Ključne kompetencije Ključne kompetencije učitelja; PISMENOSTučitelja; PISMENOST

Učiteljsko vijeće OŠ Stjepana Radića - Metković, 11. studenoga 2013.g.

pripremila: Ivana Čarapina, prof. i dipl. bibl.

KLJUČNE KOMPETENCIJEKLJUČNE KOMPETENCIJE

• Komunikacija na materinjem jeziku• Komunikacija na stranim jezicima• Matematička pismenost, znanost i tehnologija• Digitalne kompetencije• Učiti kako učiti• Interpersonalne, interkulturne, socijalne i građanske • kompetencije• Poduzetništvo (inovativnost i poduzetnost)• Kulturna osviještenost

Komuniciranje na materinjem Komuniciranje na materinjem jezikujeziku

• Komunikacija je sposobnost izražavanja i tumačenja misli, osjećaja i činjenica u usmenom i pismenom obliku (slušanje, govorenje, čitanje i pisanje) i lingvističko uzajamno djelovanje na odgovarajući način u čitavom nizu društvenih i kulturnih sadržaja – obrazovanje i izobrazba, posao, dom i slobodno vrijeme.

• JA SAM ono što govorim.JA SAM ono što govorim.• JA SAM ono što pišem.JA SAM ono što pišem.

Svi imamo svoj STIL izražavanja u govoru i pismu.

Komuniciranje na materinjem Komuniciranje na materinjem jeziku jeziku

Sposobnost pisanja raznih vrsta tekstova u različite svrhe, praćenje procesa pisanja (od koncepta do korekture).

Škole su javne institucije u kojima se sustavno razvija sposobnost dobrog pisanja, a učitelji su nositelji tog procesa. Drugim riječima…

UČITELJI su najpismenije osobe našega društva.

• PismenostPismenost je poznavanje pisma, umijeće čitanja i pisanja (sva pravopisna i gramatička načela).

• E-pismenostE-pismenost opisuje vrstu "pismenosti" ili spretnost i znanje nužno za iskorištavanje punog potencijala u digitalnom okruženju. Osnovna informatička znanja koja treba posjedovati “pismena” osoba stalno se nadopunjuju jer moraju pratiti brz razvoj informacijske i komunikacijske tehnologije.

Što učitelji moraju znati? Što učitelji moraju znati?

administrativni stil pisanja administrativni stil pisanja (zapisnici, izvješća, zamolbe, životopisi i sl.

NOVI Hrvatski pravopis NOVI Hrvatski pravopis Instituta za Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje hrvatski jezik i jezikoslovlje (objavljen www. pravopis.hr 27. lipnja 2013.)

zamolba,molba, zahtjev zamolba,molba, zahtjev životopis,životopis,

izvješćeizvješće

zapisnikzapisnik

Što svaka zamolba/molba/zahtjev Što svaka zamolba/molba/zahtjev treba sadržavati?treba sadržavati?

Svaka zamolba/molba/zahtjev treba biti prilagođena osobi/instituciji/poslodavcu kojem se šalje. Onaj kome su zamolba/molba/zahtjev upućeni treba osjetiti da se obraćate baš njemu i da je to napisana iskuljučivo za njega.

ZAMOLBA ili MOLBA ili ZAHTJEV (Anić, Veliki riječnik hrvatskoga jezika)

1. usmeno izrečena molba2. nekom upućena želja da što učini, odobri i sl.; pisani oblik

takve želje [podnijeti molbu]3. želja izrečena u kategoričkom obliku (postaviti zahtjev)

1. PRIMJER 1. PRIMJER

Savjeti za pisanje životopisaSavjeti za pisanje životopisa

• Životopis je kratak i precizno napisan tekst kojim se opisuju osobna dostignuća na obrazovnom planu, prethodno radno iskustvo, specifična znanja te vještine i osobine koje su važne prilikom prijave za specifično radno mjesto ili posao.

• Životopis predstavlja prvi kontakt s poslodavcem obzirom da se često na temelju životopisa kandidata vrši predselekcijapredselekcija, odnosno odabir kandidata koji ispunjavaju uvjete navedenog radnog mjesta. Iz tog razloga je važno kvalitetno napisati životopis pri čemu je poželjno voditi računa o sljedećim pravilima:

• redoslijed informacija u životopisu koji se odnosi na obrazovno i radno iskustvo treba biti kronološki poredan, i to tako da najnoviji podaci budu na vrhu pojedine cjeline

• životopis treba biti pregledan, čitljiv i jednostavan• informacije koje se nalaze u životopisu trebaju biti pažljivo

odabrane i relevantne za posao za koji se natječete• ne smije biti duži od jedne do dvije stranice jer poslodavci

zaprimaju veliki broj životopisa, stoga je bitno dati sažete i precizne informacije

• razmislite o tabličnom prikazu životopisa jer je pregledniji i razumljiviji (npr. popunite obrazac Europass životopisa)

• naslove cjelina možete istaknuti (podebljavanjem, podvlačenjem ili kurzivom) pri čemu je važno slijediti isti stil (font i format teksta)

2. PRIMJER 2. PRIMJER

IZVJEŠTAJ ili IZVJEŠĆE IZVJEŠTAJ ili IZVJEŠĆE pitanje je sad!pitanje je sad!

• U načelu može i jedno i drugo, ali izvješće i izvješćivati je hrvatskije.

• Tekst koji obrađuje i opširnije opisuje rad neke ustanove, aktivnosti i sl. u određenom razdoblju,

3. PRIMJER 3. PRIMJER

Kako voditi ZAPISNIK?Kako voditi ZAPISNIK?

Zapisnik - zabilježen sadržaj govora, diskusija, replika i sl. (na sastanku, sjednici, zasjedanju)

Sastanak vodi osoba, ili grupa, unapred za to određena . Unaprijed se t određuje osoba koje vodi zapisnik – zapisničar.

Sastanak ima 3 faze: (1. uvod, 2. razrada dnevnog reda, 3. zaključak sastanka)

4. PRIMJER 4. PRIMJER

Najčešće pogreške u Najčešće pogreške u pisanjupisanju

(Nitko ne piše savršeno, ali ipak…)

Što je ispravno?Što je ispravno?

OŠ Stjepana Radića ili

OŠ „Stjepan Radić”

Ispravna su oba primjera, ali NIKAKOO.Š. Stjepana Radića

zadaća ili zadaćnica ili uradak

• Danas je i na tom polju došlo do značenjske pomutnje, pa sve češće čujemo da đaci pišu zadaćnice, a ne više zadaće, da im se za rad kod kuće zadaju uradci (kao da je posao već obavljen) i sl.

• Sve su tri riječi (zadaća, zadaćnica, uradak) dobre hrvatske riječi, no svaka ima svoje značenje koje ne treba zamjenjivati nekim drugim. Zadaća se zadaje (da se tek napravi, obavi), zadaćnica je bilježnica za školske zadaće.

štovati ili poštovati

• Bog se štuje, a čovjek poštuje.

s obzirom na ili obzirom na

• Budući da instrumental imenice obzir izriče i način, nije dobro reći samo obzirom na, nego treba reći: s obzirom na. Isto tako nije dobro vezu bez obzira na to što krnjiti u bez obzira što (npr. Bez obzira što se niste javili ...; treba: Bez obzira na to što se niste javili ...). Govorim, dakako, o pisanom standardnom jeziku u neutralnoj upotrebi.

na telefonu ili pri telefonu

• prijedlog na ima 23 stupca značenja,• Nije ništa čudno kad idemo na razgovor, na

pivo, na kolače, na kavu; kad radimo na sudu, na školi, na željeznici, na fakultetu itd. Znači li to da poziv na kolače znači da ćemo sjesti u tu slatku masu.

• Dakle, izraz pri telefonu nepotreban je. Ostanite mirne duše na telefonu.

blagdan ili praznik

• upotrebi riječi blagdan i praznik danas sve češće dolazi do zamjene, kao da su te imenice sinonimi (a nisu).

Blagdan je svečan dan, posvećen poglavito nekom crkvenom događaju, a praznik je dan kada se ne radi („prazan od rada”). ako je npr. Nova godina ili Velika Gospa i crkveni blagdan i državni praznik (službeni neradni dani), Dan državnosti samo praznik (neradni dan), U množini, praznici znače dulje vrijeme bez nastave (zimski, proljetni i ljetni praznici).

Je li; da li ili li?• Da li me čuješ?• Je li me čuješ?• Čuješ li me?

Pravilo da je u hrvatskome jeziku bolje u upitnoj rečenici upotrebljavati skupinu je li od skupine da li

djelatnik ili radnik

• Tako se forsiralo i djelatnika, koji je trebao zatrti riječ radnik, premda ni jedan rječnik hrvatskoga jezika (stariji od 1990. godine) nema imenicu djelatnik u sinonimiji s imenicom radnik.

• Djelatnik je danas (u administrativnom jeziku) potpuno istisnuo i radnika, i službenika, i namještenika, i činovnika, i koliko god su nekoć svi bili nekakvi radnici (prosvjetni radnici, zdravstveni radnici, politički radnici itd.), danas su istu funkciju preuzeli djelatnici (prosvjetni djelatnici, sportski ili športski djelatnici itd.). .

Internet ili internet

• U hrvatskome je u praksi potvrđeno pisanje i Internet i internet.

Iako je internet jedna i jedinstvena mreža, ipak nije riječ o određenoj tvrtki koja bi imala i svojega osnivača, sjedište, osoblje te taj naziv ne treba pisati velikim slovom. Internet označuje tehnologiju i način komuniciranja i stoga taj naziv treba pisati malim slovom. Pogrješno je, dakle, pisati *Internet, a pravilno je internet.

Putem telefona/interneta ili telefonom/internetom

Umjesto genitivne skupine putem +interneta/telefona bolje je upotrijebiti instrumental internetom/telefonom: Na natječaj se možete javiti internetom, Javit ću ti se telefonom. Taj savjet odnosi se na one skupine u kojima imenica, kao u navedenim primjerima, označuje kakvo komunikacijsko sredstvo.

obavezno ili obvezno

• U hrvatskom jeziku rabe se obje riječi, obavezno i obvezno, i to u različitom značenju: obavezno - ono na što nas drugi obavezuju (npr. osnovno školovanje je zakonski obavezno); obvezno - ono na što smo se sami obvezali (npr. srednjoškolsko ili

fakultetsko obrazovanje nije obavezno)

unešeno ili uneseno

• uneseno, ali može i unijeto

prijedlozi sa ili s

s učenikom ili sa učenikom

Koliko ovakvih grešaka svakodnevno vidimo u tisku, a pravilo je toliko jednostavno: sa se upotrebljava ispred

riječi koje počinju glasovima s, š, z i ž. Primjer: sa Šimom, sa sestrom, sa Željkom. Isto tako, sa se upotrebljava

ispred riječi koje počinju suglasničkim skupovima ks- i ps-, odnosno gdje je drugi suglasnik s, š, z ili ž, npr. sa Ksenijom, sa psom, sa pšenicom i sl. i ispred izgovorno teških suglasničkih skupina (ne brinite, nije to atomska

fizika :) ) npr. sa mnom.

ako ili ukolikoako ili ukoliko

• Pravilo: Uvijek se koristi ako

Primjer: Ako ne dođeš, nećemo imati sastanak.

• Ukoliko je vezni parnjak i dolazi samo i jedino ako se u istoj rečenici nalazi napisano utoliko.

• Primjer: Ukoliko vi plaćate, utoliko ćemo popiti kavu.

gdje ili kamo ili kuda

• Gdje - lokacija, točka, odnosno mjesto na kojem se trenutno nalazite Primjer: Gdje ste sada (odnosno: gdje se nalazite)? - Evo nas kod Pere, upravo krećemo na put.

• Kamo - odredište, odnosno cilj Primjer: Kamo idete? - Idemo do Pere.

• Kuda - put kojim nekamo idete Primjer: Kuda idete do Dubrovnika? - Idemo preko Bosne i Hercegovine.

Nova godina ili Nova Godina ili nova godina

• Jedna prigodna za kraj godine: čestitate li nekome Novu godinu poželjeli ste sretan samo 1.1.2013., a čestitate li novu godinu poželjeli ste mu sretnu cijelu 2013. ili bilo koju drugu godinu :)

pjevati ću ili pjevat ću

• Kad infinitiv na -ti dolazi prije oblika pomoćnoga glagola, ispušta se završno -i: bit ću, pjevat ću, čitat ću. Stoga, pravilno je: Ja ću pjevati ili Pjevat ću, a nepravilno je Pjevati ću.

materinski ili materinji

Prednost svakako ima oblik materinski te je odlika standardnog jezika.

zadnji ili posljednji

• Zadnji znači onaj koji je odzada, stražnji, onaj koji je na kraju reda (kao kada dođete kod doktora i onda upitate: "Tko je zadnji?"). U žargonu, pak, zadnji znači onaj koji je najgori, najveći, primjerice: Žele me prevariti kao da sam zadnja budala.

• Posljednji označava ono što se nalazi na kraju čega i iza kojeg ništa ne preostaje. Jednako tako, označava nešto što se upravo pojavilo, nešto najnovije (posljednji modni krik), kao i nešto konačno, zaključno i definitivno: posljednji sud, posljednja instancija.

zaspim ili zaspem

• Točno je prvo rješenje: zaspim. "Zaspem" je 1. lice. jednine glagola "zasuti", stoga pretpostavljamo da kad legnete u krevet odmah zaspite. :)

tijekom ili tokom

• Od imenice tijek tvori se vremenski prijedlog tijekom, odnosno označuje da se što proteže u određenome razdoblju. Pravilno: tijekom godine; tijekom Drugoga svjetskog rata; tijekom života.

• Riječ tok odnosi se na rijeke te se, primjerice, isti dijeli na gornji, srednji i donji.

Vi ste došli ili Vi ste došla

• Uz zamjenicu Vi koja se upotrebljava kao izraz poštovanja (i stoga piše velikim slovom) predikat uvijek stoji u množini muškog roda. To vrijedi bez obzira na to obraćamo li se muškarcu ili ženi

korištenje ili upotreba

• Glagolska imenica korištenje izvedena je od glagola koristiti i koristiti se. U značenju 'pomaganje ili donošenje koristi' može imati dopunu u dativu (korištenje zajednici). Pogrešno je: *korištenje mobitela, *korištenje dodatne literature, *korištenje javnoga prostora, a pravilno je: korištenje mobitelom, korištenje dodatnom literaturom, korištenje javnim prostorom.

• Glagolska imenica korištenje može se zamijeniti imenicama upotreba, uporaba i poraba ili glagolskim imenicama upotrebljavanje, rabljenje i služenje. Tako je pravilno i: upotreba mobitela, uporaba mobitela i služenje mobitelom.

Statut kojeg smo donijeli…Statut koji smo donijeli…

• U hrvatskome jeziku kategorija živosti odražava se u akuzativu pridjeva i zamjenica koje se sklanjaju po pridjevnoj sklonidbi. Često se griješi kad je riječ o akuzativu zamjenice koji, i to tako da se za neživo često upotrebljava akuzativ za živo (kojega).

s nikim ili ni s kim

• Kad se uz neodređenu zamjenicu tvorenu prefiksom ni- nađe prijedlog, on zamjenicu rastavlja na tome tvorbenom šavu i umeće se u nju

• . Za ničim ne žalim. > Ni za čim ne žalim.

Cijena ručnika je snižena Cijena ručnika snižena je. Cijena je ručnika snižena.

Enklitike/zanaglasnice/naslonjenice su riječi koje se u izgovoru naslanjaju na riječi ispred sebe. Najčešće se griješi tako da se enklitika stavlja ispred glagola tamo gdje mora stajati iza njega, npr.

Od dvaju dopuštenih modela prvi, u kojemu je red riječi stilski neobilježen, svakako je prikladniji za administrativni stil i poslovnu komunikaciju. Posve je neprimjereno poslovnoj komunikaciji enklitikom rastavljati ime i prezime, npr.

• Maja je Petrović ušla u ured.• Ta rečenica treba glasiti:• Maja Petrović ušla je u ured.

telefonski broj ili broj telefona

• Opće je pravilo da skupini s genitivom, kad je to moguće, treba zamijeniti skupinom s posvojnim pridjevom.

krediti sa i bez jamaca krediti s jamcima i bez jamaca

• U rečenici u kojoj se pojavljuje više prijedloga od kojih svaki zahtijeva drukčiju dopunu, tj. dopunu u drugome padežu, svaku od dopuna, u skladu s općejezičnom normom, treba ispisati.

Svatko se mora ponaosob javiti u kadrovsku službu.

Svatko se mora osobnojaviti u kadrovsku službu.

Sasvim je nepotrebno koristiti ponaosob.

HRVATSKI HRVATSKI PRAVOPIS PRAVOPIS Instituta

za hrvatski jezik

Cilj je bio napisati novi pravopis, ne favorizirajući ni jednu pravopisnu struju nego se držati triju temeljnih načela: načela sustavnosti, tradicijskoga načela i načela ovjerenosti u praksi

ZA KRAJZA KRAJ• Pravopis u ruke ili na mrežnu

stranicu www.pravopis.hr i UČITI.

Nema nam druge.