrenuti prije podnošenja tužbe za naknadu štete. Oštećeni se obraća zahtjevom Federalnom Ministarstvu Pravde BiH radi sporazuma o postojanju štete, vrsti i visini naknade. Ako se sporazum postigne njime se određuje vrsta i visina štete, a ako do sporazuma ne dođe ili Federalno Ministasrvo ne donese odluke u roku od 3 mjeseca od dana podnošenja zahtjeva, oštećeni može Sudu BiH podnijeti tužbu za naknadu štete. Nasljednici oštećenog nasljeđuju samo pravo oštećene osobe na naknadu imovinske štete. Postupak za naknadu štete zastarjeva protekom 3 godine od dana pravosnažnosti presude. Postupak za rehabilitaciju neopravdano osuđenih i neosnovano lišenih slobode Ako je slučaj na koji se odnosi neopravdana osuda ili neosnovano lišavanje slobode neke osobe prikazan u sredstvima javnog informisanja i time bio povrijeđen ugled te osobe sud će na njen zahtjev objaviti u novinama ili dr. sredstvima javnog informisanja saopštenje o odluci iz koje proizilazi neopravdanost ranije osude ili neosnovanost lišenja slobode. Ako slučaj nije prikazan u sredstvima javnog informisanja ovakvo saopštenje će se na zahtejv te osobe dostaviti organu, privrednom društvu ili dr. pravnoj osobi gdje je ta osoba zaposlena. Nakon smrti osuđene osobe pravo na podnošenje ovog zahtjeva pripada njenom bračnom, vanbračnom drugu, djeci, roditeljima, braći i sestrama. Zahtjev se podnosi sudu u roku od 6 mjeseci. IZDAVANJE POTJERNICE Postupak za izdavanje potjernice ima za cilj da se obezbjedi prisustvo osumnjičenog/optuženog ili osuđenog kada se ne zna njegovo prebivalište, ako je u bjekstvu ili nedostižan organima krivičnog gonjenja. Izdavanje potjernice može se narediti kada se osumnjičeni/optuženi protiv kojeg je pokrenut krivični postupak zbog krivičnog djela za koje se po zakonu može izreći kazna zatvora od 3 godine ili teža kazna nalazi u bjegstvu a postoji naredba za njegovo dovođenje ili rješenje o određivanju pritvora. Izdavanje potjernice naredit će se u slučaju bjekstva osuđenog iz ustanove u kojoj izdržava kaznu. Izdavanje potjernice naređuje sud. IZDAVANJE OBJAVE Ako su potrebni podaci o određenim predmetima koji su u vezi sa krivičnim djelom ili ove predmete treba pronaći ,a naročito ako je to potrebno radi ustanovljavanja istovjetnosti pronađenog nepoznatog leša ,naredit će se izdavanje objave kojom će se zatražiti da se podaci li obavještenja dostave organu koji vodi postupak. Objavu raspisuje nadležni policijski organ.

Documents

KPP 2 - SKRIPTA