Sveučilište u ZagrebuGeotehnički fakultet

Energetski institut Hrvoje Požar

Stanje i perspektiva korištenja voda u Republici Hrvatskoj

Mario Šiljeg

HRVATSKA – IZVOR VODEZagreb, 4. listopada 2013.

Svjetske zalihe vode

71 % udio vode u Zemljinoj površini 97% slana voda oceani i mora 3% slatka voda 1% slatke vode je voda za piće

__________0.007 %

Voda – strateški resurs

20 st. Nafta / 21st. Voda (Serageldin, 1995)Nejednolika geografska raspodjelaOsjetljivost na onečišćenje:

• 1 g pesticida vs 10 milijuna l vode

Voda – globalni problem

2002 – Svjetski samit o održivom razvitku1.1 mlrd nema pristup vodi za piće• 41 milion Europljana50% rijeka ozbiljno onečišćeno

Vodne zalihe

Vodne zalihe:1. Norveška 2. Island3. Hrvatska

33.000 m3 ovp/st Padaline + dotok: • prva u Europi• treća na

svijetu

Republika Hrvatska

Jadransko more

1. Najveći vodni resurs 2. 562 km krajnja udaljenost 3. 1800 km obale i 1185 otoka4. Plitko more, 4.6 %

Klasifikacija EEA

Jadransko more• EEA; 2013: kvaliteta vode za kupanje

Kopnene vode u RH

Crnomorski sliv (62 %)- Vod. područje rijeke Dunav - (35.000 km2) Jadranski sliv (38 %)- Vod. područje J.m.- (18.200 km2) 21.000 km vodotoka

Crnomorski sliv

• 562 km; Slo – Bg; izniman hp Sava• 50 slivova Drava • 505 km; It. – dp.Dunav• 12 slivova Dunav • 188 km; Nj - CM

Jadranski sliv

• Cetina, Krka, Neretva, Lika i Zrmanja

Kraće rijeke, izraženiji nagib

Podzemni tokovi

Umjereno dobro ekološko stanje

Ocjena kakvoće površinskih voda u RH

Podzemne vode u RH

• 90 % vode za javnu vodoopskrbu (410 reg. sustava)

Vodonosnici:Međuzrnski – (u panonskom dijelu)Krški – (u području Dinarida)

Javna vodoopskrba u RH

135 trgovačkih društava u vlasništvu JLS 380 vodocrpilišta

Uk. potrošnja vode za piće: 260 miliona m3/god Domaćinstvima: 172 miliona m3/god Gospodarstvu: 87 miliona m3/god

Industrija izravno: 130 mil m3/god

Javna vodoopskrba

75 % - prosječna priključenost

COUNTY COVERAGE%

Bjelovarsko – bilogorska 32,30

Brodsko – posavska 49,47

Koprivničko – križevačka 32,55

Vukovarsko – srijemska 66,69

Požeško – slavonska 67,20

Sisačko – moslavačka 46,00

Virovitičko – podravska 49,00

Osječko – baranjska 72,93

Zadarska 73,68

Ličko – senjska 76,13

Krapinsko – zagorska 64,92

Karlovačka 84,30

Varaždinska 72,26

Međimurska 70,90

Istarska 92,20

Zagrebačka 64,91

Zagreb-grad 100,00

Šibensko – kninska 87,85

Primorsko – goranska 97,32

Splitsko - dalmatinska 90,31

Dubrovačko - neretvanska 85,60

Zagreb 2008. godinaDOMAĆINSTVO

PDV15%

pročišćavanje24%

odvodnja7%

vodoopskrba36%

naknada za zaštitu voda8%

naknada za korištenje voda

7%

posebna namjenska sredstva za

investicije3%

ZAGREB 2008.GODGOSPODARSTVO

PDV16%

koncesija1%

pročišćavanje otpadnih voda

40%

odvodnja8%

vodoopskrba26%

naknada za zaštitu voda3%

posebna namjenska sredstva za investicije

4%

naknada za korištenje voda

3%

65 % Troškove obavljanja djelatnosti na razini komunalnog operatera

35 % Troškove osiguranje vodnih resursa i zaštitu voda od onečišćenja

1.5 eur/m3 (kućanstvo) 2.8 eur/m3 (industrija)

Struktura cijene vode

Source: «Croatian Water Management Strategy», 2007, draft

5.5. % uzoraka ne odgovara

Kvaliteta vode za piće

Aluvijalni vodonosnici

- mikrobiološko onečišćenje

- Fe, Mn, As, organsko onečišćenje

Kraški vodonosnici

- mikrobiološka onečišćenja

- mutnoća

- salinitet

150-300 μgAs/L

600 μgAs/L

Na području istočne Hrvatske oko 160.000 ljudi dnevno konzumira vodu s koncentracijom As >10 μg/L.

Arsen u vodonosnicima

Ulaganja u vodoopskrbu

Izgradnja manjih vodoopskrbnih sustava

• 7,2 % stanovništva Saniranje gubitaka u

mreži (42 - 48 %) Dearsenizacija (Istočna

Hr) Desalinizacija (otoci i

obala)

Javna odvodnja

Veliki zaostatak u odnosu na vodoopskrbu

Ukupna priključenost na s.j.o. 45 % (220mil m3)– > 150.000 ES; 30 %

stanovništva; 74 %– < 2000 ES; 13 %

stanovništva; 7% Uređaji za pročišćavanje

o.v. 29 % stanovništva

Investicijski potencijal

Usklađenje s Direktivom o vodama + priključenost na cca 90 %: 1.85 mlrd eur

Usklađenje s Direktive o pročišćavanju otpadnih voda; + priključenost na s.j.o od cca 60 %; cca 300 projekata: 3.2. mlrd eur

Hidroelektrane u RH

12.45 TWh/god Iskoristivi h.e. potencijal• 6,13 TWh/god Iskorišteno

Planirano (80-tih): 9 velikih + > 100 malih HE (!) Implementacija WFD Zauzeće i prenamjena prostora Otpor javnosti – _______________

Realno: 2-3 TWh/god, od čega 18 malih (5-10 MW)

Neiskorišteni HP na rijekama

Planirani elektroenergetski objekti – male hidroelektrane: HE Peruča: izgradnja MHE Peruča, u krugu HE Peruča 2,6 MW MHE Tisne stine, na rijeci Cetini 8 km uzvodno od Omiša, 4,26 MW MHE Ričice 6,5 MW

Potencijalne lokacije za male hidroelektrane ( MHE) 12 lokacija: 1. MHE Plejići: vodotok Cetina: 850 kW 2. MHE Ruda 2: vodotok Ruda Velika: 415 kW 3. MHE Ruda 3: vodotok Ruda Velika: 149 kW 4. MHE Bartulovići: vodotok Cetina: 780 kW 5. MHE Čikotina lađa: vodotok Cetina: 250 kW 6. MHE Voloder: vodotok Cetina: 250 kW 7. MHE Vrilo: vodotok Jadro 2: 600 kW 8. MHE Jadro 2: vodotok Jadro: 200 kW 9. MHE Jadro 1: vodotok Jadro: 192 kW 10. MHE Rumin 1: vodotok Rumin Veliki: 364 kW 11. MHE Kostanje: vodotok Cetina: 200 kW 12. MHE Ovrlja: vodotok Ovrlja: 72 kW