28
SVEUČILIŠTE U RIJECI UČITELJSKI FAKULTET U RIJECI FIZIČKI RAZVOJ PREDŠKOLSKOG DJETETA Seminarski rad iz kolegija Razvojna psihologija DARIA GRGURIĆ, RANI I PREDŠKOLSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE/1. SEMESTAR doc. dr. sc. SANJA TATALOVIĆ VORKAPIĆ

Fizički razvoj predškolskog djeteta

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Seminarski rad iz kolegija Psihologija

Citation preview

SVEUILITE U RIJECIUITELJSKI FAKULTET U RIJECI

FIZIKI RAZVOJ PREDKOLSKOG DJETETASeminarski rad iz kolegija Razvojna psihologija

DARIA GRGURI,RANI I PREDKOLSKI ODGOJI OBRAZOVANJE/1. SEMESTAR

doc. dr. sc. SANJA TATALOVI VORKAPI

Rijeka, listopad, 2012/2013.

SADRAJ1. UVOD. 32. FIZIKE PROMJENE..... 42.1 . Promjene u tjelesnim proporcijama... 42.2. Spolna diferencijacija. 62. 3. Rast kostiju. 72.4. Rast zubi... 72.5. Unutarnji organi.. 83. RAZVOJ MOZGA.. 93.1. Dijelovi mozga. 103.2. Dominantnost ruke. 124. UTJECAJI NA TJELESNI RAST I SAZRIJEVANJE. 13 4.1. Nasljee i hormoni.. 134.2. Okolinski imbenici 134.2.1. Prehrana... 144.2.2. Zarazne bolesti i neishranjenost. 164.2.3. Emocionalna dobrobit. 165. SPAVANJE... 186. ZAKLJUAK... 197. LITERATURA.. 20

1. UVOD

Za roditelje, ali i moju buduu struku odgajateljice jako je vano poznavati kako i na koji nain se dijete razvija i kako raste. Bitno je da ljudi koji odgajaju djecu znaju to se moe i mora oekivati od djeteta odreene dobi, pa se na taj nain i ponaati, te poticati i pratiti promjene u razvoju. Isto tako bitno je primijetiti ako neto nije kako bi trebalo biti, zatim reagirati i pokuati to popraviti. Osnovne karakteristike koje svakog ovjeka prate od zaea do smrti su fiziki rast i razvoj. Fiziki rast odnosi se na porast visine i teine djeteta, dok razvoj oznaava dozrijevanje organa i tkiva. Fiziki razvoj najbre se odvija u prvim fazama ovjekova ivota (prenatalno razdoblje, novoroene, dojene, rano djetinjstvo i predkolska dob) a kasnije, to je dijete starije, taj proces se usporava. Postoje takozvane faze ubrzanog i usporenog razvoja koje se kroz odrastanje izmjenjuju. Prve faze djetetovog ivota najvanije su za njegov daljnji ivot i zato je vrlo bitno da se djetetu osiguraju to bolji uvjeti ivotnog okruenja. Naravno, fiziki razvoj uvijek je vano povezati s emocionalnim koji ga uvijek prati, te tako prouavati dijete u cjelini. U predkolskom razdoblju dijete je najizloenije utjecaju okoline koja na njega moe ostaviti pozitivne, ali i negativne posljedice koje se odraavaju na njegovo zdravstveno stanje i ponaanje u kasnijem ivotu. Uz okolinu na razvoj utjee i prehrana, razliite bolesti te ljubav koju roditelji daju svojoj djeci. Jako je vano da se dijete osjea sigurno, zbrinuto i voljeno kako bi moglo pravilno odrastati.

2. FIZIKE PROMJENEPrema razvojnoj periodizaciji predkolska dob peta je faza razvoja djeteta. U razvoju fetusa i dojenakoj dobi prisutna je faza ubrzanog razvoja koja u ovom periodu ranog i srednjeg djetinjstva stagnira te se u adolescenciji ponovno poinje ubrzan rast. Dolazi do promjena tjelesnih proporcija, razvijaju se unutarnji organi, ali i ono to ne moemo zanemariti je emocionalno odrastanje koje je sveprisutno. Ponekad te promijene zabrinu roditelje i oni ponu vriti pritisak jer misle da sa zdravljem njihovog djeteta neto nije u redu. Svaki ovjek ima svoje odreene karakteristike po kojima se razlikuje od drugih, pa su tako este promjene u izgledu i ponaanju djece predkolske dobi, bez obzira to je njihova dob priblina. to je starije dijete ustvari polako nalikuje na umanjenog odraslog ovjeka (Prema Vasta, R., Haith, M.M. i Miller, S.A. , 1998).

2.1. Promjene u tjelesnim proporcijamaTjelesna promjena koju najbolje moemo vidjeti je veliina glave. To je vidljivo iz podatka da glava fetusa starog 2 mjeseca zauzima 50% njegove tjelesne duine, novoroeneta 25%, a kod odraslog ovjeka svega 10%. Postoje dvije pojave koje opisuju tjelesne promjene. Prva pojava naziva se cefalokaudalnim naelom to znai od glave prema repu to znai da se glava razvija puno bre od ostalih dijelova tijela te da u trenutku roenja zauzima etvrtinu ukupne duine dijela, a noge zauzimaju treinu. Druga pojava naziva se proksimodistalnim naelom to znai od blieg prema daljem. Ovo znai da se u prenatalnoj fazi razvoja dijete razvija od sredita tijela prema vanjskim dijelovima. Prvo dolazi do razvitka glave, prsa i trupa, a kasnije ruke i noge te stopala i ake. Takav razvoj se nastavlja i nakon roenja djeteta. U periodu ranog djetinjstva dolazi do promjena dimenzija tijela ija je posljedica promjena vanjskog izgleda. Prosjeno predkolsko dijete u dobi od 3 do 5 godina godinje dobije od 2 do 2.5 kg i naraste oko 6 cm. Prosjena teina djece kada kreu u kolu je od20 do 22 kg i visina 115 do 120 cm. Dijete bre raste nego to dobiva na teini. Isto tako polako nestaje masno tkivo koje se u prethodnom periodu sakupljalo u podruju abdomena, a sluilo je za odravanje stalne tjelesne temperature pa dijete mravi i njegovo tijelo se izduuje. Djeaci u tom razdoblju poinju dobivati miie, a kod djevojica se jo zadrava neto masnog tkiva to je dokaz da njihov rast nije ujednaen (Prema Vasta i sur. 1998 i Berk, L. E. 2007).

Slika 1. Tjelesne proporcije u razliitoj dobi

(Vasta i sur. 1998:198 str. prema Growth (str. 118) W.J. Robbinsa, S. Bradyja, A.G. Hogana, C.M. Jacksona i C.V. Greena, 1928.,New Heaven: Yale University Press. )

Slika 2. Prosjene krivulje rasta djeaka i djevojica

Vasta i sur. 1998: 195 str.

2.2. Spolna diferencijacijaJasno je da spol takoer jako utjee na razvoj i grau tijela. Spol djeteta odreuje spermij kojeg daje otac. On u 23 par kromosoma donosi enski (X) kromosom ili muki (Y) kromosom. U poetku razvoja enske spolne lijezde (jajnici) i muke spolne lijezde (testisi) izgledaju isto, pa se spol niti ne moe odrediti. Testisi se razvijaju bre od jajnika, pa se po tome u ranim fazama moe vidjeti spol bebe. Ako se u prvim tjednima trudnoe ne lue muki hormoni, dijete e biti enskog spola. U prve 4 godine ivota spolni organi se razvijaju vrlo sporo, u srednjem djetinjstvu se neto malo promijene, a u adolescenciji rastu jako brzo (Prema Vasta i sur. 1998).

2.3. Rast kostijuU ranom i srednjem djetinjstvu djetetove kosti polako se izgrauju i postaju vre. U tijelu se pojavljuje oko 45 epifiza koje izluuju hormone rasta. One su jako vane iz razloga to lijenici preko njih mogu utvrditi kolikom brzinom se dijete razvijalo, ali i prepoznati ako doe do nekog poremeaja rasta. Zatim dolazi do pretvorbe hrskavica u kosti, okotavanja avova lubanje i ojaavanja kosti zdjelice, dok kima poprima fizioloke krivine pa se kao posljedica toga unutranji organi skladno rasporeuju i razvijaju. Za tjelesni rast vrlo vanu ulogu imaju hipofiza i titnjaa, a kasnije u pubertetu hormoni spolnih lijezda. Ako jedan od ovih hormona ne obavlja svoju dunost, moe doi do patuljastog ili divovskog rasta. Ako se problemi otkriju na vrijeme i tada je mogue ispraviti tetu, pa se odreenim lijekovima potie luenje hormona rasta i dijete postepeno nadoknauje zaostatke (Prema Vasta i sur. 1998 i Berk, L. E. 2007).

2.4. Rast zubiVanost zubi u predkolskoj dobi takoer ne smijemo zanemariti. Nasljee ovdje ima veliku ulogu, pa djevojice koje se tjelesno razvijaju prije djeaka prije gube mlijene zube. Mlijeni zubi uvaju mjesto trajnim zubima i zbog toga ih je vano pravilno odravati. Karijes moe napraviti veliku tetu za trajne zube ako se pojavi dok dijete jo ima mlijene zubie. Izbjegavanje slatkia i redovito pranje zuba sa pastama koje sadravaju fluor smanjit e vjerojatnost nastanka karijesa. Dojenje pomae u tome da se eljust formira pravilno i da se zubii mogu posloiti na pravilan nain, dok se hranjenje boicom ne preporua jer u ustima ostavlja slatku tekuinu koja potie nastanak karijesa i eljust tako ne stoji u prirodnom poloaju (Prema Berk, L. E. 2007). Rani odlazak stomatologu bitan je za preventivu, ali i smanjenje straha od stomatologa. Roditelji bi trebali svoju djecu postupno voditi na preglede, prvo da se upoznaju sa novom situacijom, novim ljudima i onime to je posao stomatologa, a kasnije ga odvesti na premazivanje zubi koje e im osigurati zatitu i manji strah.

2.5. Unutarnji organiJaanjem kosti unutarnji organi postaju zatieniji nego to su bili prije, a to je vrlo vano zbog poveane aktivnosti djeteta te dobi jer ono kroz igru ostvaruje mnoge ozljede, pa je bitno da ima vrste kosti i muskulaturu. Djeca kroz igru aktiviraju svoje unutarnje organe, a to je jako bitno jer na taj nain pojaavaju protok krvi kroz tijelo i tkiva svih organa. Samim time oni e bre rasti, napredovati i ojaati. to vie vremena dijete provodi u prirodi, to je njegova otpornost na razliite infekcije i bolesti jaa. Problem se javlja u velikim gradovima gdje je zrak esto zagaen, pa zna doi do bolesti dinog sustava (npr. astma).

3. RAZVOJ MOZGA

Kada se dijete rodi, njegov mozak u odnosu na ostale dijelove tijela najsliniji svojoj odrasloj veliini. Razvoj mozga u predkolskoj dobi zahtjeva veliku koliinu energije jer se stvara velik broj sinapsi. Mozak ovjeka ima otprilike 100 do 200 milijardi ivanih stanica dok je svaka od njih povezana s oko 3000 ostalih stanica. Svaka ivana stanica sastoji se od jezgre, dendrita (primaju informacije) i aksona (prenose informacije), a obavijena je mijelinskom ovojnicom koja ih titi. Njihov zadatak je prenositi i pohranjivati informacije. Ono to razlikuje ivane stanice od svi ostalih stanica u tijelu je to da one nisu povezane, ve izmeu njih postoji prostor koji se naziva sinapsa ili sinaptika pukotina i one se ne obnavljaju. U toj sinapsi dolazi do prijenosa informacija izmeu dvije ivane stanice, a za to su zasluni neuroprijenosnici ili neurotransmiteri (male kemijske tvari koje stvara ivana stanica da bi prenosila informacije). Da bi opstale, ivane stanice se moraju podraivat. Ako su podraaji izmeu njih rijetki, one gube svoje sinapse.

Slika 3. Dijelovi ivane stanice

Fratri Kunac S. 2012: 33 str.

Mozak u razdoblju od druge do este godine povea svoju veliinu sa 70 na 90%. Djeca su aktivnija, razmiljaju o puno stvari, istrauju, ispituju svoje roditelje i ele znati to se oko njih dogaa. Jako je bitno da na sva svoja pitanja dobiju odgovore jer e ih oni upiti kao spuve i zapamtiti svaku roditeljsku rije. Roditelji moraju shvatiti da njihovo dijete odrasta te da se prema njemu ne smiju odnositi kao prema maloj bebi. Razgovorom oni poboljavaju svoj govor, ire rjenik i sklapaju reenice. Isto tako vjebaju usmjeravati svoju panju, logiko razmiljati, biti strpljivi i sluati drugoga.

3.1. Djelovi mozga Postoje 3 glavna dijela mozga: modano deblo (upravlja refleksima nunim za preivljavanje gutanje, treptanje, kihanje, dotjecanje sline, regulira ritam budnosti i spavanja), mali mozak (odravanje ravnotee, koordinacija voljnih pokreta), i veliki mozak (sredite psihikih procesa, usklauje rad cijelog organizma) koji je graen od 4 renja: eoni, tjemeni, sljepooni i zatiljni. Ono to najvie zanima psihologe je kora velikog mozga. Nju moemo podijeliti prema funkcijama na senzorna, asocijativna i motorika podruja. Senzorna podruja vana su za osjetilne centre vida, sluha, njuha i dodira. Asocijativna podruja povezuju informacije koje se obrauju u senzornim podrujima, a motorika podruja koja su smjetena u eonom renju vana su za produkciju i razumijevanje govora. Vano je spomenuti limbiki sustav u kojem nastaju emocije, osobito strah i bijes, talamus koji je bitan za proces selektivne panje i hipotalamus koji je nadreen vegetativnom ivanom sustavu, regulira krvni tlak i temperaturu tijela i centar je za glad i e te seksualno ponaanje. Mozak ima dvije polutke ili hemisfere koje su specijalizirane za odreenje radnje. Lijeva hemisfera mozga aktivnija je od desne izmeu tree i este godine jer se ona bavi govorom, matematikim sposobnostima i logikim zakljuivanjem. Vrtiko doba je doba matanja i zamiljanja, pa je vano s djetetom o svemu razgovarati i razluiti stvarnost od mate, a usput mu objasniti zato se to dogaa, te da to nije nita loe. Na taj se nain razvija desna hemisfera mozga koja je zasluna za osjeaje, umjetnost, slike i glazbu, odnosno kreativnost. Lijeva hemisfera zaduena je za desnu polovicu tijela, dok je lijeva zaduena za desnu ta specijalizacija mozgovnih polutki se naziva lateralizacija. Ako doe do oteenja mozga, drugi djelovi mogu preuzeti funkcije oteenog dijela, a to nazivamo plastinost mozga. Problem nastaje kada je odreeno podruje lateralizirano i u sluaju oteenja osoba zauvijek gubi sposobnosti kojima je taj dio upravljao (Prema Berk, L. E. 2007 i Fratri Kunac S. 2012).

Slika 4. Dijelovi mozga

http://autopoiesis.foi.hr/wiki.php?name=Mentalne+mape&parent=NULL&page=Kako%20djeluju%20mentalne%20mape

3.2. Dominantnost rukeDa li je dijete ljevak ili denjak roditelji saznaju kada ono pone hvatati, davati, pisati ili initi neku radnju s rukama. Loe je to to su mnogi roditelji prije tjerali svoju djecu da budu denjaci bez obzira to je ono moda vie naginjalo lijevoj ruci. Snana preferencija jedne ruke odraava veu sposobnost jedne polovice mozga pojedineve dominantne hemisfere) za izvoenje preciznih motorikih radnji (Berk, L. E. ,2007: 206). esto se dogodi da kod denjaka i ostala dominantna svojstva budu smjetena na dominantnoj lijevoj hemisferi, npr. govor. Kod ljevaka su te jezine funkcije podijeljene na obje hemisfere. Premda preferiraju lijevu ruku, esto se koriste i desnom jednako vjeto. (Berk, L. E. ,2007,prema McManus i sur. 1988.) Iskustvo jako utjee na dominaciju ruke, pa bez obzira to mu je zapisano u genima, dijete vjebom moe istrenirati odreenu ruku. Dominantnost ruke moe ovisiti i o kulturalnim obiljejima. Primjer je Tanzanija gdje se djeca sputavaju i kanjavaju ako koriste lijevu ruku. (Berk, L. E. 2007.)

4. UTJECAJI NA TJELESNI RAST I SAZRIJEVANJE

4.1. Nasljee i hormoniGeni koje dobivamo od svojih roditelja itavo djetinjstvo utjeu na na rast. Kada je prehrana odgovarajua, a zdravlje dobro, tjelesna visina i brzina tjelesnog rasta u najveoj mjeri su odreeni nasljeem (Vasta i sur. 1998. prema Tanner , 1990 ). Hipofiza izluuje vane hormone koji su potrebni da bi se rast i razvoj odvijao bez problema. Prvi vaan hormon je hormon rasta koji je vaan za sva tjelesna tkiva, osim ivanog sustava i spolnih organa. Ako se on ne lui u dovoljnim koliinama, osoba e narasti svega 130 cm. Drugi vaan hormon je hormon kojeg stimulira titnjaa, a vaan je za pravilan razvoj ivanih stanica i utjecaj hormona rasta na tjelesnu veliinu. (Prema Berk, L. E. 2007.)

4.2. Okolinski imbenici4.2.1 PrehranaJedna od uvijek aktualnih tema je prehrana, bez obzira na koje razdoblje ovjekovog ivota se odnosi. Vano je hraniti se zdravo i raznoliko, pogotovo u prvim godinama ivota kada se razvijaju nai organi kojima je potrebna velika koliina energije kako bi se pravilno razvijali i odraivali svoje funkcije. Majino mlijeko (kolostrum) koje dijete konzumira nakon roenja od presudne je vanosti za stvaranje imuniteta i dobivanje vanih sastojaka za nae tijelo. Vano je znati da dijete moe izbjei bolesti dinog i probavnog sustava ako ga majka doji samo par tjedana nakon roenja. Jo jedna prednost dojenja je to to je manja vjerojatnost da ena zatrudni ako doji (ovo je vrlo vano za nerazvijene zemlje u kojima parovi ne paze na zatitu i nisu dovoljno informirani o prevenciji). Kada dijete prijee u rano djetinjstvo postaje izbirljivo u jelu jer se brzina rasta smanjuje, a i ne ele probavati nove vrste hrane ve se baziraju na ono to od prije poznaju. To je ponekad jako dobro jer je vea vjerojatnost da dijete nee stavljati u usta neke opasne tvari. Isto tako, njihovi obroci nisu pravilni. Oni jedu koliko im treba i ako prvi put pojedu manje, kasnije e to nadoknaditi. Roditelji bi trebali utjecati na to da dijete izbjegava slatkie, masti, ulja i sol jer oni kasnije izazivaju karijes a i smanjuju apetit za zdravu prehranu. Prekomjernim konzumiranjem nezdrave hrane dijete moe postati pretilo, ali isto tako ako ne jede dovoljne koliine hrane i ne jede raznovrsno moe biti neishranjeno. Istraivanja pokazuju da je 1975. godine 8% djece u prvom razredu bilo pretilo dok se taj postotak 2003. godine penje na 20% . Od idue godine u kole e se uvesti obavezna tjelovjeba svaki dan po 10 minuta (Prema RTL Vijestima 29. 10. 2012.) Kao i ponaanja, djeca imitiraju izbor hrane njihovih roditelja. Birch, Zimmeran i Hind 1980. godine su istraili kako mala djeca u Meksiku esto jedu ljutu hranu jer to ine njihovi roditelji, dok ih djeca u Sjevernoj Americi odbijaju. Prilikom jela vano je da djecu okruuje pozitivna atmosfera jer je tada vea mogunost da e objedovati ono to im se moda i ne svia, pa zbog toga roditelji vole da njihova djeca jedu u drutvu. Roditelji ponekad rade greku i slatkiem nagrauju dijete za ono to pojede, a to je loe jer ono ustvari svoju panju usmjerava na slatki ne shvaajui koliko je bitna zdrava hrana. Tjelesne aktivnosti takoer su jako vane da bi dijete potroilo kalorije i energiju koju ima u sebi, ali i smanjilo mogunost da bude pretilo (Prema Vasta i sur. 1998).

Slika 5. Piramida zdrave prehrane

http://www.vrtic-krijesnice.hr/organizacija-rada/tjedni-jelovnik/

4.2.2. Zarazne bolesti i neishranjenostZarazne bolesti poput vodenih kozica i ospica ee se pojavljuju u zemljama u razvoju nego u industrijaliziranim zemljama jer velik dio djece (ak 40%) nije ukljuen u proces cijepljenja. To se dogaa iz razloga to ljudi nisu financijski u mogunosti platiti cjepiva dok drugi pak smatraju kako ona oslabljuju imunoloki sustav. Podatak koji je zastrauju kae da u svijetu godinje umire oko 10 milijuna djece koja su mlaa od 5 godina od kojih 99% ivi u zemljama u razvoju, a 70% ih umire od zaraznih bolesti (Vasta i sur. 1998 prema Svjetskoj zdravstvanoj organizaciji, 2000). Edukacija roditelja o vanosti cijepljenja od presudne je vanosti kako bi djeca mogla odrastati bez problema i zdravo (Prema Vasta i sur. 1998).

4.2.3. Emocionalna dobrobitMalo je neobino povezivati osjeaje sa pravilnim tjelesnim rastom i razvojem, ali to itekako ima veliku ulogu uz nain prehrane. Neorganski zastoj rasta je poremeaj rasta koje nastaje kao posljedica nedostatka roditeljske ljubavi (Prema Berk, L. E. 2007). Takvu pojavu nazivamo marazam. Dijete se pravilno hrani i ne boluje od nikakve bolesti, ali na grai njegovog tijela se vidi nedostatak roditeljske ljubavi kao i na ponaanju jer dijete postaje povueno i apatino. Uz tjelesni razvoj, ovdje stradava i emocionalni, a posljedice mogu ostati za itav ivot. Razlog nedostatka ljubavi koju roditelji daju djeci takoer moe biti nesretan brak roditelja, financijske potekoe ili psihiki poremeaji (Prema Berk, L. E. 2007.)

Slika 6. Znanstvenici su na temelju snimki mozga trogodinjaka ustanovili da je mozak djeteta o kojemu su se roditelji redovito brinuli vei od mozga djeteta koje su roditelji zanemarivali

http://www.24sata.hr/zdravlje/velicina-djecjeg-mozga-ovisi-o-kolicini-roditeljske-paznje-287400

5. SPAVANJE

Razvoj mozga koji se u prve dvije godine odvija relativno brzo, utjee na ritam budnosti i spavanja te uznemirenosti i plakanja. Novoroene spava oko 18 sati dnevno i periodi spavanja su pravilno rasporeeni. Kod dvogodinjaka se potreba smanjuje na 12 sati. Dijete spava manje puta na dan ali due. Tu se takoer dogaa usklaivanje ritma budnosti i spavanja sa danom i noi, pa dijete po danu spava jednom ili dva puta. to je dijete starije, hormon melatonin koji utjee na pospanost vie se lui nou. Kultura ovdje ima veliku ulogu. Neke kulture smatraju da se dijete treba izolirati u drugu sobu kada spava, dok druge misle da je bolje da bude sa roditeljima. Predkolskom djetetu potrebno je 10 do 12 sati spavanja nou i barem 2 sata preko dana. Buenje preko nou je esto u toj dobi jer djeca tada istrauju, poinju se javljat razliiti strahovi od mraka, udovita i slinih stvari, pa to roditeljima esto predstavlja problem. Trebalo bi svaki dan nastojati da dijete ide spavati u isto vrijeme, itati mu i razgovarati s njim prije spavanja kako bi ga smirili i kako bi ono osjetilo da smo mi tu. Ako se boji mraka, moe mu se ostaviti lampica preko noi da se osjea sigurnije. Spavanje je vrlo vano za razvoj djeteta kao i za bolji imunitet. (Pretraivanje informacija na Internetu, 28. lis. 2012. http://www.ringeraja.hr/kalendar_razvoja_djeteta/4-godine/spavanje_3.html )

6. ZAKLJUAK

Prolazei kroz literaturu i prouavajui kako se razvija dijete i to sve utjee za njegov razvoj saznala sam mnogo novih stvari. Neki podaci su me okirali, poput podatka koji govori koliko djece u svijetu umire jer nemaju razvijen imunoloki sustav. Naoj djeci treba pruiti to vie ljubavi i njege. Ne smijemo razmiljati da e netko drugi umjesto nas obaviti posao umjesto nas. Bitno je od samog roenja biti uz svoje dijete, usmjeravati ga, pomagati mu i voljeti ga. Bitno je dati mu podrku u svemu to radi te ga kroz to pratiti i usmjeravati da bi izrastao u zdravo i sretno bie. Od poetka moramo pratiti i informirati se o razvoju naeg djeteta kako bi znali to poticati i pratiti, ali i popraviti ako neto nije u redu.

7. LITERATURA

1. Berk, L. E. (2007). Psihologija cjeloivotnog razvoja. Naklada Slap: Jastrebarsko2. Fratri Kunac, S. (2012). Psihologija na dravnoj maturi. Zagreb: kolska knjiga3. Vasta, R., Haith, M.M. i Miller, S.A. (2005). Djeja psihologija. Jastrebarsko: Slap4. Sheridan, M. (1998). Djeji razvoj od roenja do pete godine. Zagreb: Educa5. Istraivanje na internetu: 29. 10. 2012.http://www.24sata.hr/zdravlje/velicina-djecjeg-mozga-ovisi-o-kolicini-roditeljske-paznje-28740027. 10. 2012.http://www.ringeraja.hr/kalendar_razvoja_djeteta/3-godine.html

2