Kognitivni razvoj djetetaAna-Marija Gali Kristina Primorac Ana Ragu

Uvod Kognicija se odnosi na vie mentalne procese pomou kojih ljudi pokuavaju shvatiti i prilagoditi sebi svijet u kojem ive. Ti procesi su: miljenje, rasuivanje, uenje i rjeavanje problema.Djetetove miljenje se u mnogo emu razlikuje od miljenja odrasle osobe iako se pokazalo da su djeca mnogo kompetentnija nego to se to donedavno mislilo.

Kognitivistiko - razvojni pristup obuhvaa odreeni broj srodnih teorija i vrsta istraivanja. Spoznaja se odnosi na znanje, tj. sredinja ideja na kojoj se temelje kognitivistike teorije jest to da je djeje ponaanje odraz strukture, ili organizacije njihova znanja ili inteligencije.Najprisutnija i najutjecajnija teorija koja opseno i temeljito objanjava kvalitativne i kvantitativne promjene u razvoju, a koje su rezultat djelovanja kako biolokih i socijalnih faktora tako i aktivnosti djeteta je Piagetova teorija kognitivnog razvoja.

Prema Piageovoj teoriji ljudski se razvoj moe opisati pomou funkcija i spoznajnih struktura (shema). Funkcije se mogu definirati kao uroeni bioloki procesi koji se ne mijenjaju tijekom naeg ivota te su za sve jednake, a svrha takvih funkcija jest izgradnja unutarnjih spoznajnih struktura koje se mijenjaju tijekom djetetova razvoja. Piagetov naziv za spoznajne strukture dojenadi su sheme koje se sastoje od skupa vjetih i fleksibilnih obrazaca aktivnosti kroz koje dijete razumije svijet oko sebe. Nakon jednostavnih shema dojenake dobi postupno se pojavljuju nove strukture vieg stupnja.

Senzomotoriko razdoblje (0-2)Predoperacijsko razdoblje (2-7)Razdoblje konkretnih operacija (7-11)Razdoblje formalnih operacija (12- )

1. Senzomotoriki razvojRazdoblje najranijeg djetinjstva koje traje od roenja do kraja druge godine ivota.Piaget je na uzorku od samo tri ispitanika donio zakljuke o razvoju dojeneta.to se tie zakljuaka vezanih za kasniji razvoj, ona se temelje na prouavanju vie tisua djece.

Dijete spoznaje svoju okolinu prvenstveno na osnovu motornih radnji, ali i preko senzornih organa. Za senzo-motornu inteligenciju na ovom stupnju vane su aktivnosti kao to su refleksi, jednostavne navike, igre kao imitacija, ali i poetak vlastitih i novih oblika igara.U poetku je dijete ovisno o refleksima i uroenim shemama, a tek pred kraj razdoblja donekle uspijeva oponaati i integrirati informacije. Glavni napredak u kognitivnom smislu povezan je sa shvaanjem stalnosti objekta to znai da je dijete u stanju predoavati predmete i kada nisu u njegovom vidokrugu.

est podstupnjeva senzomotornog razvojaVjebanje refleksa (od roenja do 1. mjeseca)Razvoj shema (od 1. do 4. mjeseca)Postupci otkrivanja (od 4. do 8.mjeseca)Namjerno ponaanje (od 8. do 12. mjeseca)Novost i istraivanje (od 12. do 18. mjeseca)Mentalno predoavanje (od 18. do 24. mjeseca)

1. Vjebanje refleksa (od roenja do 1. mjeseca)Sposobnosti tj. ponaanje novoroeneta ogranieno je na jednostavne, bioloki odreene reflekse. Ponaanja se shvaaju kao automatski odgovori na okolinske podraaje.

Veina ponaanja koja je Piaget nazvao refleksima danas se zovu uroena organizirana ponaanja. Poetna ponaanja su temelj budueg razvoja i zato su vrlo vana. Dijete usmjerava ta ponaanja na sve vei broj predmeta i dogaaja, odnosno asimilira sve vie novih iskustava. Nadalje, djetetovo ponaanje se mijenja u skladu s novim okolnostima to znai da dolazi do akomodacije.

2. Razvoj shema (od 1. do 4. mjeseca)Senzomotorike sheme - uvjebani i uopeni sklopovi odgovora pomou kojih dijete djeluje i ui razumijevati svijet oko sebe. To su kognitivne strukture ranog djetinjstva. Malo dijete upoznaje svijet pomou ponaanja koja su doslovna i vidljiva kao to su: sisanje, hvatanje, gledanje ili baratanje predmetima. Pojedinane sheme postaju sve savrenije.Poetno neovisne sheme poinju usklaivati u vee cjeline.Sheme poinju ukljuivati razliite osjetne kanale kao to su vid, sluh, dodir, okus, miris. Dogaaju se i promjene koje su osobito vane za djetetovo istraivanje svijeta, kao to je sposobnost usklaivanja onog to vidimo i onog to dodirujemo, npr. dijete gleda neki predmet i zatim ga hvata i barata njime.

3. Postupci otkrivanja (od 4. do 8.mjeseca)Ponaanje djece u prvim mjesecima ivota je usmjereno prema unutra, pr. ako beba dri igraku vie ju zanimaju pokreti prstiju nego sama igraka.Dijete pokazuje vee zanimanje za vanjski svijet i sheme se poinju mijenjati od usmjerenosti na djetetovo tijelo prema istraivanju okoline. Dijete poinje razvijati vanu vrstu spoznaje o tome to moe uiniti kako bi postiglo eljeni cilj. Dijete na ovom stupnju razvoja pokazuje neku vrstu naknadnog shvaanja uzronosti, ne moe unaprijed zamisliti kako e proizvesti eljeni uinak, ali kada ga sluajno postigne sposobno je ponoviti ga.Na ovom stupnju dijete vjeruje da openito uinkovita uzrona aktivnost moe proizvesti bilo koji eljeni ishod, ak i kad ne postoji fiziki dodir izmeu uzroka i posljedice, to se naziva magina uzronost.

4. Namjerno ponaanje (od 8. do 12. mjeseca)Dijete pokazuje prvo istinsko namjerno ponaanje, to znai da prvo opaa eljeni cilj, a zatim razmilja kako e ga ostvariti. Dijete je sposobno upotrijebiti jednu shemu kao sredstvo koje e ga dovesti do druge sheme koja tada postaje cilj ili svrha. Ponaanje djeteta je konzervativno.Dijete upotrebljava veinom poznate sheme kako bi proizvelo manji broj poznatih uinaka.Piaget o dostignuu etvrtog stupnja govori kao o prvom stvarnom inteligentnom obrascu ponaanja.

5. Novost i istraivanje (od 12. do 18. mjeseca)otkrie novih sredstava pomou aktivnog istraivanjaNa ovom stupnju dijete poinje smiljeno i sustavno mijenjati svoje ponaanje stvarajui tako nove sheme i nove uinke.Dijete nije ogranieno ponavljanjem prethodnih uspjenih rjeenja ili njihovih neznatno izmijenjenih varijacija. Uenjem na osnovi pokuaja i pogreaka dijete otkriva potpuno nova rjeenja te se moe rei da dijete eksperimentira iz istog zadovoljstva eksperimentiranjem pomou kojeg ui o svijetu oko sebe.

6. Mentalno predoavanje (od 18. do 24. mjeseca)Dijete postaje sposobno prvi put predoiti neto, tj. sposobno je misliti i planirati aktivnost iznutra, a ne kroz vanjsko djelovanje. Taj napredak ujedno oznaava i kraj senzomotorikog razdoblja.

2. PREDOPERACIJSKO RAZDOBLJE

otprilike od druge do este godine i ono je obiljeeno brojnim promjenama u djetetovom funkcioniranjuPiaget je naveo dobne norme samo okvirno te vie-manje uvijek postoje individualne razlikeosnovna karakteristika predoperacijskog razdoblja je tzv. situacijska inteligencijadijete ove dobi shvaa samo one kvantitativne i prostorne odnose koji su perceptivno dati

Piaget istie da se predkolsko razdoblje odlikuje odsustvom konzervacije, reverzibilnosti, serijacije i inkluzijetakoer istie znaenje razvoja govora i smatra da se u predoperacijskoj fazi razvoja govora formiraju predodbe, dolazi do interiorizacije materijalnih radnji kljuna karakteristika promjene od senzomotorikog k predoperacijskom razdoblju je pojava sposobnosti predoivanja simbolika funkcija

odredio ju je kao sposobnost upotrebe neke stvari kao simbola za predodbu o emu drugomsimboli mogu imati razliite oblike: motoriki pokreti mentalne predodbe fiziki pokreti rijei

takoer je naveo pet vrsta ponanja koja su tipina za tu dob: unutranje rjeavanje problema na estom stupnju ,stalnost predmeta, prva pojava rijei, neizravno ponaanje i simbolika igra

Snaga predoperacijske misli

Poetak predodbene inteligencije oznaava glavni napredak u odnosu na senzomotoriko funkcioniranje - djetetova intelektualna prilagodba sad je bra, uinkovitija, pokretnija i drutveno djeljiva.takoer razdoblje posebnih kognitivnih dostignuaDijete razvija kvalitativni identitet - npr. da djeca na ovom stupnju uviaju da voda ostaje voda bez obzira na to u kakvu se vrstu posude prelijeva.

malo openitija pojava koja se definira kao razlikovanje izmeu izgleda predmeta i onog to stvarno jesu je razlikovanje pojavnosti od stvarnosti - razumijevanje razlike ukljuuje sposobnost tone prosudbe i pojavnosti i stvarnosti kada se to dvoje razlikuje

djeca ne mogu u potpunosti ovladati ovim prije este godine ivota

teorija uma - djeje razumijevanje mentalnog svijeta, odnosno to misle o pojavama kao to su misli, vjerovanja, elje i namjere

pogrena uvjerenja se odnose na shvaanje da ljudi mogu vjerovati u neto to nije tono

openito govorei, tijekom predkolskog razdoblja djeca postupno poinju raumijevati injenice o misaonom svijetu, o svom umu kao i tuem

Ogranienja predoperacijske misli

predoperacijsko razdoblje osim napretka sadri i odreene tekoe, pa se zato i naziva predoperacijskimpredoperacijska misao se odnosi na injenicu da djetetu jo nedostaju operacije koje omoguavaju djelotvorno rjeavanje problema na predodbenoj raziniosnovna znaajka ovog razdoblja je egocentrino miljenje to ustvari znai da dijete gleda na svijet iskljuivo iz vlastite perspektive

tipini eksperimenti koje je Piaget provodio na djeci ovog uzrasta, a kojim je istraivao egocentrinost miljenja zove se Test tri planine (The Three Mountains Test)

sastojao se od trodimenzionalne makete planina razliite visine i boje, a od djeteta se trailo da odabere crtee koji predstavlja nain na koji ono vidi te planine

pored egocentrinosti, djetetovo je miljenje u ovoj razvojnoj fazi centrirano (usmjereno samo na jedan aspekt podraajne situacije) i konkretno (znaajno je vie usmjereno na predmete koji se nalaze u blizini ili su povezani s trenutnom situacijom) ireverzibilnost miljenja u predoperacijskoj fazi razvojajedan od oblika centracije je i djeja nesposobnost konzervacije - jedan od najuobiajenijih oblika konzervacije je konzervacija koliine

Ostala predoperacijska ogranienja

ARTIFICIJELIZAM

REALIZAM

ANIMIZAM

TRANSDUKTIVNO ZAKLJUIVANJE

INKLUZIJA KLASA

3. Period konkretnih operacija(7-11 god.)Operacije - razliiti oblici mentalnih radnji pomou kojih starija djeca rjeavaju probleme i logiki rasuuju. Operacije kao i razliite sheme (pr. senzomotorike) uvijek vezuju neki nain djelovanja, neku radnju ili aktivnost u okolini kako bi je bolje shvatili i razumjeli (Vasta i sur.). Cijeli niz moguih operacija logike, aritmetike, geometrijske operacije, vremenske, prostorne, fizike i sl. (Piget i Inhendler).Faza konkretnih operacija ukljuuje pojavu mentalnih operacija omoguuju logiko rjeavanja problema s konkretnim objektima. Naziv ove faze odreen je injenicom da je stupanj karakteriziran razvojem strategija i pravila za objanjavanje i istraivanje svijeta oko sebe, a konkretne stoga to je dijete u mogunosti primijeniti te strategije na stvari koje su konkretne i objektivno vidljive

Sedmogodinje dijete u stanju je suraivati odnosno razlikovati svoj stav i miljenje od miljenja drugih pojedinaca u grupi. Dakle, on te stavove, miljenja ili radnje razdvaja s ciljem njihova koordiniranja. U prethodnoj fazi postojao je egocentrizam, dok u ovoj fazi nestaje. Jedan od primjera u kojima se njegovo nestajanje moe vidjeti je igra. U ovom periodu nestaje impulzivnost koju je prije obiljeavao egocentrizam, te dijete prije djelovanja razmilja o posljedicama svog ponaanja. Najjednostavnije objanjenje logikog rasuivanja odnosa izmeu uzroka i posljedica jest pojava fenomena poistovjeivanja.

Osim operacijskih kognitivnih shema i razvoja logikog miljenja javljaju se i postignua:logike klaselogike relacije logikog principa tranzitivnostiprincipi konzervacije po naelu reverzibilnosti i kompenzacije.

Konzervacijarazliita razvojna razdobljakonzervaciji broja (5-6 god)konzervacija mase i kontinuiranih koliina. konzervacije duine i teine (7-8 god)Piaget je u svojim ispitivanjima esto koristio razliite zadatke koji iniciraju vanjsku izvedbu u kojoj se oituje razumijevanje kognitivnih struktura.Za principe konzervacije zadatak s lopticomdijete (

Principi konzervacije po naelu kompenzacije (nadoknade).U zadacima konzervacije brojeva dijete zakljuuje da se promjena u jednoj dimenziji (pr. duini) nadoknauje ili ukida promjernom u drugoj dimenziji meusobnoj udaljenosti meu predmetima.Ovi principi inverzije i nadoknade su aspekti reverzibilnosti. Reverzibilnost se vezuje za svojstva operacijskih struktura zahvaljujui kojim spoznajni sustav moe ispraviti ili obrnuti potencijalne poremeaje i doi do odgovarajueg neiskrivljenog razumijevanja svijeta =

Klaseklasifikacija je produkt mentalne aktivnosti te podrazumijeva procese od samog stvaranja i njihovog razvrstavanja pa sve do usporedbe razliitih klasa, njihovog logikog zbrajanja, oduzimanja ili pak mnoenja. U openitom smislu klasifikacija oznaava uoavanje nadreenog naela koje omoguava logiko razvrstavanje predmeta u skupini.

Spoznaja o tome da podrazredi ne mogu biti vei od nadreenoj razreda koji ih ukljuuje - logika klase. U ovom periodu dijete zna da rua nema vie nego cvijea ili vie pasa nego ivotinja. Ako dijete razumije strukturu klasa ono zna da nikad ne moe biti vie pasa ili rua- tj. da je logiki nemogue da podrazred bude vei od nadreene klase (Vasta i sur. Prema S.A Miller 1986.).

Relacije

odnosi meu pojmovimaKod ovakvog oblika rasuivanja veu se pojmovi serijacije i tranzitivnosti. Serijacija je sposobnost nizanja predmeta prema nekom mjerljivom svojstvu.serijacija podrazumijeva sustavan i logiki sklop u kojem dijete moe razmiljati o jednom tapiu kao istodobno duem od onoga iza kojeg slijedi ili pak kao o kraem od onog koji njemu prethodi.dvodimenzionalni i necentrirani pristupa u rjeavanju problema.

Tranzitivnost - sposobnost zakljuivanja o odnosu izmeu dva predmeta na osnovi znanja o njihovom odnosu prema treem predmetu. Tranzitivnost omoguava logiko kombiniranje odnosa kako bi se izveli nuni zakljuci. Tranzitivnost se razvija tijekom konkretne faze razvoja u dobi od 7-8 godina. Ako djetetu kaemo da postoje tri tapia koja se razlikuju po duini, te mu pokaemo da je tapi A dui od tapia B (A>B), ali da je tapi B dui od tapia C (B>C). Dakle, odgovor da je tapi A dui od tapia C slijedi nunu pretpostavku temeljenu na dobivenim informacijama (Vasta i sur.).

ABc>>>Ac

4. RAZDOBLJE FORMALNIH OPERACIJA

predstavlja zavrni stupanj Piagetove hijerarhije koji obuhvaa razdoblje otprilike od jedanaeste godine do u odraslu dobkada se formalne operacije jednom uspostave, one traju do kraja ivotaovaj period ukljuuje sve vie stupnjeve apstraktnih operacija koje ne zahtijevaju konkretne objekte ili materijale

Znaajke formalno-operacionalnog miljenjabitne znaajke po kojima se formalno-operacionalno miljenje razlikuje od konkretno- realnog miljenja su proirenje konkretno-realnog na mogueiskaz postaje predmetom operacionalnog miljenja, tj. logika iskaza postaje opi okvir za logiku klasa i odnosahipotetsko-deduktivno postupanje dijete je u stanju sagledati predmete svojih operacija kao hipotetski-mogue, a potom ih i testirati da vidi jesu li i stvarni

u razdoblju formalnih operacija stvarno se ne smije izjednaiti s moguim jer u karakteru matovitosti, neobuzdane samovolje i proturjenosti lei bitna razlika djejeg, nezrelog nestvarnog u odnosu na moguemogue se odlikuje logiko- objektivnim postavljanjem cilja i podvrgavanju logikoj nunosti, pa je stoga formalno- operacionalno mogue i logiki mogue

Specifinosti adolescentskog ponaanjaAdolescent sebe poinje smatrati jednakim odrasloj osobi te ih smatra sebi ravnopravnima. Uklapanje adolescenata u drutvo odraslih dovodi do sukoba pa tako adolescent dodaje kompenzaciju poput volje ili plan reformi . Adolescent gradi svoje ideale kako bi se prilagodio drutvu.Kao posljedica uklapanja u ivot odraslih je ta da adolescent ne nastoji samo prilagoditi svoje jasocijalnoj sredini, nego prilagoava i svoju sredinu svome ja. Sanjarenja o slavnoj budunosti, adolescentu izgledaju i kao stvarno djelovanje koje mijenja stvarnost kao takvu te je to egocentrian oblik miljenja.

ZakljuakPiagetov pristup prouavanja djece omoguio je stjecanje uvida u oblike i slijed razvoja koji se nije mogao stei u kontroliranom laboratorijskom istraivanju. Premda su empirijska istraivanja zanimljiva, Piagetov primarni cilj nikad nije bio da ustanovi to djeca znaju ili ne znaju. Njegovi je cilj uvijek bio da upotrijebi djeju vanjsku izvedbu kao putokaz za razumijevanje kognitivnih struktura u pozadini. Dobra strana Piagetove metodologije je to to spaja dvije metode koje su rijetke u razvojnim istraivanjima: promatranje ponaanja u prirodnom okruenju i longitudinalno prouavanju djece. S druge strane najoiglednije ogranienje Piagetove metode tie se uzorka. Naime, uzorak od tri djeteta slab je temelj za izvoenje zakljuaka o opim zakonitostima ljudskog razvoja. Danas postoji velik broj takvih ponovljenih istraivanja i ona dosta nedvosmisleno potvruju da su Piagetovi zakljuci bili toni ( Vasta i sur. Prema Harris, 1983.).

Literatura

Ercegovac, I. R., (2012/2013. ). Teorija kognitivnog razvoja Jeana Piageta.PPDMO, CIRCO. (http://www.ffst.hr/centri/circo/Nastava/Kognitivni_razvoj.pdf ,12.5.2013., 15:10).Oakley, L. (2004). Cognitive development. Copyright RoutledgePiaget, J., Inhelder. (1968.) Intelektualni razvoj djeteta. Zavod za udbenike i nastavna sredstva. BeogradPrentovi.R., Sotirovi,V. (1998). Metodika razvoja poetnih matematikih pojmova. Novi Sad. Didakta Vasta, R. i sur.(1998.). Djeja psihologija. Naklada Slap. Jastrebarsko

Hvala na panji!

*