KIPARSTVO

KIPARSTVO 20. STOLJEA . SAETAK: DAVOR IFTAR FIGURATIVNA TRADICIJA - RANO 20. ST. .

U kiparstvu nije bilo tendencija koje bi se mogle poistovjetiti s postimpresionizmom, ve samo izvjestan oblik simbolizma koji se javlja oko 1900. Na francuske kipare mlae generacije preteno je utjecao Rodin, ali oni su bili sposobni krenuti vlastitim putom. Najbolji meu njima bio je Maillol.

ARISTIDE MAILLOL 1861 - 1944.

Zapoeo je kao simbolist, ali nije bio protivnik grkog kiparstva, pa bi ga se moglo smatrati "klasinim naivcem". Divio se jednostavnoj snazi ranih grkih kipova, ali je njihove kasnije faze odbacivao. Najvanija osobina njegovih kipova su sklad i mir. Za njega je skulptura morala biti statina, konstruktivno uravnoteena poput arhitekture i prikazivati stanje na koje ne mogu utjecati neposredne okolnosti, bez one nemirne energije vidljive u Rodinovim djelima. Maillol je posljednji znaajni majstor klasine tradicije.

ENA KOJA SJEDI ("MEDITERAN") 1901.

Podsjea na arhaian i strog stil, a ne na Fidiju i Praksitela. vrsti oblici i jasno omeeni volume-ni podsjeaju na Cezanneovu tvrdnju kako se svi prirodni oblici osnivaju na stocu, kugli i valjku.Poza lika (rukom podrava glavu) je adaptacija michelangelove "Noi", koju je veoma cijenio.

CONSTANTIN MEUNIER 1831 - 1905.

Belgijski umjetnik koji je zapoeo kao slikar, a od 1885. radi iskljuivo kipove. Socijalna senzibilnost, heroizam rada, ponos i patos ogledaju se u njegovim skulpturama. Interes za radnitvo povezuje ga s Van Goghom, koji je sticao iskustvo o ljudskoj bijedi u belgijskim rudarskim podrujima. Meunierova umjetnost se razvijala izmeu utjecaja dvojice njegovih suvremenika: Rodina i formalne jasnoe Hildebrandta. Meunier ovjeka-radnika uzdie do monumentalnog junaka, a uz to tei za realistikim prikazom.

POPRSJE LJEVAA 1890.

.

PORTRET LJEVAA 1890.ANDRE DERAIN 1880 - 1954.Derain, fovistiki slikar i kipar, smatra se zaetnikom protokubistike skulpture. Njegova Figura koja ui (1907.) klesana je sa svega nekoliko naznaka, pognu-

te glave i savijenih koljena, pa poprima oblik bloka ka-

mena. Ovakvo rjeenje suprotstavlja se nemirnoj po-

vrini i optikim senzacijama Rodinovih skulptura. FIGURA KOJA UI 1907.HENRI MATISSEDjeluje u tradiciji slikara-kipara ("slikarsko kiparstvo"). Njegove se bronane figurice i glave oko 1900. g. nastavljaju na Rodina, a 1907. skulpture mu se pribliavaju fovizmu:Leei enski akt u izvinutom poloaju pokazuje izokrenutu i degeneriranu anatomiju.

La Serpentine (1909.) se istie zakrivljenim tijelom i istanjenim udovima, a lik iscrtava konturu arabeske, naznaujui temu proimanja tijela i prostora. Izmeu 1910 - 1916. radi seriju od 5 enskih glava nazvanih "Jannette". Peta glava pokazuje asimetriju i slobodnu preobrazbu fizionomije, nalik Picassovoj Glavi ene (1909.), ali bez kubistikih fasetiranja.

LA SERPENTINE 1909. JEANNETTE V. LEEI AKT I. 1907.GEORGE MINNE 1866 - 1941.

Najmlai meu belgijskim kiparima 19. st. U Parizu dolazi pod utjecaj Rodina. Spada meu najznaajnije kipare secesije. Stvorio je svoj tip vitkih, produhovljenih i ponekad patetinih ljudskih figura koje podsjeaju na gotiku. U kasnijoj fazi pokazuje sklonost prema naturali- zmu. Kao predstavnik pokreta Art Nouveau znatno je utjecao na belgijsku umjetnost poet- kom 19. stoljea.

DJEAK KOJI KLEI 1898.

Jedno od njegovih najpoznatijih djela. Lik prikazuje stanje zamiljene smirenosti, a mravi uglati udovi ukazuju na utjecaj go-tike. Ova skulptura je postala osnovom za projekt "Zdenca s petoricom djeaka".ZDENAC S PETORICOM DJEAKA 1907.

Peterostruko ponovljen lik djeaka koji klei. Likovi su postavljeni oko zdenca oblikovanog poput okrugla postolja u ritmu lakog melanko-linog ugoaja.

DJEAK SA SRNOMADOLF VON HILDEBRANDT 1847 - 1921.

Njemaki kipar, boravi u Rimu to ostavlja trag u njegovu radu, a kasnije naizmjence ivi u Munchenu i Italiji. U Njemakoj radi spomenike, fontane i poprsja, a znaajan je po tome to se suprotstavljao tradiciji slikovito-dekorativnog neobaroka i nastojao je iskazati duh i monumentalnu jednostavnost antike skulpture. U Rimu je usvojio smisao za povezivanje skulpture i arhitekture. Napisao je znaajno djelo "Problem oblika u likovnoj umjetnosti".

LJUBAVNI PAR DIONIZ

WILHELM LEHMBRUCK 1881 - 1919.

ivi u Parizu, Zurichu i Berlinu. Rana djela su mu u granicama akademizma, a stil mijenja u Parizu pod utjecajem Maillola. enska torza i biste iz tog vreme-

na pokazuju osjeaj za iste plastike vrijednosti i klasinu jasnou. Uskoro prevladava ovu "klasicis-

tiku" fazu i usmjerava se na psiholoku produhov-

ljenost likova. Nastaje niz gracilnih enskih i mukih aktova izduenih oblika i ekspresivnih gesta. Utje-

cao je na mlade njemake kipare koji su kretali pre-

ma ekspresionizmu.

MLADI KOJI STOJI 1913.

Gotika izduenost i uglatost su u sjajnoj ravnotei u kojoj se nasluuje Maillolova umjetnost i Rodinova izraajnost.

ERNST BARLACH 1870 - 1938.

Potpuna suprotnost Lehmbrucku - Barlach je "gotiki primitivist". Glavni je predstavnik njemakog ekspresionistikog kiparstva. Na njegov rad utjee boravak u Rusiji gdje se inspirirao ruskom pukom umjetnou. Glavni mu je materijal drvo, koje je tehniki potpuno savladao. Karakteristine su glomazne povrine, otri bridovi, tragovi dlijeta i nepolirane plohe. To su kompaktne emotivno nabijene forme. U svojim likovima prosjaka, seljaka i skitnica blii je Milletu i Meunieru nego programskom ekspresionizmu.

PANIKA OVJEK KOJI IZVLAI MA 1911. PUTNIK NA ODMORU

GEORG KOLBE

Lehmbruck, Barlach, Kolbe, vodei su kipari prve polovine stoljea u Njemakoj. Omiljena tema su mu aktovi - jedan je akt bio izloen 1929. ispred njemakog paviljona na Svjetskoj izlobi u Barce-

loni, koji je projektirao Mies van der Rohe. Bio je pod utjecajem Maillola i Rodina. 1930-ih radi ide-

alizirane figure arijevskog tipa.

CAPRICIO 1921.CONSTANTIN BRANCUSI

Spaja tradiciju rumunjske narodne umjetnosti s ogranienim afrikim utjecajima. U poeci- ma, na akademski nain radi poprsja i djeje glave pod utjecajem Rodina i Medarda Rossa. Nakon 1907. odbacuje rodinovski tretman povrine i stvara svoj stil. Smatra kako povrina nije bitna, ve jezgra skulpture i njena esencija. Njegov rjenik ine kubus, valjak i krnja piramida. Teme: glave, ptice i parovi u zagrljaju, pojednostavljenih formi, glatke povrine, ovalnih oblika. Od 1913. do 1923. rezbari drvene figure koje nisu u skladu s istim formama koje prevladavaju u njegovu opusu.

POLJUBAC 1907. Temeljno djelo moderne skulpture, vjerojatno nastalo pod utjecajem Deraina. Muki i enski lik spojeni su u blok, kao reakcija na Rodinovu bogatu modelaciju. "Poljubac" postaje primjer

minimalistikoj umjetnosti 60-ih. PLAVOKOSA CRNKINJA

1926.

USNULA MUZA 1912.

Ovom skulpturom koja prikazuje poloenu gla-

vu, Brancusi dosee vrhunac savreno proi-

enog oblika.

BESKRAJNI STUP 1937. PTICA U PROSTORU 1928.Spomenik ratu podignut na Tirgu Jiu u Rumunj-

skoj, dio je cjeline kojoj jo pripadaju Vrata po-

ljupca i Beskrajni stup (1937.), njegova najra-

dikalnija apstrakcija, ija e shema ponavljanja modula (niz okrnjenih piramida) biti znaajna za minimalizam 60-ih. BESKRAJNI STUP 1937. PTICA U PROSTORU

KUBISTIKA SKULPTURA .

PABLO PICASSO

Uz Brancusija, najdalekosenije posljedice za skulpturu dolaze od Picassa. U poetku bavljenja skulpturom koristi tradicionalan nain modeliranja (Glava ene, 1909.), a od 1912. on razvija tip konstruirane skulpture (Gitara, 1912.) od kartona, ice, limova, odnosno industrijskog materijala, (koji kasnije postaju uobiajeni kiparski materijali), to pokazuje da se njegov koncept refererira na stvarnost, a ne imitaciju stvarnosti. Kod konstruirane skulpture forme se ne grade samo masama, ve i prazninama izmeu masa. Time Picasso uspostavlja novi razvojni put skulpturi.

GLAVA ENE 1909.Pojedinani oblikovni elementi razlau glavu na udubljene i iz-

boene plohe, ime se dobiva pravilna izmjena svjetla i sjene. Modelacija se sastoji od otrih uglastih lukova i ureza, a stvar-

ni oblik glave je podreen izmjeni izboenih i udubljenih oblika,

prema Picassovom pretkubistikom sustavu.

GITARA 1912.

Skulptura je konstruirana iz komada raznobojnog kartonai strune.

AA APSINTA 1914.Picasso je izlio u vosku 6 varijanti, svaku razliito oslikava i svakoj je dodao jedan upotrebni predmet (licu za apsint). U smislu tema, medija i materijala gubi se razlika izmeu vi-

soke i niske umjetnosti, a prepoznatljiv motiv ritmiki je ras-

tavljen na dijelove i proet prostorom. ALEKSANDAR ARHIPENKO

Pionir kubistike skulpture. Od 1910. razvija stil ste-

reometrijskih pojednostavljenja figuralnih oblika, tordiranih volumena i kristalastih lomova koje preu-

zima od kubista. 1912. otkriva proimanje volumena i prostora. Te godine radi skulpturu ena koja hoda, u kojoj analizira figuru kroz geometrijske forme koje rastvara razliitim udubljenjima i otvorom u sredini, kako bi stvorio kontrast izmeu punoe i praznine. 1913. uvodi tehniku kolaa u skulpturu - svjetle poli-

kromne konstrukcije od raznih materijala. Radi skul-

pture Medrano I. i Medrano II., plesne figure od drva, metala i stakla, oslikane i uvrene na platno. Slje-

deih godina razvija ovu ideju u "slikama-skulptura-

ma", u stvari slikama s komponentama reljefa u ko-

jima koristi drvo i metal. 1924. izmislio je "Archipen-

turu", vrstu kinetikog slikarstva, a nakon 2. svjets-

kog rata eksperimentira s "laganim skulpturama" od plastike. MEDRANO II. ENA KOJA HODARAYMOND DUCHAMP-VILLONU poecima je pod utjecajem Rodina, a 1910. otkriva kubizam i upoznaje Arhipenkova djela. Radi portrete koji potenciraju apstrakciju, ali u njima zadrava psiholoke i prepoznatljive fizionomijske karakteristike, to veina kubista izbjegava (portreti Baudelairea 1910., Maggy 1911. i Profesora Gosseta 1918.). Vrhunac analitikog kubizma su razne varijante konja raene 1914 - 18., uobliene vertikalama, zakrivljenim i spiralnim linijama, udubljenjima i izboenjima, tako da nalikuju monstrumima nastalima iz rotirajue mehanike i ivotinjskih tordiranih udova. Ovaj dinamizam ga ve povezuje s futuristima.

VELIKI KONJ 1914. ENA KOJA SJEDI 1915.JACQUES LIPCHITZLitvanac, radi u Parizu. Od 1914. prihvaa kubizam. Teme su mu gitaristi, plesai i Kupai-ce, koje mu omoguuju da istrai ritmiko pokretanje povrine figure u suglasju s organs- kom i kristalastom formom. Tijekom 20-ih mijenja stil, reducira tjelesne oznake i usporava ritam do ukoene ekspresivnosti. Nakon 1925. odrie se kubizma i stvara Figuru koja pod- sjea na idola ili totem, koncipiranu iz dva nasuprotna sapletena lika sjedinjena u horizon- talnom ovalu glave. Nakon 1928. na skulpturama glazbenika izvlai vijugave trake koje u prostoru ocrtavaju ritmiki obris arabeske, a dijelovi tijela naznaeni su fragmentarno. Za vrijeme 2. svjetskog rata, potresen stradanjem idova radi raskomadane, nadrealistike monstruozne figure. 1944. radi javne skulpture: Prometej davi leinara i Mir na Zemlji.

KUPAICA III. 1917. FIGURA 1926 - 1930. ENA S GITAROM 1927.

HENRI LAURENSPariki slikar, kipar i ilustrator. Rani radovi su mu pod utje-

cajem Rodina, a oko 1915. g. ukljuuje se u kubizam, kada nastaju dva drvena Klauna nalik Arhipenkovim Medranima. Najee radi mrtve prirode s kubistikim repertoarom gla-

zbenih instrumenata, boca, aa i voa, te glave i figure. Ostaje na tragu slikarstva, pa njegove konstrukcije ostaju reljefi koji se promatraju iz jedne toke i time predstavljaju doprinos sklulpturi sintetikog kubizma. KLAUN 1915. 1917. poinje iz kamenih blokova klesati figure s pojedno-

stavljenim kubistikim sredstvima i ritmizacijom, solidnog volumena tijela i vrstih masa udova, koji 30-ih postaju za-

obljeniji i vie pokrenuti. Postaje jednim od najznaajnijih kipara enskog lika u modernoj umjetnosti. Postupno se rjeava snanih volumena i tjelesnosti u korist razigrane plesne pokrenutosti figure, a umjesto u kamenu radi u flek-

sibilnijoj bronci. SIRENA 1945. OSSIP ZADKINERuski kipar, u Pariz dolazi 1909. g. Prihvaa formu bloka i uvijek se vraa drvenom trupcu kao solidnom uporitu svojih figura. Uz Barlacha, jedini drvorezbar koji je doprinio razvoju moderne umjetnosti. Anatomiju figura modelira u naznakama, a enska torza su mu gracilna. Oko 1920. radi kubistike polufigure koje zadravaju vrstu jezgru, a geometrijski tretman, udubljenja i izboenja ostaju samo na povrini. Lomovima, kutovima, uglovima i deformacijama naglaava emocionalnu vrstou likova. Njegov je kubizam samo izvanjski, ali time dobiva na ekspresivnosti i osjeanosti. Oko 1930. uz aktove radi i barokno pokrenute grupe, izbrazdanih povrina i kontura naglaenih tragovima prstiju. Spomenik Razoreni grad (1953.) u Rotterdamu prikazuje u silovitom pokretu rastrganog diva i objedinjuje iskustvo kubizma i ekspresionizma.

MAJKA I DIJETE 1918. CASTOR 1942.. RAZORENI GRAD 1953. POVRATAK SINA RAZMETNOGA FUTURIZAM .UMBERTO BOCCIONI

1912. objavljuje Manifest futuristike skulpture u ko-jem odbacuje koritenje samo jedne vrste materijalai smatra da na jednoj skulpturi moe biti dvadest raz-

liitih materijala: staklo, drvo, karton, eljezo, konjs-

ka struna, koa, platno, ogledalo, itd. Te godine stva-

ra asambla Sjedinjenje glave i prozora, u kojem sadre-

nu glavu kruni djelovima prozorskog okvira, umee pramen konjske strune i stakleno oko. To je pretea ready madea kojeg kasnije uvodi Duchamp.JEDINSTVENOST OBLIKA KONTINUITETA U PROSTORU 1913.

Plameno-krilata izduenja muskulature, zglobovi poput kuglinih leajeva i iljate plohe usjeene u volumen mo-

gu se tumaiti kao futuristika sinteza Nike, trkaeg auta i nekog udovita.

RAZVOJ BOCE U PROSTORU 1913.Skulptura iskazuje Boccionijevu futuristiku dina-

miku: dijelovi rotiraju oko sredita boce, a konka-

vno i konveksno, udubljeno i izboeno meusob-

no se isprepliu i proimaju.GIACOMO BALLADrugi velikli futurist, s F. Deperom izdaje mani-

fest Futuristika rekonstrukcija svemira, u kojem tvrdi kako e futuristi nai apstraktne ekvivale-

nte za sve oblike u svemiru, a zatim ih meuso-

bno spajati u konstrukcije. Smatra kako je ljep-

e sjajno elektrino glaalo nego statueta akta na odurno obojanom postamentu. BOCCIONIJEVA AKA 1915 - 17.Prvotno od crveno obojanog kartona, a zatim izli-

vena u bronci. Zakrivljenja i strelovite vertikale

utjelovljuju Balline "linije brzine", kao kod aviona ili

automobila. Djelo je jedan od kamena temeljaca

prema apstraktnoj skulpturi.

KONSTRUKTIVIZAM .Konstruktivizam je 1913. utemeljio Vladimir Tatlin. Pokret se razvio pod utjecajima kubizma, talijanskog futurizma, suprematizma i neoplasticizma. Termin podrazumijeva reljefne konstrukcije, skulpture, kinetike objekte i slikarstvo. Odovarajui na tehnoloke promjene u suvremenom ivotu, konstruktivisti nastoje mijenjati likovnu umjetnost i arhitekturu kako bi odraavale socijalne i ekonomske probleme. Grupu ini 20-ak mladih umjetnika i teoretiara iz moskovskog Instituta za umjetniku kulturu.Braa Naum Gabo i Antoine Pevsner pridruuju se pokretu, koristei u svojim radovima kubistike skulpturalne elemente s aluzijama na arhitekturu, tehnologiju i strojeve. Prvi manifest izlazi 1921. kad je u Moskvi osnovana prva grupa konstruktivista. Pokret se najprije proirio u Nizozemsku i Njemaku, a zatim je postao meunarodno poznat. U poetku ga je podupirao sovjetski reim, ali kasnije ga zabranjuje, pa Gabo i Pevsner emigriraju, a Tatlin ostaje u Rusiji.

Radovi su naee geometrijski i precizno komponirani, ponekad uz pomo matematike i mjernih instrumenata. Koriste se temeljni oblici: kvadrat, pravokutnik, krug, trokut, a materijali su: drvo, najlon, pleksi staklo, ica i metali, kojima se eli naglasiti dominacija strojeva u modernom svijetu. Meu znaajnim konstruktivistima bili su: Manuel Rendn Seminario, Joaqun Torres Garca, Laszlo Moholy-Nagy, Antoine Pevsner i Naum Gabo.

VLADIMIR TATLINOsniva konstruktivizma. Nakon susreta s Picassom u Parizu poinje raditi reljefne struk- ture nainjene od metala, drveta, kartona, stakla, ljepila i ice, predviene za kutove prosto- rija. Odbacuje svaku asocijaciju sa stvarnim svijetom, udaljava se od tradicionalne skulptu- re i trai "iznalaenje forme iz samog materijala", a njegove konstrukcije su same sebi dovoljne. Iako su bili prijatelji, Malevi se nije slagao s Tatlinom zbog utilitaristikog konce- pta konstruktivizma. Pred kraj ivota Tatlin je poeo prouavati let ptica, a njegova lebdea naprava (Letatlin) pokazuje organsko-ritmiko, a ne mehaniko razumijevanje letenja.

SPOMENIK III. INTERNACIONALI 1919.Trebao je biti napravljen od eljeza, stakla i elika. Unutar njegova skeleta planirana su tri bloka sa staklenim prozori-

ma, koja su se trebala okretati raznim brzinama: prvi u obli-

ku kocke - jednom u godini, drugi nalik piramidi - jednom mjeseno i trei u obliku valjka - jednom dnevno. Nije izve-

den zbog prevelikih trokova.

SLOENI KUTNI RELJEF 1915.

RELJEF KONTRARELJEF 1915. KUTNI RELJEF 1914.

LETATLIN (DETALJ KRILA) 1929.ALEKSANDAR RODENKO

1915. upoznaje Tatlina i Malevia, a krajem 1919. pristupa Ud-

ruenju za sintezu slikarstva, skulpture i arhitekture. Radi eks-

centrino uravnoteene propagandne kioske, kao svoj dopri-

nos Revoluciji. 1920. postaje lan-osniva Instituta za kulturu INHUK u kojem su se vodile rasprave o odnosu kompozicije i konstrukcije. Bio je glavni i odgovorni za razvoj teorije i prakti-

nu, umjetniku realizaciju konstruktivizma. 1921. stvara 6 vi-

seih kartonskih konstrukcija geometrijskih likova: kruga, tro-

kuta i esterokuta, koje predstavljaju prijelaz u treu dimenziju i u kojima je mogue prepoznati prve mobile. 1922. sudjeluje na izlobi konstruktivizma u Berlinu. Intenzivno se bavio foto-

grafijom i fotomontaom. OVALNA VISEA KONSTRUKCIJA 1919.KATARZYNA KOBROJedna od rijetkih kiparica u konstruktivistikom pokretu. Koncepciju svojih skulptura preu- zima od Malevia. Radi visee i transparentne kompozicije od staklene vune, drva i metala. Njene Prostorne skulpture i Prostorne kompozicije oblikuju i ritmiziraju prostor jednostavnim ravnim ili zaobljenim plohama. Primjenjuje zlatni rez i Fibonaccijev matematiki slijed, a boje ograniava na crnu i bijelu. Svoje skulpture radi u emigraciji u Poljskoj.

APSTRAKTNA SKULPTURA I. 1924. APST. SKULP. II. 1924. PROSTORNA SKULPTURA I. 1925.

PROSTORNA KOMPOZICIJA 1928. NAUM GABO

Boravei kod Antoina Pevsnera (svog brata) u Parizu (1913 - 1914.), Gabo je upoznao Arhipenka i ostale avangardne umjetnike. Tijekom 1. svjetskog rata ivi u Oslu s Pevsnerom i tamo radi svoju prvu figurativnu skulpturu od metala i celuloida, inspiriranu kubizmom (Konstruirana glava br. 2. iz 1916.). Dok su Tatlina zanimali drutveni i ekonomski problemi, Gabo se vie bavio modernom tehnologijom i industrijskim materijalima.

Kad su se Gabo i Pevsner nakon revolucije vratili u Rusiju, vlast je preusmjerila umjetnost od istraivanja prema propagandi. 1920. g. oni izdaju Realistiki manifest konstruktivizma koji dijele na moskovskim ulicama. U njemu proklamiraju kako su uloga i vrijednosti umjetnosti neovisne o dravi, a principi geometrije trebaju biti temelji skulpture. Zastupaju upotrebu transparentnih materijala u cilju definiranja volumena i naglaavaju znaaj praznog prostora umjesto punog materijala. 1920. Gabo radi Kinetiku kompoziciju, skulpturu pokretanu motorom, koja demonstrira njegove umjetnike principe.

1922. Gabo odlazi u Berlin gdje ivi 10 godina i radi s Moholy-Nagyjem i ostalim umjetnici- ma u Bauhausu, te nastavlja stvarati monumentalne konstrukcije od stakla, metala i plasti- ke. 1932. u Parizu se pridruuje grupi Apstrakcija-kreacija, od 1936 - 46. ivi u Engleskoj gdje propagira konstruktivizam i s Benom Nicholsonom izdaje manifest Krug (1937.). U njegovim tadanjim radovima krivulje zamijenjuju kutove u prostornim konstrukcijama nainjenima od ica i plastike. 1946. odlazi u SAD i predaje na Harvard Graduate School of Architecture. KONSTRUKCIJA U PROSTORU SA LINEARNA GLAVA ENE 1917-20.KRISTALNIM CENTROM 1940. KONSTRUKCIJA I. 1943. LINEARNA KONSTRUKCIJA II.1970. LINEARNA KONSTRUKCIJA IV. 1962. STUP 1923.ANTOINE PEVSNERPevsner i njegov brat Naum Gabo smatraju se oevima konstruktivistike skulpture. U Realistikom manifestu konstruktivizma (1920.) istiu: "Odbacujemo volumen kao slikarsku i skulpturalnu prostornu formu... Uzimamo etiri plohe i njima gradimo isti volumen kao i masom tekom etiri tone". U umjetnost uvode novi element - kinetiki ritam. Obojica stvaraju sve slobodnije i otvorenije volumene pomou pokretnih ploha.

GLAVA 1924. SPOMENIK OSLOBOENJU DUHA FASADA MUZEJA 1944. MAKETA 1952.

DINAMIKA PROJEKCIJA U PROSTORNA KONSTRUKCIJA SPEKTRALNA VIZIJA 1959

30 STUPNJEVA U 3. I 4. DIMENZIJI 1961. SKULPTURA U BAUHAUSU .U Bauhausu u prvi plan izbijaju slikari, pa stoga on nije dao nikakav povijesni doprinos skulpturi. Izuzetak je maarski emigrant Laszlo Moholy-Nagy, koji je od 1923. vodio radionicu za metal.LASZLO MOHOLY-NAGY

Prvi moderni multimedijski umjetnik koji se bavi svjetlosnom skulpturom, dizajnom, foto- grafijom, filmom, scenografijom i teorijom. 1930. g. u Parizu postavlja rotirajui Svjetlosno-prostorni modulator visok 120 cm, sastavljen od perforiranih prozirnih kolutova, ipki i staklenih spirala, a 140 arulja i 5 reflektora projiciraju na zid apstraktne pokretne sjene. Bio je pionir kinetikih svjetlosnih efekata i probrazitelj "visoke" u "nisku" umjetnost.Zbog ljeviarske ideologije novog direktora Bauhausa, 1928. odlazi u Amsterdam, a 1934. u London gdje stvara prve Prostorne modulatore - savijene plohe pleksiglasa koje promjenom poloaja sugeriraju razna prostorna iskrivljenja. Nakon 1940. u Chicagu vodi kolu dizajna.

SVJETLOSNO-PROSTORNI KONSTRUKCIJA OD NIKLA 1921.MODULATOR 1930.

SKULPTURA DE STIJLA .GEORGES VANTONGERLOO

Jedini kipar unutar nizozemske grupe De Stijl, primjenjuje principe neoplasticizma u skulpturi. Preteno radi u Francuskoj, lan je grupe Cercle et Carre i jedan od osnivaa pokreta Abstraction-Creation. Njegovom Konstrukcijom u kugli moderna skulptura dosie novu razinu geometrijske savrenosti. Polazite je jo uvijek sjedea enska figura, koju sistematino svodi na kuglu, stoac i piramidu. Nakon 1922. udaljava se od De Stijla i svoje minimalistiko slaganje geometrijskih tijela komponira u skladu s matematikim formula- ma. Iza 1945. koristi krivulje i radi valovite, organski isprepletene skulpture od pleksiglasa, koje pod utjecajem svjetla mijenjaju boje.

KONSTRUKCIJA U KUGLI KONSTRUKCIJA U KUGLI VOLUMETRIKI MEUODNOS VOLUMENA1918. 1917. MEUODNOSI 1924. 1919.

ABSTRACTION-CRATION .Nakon pada umjetnosti u Rusiji i Njemakoj pod totalitarnim reimima, centar avangarde do njemake okupacije postaje Pariz, a zatim London i kasnije New York. Godine 1931. Augus- te Herbin, Jean Helion, Frantiek Kupka, Vantongerloo, Hans Arp i drugi u Parizu osnivaju meunarodno udruenje Abstraction-Cration, koje okuplja razne nefigurativne pravce (kubiste, sljedbenike De Stijla te konstruktiviste Gaba i Pevsnera), ime se formira jaka opozicija nadrealizmu. Termin Abstraction oznaava snanu redukciju motiva preuzetih iz prirode, a Cration elementarizam geometrijskog reda koji ne proizlazi iz prirode. Koncepciju Crationa najbolje je razvio vicarac Max Bill.MAX BILL

Bauhausov ak, arhitekt, slikar, kipar, dizajner i teoretiar. Sredinom 30-ih radi lagane konstrukcije na kojima se proimaju unutarnji i vanjski bridovi kocaka, ili postavlja trokute i etverokute u tornjeve. Kasnije stvara skulpture na temu beskonanih traka i povrina bez kraja, fasciniran "Mbiusovom trakom".TRI JEDNAKA VOLUMENA BESKRAJNA PLOHA 1953. MBIUSOVA TRAKA TRODJELNA

1961. CJELINA 1949.BEN NICHOLSON

Engleski slikar i kipar, 1933. postaje lanom udruenja Abstraction-Creation. Izmeu 1933. i 1936. g. izrezuje krugove i trokute iz kartona i stvara plone bijele reljefe, pod utjecajem Mondriana. Godine 1937. u suradnji s Gabom objavljuje knjigu Cercle, labui pijev konstru- ktivistike ideje. 1964. napravio je u betonu zidni reljef za izlobu Documenta III. u Kasselu.

BIJELI RELJEF 1935.

DADAIZAM .MARCEL DUCHAMP 1887 - 1968.

1913. poinje raditi svoje ready made koji izazivaju zgraanje - nasumce odabrani masovni proizvodi izolirani su iz svog funkcionalnog konteksta i izloeni kao umjetniko djelo. Prvi ready made: Kota bicikla montiran na kuhinjski stol - to je rad s preinakom, ali ostali rado- vi su bez ikakve intervencije: Stalak za boce, pisssoire ("Fontana")... Ready made je izbor jednog iz velikog broja nezanimljivih predmeta masovne produkcije i razlikuje se od Objet trouv (naenog objekta) koji je izabran zbog estetskih kvaliteta, ljepote ili jedinstvenosti.

KOTA BICIKLA 1913. FONTANA 1917. STALAK ZA BOCE 1914.

ZATO NE KIHNUTI, ROSE SLAVY? 1921.

Asambla (naziva ga objet assist) koji se sastoji od bijelo obojane ptije krletke ispunjene mramor-

nim kockama koje imitiraju kocke eera ili leda, sipine kosti i termometra. Iz ovog rada kasnije e proizii mnogobrojni nadrealistiki objekti s kavezi-

ma i ivotinjskim kostima, osobito kod Giacomettija. Dadaistiki pokret je krenuo iz Zuricha (1916.), a zatim se proirio preko Kolna, Berlina, Hannovera do New Yorka, pruajui snaan otpor ratnom ludilu i malograantini. Najzna- ajnija dvojica umjetnika koji su iz temelja poljuljali vrijednosne odnose bili su Man Ray i Kurt Schwitters.MAN RAY

Ameriki umjetnik koji se izravno nadovezuje na Duchampa. Osnovao je Dadu u New Yorku zajedno s Duchampom i Picabiom. Razvija koncepciju objet trouv, a njegovi radovi 10 godi- na kasnije snano utjeu na nadrealistiku skulpturu (npr. spajanje stroja s antropomorf-nim elementima).

OBJEKT KOJI TREBA POKLON 1921. KOMPAS 1920. EMAK BAKIA 1927.UNITITI 1923. KURT SCHWITTERSNjemaki slikar i grafiar. Nakon zavretka 1. svjetskog rata pod utjecajem je Kandinskog i F. Marca. Preko ekspresionizma, nadrealizma i apstrakcije dolazi do reljefnih konstrukcija. 1920. osniva grupu Merz, srodnu pokretu Dada, te izdaje asopis Merz (1923 - 32.). Rije je nastala 1919. g. sluajnim rezanjem rijei Commerzbank za jedan kola i od tada kolae naziva Merzbilden (Merz-slike). Radio je apstraktne slike i plastine strukture od raznih otpa- dnih materijala. 1924. g. zapoinje svoj prvi Merzbau (vrsta stupa nainjenog od otpadaka), koji je u plastinoj umjetnosti trebao biti pandan kolau u slikarstvu. Napravio ih je tri, a samo jedan je ostao sauvan. Nacisti su njegovu umjetnost proglasili degeneriranom, pa odlazi u Norveku, a potom u London, gdje uz financijsku pomo MOMA-e radi svoj trei Merzbau, koji je pretea ambijentalne umjetnosti.

RELJEF 1923. HANNOVER MERZBAU 1933. NADREALIZAM .1930. nadrealisti objavljuju novi manifest, koji potpisuje Andr Breton, zahtjevajui da se "otkrije udan simboliki ivot veine obinih i jasno definiranih predmeta". Kao posljedica toga javlja se nova vrsta nadrealistikog objekta koji nije ni gotov proizvod ni skulptura, ve trodimenzionalni kola koji nije sastavljen zbog estetskog efekta, nego slijedi iskljuivo diktat podsvjesnog. Nadrealisti u svom odabiru objekata mistificiraju "objektivnu sluajnost" i daju im magino ozraje. Nadrealistika skulptura 30-ih pod utjecajem je S. Freuda, opsjednuta je seksualnou i raena je s namjerom da bude ili uznemirujua ili odbojna.MERET OPPENHEIM

DORUAK U KRZNU 1936. STOL 1935.

PABLO PICASSO1928. se ozbiljno zainteresirao za skulpturu, kojom se intenzivno bavi narednih pet godina.

Njegovo pribliavanje nadrealistima rezultiralo je upotrebom otpada i krhotina moderne industrijske civilizacije. "Glava ene" sastavljena je od cjedila i drugih metalnih odbaenih predmeta, a "Glava bika" od dijelova bicikla.

GLAVA ENE 1931. GLAVA BIKA 1943.

SALVADOR DALI

TELEFON - JASTOG 1936. POPRSJE ENE 1933. HANS ARPStvara moda najii tip nadrealistike skulpture. Oko 1930. svoje reljefe prenosi u trodimenzionalne oblike i nekoliko godina kasnije stvara niz skulptura koje naziva Ljudski konkrementi. To su biomorfni oblici savreno izvedeni u raznim materijalima: glini, gipsu, mramoru, drvetu i ponekad u bronci.

LJUDSKI KONKREMENTI 1935. GLAVA I KOLJKA 1933.

HIBRIDNO VOE 1934. SKULPTURA TIINE 1942. ALBERTO GIACOMETTI

vicarski kipar i slikar, ivi u Francuskoj. Nakon 1927. naputa kubizam i poinje raditi plone, radikalno pojednostavljene Glave. Godine 1932. Pod Picassovim utjecajem stvara iane konstrukcije nalik prozranim kavezima, kao trodimenzionalne pandane nadrealis- tikim slikama (Palaa u 4 sata ujutro). uvena Visea kugla iz 1939. ogledni je primjer nad- realistike skulpture, u kojem se ukrtaju muka i enska simbolika. On je jedini umjetnik koji je skoro pola stoljea radio iskljuivo nadrealistike skulpture. esto koristi kubistike okvire kako bi skulpturama dao jasnu prostornu definiciju.

NEVIDLJIVI PALAA U 4 SATA UJUTRO 1932. ENA S PREREZANIM GRKLJANOM 1932.OBJEKT 1934.

VISEA KUGLA 1931. NOS 1947.

MAX ERNST

Od 1934. poinje svoj sve prisutniji motiv ptice prenositi u skulpturu. Zatim sklapa, sastavlja i modelira osam skulptura u kojima su skriveni motivi iz svakodnevnog ivota (lonci za cvijee, kanta za pijesak itd.). Uskoro radi figure bia u kombinaciji biljke, ivotinje i ovjeka, groteskne nadrealistike metamorfne prikaze. Najvea i najkompleksnija od tih skulptura je bronani o-

dljev Capricorne, koji prikazuje Ernsta, njegovu suprugu i dva psa. U ovom je radu spojeno mnogo ranijih motiva s kolaa i slika, kao i utje-

caj indijanske umjetnosti. CAPRICORN 1948.JUAN MIRU svojim skulpturama kombinira naene stvari (kamen, predmete naene na plai, razne alate) s modeliranim dijelovima i zatim to odljeva u bronci, u emu je glavna razlika u odnosu na izvorne objets trouvs. Od 1953. do 1956. eksperimentira s keramiarom Lorensom Artigasom, pa iz neobinih mjeavina keramike i naina peenja nastaje serija majinskih, grotesknih, monstruoznih ena i ptica, od naivnih do snanih formi. Nakon 1966. skulpture mu dobivaju monumentalne dimenzije. Nastaju zaobljene, trbuaste i iljate varijacije biomorfnih tijela, kao reminiscencije na mediteranske boice-majke.

MJESEEVA PTICA 1944. ENA I PTICA FIGURA 1968.JULIO GONZALES

Katalonac koji od 1900. ivi u Parizu. Budui da je u panjolskoj izuio zanat obrade meta- la, Picassa je poduio tehnici zavarivanja, a ovaj ga je podsticao u njegovu umjetnikom stvaralatvu. Gonzales je trideset godina balansirao izmeu slikarstva, kiparstva i umjetni- kog obrta, dok nije postao otac moderne eljezne skulpture. Znao je rjeavati one probleme zbog kojih su ostali umjetnici odbacili eljezo kao grau za svoje radove. Kljuna djela su mu Mala plesaica i Don Quijote (1920/30. g.) na kojima ve nadilazi kubistiko ralanjivanje i koristi prostor "kao da se radi o nekom novom materijalu", ravnopravnom eljezu (gornji dio Don Quijotea potpuno je ispunjen zrakom).

GLAVA ZVANA TUNEL 1932. OVJEK-KAKTUS I. 1939. DON QUIJOTE HARLEKIN 1927.ALEXANDER CALDERKao student bio je fasciniran cirkusom i izraivao aljive iane skulpture cirkuskih atleta i ivotinja, nalik trodimenzionalnim crteima. 1926. dolazi u Pariz, a 1931. upoznaje Mondria- na i pokuava stvoriti pokretljive visee pandane Mondianovim crteima. Pod utjecajem Arpa i Miroa oslobaa se strogog geometrizma u korist zaigranih organskih zakrivljenja. Calderov najvaniji doprinos modernoj skulpturi su njegovi mobili - uravnoteene konstruk- cije od ice i lima, spojene i ovjeene tako da se pokreu i uz najmanje gibanje zraka. Prve su mobile osmislili konstruktivisti, iji je utjecaj vidljiv u Calderovim najranijim skulpturama pokretanima motorom i s oblicima nalik apstraktnim geometrijskim likovima. Ubrzo napu- ta motorni pogon, a od Miroa preuzima biomorfne oblike. Radio je i "stabilne" skulpture ("stabile" kako ih je nazvao Arp) od elinih ploa, velikih dimenzija, biomorfnih i zoomorf- nih oblika, namijenjene postavljanju u eksterijer. Godine 1973. izvana je oslikao cijeli avion Douglas DC 8, a 1975. g. jedan Boeing 727.

OBITELJ OD MESINGA 1929. BEZ NAZIVA 1939. BEZ NAZIVA 1950. LE HALLEBARDIER 1971.EDUARDO CHILLIDABaskijski umjetnik, u najranijim radovima bavi se ljudskom figurom, dok su mu kasnija djela apstraktnija. U Parizu 1931. prestaje raditi figurativne skulpture u kamenu i poinje koristiti kovano eljezo. "Praznina" mu postaje znaajnija od volumena, a skulpture su pune dinamike. Izmeu 1954. i 1966. glavna tema mu je nakovanj kojeg je izradio u 17 varijanti. ak i stele koje 60-ih posveuje (meu ostalim) Nerudi, Millaresu i Allendeu, proizlaze iz motiva nakovnja. Ispreplie zaobljene eljezne ipke i time dobiva negativ volumena. Nakon 1973. izrauje skulpture u alabasteru i terakoti koje prema van zatvara u blok, a povrina im reflektira svjetlo. Njegovo djelo najveih dimenzija, "De Musica", nainjeno je od elika i tei 81 tonu.

EALJ OD VJETRA XVII. 1990. RATNIK 1975. ENGLESKA .HENRY MOOREU njegovom djelu dominira iskljuivo ljudski lik, vrste tektonske konstrukcije, sa snanim utjecajima sumerske, egipatske, afrike, indijanske i oceanijske kulture. Moore ne preuzima repertoar moderne, ve ga preoblikuje - pomirio je modernu s klasinim kiparstvom. Do 1930. radi pod utjecajem Deraina i Brancusija (npr. Dva oblika), a zatim nastaju leee figure pod utjecajem kipa ak Moola, boga kie indijanskog plemena Tolteka: ruke i noge ine nepominu bazu iz koje se izdiu glava, koljeno i rame, koji ne izlaze iz bloka. Ovim biomorfnim skulpturama pridruuje se i tema obitelji. Figure kasnije gube istaknutu frontalnost, dozvoljavaju da ih se obilazi i doputaju prodor prostora kroz otvore na sebi. Mooreove brojne leee figure kao i viedjelne skulpture iz 60-ih podsjeaju na bregove i stijene, koje kao da su stvorili prirodni procesi erozije ("...u prikazu ljudskog lika moe se istovremeno iskazati npr. pejza...") . Kasnije figure postaju istanjene, izduene i oslonjene na svoje udove kao na konstrukciju.

DVA OBLIKA 1936. LEEI ENSKI AKT 1932.

LEEA FIGURA BR. 5. 1963. KRALJ I KRALJICA 1953.

BARBARA HEPWORTH Najistaknutija kiparica 20. stoljea. Njene skulpture imaju biomorfne korijene, ali nakon veze s Naumom Gabom i susreta s Brancusijem i Arpom u Parizu, stil joj postaje apstraktniji. Prije Moorea dolazi do motiva otvora na skulpturama. Poetkom 2. svjetskog rata poinje raditi osobnim stilom koji e potpuno razviti 1943. g. "Kip s bojom" (ili Ovalni oblik) spaja sliku i skulpturu, nadrealistiki biomorfizam i organsku apstrakciju, te oblikuje prostor i masu. Zapoinje raditi stele nalik totemima smjetenima u pejza, a njene kasnije skulpture podsjeaju na koljke ili kamen s vidljivim tragovima vremena.

KIP S BOJOM (OVALNI OBLIK) 1943. DVA OBLIKA NA ISTOJ RAZINI 1961.

KIPARSTVO NAKON 1945. .ALBERTO GIACOMETTINajznaajniji kipar poslijeratnog razdoblja. Od 1935. opet poinje raditi studije modela, dolazi do zakljuka da "prirodna veliina ne postoji" i smanjuje figure na dimenzije ibice. Pronaao je "stil" kojim oblikuje uspravljene enske figure i izduene mukarce u raskoraku, potpuno ih istanjuje dok ne postanu iste vertikale, a likovi pokazuju frontalnu ukoenost. Tamo gdje nekoliko figura stoji na okupu bez meusobne komunikacije (npr. "Trg" ili "uma") ne znai samo izolaciju ili otuenje, ve konstelaciju razliitih mjera i egzaktno odmjerenog meuprostora. U takvim kompozicijama Giacometti je razvio majstorsko prikazivanje blizine i daljine. U kasnijoj fazi radi poprsja (Glava Diega, Annette, Elie Lotar) u kojima vie ne saima volu- mene onako ekstremno kao ranije. Postavio je temelje novom nainu gledanja skulpture, suprostavlja se kubizmu i snano utjee na minimalistiko i postminimalistiko kiparstvo.

TRG 1948. TRI OVJEKA

KORAAJU 1949.

UMA 1950. OVJEK KOJI KORAA 1960. GLAVA DIEGA 1957.

GERMAINE RICHIERFrancuska umjetnica, nakon studija ui kod Bourdella u Parizu od 1922. do 1925. Ranih

40-ih poinje mijeati aspekte ljudskih oblika sa ivotinjskim i biljnim formama. Stvara izjedene bronane volumene i kosture, virtuozno obraene prijelome i raspukline, pa ljudski lik postaje ugroena ili prijetea kreatura. Povezana je s egzistencijalistikim pokretom, koji se javlja kao reakcija na ratne traume. Jedna je od vodeih francuskih umjetnica u poratnom razdoblju, utjecajna u Francuskoj kao to je Moore u Engleskoj.

VODA 1954. URAGAN 1948. ORAGE 1948.

TAUROMAHIJA 1953. TRKA 1955. LE GRIFFU 1952. PRIMARNE STRUKTURE .Osnovne karakteristike ovog kiparstva: krajnja jednostavnost oblika i srodnost s arhitektu- rom. Koristi se i naziv "ambijentalno kiparstvo" jer su mnoge primarne strukture zamiljene da obuhvate i gledatelje, koji ulaze i prolaze kroz njih, a ponekad dosiu dimenzije graevi- na. Funkcija artikuliranja prostora ove konstrukcije razlikuje od svih ranijih skulptura i po- vezuje ih s arhitekturom. Kipari primarnih struktura esto samo naprave projekt, a izvedbu preputaju drugima, ime se naglaava neosobnost i ponovljivost djela. U izvjesnom smis- lu primarne strukture su moderni nasljednici spomenika poput Stonehenga.

MATHIAS GOERITZ

Meksiki umjetnik njemakog porijekla, slikar, ar-

hitekt i kipar monumentalnih skulptura, prvi istra-

uje primarne strukture. Jedan je od prethodnika minimal arta. U Mexico Cityju je osnovao eksperi-

mentalni "The Echo" muzej za izlaganje golemih geometrijskih kompozicija. ELINA KONSTRUKCIJA 1953RONALD BLADEN

Kanadski umjetnik, smatran ocem minimalizma. "Konstrukcija X" izvorno je napravljena od obojanog drveta (umjesto od metala) za izlobu u galeriji Corcoran u Washingtonu. Ako se ne pronae mecena koji plaa trokove izvedbe, ovakvi radovi ostaju projekti na papiru.

THE X 1968. BEZ NAZIVA 1965. TRI ELEMENTA 1965.

THE X

U GALERIJI CORCORAN,

WASHINGTON, 1967. KIPARSTVO ENFORMELA .Razvija se 50-ih godina, a prethodnici su Picasso ("Sova", 1933.) i Lipchitz. Jean Fautrier ve 1943/44. u vrijeme okupacije Francuske radi Glave taoca u tehnici ulja, papira i gline na platnu, ili ih lijeva u bronci nejednake teksture. Ve Schwitters i Arp pridaju vanost svakodnevnom otpadu, ali tek 50-ih dolazi do svjesnog naputanja svakog estetiziranja. Tih godina enformel je bio polazite veini mladih kipara. Sklonost biomorfnim oblicima, mineralima, rastu i propadanju stapa se sa slobodom oblikovanja. JEAN DUBUFFET

Godine 1954. modelira etrdeset "Statueta ugroenog ivota" iz komada novina, celuloze, cementa, lave, spuve, ostataka ueta i razbijenog stakla, ije visine variraju od jednog centimetra do preko metra. STOLICALUCIO FONTANA

Njegove keramike, dijelom iz 30-ih, a takoer i kas-

nije skulpture nalik na izbuene plodove ("Concetti spaziali, Natura") dotiu enformel.EMIL CIMIOTTINjemaki kipar, jedan od najdosljednijih umjetnika enformela. Roeni liriar, prikazuje procese rasta koji su ujedno i procesi njegova kiparstva. On je vjerojatno jedini kipar koji je cijeli svoj opus posvetio enformelu, ali pritom nije zazirao od dekorativnog i floralnog.

FIGURENGRUPPE II. 1957. PUSTINJAK 1961. GAA 1960. APSTRAKTNI EKSPRESIONIZAM .NORBERT KRICKE

Stvara prostorne skulpture koje nose obiljeja ruskog konstruktivizma, Caldera, Picassa i Gonzalesa. Preuzimajui pokret (omiljenu ideju 50-ih), radikalizira odnos mase i statike. Njegove skulpture nemaju volumen, konturu i ne opisuju prostor, ve se ire, prodiru i izlaze izvan svojih stvarnih dimenzija. Svoje kasne radove Kricke reducira na samo jednu krivulju - savijeni komad ice postavlja u prirodu ili urbanu sredinu, stvarajui snaan ak- cent nasuprot arhitekturi betonskih blokova. Konstruktivistiki smjer prenosi u apstraktni ekspresionizam i postaje najznaajnijim njemakim kiparom izmeu Lehmbrucka i Beuysa.

VELIKI REUX 1963. VELIKA PROSTORNA KRIVULJA 1981. VELIKA PROSTORNA KRIVULJA I. 1981.DAVID SMITH

Na njega utjeu Picassove, Gonzalesove i Calderove eljezne skulpture. Prvi ameriki kipar ije se djelovanje nadovezuje od nadrealizma do minimal arta. 1950-ih zapoinje metalne "crtee u prostoru", posve frontalne ("Blackburn", "Agricola", "Australia"...). Od 1961 - 65. radi seriju od 28 monumentalnih skulptura Cubi, tornjeva sastavljenih od kocaka i valjaka razli- itih proporcija u savrenoj ravnotei, izvedenih od sjajnog poliranog elika. Neki od njih podsjeaju na arhitekturu (Cubi XXVII) i uobiajeno se nazivaju portalima, iako ih Smith naziva lukovima. Ove pojednostavljene forme i strojna obrada utjecali su na minimal art.

AUSTRALIA 1951. BLACKBURN 1950.

CUBI XXVII. 1965. TRI SKULPTURE IZ SERIJE CUBIBARNETT NEWMANSlikar obojenih polja, takoer je dao doprinos modernoj skulpturi. Njegovo najznaajnije djelo je "Slomljeni obelisk", u kojem genijalnim pojednostavljenjem rezimira monumentalnu kiparsku tradiciju i ujedno je dokida. Donji piramidalni dio i gornji slomljeni obelisk dodiru- ju se svojim uiljenim vrhovima, koncentrirajui svoju energiju u savrenom balansu. Godi- ne 1969. naputa vertikalnost i dvjema skulpturama kroz koje se moe prolaziti utire put arhitektonskoj skulpturi 70-ih.

SLOMLJENI OBELISK 1963/69. SLOMLJENI OBELISK 1963/67. ZIM ZUM 1969. SVJETLO - POKRET - TEHNOLOGIJA .NORBERT KRICKE

1955. koncipira vodene skulpture kao povrine ogledala, a 1955. od pleksiglasa izrauje svoju prvu Vodenu umu.NICOLAS SCHFFERMaar, francuski dravljanin od 1948., ivi u Parizu. Schoffer je slikar, kipar, urbanist, arhi- tekt i teoretiar, jedan od najznaajnijih umjetnika druge polovine 20. st. Smatra se ocem Kibernetike umjetnosti i video arta. Njegove rane metalne skulpture iz sredine 40-ih pokazuju utjecaje konstruktivizma i neoplasticizma. Kasnije kinetike radove, koji se obraaju gledateljevim iskustvima prostora, svjetla i vremena, on naziva: (1948.) Spatiodynamism, (1957.) Luminodynamism i (1959.) Chronodynamism. Ove radove karakterizira upotreba svjetla, pokretnih ureaja, zvuka i ekrana na kojima se kontinuirano izmjenjuju uzorci boja i sjena. Njegovi su radovi esto koriteni u eksperimentalnom teatru. Neki od radova:1954. Zvuni kibernetiki toranj (visok 50 m),

1956. Prva samoupravljana kibernetika skulptura

1961. Kibernetiki toranj u Liegeu (52 m visok, 66 okretnih ogledala, 120 projektora, fotoelektrine elije i mikrofoni) s projekcijom na fasadi Palae Kongresa1973. KYLDEX 1. prvi eksperimentalni kibernetiki show u Hamburkoj operi, muzika P. Henryja

SKULPTURA OD KOMBINIRAJUIH ELEKTRINI PROSTORNO TORANJ KIBERNETIKOG ELEMENATA 1973. DINAMIKI SAT 1950. SVJETLA 1970.

SVJETLOSNI ZID 1962. SVJETLOSNA SKULPTURA 1969.

GEORGE RICKEYAmeriki umjetnik, 1949. konstruira staklene i metalne mobile, polazei od Calderovih radova. Koristi kombinaciju ploa ili tankih dugakih zraka radijalno postavljenih poput kazaljki, koje se okreu oko jedne toke i pomiu na najmanji daak vjetra. Uz Caldera, smatra se majstorom autentine kinetike skulpture.

PET EKSCENTRINIH EST HORIZONTALNIH LINIJA 1964. DVIJE HORIZONTALNE ETVEROKUTA 1994. PLOHE 1966. GRUPA ZERO .1957. Otto Piene i Heinz Mack osnivaju grupu Zero i kontaktiraju s avangardnim strujama u Francuskoj, Nizozemskoj i Italiji. Godine 1961. pridruuje im se Gnther Uecker. Ova tri umjetnika zastupaju postenformelsko, serijsko, monokromno slikarstvo, a jednako su im vani reljefi i objekti kojima se hvata, ritmizira i nijansira svjetlo. Nastoje ostvariti pozitivnu utopiju kombinirajui umjetnost i tehniku - svjetlost, dinamiku, energiju.OTTO PIENE

Nakon 1959. iz projekcija svojih perforiranih slika-rastera razvija Svjetlosni balet, u poetku koristei rune svjetiljke, a kasnije uz pomo mehanikog ili elektronski programiranog osvjetljenja. Za razliku od slinih pokuaja umjetnika iz Bauhausa, ovaj svjetlosni balet ukljuuje promatraa i nastoji postii privid nematerijalnoga. Piene je utemeljitelj Sky arta, a proslavili su ga veliki svjetlosni nebeski projekti poput duge od pet polietilenskih cijevi (460 m) ispunjenih helijem, prigodom zatvaranja Olimpijskih igara u Munchenu 1972. g. Izmjenujui se s Mackovim srebrnim vodenim oblakom, na dugi je zasvjetlilo 600 svjetala.

AUTOMATSKI SVJETLOSNI BALET 1962. SREBRNA FREKVENCIJA 1971. BERLIN STAR 2000.

HEINZ MACKNjemaki slikar, crta, kipar, fotograf, umjetnik svjetla i jedan od prvih land art umjetnika. Njegovi projekt u Sahari ukljuuje ogromne svjetlosne fontane, umjetno sunce, zid od ogledala, pjeane reljefe i svjetlosne stele. Ovakve projekte je kasnije uspjeno prenio u skulpture za muzeje i otvorene prostore. Omiljena mu je forma oblik stele, a svjetlo u njegovim radovima ima znaenje materijala jednako kao kamen ili metal.

SKULPTURA ZA DAIMLER ELINA I VODENA SKULPTURA 1995 SVJETLOSNE STELE U PUSTINJI 1959

BENZ 1990. GNTHER UECKER

Profilirao se u najjaeg, odnosno jedinog kipara grupe Zero, koja je za njega bila usputna postaja, a ne utopijski ideal. Na njegovu umjetnost djeluju taoizam, zen-filozofija i antropo- zofija Rudolfa Steinera. Od 1959. koristi avle zakucane u plohu za postizanje svjetlosnih vibracija. Boji ih u bijelo, dokida njihovu materijalnost i pretvara u lebdee svjetlosne struk- ture. Rasporedom i gustoom avli tvore krune, spiralne i valovite pokrete. Njegove svjet- losne kutije i "svjetlosni nasadi" predstavljaju najsuptilniji izraz senzibiliteta grupe Zero. Poetkom 60-ih stvara taktilne predmete: etke, stolove, stolce ili klavir, obasute avlima. Godine 1968. zabija predimenzionirani avao na vanjski zid robne kue u Dortmundu, ime se ukljuuje u hepening. U njegove skulpture se moe ui i kroz njih prolaziti, kao kroz veliki arhitektonski stol od avala. 70-ih godina omekava materijale koje koristi i vjea rastrgana slikarska platna, kartone i uad. 80-ih se opet vraa reljefima od avala, kada nastaju ekspresivni virovi s bijelim i crnim mrljama.

TV 1963. JE 1964. RELJEF S AVLIMA 1965. BIJELI MLIN 1964.

INSTALACIJA 1968. JUTRO 1969. OZLIJEENO TAMNO POLJE KOZMIKA VIZIJA 1961/81. Cage prvi koristi audio-vizualne medije i u svoj rad ukljuuje hepening, teatar i balet. 1966. Rauschenberg i vedski inenjer Billy Kluver osnivaju udruenje EAT (Experiments in Art and Tehnology) koje stavlja teite na sintezu umjetnika i inenjera. 1966. u New Yorku se odrava ciklus Nine Evenings (u zgradi u kojoj je odran Armory Show 1913.) na kojem sudjeluje 9 umjetnika (Cage, Rauschenberg, Whitman...). Stvoren je "reaktivan ambi- jent" s elektronskim prekidaima, svjetlosnim efektima, zranim jastucima, pojaalima...

1967. Gyorgy Kepes, uenik Moholy-Nagya, osniva "Centar za napredne vizualne studije", koji je sljedeih 20 godina rasadnik tehniki pokretane umjetnosti. Kroz njega su proli umjetnik lasera Rokne Krebs i Nam June Paik. Na Dokumenti 6. u Kasselu 1977. Centar je postavio Centerbeam, multimedijski vijadukt dug 61 m - akcijski teatar parnih eksplozija, stroboskopskih munja, vjetrenjaa, lasera, holograma, radija i videa, odnosno zbir tehnolokog napretka preveden u opipljive efekte. Znaaj kinetike umjetnosti lei u tome to je uspostavila pokret kao izraajno sredstvo. JEAN TINGUELY vicarski umjetnik koji od dolaska u Pariz 1953. pa sve do smrti 1991. izrauje pokretne skulpture. Strojeve izvlai iz njihovog pravog konteksta i pretvara ih u beskorisne, ludike naprave kojima izraava vlastite emocije, a dijelove pronalazi na otpadu i u staretinarnica- ma. Tinguelyjev opus je posve specifian i izdvojen, te poput Kleina, on postaje pojam europskog integracijskog umjetnika. Staro eljezo kao ready made povezuje ga s grupom Nouveaux Ralistes i njujorkim umjetnicima asamblaa, odreenje prema pokretu povezuje ga s kinetikim umjetnicima, a hepeninzi u zraku veu ga uz grupu Zero. Nakon prvih pokretnih reljefa, 1958. g. ugrauje skriveni motor koji pokree tradicionalnu kompoziciju koja konano postaje samostalna skulptura. Tada radi seriju zvanu Meta-Matics, kojom ismijava automatizam taizma i pokazuje utopijski svijet ljudi-strojeva.

Iza 1958. posjetitelji sami ukljuuju prekidae koji stvaraju pokret i zvuk. Tinguely stvara seriju "Balube", koje divlje "pleu" okiene perjem, krznom, limenkama i kravljim zvonima. Godine 1977. u Baselu postavlja "Pokladni bunar", dvije duhovite beskorisne fontane, 1964. zavrava "Eureku" - splet kotaa, ipaka, klipova, cijevi i jedne eljezne posude, koja proiz- vodi zvukove udaranjem, valjanjem i nabijanjem. U zadnjem desetljeu ivota Tinguely radi velike konstrukcije od nagomilanog otpada, monstruozne dungle raznih dijelova strojeva, smea i olupina, a nakon 1980. javljaju se i simboli smrti, ivotinjske kosti i lubanje.

BALUBA 1962. EUREKA 1964.

POKLADNI BUNAR 1977. EVA AEPLI I GRAANI CALAISA 1989. NEO-DADA & POP ART .ROBERT RAUSCHENBERGPrvi umjetnik u ijem se djelu ogleda ameriko masovno potroako drutvo. Nakon Schwitersa (Merz art) ni jedan umjetnik nije s toliko ara pristupao otpadu. Poput Ducham- pa, odbacuje ideju da je samo odabrani materijal prikladan za umjetnost. Nakon 1953. osli- kava i slae Combine Paintings, koje nadopunjava fragmentima ulinih znakova, odbae- nim namjetajem, ivotinjskom koom i reprodukcijama iz asopisa. Skulpturu - objekt "Monogram" radi od daske oslikane debelim potezima kista i preparirane koze provuene kroz automobilsku gumu.

SVJETILJKA COCA COLA PLAN 1958. SATELIT 1925. MONOGRAM 1955/59.JASPER JOHNSRoeni slikar koji rijetko kada radi u treoj dimenziji. Njegove limenke piva i konzerva s olovkama izlivene u bronci i zatim oslikane, djeluju na minimal art ponajvie zato to dokazuju da slike mogu biti objekti i obratno.

OSLIKANA BRONCA II. (LIMENKE PIVA) 1964. OSLIKANA BRONCA 1960. SUVENIR 2. 1964.EDWARD KIENHOLZStvara izoblieni realizam i inscenira monstruozne svjetove kao kontrast iluzornoj ljepoti la Hollywood. Istovremeno s Combine Paintings pribija dijelove namjetaja, aparata i otpada na drvene reljefe koje zatim boji metlom. Jeftini materijali, improvizacija i spontanost osje- aja povezuju ga s kalifornijskim funk-artom. Oko 1960. radi objekte s drutveno-kritikom i satirikom porukom, sastavljene od razne starudije, kojima rekonstruira zastraujue atmo- sfere: lutke povezane kao atomske gljive, fanatini rasisti pod maskama kastriraju Crnca, naputena starica koja oekuje smrt.

EKANJE 1965.

Zamrznuta slika raspadanja: starica nalik duhu oekuje smrt, namjetena u pozi za fotografira-

nje. Oko vrata je ogrlica od staklenki s relikvija-

ma djetinjstva, vjenanja, roenja i smrti. Ruke i noge nainjene su od kravljih kostiju, ivotinj-

ska lubanja zamijenjuje glavu. Oko nje se nalazi namjetaj, posude, kutije i preparirana maka. PRENOSIVI SPOMENIK RATU 1968.

Antiratni spomenik ija se inscenacija sastoji od vie sadraja: pjevaica u kanti zaziva blagoslov Ame- rike, na reklamnom plakatu je ujak Sam, poznata scena s grupom vojnika koji podiu zastavu na plani- ni Suribachi i zabijaju je u kavanski stol, natpis s imenima 465 sela unitenih u ratu, bar sa stolovima, stolicama I Coca-cola automatom.

JOHN DOE 1959. ILEGALNA OPERACIJA 1962. STRANJE SJEDITE DODGEA 1964. DRAVNA BOLNICA 1966.

PAUL THEKAmeriki umjetnik koji se najvie pribliio Kienhozovom scenariju horora iz 60-ih godina. Njegovi asamblai okantnim efektima napadaju laan malograanski moral. Nakon 1970. gubi smisao za socijalnu satiru i stvara pretrpana i teatralna simbolika djela nadrealisti- kog nasljea.

ARKA, PIRAMIDA 1971. RIBAR NA UZVIENOM STOLU 1970.GEORGE SEGAL

Umjetnik iz New Yorka, prikazuje openite situacije usamljenosti u amerikom drutvu. Nakon 1961. radi bijele skulpture u prirodnoj veliini, od odljevaka sa ivih modela (prijatelja, supruge...), pomou gipsa i zavoja od gaze. Figure esto postavlja u okolinu napravljenu od stvarnih predmeta. Prikazuje obine ljude u svakodnevnim situacijama, a njihova tiina, melankolija i depresija su fina kritika otuenja modernog urbanog ivota. Skulptura "Red za kruh u doba depresije" odlivena je i u bronci.

PLESAICE 1971. PUTNICI U AUTOBUSU 1962. GLUMICA 1965.

ROCK AND ROLL COMBO 1964. FILMSKI PLAKAT RED ZA KRUH 1999.DUANE HANSON

Njegov je dokumentarni realizam pod utjecajem Kienholza i Segala. Sredinom 60-ih on iska- zuje drutvenu kritiku i modelira otpadnike drutva u poliesteru, staklenoj vuni i smoli. U istu skupinu spadaju mrtvi vojnici i iscrpljeni beskunici, a kasnije radi Amerikance srednje klase, studente, turiste, enu s kolicima u opingu. Figure su u prirodnoj veliini i zauu- jue stvarne, ali nisu naturalistike. Likovi su individualizirani, ali i tipini primjerci drutva.

DUGIN DWARF 1970. DANAS SLIJEP SUTRA GLUH 1969. CHICKEN COOP 1969. Top of Form

Bottom of Form

SREDNJOKOLAC 1990. STARICA U SKLOPIVOJ STOLICI ENA S KOLICIMA ZA KUPOVANJE 1969.CLAES OLDENBURG"Nadrealist svakodnevnice" i kipar koji radi u vrstoj jezgri pop arta. 1960. sklapa prvi am- bijent od prometnih znakova, grafita, naenih stvari, silueta ljudi i automobila. U to vrijeme se ugledao na Dubuffetov art brut, djeji likovni izraz i stripove. 1961. postavlja svoj poznati "Duan", koji je istodobno atelje, galerija i prostor za performanse. Police je ispunio halji- nama od gipsa, cipelama, hot-dogom, hamburgerima i mrtvom prirodom punom aluzija: od "mukog" korneta za sladoled do "enskog" sendvia. 1962. postavlja drugi "Duan" sa saivenim divovskim ivenim namirnicama i dijelovima odjee po podu i zidovima. Od ta- da "Soft sculpture" postaje njegov zatitni znak: predmeti postaju meki, mlitavi i objeeni. 1963. radi trei ambijent "Spavaa soba" u kojem omekava oblike. Metodu uveavanja i omekavanja primjenjuje pri izradi telefona, pisaih strojeva, rueva, nonih posuda itd. Iako prikazuje uporabne predmete, svodi ih na krug, kocku i valjak, a meki plastini materi- jal i jastuaste obline dozvoljavaju seksualne konotacije. Metodom omekavanja radi i spo- menike - uveava banalne predmete i daje im znaenje monumenta. Na Yaleu podie spo- menik od 8 m u obliku rua za usne na tenkovskim gusjenicama, a u parku Sonsbeek spo- menik zidarskoj lici (12 m) ija ruka asocira na labui vrat. Nakon toga, izvedeni su mu mnogi javni spomenici.

ZIDARSKA LICA RU NA DVA CHEESBURGERA 1962 SPAVAA SOBA I. 1963.

1971. GUSJENICAMA1974.LOUISE NEVELSONAmerika umjetnica ruskog porijekla. Teko ju je precizno smjestiti u odreeni pravac, jer njena djela dotiu apstraktni ekspresionizam, neo-dadu i umjetnost ambijenta. Gotovo istodobno kad i Rauschenberg, ona skuplja odbaene komade namjetaja i drva iz stolarija, ruevnih kua ili luke. Krajem 50-ih slae kutije jedne na druge i puni ih nogama stolica, dijelovima ograda, stepenica, vrata i amaca, stvarajui tako asamblae u obliku ormara, stupova i zidova, koje zatim boji u zlatnu, crnu ili bijelu boju. "Kada stavljate zajedno stvari koje su drugi ljudi odbacili, zaista im dajete novi ivot - duhovni ivot koji nadilazi onaj ivot za koji su izvorno bile stvorene". Kasniji radovi su stroi, s apstraktnim oblicima u geometrijskom redu, obojani u crno. Izvedeno joj je 20 javnih skulptura u metalu.

NEBESKA KATEDRALA 1958. WEDDING CHAPEL IV. 1960.

KRALJEVSKA PLIMA IV. 1960. ENGLESKI POP ART .50-ih i u Engleskoj nastupa nezadovoljstvo umjetnou kao uzvienom disciplinom, a Institute of Contemporary Arts odluuje to je to "slubena umjetnost". Godine 1951. tome se suprotstavljaju umjetnici, arhitekti i teoretiari okupljeni u Indipendent Group, koji e preda- vanjima i diskusijama o masovnim medijima, znanstvenoj fantastici, optikim senzacijama i teorijama informacije oformiti jezgru engleskog pop arta. Ovu i sljedeu generaciju umjetni- ka ne zanima proirenje pojma skulpture i metamorfoze ready-madea, ve se koncentriraju na medij fotografije, raprodukcije i masovne naklade. Britanska pop scena ima samo jed- nog pravog kipara - Eduarda Paolozzija.

EDUARDO PAOLOZZI

kotlananin koji se u Parizu poeo oduevljavati amerikom kulturom putem asopisa i filmova. U poetku radi kolae od reklama za usisava-

e i konzerve, slika Mickeya Mousa i starleta. Prije 1960. on prea stari papir, koristi kotaie i vijke, i time oblikuje antropomorfne figure. Na-

kon 1960. lijeva u aluminiju i areno oslikava baterije, poluge, turbine i slae ih u mehanike idole. Kasnije iz mehaniko-ljudskih izrastaju me-

haniko-vegetativne prikaze. Krajem 60-ih izrauje konkavne i konveks-

ne profile od sjajnog elika u kojima se ogledaju izobliene zrcalne slike. Slijede drveni reljefi, skulpture na tlu i zdenci puni znakova i dijagrama.

SKULPTURA POSLJEDNJI IDOL 1963. NOUVEAUX REALISTES ."poetsko recikliranje realnosti"Pokret su 1960. osnovali Pierre Restany i Yves Klein. Restany je napisao manifest grupe, a zajedniku deklaraciju potpisuju Yves Klein, Arman, Daniel Spoerri, Raymond Hains, Jean Tinguely i Jacques de la Villegl; 1961. pridruuju im se Csar, Mimmo Rotella, a zatim Niki de Saint Phalle and Gerard Deschamps. Unato raznorodnosti svog umjetnikog jezika, okupili su se na temelju "kolektivne pojedinanosti" (collective singularity), a zajednika im je bila metoda direktnog "prisvajanja" stvarnosti, odnosno "poetsko recikliranje gradske, industrijske i oglaivake realnosti" (Restany). Za njih je svijet slika iz koje su uzimali dijelove i ugraivali ih u svoje radove.

Naziv Novi realizam skovao je Pierre Restany 1960. tijekom prve zajednike izlobe na parikom Festivalu avangarde. Vraajui se realizmu kao kategoriji, on se referirao na umjetniki i literarni pokret iz 19. st., koji je imao za cilj opisivati obinu, svakodnevnu realnost, bez ikakve idealizacije. Ovaj realizam je bio "novi" jer se povezivao s novom stvarnou urbanog potroakog drutva, a i njegov nain izraavanja bio je nov, jer se vie ne koristi stvaranjem slike, ve prezentacijom predmeta koje odabiru umjetnici. Restany je takoer "obranio" Novi realizam na meunarodnoj sceni pred nadolazeim Pop-artom iz Amerike, te osigurao financijsku potporu putem mree kolekcionara i prodavaa umjetnina. Zajednike aktivnosti i izlobe odravale su se od 1962. do 1963., ali djelovanje Novog realizma traje sve do 1970. Iako je pokret usporeivan s pop-artom (zbog koritenja predmeta masovne produkcije), ipak je blii dadaizmu.

ARMAN

Nekadanji pripadnik enformela i taizma, poeo je od svakodnevnih predmeta stvarati serije akumulacija, to ga dovodi do rada s gotovim industrijski proizvedenim dijelovima. Predmete za svakodnevnu upotrebu spaja smjesom od poliestera, ili odbaene predmete poput okvira za naoale, tube s bojom ili posue izlae bez dodatne umjetnike interven- cije, pa objekt sam postaje umjetnikim predmetom.

CHOPINOV WATERLOO 1962.

Arman je za svoje kreacije (rezanje, razbija-

nje, paljenje, presvlaenje broncom i asem-

blae) najee koristio muzike instrumen-

te. Na otvorenju izlobe u Gstaadu, 1962. g.

javno je ekiem unitio okomito postavljen

piano, a zatim slomljene dijelove fiksirao na

unaprijed pripremljen pano.

DANIEL SPOERRI

izlae "topografiju sluaja": zaustavlja tragove ivota skupljajui npr. ostatke hrane nakon prijateljskog druenja i takvim slikama-zamkama zaustavlja vrijeme. Sluajno naene pred- mete koristi za svoja djela, koja esto kao i svoje Sentimentalne muzeje proiruje u duhovite ambijente. Kasnije odustaje od muzeja i zamki i poinje lijevati stolove u bronci. ak i smrt svrstava u "Kabinet ivotnih kurioziteta" kako umjetnost ne bi bila smrtno dosadna. MAARSKI OBROK 1963.

"Madarski obrok" je rezultat veere servirane

1963. g. kritiaru Jeanu-Jacquesu Lvqueu

u parikoj Galeriji J. koju je pripremio sam

Spoerri, inae dobar kuhar. Kad su zavrili s je-

lom, gosti su stvorili svoju vlastitu sliku-klopku od ostataka hrane. Ovi ostaci, skupa s priborom za jelo, zatim su fiksirani za stol, a stol je posta-

vljen na zid, sada kao gotova slika-klopka. Ovo

je bio njegov prvi pokuaj stvaranja kolektivnog

umjetnikog djela. Spoerri, izumitelj Eat Arta, kasnije je producirao mnotvo ovakvih radova.

JEAN TINGUELYNakon studija na baselskoj koli dekorativnih umjetnosti, poinje stvarati iane skulpture bliske nadrealizmu. Kad je susreo Daniela Spoerrija, koji je bio plesa, napravio je 1953. g. kinetiki dekor za jedan njegov balet. Ovaj rad je bio anticipacija njegovih kasnijih slikars- kih konstrukcija sainjenih od oslikanih reljefa i pokretnih dijelova. Postupno u svoje kom- pozicije ugrauje pokretne elemente poput ekia, kojima im dodaje i zvunu komponentu. Kad se doselio u Pariz pridruio se grupi kinetikih umjetnika oko Galerije Denise Rene, a Yves Klein ga dovodi meu Nove realiste. Od 1959. g. bavi se stvaranjem strojeva, posebno onih namijenjenih apstraktnom crtanju i slikanju. Svjetsku slavu mu donosi golemi stroj Hommage a New York, koji je postavljen u vrtu Muzeja moderne umjetnosti 1960. g.

BALUBA 1962.

Tinguely je nainio seriju "Baluba" koristei raznovrsne svakodnevne materijale: plastine igrake, ivotinjsko krzno i metalni otpad. Bili su parodija na klasinu skulp-

turu, postavljeni na podeste od industrijskih limenih bavi i u ovom sluaju pokriveni perukom za prainu kao perjanicom. Kad bi posjetitelj pritisnuo kontrolnu pedalu, skulptura bi se pokrenula i svaki njen dio bi se tresao u svim smjerovima.CSAR RICARD

Govorei o "otkrivanju industrijske i urbane prirode", Pierre Restany je ove radove smjestio u svijet tehno-

logije. Njihove jednostavne pravokutne mase anticipi-

raju budue eksperimente s minimalistikom skulptu-

rom. Csaru je bilo najvanije pitanje oblika "Kompre-

sije", odnosno odnos proporcija i njene povrine ("koe"), kad je 1961. zapoeo s idejom Manipulirane kompresije. Odabirui materijal koji je zatim uvjetovao oblik, karakter, boju i postupak preanja, bio je u mo- gunosti predvidjeti efekte dobivene strojem za prea-

nje i dodati svoju kreativnu svijest u inae impersonal-

ni mehanizam.

MANIPULIRANI PREANI AUTOMOBIL 1962.

NIKI DE SAINT PHALLESredinom 50-ih radi kao fotomodel za Vogue, Life, Elle i druge francuske i amerike magazine. 1955. u Parizu u-

poznaje Jeana Tinguelyja koji podrava njene umjetnike ideje. Poetkom 60-ih ukljuuje se u pokret Nouveau rea-

listes, kojem pripada ponajvie po svojim lutkama, igra-

kama, marionetama i bizarnim vjeniima. 70-ih stvara "Nane", divovske burleskne lutke arhetipskih enskih fi-

gura, neto izmeu djeje mate i muke fantazije. Kas-

nije se bavi arhitektonskim projektima i filmom, a 80-ih radi skulpture inspirirane likovima iz tarota.

CRNA NANA 1967. FLUXUS . George Maciunas bio je osniva pokreta i istoimene revije u Americi 1962. g. Prva izloba "Fluxus International Festspiele" odrana je u Wiesbadenu 1962. g. Projekt je ciljao na fuziju svih umjetnosti, potujui specifinosti medija. Fokusirao se na interdisciplinarnost i novi koncept umjetnosti u smislu "total arta". Naputaju se vrste granice izmeu vizualne umjetnosti, glazbe, teatra, knjievnosti, te izmeu akademske i popularne umjetnosti. Cilj nije bio kreiranje novog umjetnikog jezika, ve postizanje drugaije upotrebe etabliranih umjetnikih struja i osloboenje umjetnosti od blo kojeg specifinog jezika.

U korijenima pokreta mogu se nai povezani fenomeni poput hepeninga (prvi pokuaj fuzije izmeu razliitih oblika izraavanja), nasljea dade (osobito Duchampa) i eksperimentalne glazbe Cagea ("Djelo za preparirani klavir") u New Yorku. Fluxus nije pokret koji je imao defi- nirane izraajne naine, on je stav prema ivotu, pokuaj eliminiranja svakog odvajanja izmeu egzistencije i umjetnikog stvaranja. Umjetnici Fluxusa (Brecht, Nam June Paik, Yo- ko Ono, Vostel, Watts, Joseph Beuys...) dosiu estetske vrijednosti esto prakticirajui humor i besmislenost. Osim performancea i koncerata, produciraju knjige, multiple i filmove.GEORGE MACIUNAS

Tipini trodimenzionalni radovi Fluxusa najee su neugledni, mali i smjeteni u kutije (ideja pote-

kla od Ducahmpa). Od 1960. Maciunas radi serije kovega u kojima sortira i preko 30 predmeta raz-

nih umjetnika: stare stvari, puzzle, kolae, gramo-

fonske ploe. multiple, peate itd. FLUXKIT 1964.

NAM JUNE PAIK

Nam June Paik "preparira" piano zvoncem bicik-

la, ljuskama jajeta, fotografijom, sirenom, usisa-

vaem, tranzistorom i staklom. Taj je rad netipi-

no velikih dimenzija s obzirom na ostale predme-

te Fluxusa.Nam June Paik se takoer smatra "ocem videoumjetnosti", a bavio se i kazalino insceniranimizvedbama kompozicija, apsurdnim i agresivnimdjelima koja su nadmaila J. Cagea. Zanimala ga je estetika video slike, koju je svojim zahvati-ma stvarao, izobliavao ili unitavao. 1970. g. iz-mislio je i patentirao video-sintesajzer. PIANO INTEGRAL 1985 - 1963.JOSEPH BEUYS 1921 - 1986.

Njemaki umjetnik, bavio se grafikom, slikarstvom, skulpturom, performansom, videom i instalacijama. U ratu 1944. sruen mu je avion iznad SSSR-a, gdje su ga spasili Tatari koji su mu odravali tjelesnu toplinu tako da su ga namazali mau i zamatali u filc. Mast i filc postali su materijali koje vrlo esto koristi u svojim radovima. 1962. kratko je povezan s pokretom Fluxus i njihovim multidisciplinarnim radovima. Uskoro naputa slikanje i posve- uje se performansu i instalacijama. U njegovim radovima vidi se utjecaj antropozofije, mitologije i religije. Nastoji povezati umjetnost sa ivotom i zdravom okolinom.

ODIJELO OD FILCA 1970.Jedno od Beuysovih najpoznatijih djela, za koje koristi svoj najdrai

materijal - filc.VOLIM AMERIKU I AMERIKA

VOLI MENE 1974.Zbog svojih socijalnih stavova u jednom

periodu nije bio omiljen u Americi, pa

stoga izvodi ovaj performans u New Yor-

ku, tijekom kojeg je 7 dana zamotan u filc

ivio u istoj sobi skupa s kojotom, koji je

kao autohtona ivotinja po njegovu milje-

nju simbolizirao vitalnost amerikog duha. KAKO OBJASNITI SLIKE MRTVOM ZECU 1965.Lica namazana medom i prekrivena zlatnim

listiima, Beuys u naruju dri mrtvog zeca i

hodajui po galeriji, tihim glasom mu obja-

njava slike. Ovim radom razmatra ljudsku i

ivotinjsku svijest te probleme misli i jezika.

7000 HRASTOVA po. 1982.

Na Documenti 7. u Kasselu 1982. Beuys za-

poinje svoju akciju sadnje 7000 hrastova. 7000 HRASTOVA, Kassel, 1982.JOSEPH BEUYS:

.

HOMOGENA INFILTRACIJA ZA PIANO 1966. OPOR 1969.

SAONICE 1969. OBRANA PRIRODE 1983/85.

OBEANJE, 1958/85. KRAJ 20. STOLJEA 1983. PALAZZO REGALE 1985. Svojim radovima Beuys je nastojao nadilaziti zapadnjaki materijalizam kombinirajui ga s istonjakim spiritualizmom. Velika retrospektivna izloba 1979. u muzeju Guggenheim (New York) potvrdila ga je kao jednog od najznaajnijih suvremenih umjetnika.

MINIMALIZAM .Minimalizam kree 60-ih godina iz New Yorka. Pojavljuju se strojno obraene kocke i kutije, neonske cijevi, multiplicira se raster i stvaraju prostorne strukture. Ovi jednostavni oblici iskljuuju svaku asocijaciju, sadraj ili simboliku, a koriste elementarnu geometriju i ponavljanje. U poetku se taj novi pravac naziva ABC Art ili "primarna struktura", dok se 1965. nije proirio termin filozofa Richarda Wollheima - minimal art.

Prethodnici minimal arta bili su Jackson Pollock (splet linija ravnomjerno rasporeenih po platnu, bez hijerarhijskih odnosa), Barnett Newmann (velika monokromna platna) i Ellsworth Kelly (jednostavne skulpture od aluminija), ali takoer i Brancusi (Beskrajni stup) i Rodenko (konstruktivistiko reduciranje forme).DONALD JUDD 1928 - 1994.

Ameriki minimalistiki umjetnik. Koristi industrijske materijale i gradi "specifine objekte", bokseve od nehrajueg elika, s prednjim stranama od aluminija ili pleksiglasa u boji. Ovisno o poziciji gledatelja, ovi objekti pokazuju svoje bone, donje i gornje dijelove, lomove svjetla i odsjaje. Judd smatra kako umjetnost ne treba predstavljati nita (osim sebe same), ve jednostavno postojati. Protivnik je iluzije i privida, a njegovi su radovi jasni, isti i do kraja definirani. Posebnu panju posveuje meuodnosu gledatelja, djela i njegove okoline.

BEZ NAZIVA 1990. BEZ NAZIVA 1969. BEZ NAZIVA 1976.

BEZ NAZIVA 1984. ROBERT MORRIS 1931.

Tijekom 60-ih i 70-ih godina Morris ima sredinju ulogu u tri glavna pokreta tog doba: minimalistikoj skulpturi, process artu i earthworksu. Prve minimalistike objekte, jednostavne kutijaste drvene konstrukcije, radio je za plesne performanse koje je koreografirao. Polovinom 60-ih uz drvo poinje korisititi aluminij, elik i icu, stvarajui seriju neo-dada skulptura kojima ironizira mitove o samoizraavanju umjetnika. Meu ostalim, to su bili ironini "autoportreti" poput skulpture mozga i elektroencefalograma, inspirirani Duchampovim kvazinaunim istraivanjima percepcije.Drvo, aluminij i elik od kojih su nainjeni njegovi minimalistiki radovi, kasnije zamijenjuje mekanim materijalima poput filca, koje koristi za istraivanja u process artu. U serijama radova trake filca slae, nabacuje ili vjea na zidove, ispitujui efekte gravitacije i bacanja na obine materijale. Ranih 70-ih stvara instalacije od neobinih materijala poput zemlje i otpadaka, a radi i velike earthworks projekte.

BEZ NAZIVA 1967. BEZ NAZIVA 1971.

RUIASTI FILC 1970. BEZ NAZIVA 1969. BEZ NAZIVA 1964.

OBSERVATORY EARTHWORK 1971.CARL ANDRE 1935.Ameriki minimalistiki umjetnik. Zapoinje sa skulpturama u drvu pod utjecajem Brancu- sija, a kasnije dolazi do sloenih slaganja drvenih greda pod utjecajem Franka Stelle. Sre- dinom 60-ih izrauje prve "podne komade", a potom slae red od 137 cigli uza zid prostorije, ime je roena horizontalna skulptura. Upotrebljava elik, olovo, bakar, magnezij, aluminij i cink u raznim bojama i stupnjevima oksidacije.

BUNAR S LANCEM 1964. 8 BLOKOVA I KOMAD CEDRA 1964. 144 KOMADA CINKA 1967. 8 KAMENA 1973.SOL LE WITT 1928.Spaja minimalizam i konceptualnu umjetnost. Korijeni njegove umjetnosti su u ruskom konstruktivizmu, De Stijlu i Bauhausu. Bavi se skulpturama, fotografijom, grafikom i instalacijama. 60-ih godina koristi primarne oblike, najee monokromne kvadrate, koje slae u serije otvorenih i zatvorenih modula, ime izaziva zbunjujui vizualni dojam nepravilnosti. Sredinom 80-ih poinje koristiti nepravilne oblike i velik izbor boja, te betonske blokove za radove u eksterijerima.

TROSTRUKI NIZ 789, 1968. ETVEROSTRANA PIRAMIDA 1997.

TROSTRUKA VARIJACIJA 1967. ORNAMATRIX 2005. SPLOTCHES POST MINIMALIZAM .JOSEPH KOSUTH

Izmeu 1965 i 1974. g. filozofija Ludwiga Wittgensteina (izmeu ostalih) utjecala je na razvoj Kosuthove umjetnosti. Tijekom tog perioda istraivao je ideju prema kojoj jezik posjeduje smisao samo u odnosu prema sebi samome, kao u seriji radova "Jedan i Osam - Opis" (1965.), u kojima osam rijei ispisanih neonskim cijevima znae i predstavljaju samo elemente od kojih se to djelo sastoji. 1967. g. u New Yorku je osnovao "Muzej Normalne Umjetnosti" u kojem je iste godine imao svoju prvu samostalnu izlobu. Godine 1969. organizirao je izlobu svog rada nazvanog "15 lokacija", koji je postavljen istodobno u 15 galerija i muzeja po cijelom svijetu. Od 1970. do 1974. na odreenom broju izlobi napravio je ambijent uionice u kojem su sudionici sjedili za stolovima i itali dokumente koji su bili prikazani tekstovima i dijagramima na zidovima. Kosuth jezik upotrebljava kao svoj medij, a jednom je izjavio kako "umjetnost jest umjetnost ako je netko nazove umjetnou". Za njega je umjetniko djelo tautoloko i opisuje samo sebe. Jedan od njegovih radova: "Leaning, clear, glass, square" sastoji se od etiri kvadratine staklene ploe jednakih veliina postavljenih uza zid, na kojima piu navedene 4 rijei koje odgovaraju injenici na koju se odnose, a sve ostale konotacije izvan toga za umjetnost nisu vane. Radi u New Yorku.

ART AS IDEA AS IDEA (WATER) , 1966. JEDAN I TRI STOLCA 1965.

TO JE BILO TO BR. 4. 1986. LEANING, CLEAR, GLASS, SQUARE 1965.

EVA HESSE 1936 -1970.

Amerika kiparica roena u Njemakoj, nakon kolovanja radi kao dizajner tekstila, a kasnije postaje poznata po pionirskom radu s lateksom, fiberglasom i plastikom. Jedna je od nekoliko umjetnika iji radovi vode od minimalizma do postminimalizma. Od 1960. do smrti 1970. g. Hesse slika, bavi se crteima, kolaima, gvaevima i trodimenzionalnim skulpturalnim instalacijama. 1961. g. radi svoj prvi trodimenzionalni objekt - kostim za hepening kojeg je organizirao Allan Kaprow. Za svoju umjetnost koristi iroki spektar tradicionalnih i netradicionalnih medija, kontinuirano briui granice izmeu procesa i materijala, dovodei ih do ekstrema. Ukljuena je u konceptualne i u minimalistike pokrete 60-ih i 70-ih, a primarnno je zanima organiko, apsurdno i iracionalno.Koristi tehnike kolaa, skuplja, preoblikuje i kombinira raznorodne materijale, koji pritom ne gube svoje karakteristike. Ona rui uobiajenu praksu svog vremena s neformalnim skulpturalnim aranmanima koji esto vise sa stropa, stre sa zidova ili su prosuti po podu, to zadaje glavobolje kustosima koji postavljaju njene izlobe.Rana skulptura "Bez naziva ili jo ne" (1966.) pokazuje bit njena stvaranja i upotrebu jednos- tavnih elemenata: 9 vrea od ribarskih mrea, u svakoj jajolika masa sastavljena od pjeska, papira i polietilena, vise sa zida na pamunim trakama - impersonalni, obini materijali.

HANG UP 1966 EIGHTER FROM LEGS OF WALKING BALL 1965. VINCULUM I. DECATUR 1965. 1969.

METRONOMIC IRREGULARITY I. 1966. BEZ NAZIVA PRIRAST III. 1968.

ILI NE JO 1966.RICHARD SERRA 1939.Ameriki minimalistiki kipar i video umjetnik iz New Yorka. Poznat je po skulpturama od metalnih ploa velikih dimenzija. U filmu "Creamaster 3." Matthewa Barneya glumio arhitekta Hirama Abiffa.

Ranih 60-ih dolazi u kontakt s Rauschenbergom, A. Reinhardtom i F. Stellom.Najpoznatiji je po svojim minimalistikim radovima od velikih zakrivljenih metalnih ploa, koje su samonosee i naglaavaju teinu i prirodu materijala. Njegove skulp-

ture velikih dimenzija na otvorenim prostorima dobivaju patinu i hru koja se raz-

vija protokom vremena.

SPLASH 1969.

Njegovi rani radovi (1968 - 1970.) pripada-

ju apstraktnom ekspresionizmu - rastoplje-

no olovo bacao je po kutovima ateljea (serija "Splash") i kasnije ohlaene raspo-

reivao redoslijedom kojim su bili lijevani.

KUA OD KARATA 1969.

etiri velike eline ploe (122 x 122 cm) stoje uspravljene i meusobno se podu-

piru odravajui same ravnoteu.

TITLED ARC 1981.

Lagano zakrivljenu 3,5 m visoku hravu elinu plou postavlo je na Federal Pla-

zu u New Yorku, to je izazvalo proteste prolaznika. 1989. ploa je maknuta i ba-

ena u otpad.

ZMIJA I 8 ZAKRENUTIH ELIPSI 1999.

Trodijelna skulptura divovskih dimenzi-

ja od zakrivljenih elinih ploa, trajno je

smjetena u najveoj dvorani Guggen-

heim muzeja u Bilbau.

RICHARD SERRA:

FULCRUM 1987. LIVERPOOLE (17 m) ZAKRENUTE ELIPSE 1997.

MOZARABE 1971. PET PLOA, DVA STUPA 1971. . LEFT SQUARE INTO LEFT CORNER 1981. INTERSECTION 1992. FELIX GONZALES-TORRESUmjetnik kubanskog porijekla. Krajem 80-ih i u poetkom 90-ih oivljava impulse minimalizma, konceptualne i politike umjetnosti kroz vrlo osobne i relacijske radove ("relational works"). Svojom umjetnou nastojao je prikazati homoseksualnost kao veoma bitnu temu, bolno, otvoreno i ponekad banalno. Njegov rad se stavlja u kontekst minimalne i konceptualne umetnosti, ali on prvenstveno istrauje vlastite emocije.

UNTITLED 1992.

24 billboarda rasporeenih po New Yorku

s fotografijom upravo naputenog kreveta

u kojem je Torres bio sa svojim ljubavnikom

(koji je 1991. umro od AIDS-a).

PERFECT LOVERS 1987 - 1990.

Rad se sastoji od dva zidna sata koji po-

kazuju isto vrijeme i simboliziraju par bez

suprotnosti, u savrenom skladu.

UNTITLED (march 5th) #2" 1991.

- dvije sijalice na zidu s isprepletenim icama.

UNTITLED (march 5th) #1" 1991. - dva ogledala smjetena jedno pored drugog. PERFECT LOVERS Veina ostalih Torresovih radova anticipira interakciju s gledateljima, koja se uglavnom manifestira kroz slobodu uzimanja komada nekog njegovog djela. Takvi su brojni "Untitled" radovi koji se sastoje od gomile bombona (Para un hombre en uniforme, 1991. ili Portret Marcela Brianta, 1992.) kojima se posjetitelji slobodno mogu posluiti. "Untitled" iz 1990. poznat kao "Lover Boy", sastoji se samo od svenja papira plave boje, koja ima odreene romantine queer konotacije. Svaki posjetitelj smije uzeti jedan list papira i raditi s njime to eli, ime se na simbolian nain konzumira tjelo umjetnikog djela, ali i samog umjenika koji se sa svojim djelom identificira.

UNTITLED (North), 1993. UNTITLED (Portrait of Ross in L.A.), 1991.FRANK STELLA

Nakon bavljenja minimalistikim slikarstvom, ranih 1990-ih Stellini radovi postaju sve vie trodimenzionalni, te izvodi seriju apstraktnih skulptura od nerajueg elika i bronce. Ovi radovi su konstrukcije esto velikih dimenzija, zapletenih i vieslojnih oblika. Jedna od najvanijih i monumentalnih skulptura je "Princ od Homburga" (2001.) postavljena ispred Nacionalne umjetnike galerije u Washingtonu. Otvorio je atelje u Torontu kako bi mogao raditi skulpture velikih dimenzija, te stvara odreeni broj radova za javne povrine. Nakon 1993. poinje raditi i velike murale u Kazalitu Princeze od Wallesa u Torontu.

PRERIJA 1997.

PRERIJA 1997.

FUJITA SKALA 1. 1997.

MAURIZIO CATTELAN 1960.Roen u Padovi, autodidakt, ivi i radi u New Yorku. ale i podvale dio su njegove umjet-

nosti, ali ne u smislu dadaistike agresivnosti, ve laganog izvrtanja realnosti, koja tako postaje patetina, smjena ili neugodna. Prva samostalna izloba koju je 1989. imao u Bologni zvala se "Torno subito" ("Dolazim odmah") i sastojala se od zatvorenih vrata i ceduljice s ovom porukom. Na sljedeoj izlobi nazvanoj "Gotovo nita" ostavio je praznu prostoriju, a na prozor stavio samo zavezanu posteljinu, tek toliko da opravda naziv "Gotovo" nita.

BEZ NAZIVA 1998.

U MOM-i (New York) postavio je glumca s golemom

maskom Picassa na glavi, koji je pozdravljao posjeti-

telje. Objasnio je kako je to satira na temu postmo-

dernog muzeja kao visokokultiviranog Disneylanda.

STADION 1991.

Enormno produeni stolni nogomet, dizajniran tako

da na njemu istovremeno mogu igrati dvije ekipe s

po 11 igraa. Cattelan je u Italiji ak formirao svoju

ekipu (A.C. Forniture Sud) koja se sastojala od imi-

granata iz Senegala koji