Dr. JOSIP KLEMENC: PREDHISTORIJSKI I RANOHISTO-RIJSKI SPOMENICI NA PODRUJU GRADA ZAGREBA

Zadaa je ove radnje da prikae sve dosad poznate spomenike t. j.u prvom redu predmete, koji svjedoe, daj je na podruju dananjega Za-greba boravio i stalno stanovao ov1jek ve davno prije postanka gradaili vee naseobine, pretee sadanjeg Zagreba. Zagreb najstarijega vre-mena bio je do danas predmetom mnogim naunim djelima. Najvanija jepublikacija za ranu povijest Zagreba zbornik grae s izvrsnim uvodimaIv. Krst. Tkalia Povjestni spomenici slob. kralj. grada Zagreba"(Zagreb 1889. i d.). Tkali nabraja pod zaglavkom Prapovijest Zagreba(Sp. dj. str. V. sij.) pisce, koji su prije; njega pisali o Zagrebu. Meu njimaspominje Bedekovia,1 koji je tvrdio, da je Zagreb ili mons Grechensisosnovan ve za vrijeme peloponeskog rata! Tomo Mikloui2 misli, daje ve sv. Marko propovijedao evangjelje na Markovom trgu! Premamiljenju A. B. Krelia3 utemeljio je Zagreb voa Runa Kutrigura Za-berga ve u VI. stoljeu! Sva ova miljenja dakako da su potpuno bezikakvoga historijskoga temelja. Vjerojatno je, da se odnosi na ve po-stojei Zagreb vijest nekoga nepoznatoga pisca4 iz vremena ugarsko-hrvatskoga kralja Bele IL (III.) (1172.-1,196.): siluam que di-c i tur Pet u r g o z des c e n cl e n t e s, i u x t a f I u u i u meu I p ec a str ame tat i s u n t, e t t r a n s i t o f I u u i o i II o u s q u e a dZ o u a per ven eru n t e t t r a n s i t o Z o u a, c a str u m Z a bra gc e per u n t. Prema miljenju nekih pisaca morala bi na mjestu da-nanjeg Zagreba ve u rimsko doba postojati neka ovea naseobina.Ovamo su smjestili Sisopu i Quadratu.5 No u istinu Zagrebu je najbliirimski poznati grad Andautonia, dananje itarjevo, a na zapadu jebila u Stenjevcu velika naseobina nepoznatog imena. Tkali6 nabrajaneke u Zagrebu naene predmete i novce iz tog doba. Starinske pred-mete spominje I. Kukuljevi Sakcinski,7 J. Brunmid,8 Klai Vj.9 U

1 B ede ko vic h Jos., Natale solum S. Hieronymi, Neostadii Austxiae 1752, s,tr. 28.2 Mi k 1o u i T., Izbor dugovanj svakoverstneh, Zagreb, 1821, str. 33.3 K e r c sei i c h A. B., De regnis Dalmatiae, Croatiae et Sclavoniae notitiae pra.eli-

minares, Zagrabiae 1777, str. 30. A n o n y m i Bel a ere g i i s n o tar i i, Gesta Hunglawrum, cap. XLIII.5 Tka 1 i , SP. dj. str. VI.G Tkali, SP. dj. str. VII, nap. 2.7 Arkiv za povjesnicu jugoslavensku XII, Zagreb, 1875 str. 157 sij.B Dr. Jos. B r u n m i d, Kameni spomenici Hrvatskog narodnog muzeja u Zagrebu,

1

zadnje vrijeme prilikom KullturnohiSJtorijske Izlobe godine 1925. popisao jeV. Hoffiller' takve predmete iz Zagreba i okolice.

Od dosada poznatih predmeta je vjerojatno najstarija kamena pro-buena sjekira nepravilnog oblika sa 55 mm dugom oteenom otricom.Du. 169 mm. Te. 1,132 gro (Sl. 1). Naena je kod ienja i produblji-vanja bunara u dvoritu kue br. 9 na Opatovini. Sada je u HrvatskomArheolokom historijskom muzeju u Zagrebu ,(br. inv. 1798).11

Godine ,1905, iskopali su Ferkovievi radnici kod va.enja pijeskana Savskom prudu, Sumorova zemlja u Horvatima vie grobova sa posu-dama i komadiima spaljenih kostiju. Svi su ti predmeti sada u Hrvat-skom Arheoloko-historijskom muzeju u Zagrebu:

Bikonina urna (ara), smeesiva, glatka sa istaknutim trbuhom, re-staurirana i nadopunjena. Ispod trbuha dvije nasuprot stojee bradavice.Vis. 150 mm, gornji dio visok 95 mm, donj~ 55 mm, otvor 205 mm, trbuh261 mm, dno 80 mm. (Sl. 2).

Urna, glatka, od crvenkastosive ilovae sa koninim gornjim dijelom,donji trbuasti. dio suuje se prema ravnom dnu; nadopunjena. Vis. 210mm, otvor 200 mm, trbuh 260 mm, dno 100 mm. (Sl. 3).

iroka, niska, nepotpuna, smeesiva zdjela bez ruke, rub malkozavinut prema vani manjka. Okolo ramena posude kratki, okorniti prstomutisnuti ljebii. Sauvana visina 152 mm, trbuh 260 mm, dno 85 mm.

Oteena zdjela (terrina), crvenkastosmea, sa dvije ruke, suujese prema ravnom dnu. Djelomino je sauvana i dopunjena manja u lukzavijena ruka uglastog profila. Druga ruka, vrat i rub nedostaju. Sau-vana vis. 117 mm, trbuh 310 mm, dno 90 mm. Sadraje kalcinirane kosti.

Smeesiva plitka zdjelica, glatka sa jednom rukom; rub ureen samanjim a rame sa veim utisnutim rupicama. Vis. 65 mm, rub 60 mm.

Dijelovi ruba crvenkaste, iroke posude sa dijelovima iroke rukeodmah ispod gornjeg ruba, koji je na unutarnjoj strani ugla st.

Rbine malog, glatkog lonia od smeesive fine peene zemlje sarukom. Ramena niska a ruka vani uglaista sie iznad ruba. Otvor cca100 mm.

Naene posude pripadaju tipu, koji je karakteristian za takozvanuluiku kulturu. O tome, tko su nosioci te kulture, bila su miljenjaveoma odvojena. Najvjerojatnije je miljenje prof. Richthoffena,12 kojije ustanovio, da su to Iliri. Ovo groblje u Horvatima bit e mu svakakovaan lan u nizu njegovih dokaza.

Vjero'jatno je, da je bilo uz Savu jo vie grobova i naseobina ove "kulture. Koliko mi je poznato, god. 1927. kod gradnje velikih Savskihnasipa kod Strmca pa do Siska nali su radnici na vie mjesta ciganskelonce, koje su na alost unitili. Prema samom kazivanju nije mogueodrediti tip posuda.

Zagreb 1904-1911 i u razliitim goditima Vjesnika Hrvatskoga arheolokoga drutva uZagrebu.

9 K 1ai Vj., Slobodni i kr. glavni grad Zagreb, Zagreb 1913, str. 12 i d.lO Katalog Kulturno-historijske izlobe grada Zagreba, prigodom hiljadu-godinjice

Hrvatskog Kraljevstva, Zagreb, 1925. str. 86 i d. (Citiram kao Katalog).11 Vjesnik H. A. D. N. S. III, 1898, str. 201. Katalog str. 89, br. 72.12 B o 1k o v. Ric h t h off e n. Die Bedeutung der Lausitzer Ku~tur flir die Vorge-

schichte deT DonauHinder und das I11yriertum ihrer Volksgeh6rigkeit, Manus Bd. 27,6Hf. U toj raspravi iznaa i sve druge teorije o nosiocima te kulture.

2

N

1I

I

Q

Dr. Klemenc, Prethistorijski itd. spomenici Zagreba I

3

Oko 400 pr. H. poima se i u naim krajevima pojavljivati uticaj la-tenske kulture, iji su nosioci bili Kelti. U koliko su naselili krajeve okoZagreba, teko je ustanoviti. Svakako se spominju njihova imena dalekou doba rimskog gospodstva u tree stoljee poslije H. Na nadgrobnomspomeniku koji je iskopan 1885. iznad kamenoloma u Podsusedu imeno-van je C. Julius Adietumarus (Vjesnik H. A. D. N. S. X 1908/9, 164 br.359). Kognomen je svakako keltskog izvora. Keltski kulturni uticaj bioje dosta zamaan, jer na objekte njihove materijalne kulture slijede nepo-sredno rimski predmeti tako, da ne postoji tona granica izmeu jednihi drugih.

Po daljnim predmetima, koji su naeni istom zgodom u Horvatimamoemo zakljuivati, da je to mjesto bilo naseljeno dalje do inclusiveRimljana. Iz latena potjee bronsana narukvica. Sauvana su dva ulomka(Arheoloko-historijski odio Hrvatskog narodnog muzeja u Zagrebu br.inv. 49)Y Vie rbina od [sive, fine proeene zemlje (.iJbidem,br. inv. 47) /~eljezni lokot i tanki dugi srp od eljeza sa nastavkom za drak (ibidem,br. inv. 4815), jesu iz rimskog vremena.

Veoma je interesantna injenica za Zagreb i za kraj uz Savu premaSisku, to su od prijanjih kultura najbrojnije zastupani rimski predmeti.Ostaci rimskih zgrada i cesta, groblja i nalazi novaca nerazmjerno pre-siu po broju il veliini sline objekte sviju kultura do kraja prvog tisu-godita nae ere. Radi toga nije ni udo, da su i na podruju Zagrebarimske starine naene u najveem broju.

G. A. Jirouek izjavio mi je, da su radnici kod kopanja odvodnogkanala, koji vodi od Topnike vojarne prema Savi, nali u dubini od 2 mvodovodne cijevi od peene zemlje, poloene istim smjerom. Kada jedospio na lice mjesta radnici su mu protumaili poloaj i pokazali neko-liko polupanih ostataka tih cijevi. Veoma je vjerojatno, da su to bili ostacirimskog vodovoda, koji je vodio prema nekoj vili juno od sadanje Ilice.

Kod sv. Duha su nali u vie navrata po nekoliko rimskih novacai to od cara Trajana (Coh.2II, 618), Hadrijana (Coh.2 II, 1,187 dif.), Pija(Coh.2 II, 650). Svi u Arh.hist. odjelu Muzeja u Zagrebu, br. inv. 1.453,1.834, 2.228. Dva veoma loe sauvana velika bronsa cara Hadrijananalaze se u rimskoj zbirci istog muzeja pod br. 55.16

U \Mletakoj ulici naen je veliki brons cara Domicijana (Coh.2 I,314) Arh.-mst. odio Muzeja u Zagrebu, br. inv. 25.554.

Prema p1smu Rikarda pl. Schmigoza, koje se uva u Arheoloko-historijskom odjelu Muzeja u Zagrebu, naao je on prigodom kopanjajaraka za vodovod na Markovom trgu 17 komada rimskih novaca vei-nom bronsanih a i par srebrenih.

Vie kasnorimskih komada iz IV. i V. stoljea poslije H. bilo jenaeno na vrtu posjednika Ljudevita Hrvoia u Tukancu, dalje u Opa-tikoj ulici, na Opatovini, u vrtu Martina ege u Novoj vesi. Na Miro-goju u Senftlebenovom vrtu nali su god. 1902. veliki brons cara Trajana(Coh2 II, 352, Arh.-hist. Muzej Zagreb, br. inv. 1291) a 'na Ribnjaku bron-

13 Katal,og 86. 4.l4 Katalog 86, 16 i 88, 62.10 Katalog 88. 48.16 Katalog, 87, 38.

4

sani kamad cara Valentijana II (Cah2 VIII, 22, Arh.-hist. Muzej Zagreb,br. inv. 24.767),17

Veama mnaga starih novaca, u prvam redu rimskih, nali su priga-dam kanalizacije pataka Medveaka gad. 1899. na Pataku. Skara svisu unili u numi'smatiku zbirku Arhealaka-histarijskog Muzeja u Za-grebu. Zastupana su ava vladarska lica iz rimskog daba: Germanicus,Titus, Vespasianus, Faustina stari,ja, Probus, Crispus.18

Kad kopanja temelja gad. 1888 za Gavellinu kuu na Jelaievomtrgu (sada br. 12.) naen je mali brans cara Diaklecijana (Cah2 VII, 541),Arh.-hist. IMuzej u Zagrebu, br. inv. 12.703.

Na Zrinjevcu su nali kad gradnje Sudbenag Stala veliki brons caraHadrijana.19 Tkali spaminje, da pasjeduje u svajoj zbirci vie rimskihnavaca, koji su naeni na prebendarskoj nekada livadi a sada najnavijemsajmitu kad pataka Medveaka.20 SvakakO' se radi ovdje o' predjeluakO' ulice Rakaga i Klaanike ulice.

Naeni navci ,osabita njihavi skupni nalazi veama su vani u vezisa adgavarajuim terenskim prilikama kad istraivanja starih puteva. Zaprauavanje naselja mogu mnaga vie pasluiti predmeti pa makar pa-tjecali ani iz grabava. Gdje su grabavi, abina su blizu i abitavalita unarmalnim vremenima, izuzevi namadske narade.

Kada su kapali glavni kanal u Navoj vesi, naena je eljezna sjekirasa dugakam (144 mm) atricam. Vis. 240 mm. Tip adgavara patpunaslinim paznatim rimskim kamadima. Arh.-hist. Muz. Zgb., br. inv. 65.

Kad kap anja bunara na dvaritu g. Palianskag na paetku Petrinj-ske ulice (sada br. 3) naili su radnici na glavu starijeg Rimljanina adbijelag mramara.21 Vis. 165 mm. Arh.hist. :M.uz.Zgb., br. inv. 68. Kuku-Ijevi22misli, da je ava glava danesena iz Siska u Zagreb.

Kad gradnje Zakanjske eljeznike pruge gad. 1869. iskapali su rad-nici u palju ispad negdanje klaanice vie rimskih grabava. Nekaji adpredmeta naenih avam zgadam uvrteni su u zbirku Arh.-hist. muz. uZagrebu: ulamak rimske ae ad zelenag stakla, br. inv. 56. Luk rimskefibule sa lukavicama, du. 54 mm, br. inv. 57. Glavica rimske pravinci-jalne fibule ad branse sa dvastrukam spiralam, du. 20 mm, br. inv. 58.Dva kamada rimske agrlice ad dvastruka pletene bransane' ice, br. inv.61. StaklenO', kackasta, prabueno zrna, du. 19 mm, br. inv. 6023 Mogue,aa su spamenuti prabavi identini sa anih 14 grabava sa kosturima, kajisu naeni istom zgadam na prebendarskam zemljitu.24

Uz prugu mala dalje prema Maksimiru nali su u ista daba vratrimske amfare ad crvena peene, dabra proiene zemlje. Vis. 107 mm,otvar 80 mm, Arh. Muz. Zgb. br. inv. 6625

17 Tka I i 1. SP. dj. VII, n2p. 2, Vjesnik H. A. D. N. S. III, 1898, 201, Klaisp, dj. 12.

18 B r u n m i d Vjesnik H. A. D. N. S. IV, 1898/99, 217.19 Viestnik Hvr. arheoL dr. 1879, 94. Vjesnik H. A. D. N. S. III, 1898, 200.20 Tkali 1., L. C.21 Vjesnik H. A. D. N. S. III, 1898, 200, VIlI, 1905, 42, br. 68, sl. 68, Brunmid Kameni

spomenici 38, br. 68, sl. 68, Katalog tab. 3.22 A!l"kiv XII, 1875, 185.23 L j u b i S., Popis arkeologiko.ga odjela Nar. Muzeja u Zagrebu I, 1, str. 159.

Katalog 87, 28.24 Kuk u Ije v i , Arkiv XII, str. 153. List gradskog naelnika dr. Amrua od 4 jula

1877 (Arh. Muz. Zagreb, Arhiv, fasc. Zagreb).2;; Katalog, 87, 29 (u katalogu krivo Bronsane).

5

Mjeseca svibnja 1931. gad. nali su radnici kad kapanja temelja zakuu br. 3 u Banjavievaj ulici u dubini ad 2,5-3 m bransani lijepapatirani kipi boga Zevsa ,(Sl. br. 4).

Zevs, neadjeven, stajei, akrenut naprijed, na bransanaj plaici sa 6rupa za privrivanje na drvenu padlagu. Lice bradata, brada prelazineprimjetna u kavrastu kasu. L. ruka upire se na ezlo, kame garnjidia manjka a u padignutaj desnici dri munju (ateena). Vis. 195 mm,te. 960 gro Slabiji pravincijalni pasaa kasnarimskag carskag daba.

Prema svima akalnastima izgleda, da je ava ukrasna statueta atpalasa rimskih kala u jarak uz rimsku cestu, kaja je ila avim krajem adzapada prema istOoku(Arh.-hist. Muz. Zagreb, Arhiv. fasc. Zagreb).

Od Maksimira prema istOoku uGarnjem Borangaju izmeu ceste ieljeznike pruge na zemljitu Fakultetskag dabra nazvanam Bereg nalisu gad. 1932 radnici kad dubljeg aranja rimski grob ad pet kravnih apeka,nad kajima je leala plaa ad vapnenjaka. U sredini graba je stajala irakazdjelica od tamnasive proiene zemlje sa 1 cm visakim plastinim ka-lutam kaa naicom. Ures: dva reda akamitih, utisnutih, tankih crtica.Vis. 130 mm. Otvor 180 mm. Pokraj ave zdjele stajala je druga slinasama ad crvena peene zemlje, pamijeane sa pijeskOom.Ures: dva redaubadenih toaka. Vis. 87 mm. Otvar 140 mm. Dno 60 mm. Nadalje aaad svijetle ukaste peene zemlje. Vis 110 mm. (Otvar 75 mm. Dna 33mm) i trbuast vr ad ute peene zemlje (Garnji dio mu nedastaje. Dna45 mm). Sve su etiri pasude u Arhealoka-histarijskam muzeja u Zagre-bu, inv. br. 21-24. Uz ta je bila ja nekalika astataka spaljenih kastiju.

Kraj avaga graba nailaze radnici ja uvijek na rbine, kamade apekai crne zemlje, ta bi govorila zata, da je bila avdje manje rimska grablje.2~Vjerajatna je da je ava grablje u Barangaju vidia gad. 1873, Ivan Kuku-Ijevi,27 kaji spominje takaer dva raskapana rimska graba uz samu sa-danju cestu. Istam zgadam naaa je na umjetna naneenam humku kadpredija kananika Gaparia tragOove staram zidu, apekama i crijepaviju.Mague, da su ava astaci manjega rimskag naselja uz spamenute grabave.

Teaci su presjekli rimski grab gad. 1904 kada su kapali kanal La-inak blizu njegOovaizljeva u Kanal itnjak. U avam grabu sa kasturam'naena je zdjelica iz praiene, siva peene zemlje, ureene 10 mm ispadgarnjeg ruba sa redam tankih, utisnutih vertikalnih crtica. Vis. 77 mm,atvar 156 mm, Arh.-hist. Muz. Zgb., br. mv. 6228 i nadalje rbine raznihpasuda ad sive, praiene ilavae. Arh.-hist. Muz. Zagreb, br. inv. 5429te zaponac ad akrugle eljezne ice sa jezicem, du. 37 mm, Arh.-hist.muz. Zagreb, br. mv. 62.30

Iz dasadanjega apisa rimskih predmeta slijedi, da su naeni paje-dinana (navci) ili patjeu iz grabava. TragOove mague rimskih zgradaprimjetili srna dasad jedina kad Garnjeg Barangaja. Veama vaan dakazza naseljenOost nekag kraja nedvajbeno su zdenci. Prvi je uvjet svakagnaselja dabra vada. Rimljani su se znali veama dabro prilagaditi prili-kama, kaje su nali u zemlji, i u avam pagledu, pa su svakaka ve pasta-jee zdence (bunare) pabaljali; kopali su nave ili su u veim gradOovima

26 Vjesnik H. A. D. N. S. XV, str. 126.27 Kuk u 1j e v iI., Sp. dj. str. 159.28 Katalog 88, 52.29 Katalog 86, 17 i 88, 39.30 Katalog 87, 21.

6

co

Dr. Klemenc, Frethistorijski itd. spomenici Zagreba II

7

izgradili itave vodovode. U nekim sistematski istraenim predjelima(Saalburg)31 mogao se skoro za svaku kuu konstatirati i poseban zdenac.Djelomino su bili zidani, djelomino drveni. Mnogo puta su smjestili nadno drveno bure, da se bunar ne zatrpa i da voda ostane ista.

Kod nas su konstatirali bunare iz predhistorijskog doba jo u prolomstoljeu u Jamnikoj Kiselici,32 kada su kopali nove zdence. Bili su sadrvenim obodom. Zidani rimski bunar poznat nam je iz rimske naseobineu Donjem iStenjevcu33 u nadarbinskom vrtu. U Zagrebu su iskopali god.1896. kod gradnje strojarnice za gradski vodovod u dubini od 5,5 mdrveno bure, to nije nita drugo nego najdonji dio rimskog bunara. Uburetu je naen vr sa jednom rukom od sive, dobro proiene, peenezemlje. Vis. 178 mm, najiri u sredini 178 mm. Vrat dugaak (76 mm) sairokim otvorom (77 mm), (Arh.-hist. Muz. Zagreb, br. inv. 63.), nadaljeoteeni bronsani kotao, jo u vrijeme uporabe jako zakrpan sa povrazomod okrugle bronsane ice (Vis. 160 mm, otvor nepravilan oko 160X 180mm, Arh.-hist. Muz. Zagreb, br. inv. ,64.)34

U Gornjem Gradu u dananjoj Matoevoj ulici br. 9. nali su radnicikod pregraivanja !Magistrata 3 m ispod dosadanjeg temelja drveno buresa veoma mnogovrsnim inventarom. I u ovom sluaju se radi onajdonjemdijelu starog bunara. U Gornjem Gradu postoje izvori jo u manjoj dubini,to se je moglo veoma neugodno primijetiti kod restauracije crkve sv.Marka, kada su morali jedno manje vrelo odvoditi posebnim kanalom.Ovaj bunar morao je biti veoma dugo u uporabi, jer tipovi naenih po-suda siu od kasno-rimskog vremena pa do kraja Gotike. Po tipovimaodgovaraju predmetima iz rimskog doba:

Okrugla, zdjelasta kamena posuda sa dnom probuenim od uporabe.Na vanjskoj strani etiri 115 mm visoka okomita rebra, od kojih je jedangore lijebast i slui kao izljev. Vis. 170 mm, otvor 145 mm. Prvoj slinaposuda od vapnenjaka, takoer sa probuenim dnom i etiri okomitarebra (Vis. 65 mm) sa izljevom i t. d., kao kod prve. Vis. 148 mm, otvor140 mm, (Muzej grada Zagreba, br. inv. 644 i 645.)

Sredovjenog mogue slovjenskog porijekla je lonac od tamno-sive,grube peene zemlje. Horizontalni, odebljani rub oteen. Ispod vratavalovita crta. Vis. 140 mm, otvor 130 mm, dno 135 mm, (Muzej gradaZagreba, br. inv. 642).

Gornjemu slian lonac, ali bez svakog ornamenta od tamno sive grubezemlje. Vis. 160 mm, otvor 135 mm, dno 65 mm, (Muzej grada Zagreba,br. inv. 643).

U Gornjem Gradu naen je takoer bronsani novac bizantinskog caraJustina JI 1(518.-527. poslije H.). Odgovara tipu Tolstoy, 435, 81, Arh.-hist. Muz. Zagreb, br. inv. 534.

Osim ovih zadnjih spomenutih predmeta nije u Zagrebu poznatomnogo predmeta iz ranohistorijskog vremena. U Krugama su otkopaliradnici Josipa Severa (Kruge br. 4) god. 1911. na prudiu trbca grobsa kosturom i jednu eljeznu sjekiru za bacanje. Arheoloko-historijski

31N. pr. u Saalburgu (Westdeutsche Zeitschrift XXIII, tabl. I, 1 i tekst str 344) i uStrassburgu (Forrer, Elz. Anz. IX, 1918, str. 941, sl. XIV, 1923, str. 120 sIj.).

3" Mi c h. v. K u n i t s c h, Jamnica im Konigreiche Kroatien, Agram 1831, Anm.S. J, 8, G u n dr u m Fr. S. dr., Jarrmika kiseJica, Zagreb, 1905 str. 10.

~" Vjesnik H. A. D. N. S. III, 1898, 212.34 Vjesnik H. A. D. N. S. VII, 122, sl. 8; Katalog 88, 54.

8

..

odio Hrvatskog narodnog muzeja poduzeo je tamo daljne iskapanje, pasu tom zgodom otkopati svega 4 groba sa ovjeim kosturima. U zadnjemje naen jo konjski kostur. Kosturi u drugom i treem grobu nisu imalinikakovih predmeta, dok se je u prvom i etvrtom grobu naao i ovajinventar:

Grob 1. Ve prije spomenuta, francisci slina eljezna sjekira (sL 5)sa tuljasto produljenom uicom. Otrica lako zavinuta, duga 55 mm. Du.sjekire 183 mm (Arh.-hist. Muz. Zagreb, br. inv. 36.) Uz to loni35 bezornamenta od sive grube peene zemlje, na rubu oteen (sL 6). Vis. 100mm, otvor 57 mm, Arh.-hist. Muz. Zagreb, br. inv. 37. Komadi crvenopeene zemljane posude.

Grob 4. U ovom konjanikom grobu naeno je konjanikovo orujei dijelovi opreme. il( o p Ije (sl. 7) za bacanje od eljeza sa dugakimetverobridnim iljkom, veoma dobro sauvano jo sa komadima drva uokrugloj tuljavi. Dulj. 345 mm. Arh.-hist. M'uz. Zagreb, br. inv. 29. Ravandugaki ma (sL 8) od dobrog kovana eljeza sa jezicem za drvenidrak, koji je djelomino sauvan. Otrica, iroka kod balaka 50 mm,svrava dolje u iljak otar na obje strane. Gornji rub maa odebljana paralelno njim 15 mm iroka udubina ,(Blutrinne). Du. 720 mm.Arh.-hist. Muz. Zagreb, br. inv. 28. Ravni n o od eljeza slomljen u dvakomada sa nastavkom za drveni drak. Ostaci drvenih korica priljepljeniuz no. Du. 186 mm Arh.-hist. Muz. Zagreb, br. inv. 38. Dva plosnaokova od eljeznog Jima meusobno vezana ipkama (sL 9) za pojaanjeprednjeg a dva za pojaanje stranjeg dijela sedla. Arh.-hist. Muz. Zagreb,br. inv. 27. Dva komada eljeznih str eme n a36 (sL 10.). Gore etvero-uglasti otvor za provlaenje remena, na kojem su visjeli. Lukovi od e-ljeznih ipki (profil Q) prelaze u svedenu ploicu za upiranje (107X45mm), koja je pojaana na vanjskim rubovima. Vis. 190 mm (Arh.-hist. Muz.Zagreb, br. inv. 26.) Jedne val e37 (sL 11) od dviju okruglih po 11 cmdugih eljeznih motkica, koje se meu sobom u sredini veu petljom aprema vani svravaju na svaku stranu sa dvije karike (jednom stalnomi jednom pominom). U prvoj' od njih privren je malom kariicom e-ljezna poprena 125 mm duga ipka, koja se suuje prema svome okto-gonalnom kraju. Iznad otvora na poprenoj ipki etverouglasti otvor(17X9 mm) za podbradni remen. Arh.-hist. Muz. Zagreb, br. inv. 25.uplje i lo od kosti (sL 12.) ureeno sa cik-cak-crtama. Na donjemkraju sauvane 4 rupe za provlaenje uzice od koe. Donji dio djelo-mino oteen. Du. 100 mm. Arh.-hist. Muz. Zagreb, br. inv. 30. Sve-dena p I o a od kosti (sL 13), koja je sluila za pojaanje kraja odluka,38 slomljena u 6 komada (sada sastavljena). Rub ueg kraja oteena na irem ima dvije rupice za avle. Na strani je izrezana u obliku polu-

35 Veoma je slian loncu iz Avarskog groblja u Orehgegy-ju. Vidi, A. Mar o s i etN. F et t i c h. Trouvailles Avares de Dunapentele str. 24, sl. 9. Izalo u ArchaelogiaHungarica, XVIII, Budapest.

36 Ova dva stremena donekle odgovaraju jednome komadu iz Szitrak-a (H a m p el,Alterthilmer des frilhen Mittelalters in Ungarn. Braunschweig 1905, str, 232, sl. 531).

37 Na komad je veoma slian franakim valama iz groba u Heidesheimu (F o r r e r,Die Pferdetrenlse... Berlin 1893, .str. 9, tabl. VIlI, sl 2) a i jednim iz groba Karos-u(Hampel s. dj. I, 249, sl. 591).

38 Kotane ploice za obloenje luka veoma se esto nalaz,e u avars.kim groboviman. p. u UlIo, u grobu biro 2, 19, 36, 153 i t. d. (Horvath T., Die avarischen Graberfeldervon 0'110 und Kiskoros, Arheologia Hungarica XIX, Budapest).

9

kruga za tetivu. Sir. na irem kraju ca 37 mm, na uem 15 mm. Arh.-hist.M'uz. Zagreb, br. inv. 31. Tri manje etverouglaste {30X28 mm) pr e- i c e39 od bronsane ice sa plosnatim prema dolje zavinutim trnom (sl.14). Arh.-hist. Muz. Zagreb, br. inv. 32. Jed n a etverouglasta pre- i c a (50X48 mm) od okrugle eljezne ice (sl. 15). Arh.-hist. Muz,Zagreb, br. inv. 33. Bronsana p I o i c a40 kao okov za okrajak remena(sl. 16), ornamentovana sa dvojnim spiralama, kuglicama, i sl. Du. 78mm. Arh.-hist. ,Muz. Zagreb, br. inv. 34.

Ovi grobovi potjeu iz vremena oko 800. g. poslije H. Svakako suiz doba malo prije nego to je Karlo Veliki unitio Avarsku dravu. Kojiod naenih etiriju kostura pripadaju Avarima akoji Slovjenima, tekoje sigurno rei, jer nijesu obavljena nikakva kranioloka mjerenja. Vje-rojatno je, da je kostur u etvrtom grobu pripadao Avarskom konjaniku.

Potrebno je, da spomenem jo jednu vrstu graevnih spomenika; tosu ile kucavice svakog naselja, ceste. Obzirom na razvitak razlikuju sedviie vrste cesta. Prvo one, koje se svojim smjerom tijesno prilagoujuterenskim formacijama. To su u prvom redu skoro svi predhistorijskiputevi, koji vode uz doline rijeka ili po njihovom razvou. Ove su cestenali Rimljani u naim krajevima, pa su ih zadrali, nekoje dalje izgra-ivali a sluile su im dalje kroz itavo njihovo vrijeme i postojale suvie ili manje kroz srednji vijek do dananjih dana. Rimljani su kadikadiz vanih, osobito stratekih, razloga napustili ove ceste pa su gradilidrugu vrstu. Vodili su ceste najkraim smjerom od jednoga grada dodrugog bez obzira na terenske potekoe, preko movara i voda, tekoprolaznih brda i sutjeska. Ovakvu dobro izgraenu mreu cesta i putevanijesu napustili ni ljudi srednjega vijeka, nego se dalje sluili njima. Sva-kako je mnogo cesta propalo, ali se u listinama XII. i XIH. stoljea, pai kasnije, spominju kao starinske ceste pod razlinim znaajnim ime-nima, kao n. pr.: Magna via, Via antiqua i 1. d.

Na podruju grada Zagreba nije se dosad primjetilo nigdje tragovastarih cesta, ali se na to i nije polagala dosad nikakva vanost u dosa-danjim istraivanjima. Svakako je ovim krajem vodila u predrimsko.rimsko i poslijerimsko doba cesta smjerom od zapada prema istoku. Veu predhistorijsko doba postoji kod Stenjevakog Goljaka naselje. Jovea rimska naseobina poznata je u Donjem Stenjevcu. ,od ovih zapadnood Zagreba leeih krajeva vodila je cesta do kraja, vanog ve u ilirskodoba, do mjesta Andautonia,41 koje je imalo u rimsko doba jo znatnijuulogu. Ova veza izmeu ovih naseobina svakako je ila preko podrujadananjeg Zagreba priblino ovim smjerom: paralelno s Ilicom na sje-vernoj strani do Jelaieva trga, dalje prema palai Sudbenog Stola, uzstaru klaonicu sjeverno od eljeznike pruge, Banjavievom ulicom dodananjeg Aerodroma i dalje prema Resnikoj Trnavi. Dio ove stare cesteiz Stenjevca prema Zagrebu spominje se u listini iz god. 1367.,42 koddiobe posjeda izmeu Nikola Thouta de Zomzed i Nikole sina Arlandova

39 Slino u UlIo (Ho.rvath T. s. dj. tabI. XIII. rsl. 14).40 Slino vidi Hampel. sp. dj. I. 536. sl. 1628, Svi u Krugama naeni predmeti opisani

su i u Katalogu 89. 6l.41 Tonuje podatke o ovim mjestima vidi Klemenc J. ArchaeJogische Karte von

Jugoslavien. Blatt Zagreb, Zagreb.4% Iva n a n Lj., Iskapanje u ri'mskom groblju u Stenjevcu .Vjesnik H. A. D.

N. S. III, 1898/99, str. 213.

10

II

10

IS

8814. 12

Dr. Klemenc, Prebhistorijski itd. spomenici Zagreba III

11

de Stenouch: m eta ..... per ven ire tad pra edi eta m via mmag nam, q u ede Z a g rab i air e t ver s u s Z o m z ede t p ei p sam via m per c o n t i n u a s m eta sve r tit ura doc c i-den t e m ....

Od ove velike ceste, koja je vodila od zapada prema istoku odva-jale su se vee ili manje grane prema sjeveru i jugu. Tako se je odvajaoprema sjeveru put u rimski kamenolom kod Vrapa, drugi opet premavisini sv. Duha. Predhistorijska a i rimska cesta dijelila se je kod Jela-ieva trga pa je vodila uz Gornji grad i dalje zapadnom stranom potokaMedveaka do Graana. Cesta prema G. tefanovcu dokazana je na-lazom kasnorimskog novca,43 a spominje se kod granienja posjeda Remetskog samostana god. 1376.,44 gdje pie: (m eta) . .. dei n d ever s u s e u n dem oce ide n t eme u n d o per ven ita d via m,que transit de Za,grabya versus villam Stephanoch ...

Prema jugoistoku vodi velika cesta preko Save do Siska. Ova cestaspominje se kao via magna u Zlatnoj buli kralja Bele IV, god. 1242 a vodikraj Kruga, gdje je sigurno sluila avarskim konjanicima, dalje prekoKraljevog broda:45 .... P rim ame t a est i n p ort u Sa w e, q u iK y r aIr e w y die i tur, i u x t ama g nam via m, et per e and e mte n d i t u s q ue ad r i v u m q u i Z o y sea die i tur, q u e m r i v u mt r a n s i t per P o n t e m .... a dalje prema Velikoj Gorici i Kurilovcu,gdje se spominje kod opisivanja granica god. 1377.:46 ... p rim ame t ai n c i p ita qua dam m eta ter r e a i u x t a qua n dam an t i-qua m via m, q u e i tur d e Z a g rab i aue r s u s u i 11amK o r i-10 u ch ...

Na osnovu sviju dosad spomenutih predmeta, koji su nijemi svjedociivota stanovnika na podruju grada Zagreba u davnini, moemo doido rezultata, koji e eventualno naknadno naenim predmetima i dobrimopaanjem kulturnih slojeva u zemlji kod buduih iskapanja biti samopopunjeni.

Prvi ovjek je stanovao ili samo proao kroz Opatovinu. Kasnije jesigurno postojala manja naseobina Hira u Horvatima, koja se je vjero-jatno uzdrala pod dosta jakim keltskim uticajem do rimske okupacijeovih krajev,a; Rimljani su im udarili najjai biljeg svoje kulture. Sigurnomoemo ustvrditi, da u doba rimskoga carstva nije bilo ovdje vee na-seobine nego samo pojedina obitavalita, moda rimske vi11ae rusticae,'uz spomenutu glavnu cestu, uz manje puteve i uz potok Medveak. Tekpod kraj rimskog carstva najranije u V. stoljeu, kada su stradali rimskigradovi u Stenjevcu i itarjevu, neki su od preostalih stanovnika ovihgradova i zagrebake okolice stalno naselili potonji Gri (Gradec), kojiim je vjerojatno ve prije sluio kao utvreno utoite. Svakako mi jevjerojatnije, da je naselje na Gradcu (Griu) starije nego Vicus Latinorumu Vlakoj ulici. Sredovjeni grobovi u Krugama, gdje je vodila cesta jood rimskih, ako ne i od predhistorijskih vremena, potvruju dalje velikuvanost poloaja Zagreba uz dobar prelaz preko Save u srednjem vijeku.

TJ Zagrebu naeni predhistorijski i ranohistorijski spomenici nisu odvelike materijalne vrijednosti. Ovdje nije naeno ni zlata ni srebra, niti

43 Numismatika II-IV, Zagreb, 128, 17 Tka I i 1.. Sp. dj. I, 252.45 Tka I iI. Sp. dj. I, 17.46 Las z o w sky E., Codex Turopoljensis I, 93, 98.

12

.." ".\

;\

17. Prethistorijska broncana ploica u obliku koplja naena 2928. g. uBarutanskom jarku u Zagrebu

ruevina amfiteatra ili kupalita, ali nam ipak na oko najneznatniji pomnouvani predmeti otvaraju pogled u davnu prolost. Naa je dunost da~:akupljamo u prvom redu predmete naene u naoj zemlji, pa bili onijo tako neugledni, jer mogu u rukama strunjaka dati zamane naunerezultate, vane za nas kao i za opu znanost. Poradi toga treba da batakove predmete sabiremo, da ih to vie uvamo, upoznajemo i volimo,a privatni sahi.rai da o njima izvijeste najblie ~mstrune ustanove.

Gra'evinski zakon od god. 193e predvia u 6 graevni pravilnik, kojigovori u toci 5 meu ostalim i o zatiti nalazaka (iskopina). Dosadanja jepraksa pokazala, da samo mmvo slovo zakona nema nikakvog utjecaja napaljivost radnika i drugih lica kod raznih nalaza, pa je ba stoga potrebno,da se i iri slojevi u tome smislu odgoje. Sada se osobiJtou g'radovima mnogogradi ,i to visoke zgra,de sa dubokim temeljima. Kod kopanja takvih te-melja mnogo put se nailo na predmete muzejske vanosrti, a mnogo putosobito u gradovima s r,imskom tradicijom (na pr. Sisak, Senj i t. d.) nazidine i spomenike rimskog doba. Temelji modernih zgrada siiu mnogodublje .a otkopane stare zidine smetaju graditelje pa ovi nastoje da ih toprije uklone, mjesto da pozovu strunjake, koji bi mogli nauno odreditivanost naenog graevnog objekta. Kad bi se kod nalaza sviju graevnihostataka ovako postupalo, naskoro bi biil gotovi nacrti mnogih rimslkih gra-dova kod nas.

Mnogo smisla za sakupljanje starine imadu lanovi Numismatikogdrutva 'l1 Zagrebu, koji saikupljaju u prvom redu stare novce, pa kad senamjere na koji starinski predmet, obavijes1e o tome muzej. Tako na pr.ba njima moramo zahvaliti za nekoliko dragocjenih podataka, a naknadnome je g. Boidar Aml, odbormk toga drutva upozorio na ovaj dosada ne-poznati starinski predmet sa podruja grada Zagreba. God. 1928 naao jeg. Nilkola Zebec, gradski hidrantax, kada je grad polagao vodovod u Baru-tanJskom jarku u dubini od tri i pol metra na prostoru izmeu javnogazdenca do mosta veoma lijepo pa.rtinirani komad neizraene broncaneploice u obliku koplja (sL 17). Dulj. 150 mm, deblj. 9 mm, te. 270 groKomad potjee iz broncanog doba, pa je sluio ili kao novac ili kao votivnidar. Sada je u zbirci g. AnnIla.

Zakljuna vigneUa je poveanje slike br. 16.

Zusammenfassung. Zagreb mit den hier gefundenen Altertiimern war schon 1a~geein dankbares Objekt verschied:ener Abhandl'UlllJgen.

scherben und solehe der Romerzeit gefunden. Romische Einzelfunde, Mtinzen und Ge-genstande, zwei Brunnen, Graber u. IS.w. vervollstand!igenda.s Bild der Romerherrschaft.Zu Kruge wurden an der alten Stmsse, dde zur Savefuhrt ftihrte, vier Graber aUlSderZeit um 800 n. Chr. aU!lSgegroben,e~nes daV'on~st sicher avaTisch. Weiters wird auchErwiihnung getan, da~ Zagr.eb zwischen zwei romischen Ortschaften liege, Stenjevec imWesten, Sitarjevo (A'Itdautonia) im Osten und dass die, die beiden Ortschaften verbin-denden Verkehrswege, sicher das Gebiei von Zagreb durchquert haben. Auf Grund desvorhererwahnten Materials kommt der Verfasser zum Resultate, dass auf dem Gebieievon Zagreb in vorgeschkhtlicher und romischer Zeit keine grosse geschlossene Siedlungzu suchen ist, sondem einzelne HaUlSeroder Vil1ae rusticae bestanden. Nach Zerstol'UiIlgder rom. Siedlull1.genin Stenjevec UIIlIdSitarjevoQfltichteten die tibriggebliebenen Ein-wohner auf Gri (heme Gornii Grad in Zagreb), das 00 standig besiedelt wurde. Diesegeschlossene Siedlung bestand weiter bis zur heutigen Zeit.

14