111

Klasificiranje i trajnost drva

LLD (lijepljeno lamelirano drvo) LVL (lijepljeni lamelirani furniri) Furnirske ploe, OSB ploe, ploe iverice i vlaknatice PSL (lijepljeno drvo s paralelnim vlaknima)

Klasificiranje kao pretpostavka svojstava drva Postupci klasifikacije

Vizualno / Strojno klas ificiranje Standardi

Kontrola kvalitete Karakteristike vezane za klasificiranje drva Trajnost

Osnovni tipovi oteenja drva i prirodna trajnost

Puno drvo

Tvorniki proizvodi na osnovi drva

22

Puno drvo piljena graa

Vrste drva:

etinari:- jela, smreka, bor

( = 450 550 kg/m3)

listari:- tvrdi: hrast, jasen,

bagrem, grab,bukva( = 690 kg/m3)

- meki: joha, lipa,topola, jasika

Postoji oko 4500 vrsti drva ija se gustoa kree u granicama = 100 1200 kg/m3

33

Obrada drva

Puno drvo obrauje se kao:1. obla graa drvo za ininjerske konstrukcije koje se

koristi bez posebne obrade (uklanja se samo kora) promjer grae d >16 cm (promjer pada < 2cm /m), duine do 5 m

2. poluobla graa obla graa prerezana na pola ili na etvrtine

3. tesana graa proizvod tesanja (priblino u pravcu vlakana) do eljenih dimenzija

4. rezana graa proizvod rezanja oble grae jesu letve, gredice i grede

44

Tipologija drvene grae

55

Dimenzije piljene (rezane) grae

Daske (smreka) su sljedeih dimenzija: debljine: 18, 24, 28, 38, 48, 60, 76, 80, 90, 100 (mm) irine: od 50 (mm) navie po 10 mm duljina: od 3(m) do 6 (m) ili kratke od 1 (m) do 2,75 (m).

Vrste drva meusobno se malo razlikuju u dimenzijama rezane grae

Letve 24/24, 24/38, 28/28, 28/38, 28/48 (mm)Gredice 28/38, 38/48, 38/76, 48/48, 48/76, 60/60 (mm).Grede irine od 8 22 cm (rast za 1 cm); visine 8 30 cm

(rast za 1cm); duljine od 2 (m) navie

66

Klasificiranje drva

Razvrstavanje u grupe koje sadre proizvode slinih karakteristika i svojstava

Strukturna graaVanjski izgled

Proizvod se specificira uvrtavanjem u odreenu klasu

Kriterij klasificiranja

277

Klasifikacija prema vanjskom izgledu

Klasifikacija drva prema namjeni:

namjetaj stolarija i arhitektonski detalji dekorativni graevinski proizvodi

Pravila klasificiranja veliina kvrga i uestalost (poloaj nije bitan)

raspukline, pukotine, epovi (uestalost i veliina)

boja, otklon vlakanaca, trule, insekti krivljenje uslijed nejednakog

skupljanja izboenost, izvitoperenost, poprena zakrivljenost

Kriterij za klasificiranje izgled je vanjske povrine drva

88

Vizualno klasificiranje standardi

HRN norma (prema DINu 4074 iz 1958.) za oblo drvo, tesanu i piljenu grau daje sljedeu klasifikaciju: I klasa visoke nosivosti II klasa normalne (prosjene ili srednje) nosivosti III klasa male nosivosti

Uvjeti za razvrstavanje piljene i tesane grae jesu: prisutnost greaka trule (bijela, crvena) greke boje drva (rujava, crvena, modra) greke od insekata okruljivost u pravcu godova pukotine od suenja i raspukline od mraza lisiavost; vlanost irina godova kvrgavost; otklon vlakana; zakrivljenost

99

Konstruktivno klasificiranje

Pravila vizualnog klasificiranja drva

VIZUALNA KLASIFIKACIJA NAJVIE JE KORITENA METODA KLASIFIKACIJE

Svaki komad drva pregledava strunjak educiranza prepoznavanje karakteristika koje smanjuju vrstou, krutost ili uporabljivost drva (greke)

kvrge veliina, mjesto, kut i pozicija u odnosu na druge kvrge

kut pruanja vlakanaca za svaku stranu elementa

raspukline i smolni depovi

1010

Greke drva osnova vizualne klasifikacije

GREKE POPRENOG PRESJEKA

SRANE PUKOTINE

EKSCENTRINOST SRCA

URASLA KORA

1111

Greke u drvu

LISIAVOST OKRULJIVOST LJEBOVITOST 1212

Nagib vlakanaca

Smanjenje vrstoe izrazito na krajevimaOkomito poloena vlakna izrazito smanjena vrstoa

KvrgeSadre slabo juvenilno drvo, uzrokuje nagib vlakanaca

Utjecaj kvrga na slom puno drvo

31313

Greke kao posljedica skupljanja i nepravilnog rukovanja drvenom graom

Poprenazakrivljenost

Savijanje

Vitoperenje

Izboavanje

Greke uslijed

razliitog skupljanja u tri glavna

smjera te nepravilnog

skladitenja grae

1414

Niske vrstoe

Niske krutosti

Visoke vrstoe

Visoke krutosti

Klasificiranje konstruktivne grae

Koristi se za klasifikaciju drva definiranog statikog svojstva

Moe ukljuivati i klasificiranje prema izgledu Svakoj klasi pridruen je set statikih karakteristika prema

graninim stanjima, npr.

vrstoa karakteristina vrijednost je 5% - tna fraktila(ukljuuje i stupanj sigurnosti)

krutost karakteristina vrijednost priblina je prosjenoj vrijednosti (realistino za veinu aplikacija)

Kriterij za klas ific iranje izmjerenaje statika karakteristika drva

1515

Klasificiranje konstruktivne grae

Konstruktivna klasifikacija zasniva se na korelaciji izmeu vrstoe i parametara klasifikacije

Vi zualna klasifikacija dokaz prisustva ili odsutnosti prirodnih karakteristika

Strojno klasificiranje odreivanje MoE

Dokazno optereivanje sposobnost da se preuzme dokazno optereenje (svaki komad prolazi kroz stroj i savija se pod graninim optereenjem pri emu slomljeni komadi padaju, a neslomljeni prolaze)

Kontrola kvalitete potvrda klasificiranih svojstava testiranjem

1616

Klase drva Klasa drva (dobivena strojno, naprezanjem elemenata)

pridruuje se paketu drva Klasificiranje daje mehanike karakteristike (svaki

komad drva u paketu pripada istoj klasi)

Klasa se oznaava igom (potvrda kvalitete)

S klasa upotrebljava se za puno drvo vizualno klasificirano (prema

EN 338 to su C klase za meku grau i D klase za tvrdo drvo)

MS klasa koristi se za ve prosueno drvo (strojna klasifikacija)

GL ili BS klase koriste se za lamelirano drvo

1717

Vizualno klasificiranje drva

Vi zualno klasificiramo u konstruktivne klase

Pravilavizualne

klasifikacije

#1#1 #2#2 #3#3Eurocode 5 ima niz

klasifikacijskih sustava iz1991. i 1995. (C klase

meka graa, D klase tvrdo drvo i GL klase LL drvo)

Novi DIN ENV zasnovan naEC5 ima S klasu, MS klasu, BSH i BSK klase

S7S7

S13S13

BS11BS11

BS14BS14

BS16BS16

S10S10

Klase I, II, III odgovaraju vizualno Klase I, II, III odgovaraju vizualno sortiranim klasama S13, S10 i S7sortiranim klasama S13, S10 i S7 1818

Strojno klasificiranje podrazumijeva i prethodna razorna (destruktivna) razorna (destruktivna) ispitivanjaispitivanja kako bi se postigli korelacijski odnosi izmeu parametara prema

kojima klasificiramo i drugih mehanikih karakteristika (vrstoe)

Zasniva se na korelaciji izmeu mjerenih karakteristika i drugihmehanikih karakteristika

Modul elastinosti najee se mjeri na sljedei nain: Svaki komad testira se na nedestruktivno savijanje oko

slabije osi po cijeloj svojoj duljini Minimum izmjerene vrijednosti modula elastinosti

odreuje pripadnost klasi (MS klasa) ig kvalitete automatski se moe strojno aplicirati

(vizualna provjera nakon strojne provjere moesniziti klasu odreenu strojnim klasificiranjem ako se radi o greakama koje se vide samo okom)

Klasificiranje nosivih elemenata

Strojno klasificiranje

41919

Naprednije strojno klasificiranje

Operacijestrojnog

klasificiranja

2020

Skeniranje uzoraka

Daje indikacije za:

gustou

kut nagiba vlakanaca

unutranje greke koje se ne vide izvana

Potencijal za daljnji razvoj vrlo sofisticiranih metoda klasificiranja

Elektromagnetska radijacija prolazi kroz drveni uzorak

2121

Dokazno testiranje klasifikacije

Odobrena tehnika klasificiranja

Drvo se klasificira koritenjem dokumentiranih pravila i postupaka

Ako se slomi previe komada, proizvoa treba podesitipoetni proces klasifikacije

Slomljeni komadi se odbijaju

LomLom

Prola

zPr

olaz

Verificirano

Komadi se mogu prodati kao verificiranoklasificirani

Znaajno optereenje savijanjem u smjeru glavne osi

2222

Podjela drvenih materijala u graditeljstvu

LLD (lijepljeno lamelirano drvo)

LVL (lijepljeni lamelirani furniri)

Furnirske ploe

perploe, OSB ploe i dr.

Ploe iverice i ploe vlaknatice

PSL (lijepljeno drvo paralelna vlakna)

Puno drvo (meko i tvrdo za posebne namjene)Ogranienja dimenzija piljene grae

Ogranienja u veliini stabla

Tvorniki proizvodi na osnovi drva

Ogranienja vezana za prirodu drva i tetne posljedice nepravilnog rukovanja i ugradnje

2323

Tvorniki proizvodi na osnovi drva

Maksimalno iskoriten efektvisoke vrstoe drva paralelno svlakancima

Minimiziran efekt niske vrstoei krutosti okomito na vlakna

Koriste se kao nosivi, ukruujuiili samo dekorativni elementi

Kontrola kvalitete u tvornici daje vrlo sigurne pokazateljekvalitete

Vei elementi proizvode se od drvenih dijelova manjeg poprenog presjeka 2424

Lijepljeno lamelirano drvo:- elementi prizmatinih

poprenih presjeka izrauju se velikih dimenzija (duljine, visine poprenog presjeka) i u razliitim oblicima ukljuuju i zakrivljene

- koristi se za premoivanje velikih raspona (visoke grede ili reetkasti nosai)

Materijali na osnovi drva:- panelni elementi razliitih

dimenzija i debljine - koriste se u dekorativne svrhe,

kao ukruujui (mali paneli konstrukcije vezova) ili nosivielementi (veliki paneli za stropne, zidne i krovne konstrukcije nosiva dijafragma za prihvat posminih naprezanja (kao kod hrptova sloenih presjeka) ili kao linijski paneli

Tvorniki proizvodi na osnovi drva

52525

Projektiranjem se ograniava utjecaj smanjenja vrstoa

Karakteristike i projektiranjetvorniki izraenih proizvoda od drva

Furnirske ploe i LVL tanki lijepljeni laminati Karakteristike u jednoj lameli imaju vrlo mali utjecaj na svojstva

cijelog proizvoda zbog male povrine koja je ukljuena

Mala varijabilnost u svojstvima osigurava: stabilne visoke vrijednosti vrstoa bolju pouzdanost

Projektiranje proizvodima od drva jami: Projektirana svojstva materijala Razraene postupke projektiranja Precizne tablice raspona Educirane strunjake pri praktinoj uporabi 2626

KVH LEITINGERTvorniki proizvedena i ispitana piljena graa

Puno drvo etinara (smreka, bor, ari, jela) sueno u komori, kontrolirane vlanosti (15 18%), ispitanih mehanikih svojstava drva i zupastog spoja (duljina elemenata do 18 m)

Dvostruki presjeci (KVH Duo)

PD KVH LLD LVL PSL IvericaPD KVH LLD LVL PSL Iverica

2727

Stabilna kvaliteta i stalna kontrola proizvoda (EMPA materijal, HFA kvaliteta)

Statika pouzdanost (NORM DIN 4074-1 (S10, S13)

Zupasti spoj (dinamikog tipa) bez formaldehida (duljine 2 18m) kart sveden na minimum (uteda)

Preciznost dimenzija (kontrola vlanosti), min. odstupanja, deformacije i raspucalost

KVH Select (vidljivo drvo) i KVH Nsi (nevidljivo drvo) Sueno drvo ne treba dodatne kemijske tretmane 2828

2929

Lijepljeno lamelirano drvoGlued Laminated Timber

Lijepljenjem lamela oblikuje se element potrebne vis ine presjeka vrstoa lameliranog presjeka >> vrstoe pojedinanih lamela u presjeku Utjecaj greaka u postotku visine presjeka i duljine elementa minimiziran

(prirodne osobine drva manje utjeu na nosivost nego li je to sluaj s piljenom graom)

Potencijalna slabost zupasti spoj (nastavljanje lamela po duljini) Mogunost za kreativni arhitektonski izraz

Zakrivljeni i zakoeni obliciHorizontalne lamele

Vertikalne lamele

3030

Transport LL nosaa

Tipski LLN i ravninski sustavi

63131

STATISTATIKI SUSTAVI OD LAMELIRANOG DRVA KI SUSTAVI OD LAMELIRANOG DRVA ((GlueLamGlueLam))

3232

3333

Okviri od LLD u plivakim bazenima

Drvo i ljepilo prilagoeni

su uporabnimuvjetima(vlaga, klor)

Panja naspojevima!

3434

SUSTAV SLAGANJA1. VAKUMSKI PRESLAGIVA2. MJERA DIM ENZIJA3. MJERENJE VLAGE4. OZNAAVANJE GRAE5. PILE ZA REZANJE6. KONTROLA KVALITETE

1.1.

2.2.3.3.

LINIJA ZA LJEPLJENJE

SKLADITENJE I NJEGA

PC ZA LINIJU LJEPLJENJA

4 4 STANDARDNE I SPECIJALNE SOBE ZA PREANJE, KONTROLA UZ PC

LINIJE ZA POPRAV KE

OMATANJE NOSAA TANKIM ZATITNIM FILMOM

PAKIRANJE U KUPOV E

UMATANJE U NAJLONE ZA TRANSPORT

3535

RAZVRSTAVANJE I

KONTROLA GRAE ZA UGRADNJU U

LIJEPLJENI

LAMELIRANI NOSA

3636

Dijelovi linije za proizvodnju LLN-a

73737PREE ZA LIJEPLJENE LAMELIRANE NOSAE

3838

3939 4040

4141 4242

MATERIJALI NA OSNOVI DRVA

84343

Proizvodi na osnovi drva

Uni LogoUni Logo 4444FWPRDC LogoFWPRDC Logo

Hrbat Hrbat OSB OSB ploploaa Pojas Pojas LVLLVL

Primjeri proizvoda na osnovi drva

4545

Pravila koja daje proizvoa

4646

4747 4848OSB ploe kao obloga i vertikalna oplata okvirne

konstrukcije drvenih kua (Kanada)

94949

Lijepljene lamelirane ploe i suvremene drvene kue

5050

KLH krino uslojene lijepljene

drvene ploe

KLH ploKLH ploe e maxmax. 16 . 16 (16,5) x (16,5) x 2,95 m2,95 m

5151

KL

H (C

ross

Plyw

ood)

5252

Intrallam Koristi se za ploaste, ali i za gredne elemente

Konstrukcija: Drveni rezanci jasike; 0,9 mm x 25 mm (do 40 mm) i duljine oko 300 mm

Debljina ploa: 30 140 mm

Standardna veli ina: 2,44 m 10,7 m

5353

Elementi od lijepljenih lameliranih furnira (LVL)

Drveni materijal od lijepljenih lameliranih furnira

Izrauje se od tankih slojeva furnira Vei dio vlakanaca furnira usmjeren je u longitudinalnom

pravcu (uzduna os elementa)

Mogui su vrlo visoki i dugi elementi Visoke vstoe

Laminati prije lijepljenja i pritiska

Krajnji LVLnosa

Vlakanca svih laminata

5454

FSH MICROLLAM

FSH KERTO S

10

5555 5656

5757 5858

Furnirske ploe opa svojstva Izraeni su lijepljenjem furnira pod pritiskom do postignutog oblika Vlakanca u furnirima u suprotnim smjerovima vrstoa u dva pravca

Odabir materijala gornjeg lica ploe uvjetuje konani izgled (uporaba) Ljepila moraju zadovoljiti uvjete trajnosti i zatite okolia Koriste se za:

panele (dekorativne ili one u sastavu sprega) platna nosive ploe (stropovi, oplate) hrptove sloenih presjeka (I grede, sanduaste grede)

Finalni proizvod furnirska ploa

Sedam furnira (prije lijepljenjapod pritiskom)

Pravac gornjih vlakanaca

Pravac vlakana ploe

5959

Drveni elementi od lijepljenog furnira

Parallam (PSL)

Konstrukcija: Elementi se proizvode se od rezanaca furnira

6060

Drugi tvorniki izraeni proizvodi

Drvene pojasnice hrbat od elinih dijagonala lagani nosai, otvoreni hrbat doputa pristup za servisiranje (hrptovi mogu biti i od laganih cijevi, punih elinih profila te korugiranih limova)

Igrede drvo/LVL pojasnice, hrptovi od furnirskih ploa, lagane nosai pogodni

za srednje raspone stropnih konstrukcija

Sanduaste grede drvo/LVL pojasnice, dva hrpta od furnirskih ploa, nosai pogodniza vee raspone, torziono kruti; mogu se koristiti i kao dekorativni paneli

11

6161

Trajnost dugotrajno ponaanje

Trajnost ponaanje elementa nakon nekog vremena

Klasificiranje ponaanje NOVOG elementa

Trajnost drva osobina da due ili krae vrijeme zadri

nepromijenjena prirodna svojstva, a posebno: anatomsku grau, boju, tvrdou, vrstou

Parametri koji utjeu na trajnost jesu:

unutranji: graa drva, kemizmi, zapremninska teina,individualne osobine stabla

vanjski: vrijeme sjee, postupak s drvom nakon sjee, mikroorganizmi, insekti, vlanost, mehanika oteenja, nain uporabe

6262

Trajnost

Bioloko / FizikalniRizici

AtmosferilijePoarKemikalije

DRVO

Vrste drvaPrirodna trajnostbijeli drva

Odravanje osigurava da zatitaostane funkcionalna

Tretiranjepoboljava

trajnostbijeli drva

GljiviceTermiti / insektiUtjecaj mora

Detaljiminimaliziraju

izloenost rizicima

6363

Bioloko / Fizikalni rizici Atmosferilije zatita od vlage, sunca

premazi (ukljuujui boje) zaklonjenost (poloaj u konstrukciji)

Poar zatita sustavi sprinklera (aktivna zatita) obloge od gipsa (pasivna zatita) predimenzioniranje elemenata (pasivna zatita presjek)

Kemikalije ponaanje drva dobro u odnosu na elik / beton Otpornost na degradaciju za pH > 2 i pH < 10 Meka drvo trebaju bolju zatitu od tvdih (smola)

Gljivice Termiti / liinke Utjecaj mora

Bioloki RizikKlasifikacija 6464

Prirodna trajnost vrsta drva

TRAJNOST DRVA U OVISNOSTI OD UVJETA EKSPLOATACIJE

TRAJNOST OBRAENOG DRVA U GODINAMA

6565

Zatita drva pri projektiranju

Drvo se u drvenim konstrukcijama titi ve pri projektiranju (konstruktivna zatita):

Konstruktivna zatita elemenata

ZATITNA PAPUA NA KRAJU ELEMENTA 6666

Obavezna literatura

Bjelanovi, A., Raji, V.: Drvene konstrukcije prema europskim normama, HSN i graevinski fakultet Sveuilita u Zagrebu, reizdanje, 2007.

poglavlja:

1.Drvo kao konstrukcijski materijal,

2. Materijali na osnovi drva

3.Trajnost