Migracije hrvatskog stanovništva od 15. do 20.

stoljeća

Loranda Miletić, viša savjetnica Agencija za odgoj i obrazovanje

Hrvatske nacionalne manjine u inozemstvu

Austrija oko 50 000 Češka    oko 800 Italija    oko 3 000 Kosovo  oko 350 Mađarska oko 50 000 Makedonija oko 4 000 Rumunjska oko 7 500 Slovačka oko 4 000 Slovenija od 35 000 do 54 000 Srbija  od 150 000 do 200 000 Crna Gora oko 7 000 do 10 000

Hrvatski iseljenici i njihovi potomci u inozemstvu

Argentina oko 250 000  Australija oko 250 000 Austrija   oko 90 000 Brazil       oko 20 000 Čile          oko 200 000 Francuska oko 40 000 Italija       oko 60 000 JAR oko 8 000 Kanada   oko 250 000 Novi Zeland oko 40 000 Njemačka oko 350 000 SAD oko 1 200 000 Švedska   oko 35 000 Švicarska oko 80 000

Razdoblja iseljavanja

1. razdoblje - od 15. do 18. stoljeća (stara dijaspora)

Gradišćanski Hrvati

Moliški Hrvati

Hrvati u Rumunjskoj

Hrvati u Slovačkoj

Bunjevci i Šokci

Razdoblja iseljavanja

2. razdoblje - od 1880. do Prvog svjetskog rataSAD, zemlje Latinske Amerike, Južnoafrička Republika, Australija, Novi Zeland

3. razdoblje - između dva svjetska rataNjemačka, Francuska, Belgija

4. razdoblje - od 1940. do 1948. godineArgentina i druge zemlje Latinske Amerike, Sjeverna Amerika

5. razdoblje - od 1965. do 1990. godineZapadna Europa, Australija, Novi Zeland i Kanada

6. razdoblje - od 1991. do danas

Njemačka, Švicarska, Austrija, Kanada, SAD, Australija i Novi Zeland

Gradišćanski Hrvati(Austrija)

Osmanlijski prodori iseljavanje Hrvata (Lika, Krbava, Banovina, Slavonija, Bosna, Posavina, Pounje, Hrvatsko primorje i krajevi južno od Senja).

U 16. st. naseljavaju zapadnu Mađarsku,Istočnu Austriju, zapadnu Slovačku i južnu Moravsku

Autonomija u crkvenim pitanjima;

Lovro Bogović 1754. tiska molitvenik Hisa Zlata;očuvanje identiteta

Jačke – narodne pjesme

Poljodjelstvo, stočarstvo, vinogradarstvo, “furmani”

Gradišćanski Hrvati(Austrija)

• Od 1868. uvodi se 6 godina obvezne nastava na hrvatskom jeziku

• 1878., Mihovil Naković – Deklaracija o jedinstvenom hrvatskom pravopisu i književnom jeziku gradišćanskih Hrvata

• Krajem 19. i početkom 20. st. započinje narodni preporod Mate Meršić Miloradić, pjesnik i preporoditelj;

• 1910., Naše novine, prve novine na hrvatskom jeziku

• Raspad Austro-Ugarske i referendum 1921.; razdvajanje Hrvata zapadne Ugarske; oko 80 sela pripalo je Austriji

• Danas – gradišćanski Hrvati u Saveznoj zemlji Gradišće (do 35 000) i gradišćanski Hrvati u Beču (do 15 000)

Hrvati u Mađarskoj

Jezično i kulturno – najraznovrsnija i najsloženija hrvatska manjina izvan matične zemlje

Sedam većih skupina – gradišćanski Hrvati, pomurski Hrvati, podravski Hrvati, Bošnjaci, Šokci, Bunjevci i podunavski Hrvati.

Podaci HDS – između 40 i 50. 000 Hrvata; Baranja, Podravina, duž mađarsko-austrijske granice, u okolici Kaniže i Budimpešte

Doseljavaju u rasponu od 15. do 18. st s gotovo čitavog hrvatskog etničkog prostora

Hrvati u Mađarskoj

Velika uloga franjevaca (Bosna Srebrena) u preseljavanju ali i u razvoju kulture i školstva; samostani u Baji, Mohaču, Budimu

Nacionalni preporod gradišćanskih Hrvata i Bunjevaca krajem 19. i početkom. 20. stoljeća; časopisi, čitaonice, udžbenici, književna djelatnost

Mate Meršić Miloradić i Ivan Anutunović

Kraj Prvog svjetskog rata – Bunjevci, gradišćanski Hrvati i Šokci su odvojeni novim granicama

Nakon Drugog svjetskog rata – novi školski sustav; osniva se Hrvatska učiteljska škola u Pečuhu;

nastava na hrvatskom jeziku

Hrvatska državna samouprava (HDS) - političko i administrativno tijelo Hrvata u Mađarskoj; Savez Hrvata u Mađarskoj

Hrvati u Vojvodini (Srbija)

• Hrvati u Bačkoj, Srijemu i u manjem broju u Banatu - rubni dio hrvatskog etničkog prostora; danas 56.546 (popis 2002.)

• Nekoliko regionalnih i subetničkih imena ( Bunjevci i Šokci)

• Bunjevački Hrvati potječu iz zapadne Hercegovine; naseljavaju krajem 17. st. sjevernu Bačku (Subotica i Sombor s okolicom). Danas najbrojnija zajednica.

• Šokački Hrvat, predvođeni franjevcima, dolaze iz Bosne na prostor jugozapadne i zapadne Bačke i zapadni dio Srijema

• Zbog preustroja vojne granice Hrvati se u većem broju u 18. st. naseljavaju u Banatu

• narodni preporod bačkih Hrvata, Bunjevaca i Šokaca

• preporoditelji biskup Ivan Antunović, Pajo Kujundžić, Mijo Mandić

• ”Bunjevačke i šokačke novine”, Subotička Danica, Neven

Moliški Hrvati (Italija)

• Talijanska pokrajina Molise, “zone bande mora”

• Hrvati se doseljavaju krajem 15. i u početku 16. stoljeću s područja Dalmacije (prostor između Cetine i Neretve);

• Legenda o doseljenju; Sv. Lucija

• Moliškohrvatski jezik ili “po našku” nema turcizama; sačuvan je usmenom predajom

• Nekad brojna zajednica (oko 15 naselja) danas opstoji samo u mjestima Kruč, Mundimitar i Filić. • Danas oko 4 500 stanovnika

Hrvati u Rumunjskoj

Karaševo

• Najstarija hrvatska manjina; dobro jezično i etnografski očuvana

•Tri skupine (neznatne jezične razlike): Rekaš, Keča i Karaševsko-severinska županija (Karaš i Lupak).

• Najveći broj, njih 6 500, živi u Karaševsko-severinskoj županiji (Karaševci, Krašovani, Karaševski Hrvati)

• Doseljavanje u nekoliko faza; karaševski Hrvati dolaze tijekom 15. i 16. st.; kečanski Hrvati su preseljeni u 18. st. s vlastelinstva zagrebačkog biskupa u Banat; rekaški Hrvati dolaze oko 1650.

• Početkom 20. st. Rekaš postaje središte društvenog i gospodarskog života regije.

• Počasni konzulat RH u Rešici

Hrvati u Češkoj

• Iako po podrijetlu slični gradišćanskim Hrvatima, Hrvati u južnoj Moravskoj smatraju se posebnom zajednicom

• Dolaze u 16. i 17. st. s Banovine i Korduna

• Do početka 20. st. zbog asimilacije održala su se samo tri većinska hrvatska naselja: Frielištof, Dobro Polje i Nova Prerava.

• Zbog događaja prije Drugog svjetskog rata -raseljavanje i asimilacija;

• Nakon 1989. Hrvati se ponovno okupljaju u udruge i organiziraju kiritofe (blagdane).

• Danas Hrvata ima oko 850 i organizirani su u Hrvatski kulturni savez

Hrvati u Slovačkoj

• Dolazak Hrvata u Slovačku u 16. st., njihovo podrijetlo, naseljavanje i običaji, usko su povezani s gradišćanskim i moravskim Hrvatima.

• Dolaze s područja oko Kupe, Podravine, Posavine, Zagorja, Kostajnice, Križevaca i Slunja.

• Naseljavaju oko 80 mjesta; danas samo u 5 naselja u blizini Bratislave – Devinsko Novo Selo, Hrvatski Jandrof, Čunovo, Hrvatski Grob i Šenkvice. • “Muzej hrvatske kulture u Slovačkoj” u Devinskom Novom Selu

Hrvati u Sjedinjenim Američkim Državama

• Legende o doseljenju u Ameriku; danas 401.208 Hrvata

• Veća iseljavanja počinju oko 1880. godine iz Hrvatskog primorja, Like, okolice Jaske, Dalmacije i sa otoka

• Uzroci iseljavanja – uglavnom ekonomske prirode

• Do kraja Prvog svjetskog rata iselilo je oko 350.000 ljudi

• Hrvati u Louisiani (prva kolonija); u industrijskim centrima Pittsburgh, Chicago, Detroit; kalifornijskoj Zlatnoj groznici; na gradnji transkontinentalne željeznice; San Pedru; na Aljasci

• Okupljanje oko Katoličke crkve, osnivanje raznovrsnih udruga i očuvanje identiteta

• Hrvatska bratska zajednica 1926.

• Novi val iseljavanja nakon Drugog svjetskog rata

HVALA NA POZORNOSTI!

loranda.miletic@azoo.hr