ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO ISTARSKE ŽUPANIJE

GRADSKA SLIKA ZDRAVLJA

Pula, studeni 2002.

PREDGOVOR

O zdravlju najčešće razmišljamo kad nam ga ponestane,nama osobno ili našim najbližima. Tada uglavnom okrivljujemo sebe (ili druge) za nemarnost, prezauzetost, “važnije” stvari u životu. Znamo da smo puno mogli učiniti i za sebe i za druge, ali su nas vodili neki drugi (da li pravi?) prioriteti u životu. Pred nama je treća gradska slika zdravlja. Prva je nastala početkom 1996. godine kada je nakon istraživanja zdravstvenih potreba u zajednici radom sa strukom, zajednicom i političarima Pula, tada prva u Hrvatskoj, dobila gradsku sliku zdravlja i gradski plan za zdravlje. Tada su političari i struka imali priliku čuti što građani smatraju prioritetom i kako oni misle da te prioritete treba riješavati. Zajedničkim konsenzusom građana, struke i politike određeni su prioriteti za unapređenje zdravlja i kvalitete življenja u gradu i dogovoren je strateški plan za zdravlje. Tada je navedeno da je gradska slika 1996. tek prva u nizu sličnih dokumenata koji će se dogoditi u gradu. Druga gradska slika datira iz 1998. Godine. Ova slika zdravlja 2002. Trebala bi poslužiti kao osnova za evaluaciju aktivnosti na unapređenju zdravlja i kvalitete življenja u Puli te redefiniranja prioriteta i dogovora za daljnje aktivnosti. Danijela Lazarić - Zec, dr. med.

Gradska slika zdravlja Gradska slika zdravlja je kvantitativan i kvalitativan opis zdravlja građana i svih čimbenika koji utječu na zdravlje u gradu (socijalni, okolišni, infrastrukturni čimbenici te način ponašanja - stilovi života građana). Nastaje sumiranjem različitih podataka o zdravlju koji već postoje u gradu. Slika treba biti pripremljena u atraktivnom i preglednom obliku te napisana tako da je jednako dobro mogu razumijeti i donositelji odluka i građani. Korisna je za identifikaciju problema, predlaganje područja djelovanja na kojima je moguće postići poboljšanje te stimulira na akciju za promjenu zdravlja u gradu. Slika može pomoći gradovima na više načina: ♦ Suradnja potrebna za njeno nastajanje može pomoći učvršćivanju zajedničkog djelovanja

za zdravlje, ♦ Informacije koje ona sadrži mogu pomoći identifikaciji i rasvjetljavanju zdravstvenih

problema i čimbenika koji utječu na zdravlje, ♦ Pomaže ujedinjavanje partnera iz raznih društvenih sektora na dogovoru oko područja

koje zahtjeva akciju za poboljšanje zdravlja, ♦ Također pomaže u uočavanju potrebe za novim podacima o zdravlju, ali i u postavljanju

ciljeva koje treba dostići, ♦ Slika predstavlja trajan zapis shvaćanja zdravlja u gradu od strane lokalne zajednice -

građana, ♦ Prezentacija Slike može nadalje stimulirati interes javnosti i mass medija te poboljšati

razumijevanje zdravlja i zdravstvenih pitanja u gradu. Gradska slika zdravlja nije konačna već je ona samo prva u nizu čitave serije slika. Stoga ona ujedno predstavlja i instrument za evaluaciju tijekom nadolazećih godina. Može se također reći da slika zdravlja predstavlja i povijesni dokument grada.

Iz publikacije ”Gradske slike zdravlja: kako izvještavati o zdravlju u Vašem gradu”,

SZO, Regionalni ured za Europu, 1995.

GRADSKA SLIKA

ZDRAVLJA

POVIJEST Pula, najveći grad hrvatske Istre i Istarske županije, smješten je pri kraju dubokog prirodnog zaljeva na jugozapadnoj obali istarskog poluotoka, u najsigurnijem prirodnom zaljevu na Sjevernom Jadranu. Sam grad proteže se, poput Rima, na sedam brežuljaka koji se blago spuštaju do morske obale. Na mediteransku klimu dijelom utječe blizina Alpa, Dinarida i morskih površina. Prosječna zimska temperatura zraka u Puli je 5,4 °C, a ljetna 24,0 °C. Zimi i nakon ljetnih kiša puše hladna bura, dok jugo donosi kišu, uglavnom u jesen. Snijeg je izuzetno rijetka pojava. Starost Pule procjenjuje se na 3000 godina. Svjedočanstvo o njenim korijenima čuveni je Kalimahov ulomak (Kalimah Cirenjanin - oko 320-240 pr.Kr.): "Na Ilirskoj rijeci smiriše vesla, pored grobnoga kamena plavokose Harmonije-Zmije; Grad utemeljiše: Grk bi mu neki rekao - Grad Bjegunaca no njihov ga jezik imenova - Pulom" Pitanje je: koji je to bio jezik - histarski - keltski?, jer bi Pol značio, vjerojatno, Izvor - voda. Mitološka priča navodi da se Kolhiđani, ne mogavši uhvatiti Jasona i Medeju koji su im ukrali zlatno runo, odlučuju za dragovoljno izgnanstvo da bi izbjegli kaznu u domovini te osnivaju novo naselje -Polai. Ilirska Pula je tek "izvor žive vode" dok postupno urbanističko uobličavanje grada počinje dolaskom rimskih legija. Pokraj izvora pitke vode Rimljani su sagradili hram Nymphaeum, posvećen nimfama, a izvor je nazvan Fons Nymphaea (današnja Karolina). Iz tog izvora izgradili su vodovod do brežuljka (edil Lucije Menacije Prisko, patron grada) preko rezervoara na tom uzvišenom mjestu proveli vodu na nekoliko mjesta u gradu. Izgradili su i kanalizaciju za otpadne vode. Kod izgradnje gradova, njihovog utvrđivanja i osnivanja kolonija Rimljani su primjenjivali svoja već tada napredna iskustva javne higijene i time unapređivali javno zdravstvo. Prvi pisani dokaz o zdravstvenoj službi u Puli nalaz je nadgrobne ploče (iz prvog stoljeća naše ere, iako je liječnika u Puli vjerojatno bilo i ranije) ispod koje je pokopan arhijatar Aulus Atius Caius. Arhijatar je bio nadliječnik koji je besplatno liječio siromašne te nadzirao rad ostalih liječnika, zubara, ranarnika i babica.

Pula je 69. pr.Kr. već imala preko 30.000 stanovnika i bila je jedan od bogatijih gradova rimskog carstva. Urbanistički raspored kuća imao je zvjezdast oblik, a građevine su građene od bijelog kamena okružene vrtovima i parkovima zasađenim čempresima i lovorom. Gradski ambijent su resili hramovi i vile. Opisuju se tepisi zumbula, narcisa, bršljana; za vrijeme ljetne žege ugodno je bilo odmarati se u sjeni palmi i platana; oku su godile gredice vrtova oivičene mirtom, ružmarinom, bosiljkom; mramorni i mjedeni kipovi resili su parkove. Masline su pokrivale pojedine površine, a oleandri i lovor, koji je bio obrezan u obliku životinja, bogova, geometrijskih figura, pa čak u obliku vlasnika vila, pružali su ugodnu svježinu. Od cvijeća Rimljanima su bili poznati karanfili, ljiljani, ruže, ljubičice, ciklame, anemone, neveni i makovi. Uz vodene bazene ili fontane rasli su adjantus i akantus. Rimljani su poznavali i različito bilje kao što su anis, lavanda, kamilica i druge. Rimljani su na ovim prostorima bili oko 600 godina, ali nakon njih dolazi u Puli vrijeme nazadovanja, razaranja i pljački. Kroz stoljeća Pula biva izložena zračenju raznih kultura i civilizacija, brojnim epidemijama kuge, malarije, tifusa, tuberkuloze, velikih boginja, raznih groznica, siromaštvu, ratovima, nemirima, propadanju i ponovnom naseljavanju. Godina 1631. predstavlja jednu od najtežih zbog velike epidemije kuge tako da u Puli ostaju samo 3 obitelji koje zajedno s garnizonom straže i s nekim došljacima broje jedva 300 ljudi. Osobito teški zdravstveni problemi vezani su uz epidemije malarije. Melioracija Velike i Male Livade (uz Medulinsku i Premantursku cestu i na mjestu današnje gradske tržnice) smatrala se akcijom prioritetnog značaja te je još 1639. godine mletački povjerenik, pregledavajući položaj grada Pule, dao žalosno izvješće da u Puli vlada sparina i smrad s vlagom koja je davala utisak kloake. Oko Pule i u dolini Vintijana - Vinkurana, na mostu kod Vodnjanske i Šijanske ceste ("Most smrti") ležala su močvarna područja pogodna za razvitak mnogobrojnih rojeva komaraca pa i vrste komaraca koja prenosi malariju. Epidemije kolere 1847-1855. godine bile su neposredni razlog da se donese dekret o čišćenju grada i okolice te propis da se u svakoj kući ugradi (u gradu!) zahod, a to je izazvalo veliko negodovanje vlasnika kuća zbog dodatnih troškova.

Dezinfekcija vode primijenjena je prvi put krajem prošlog stoljeća prilikom hidrične epidemije trbušnog tifusa u Puli uz pomoć natrijeva hipoklorita i od tada do danas klor i klorni preparati su dominantno sredstvo u dezinfekciji vode posvuda po svijetu. Iako i sama izvrgnuta brojnim napadima i osvajanjima, Pula kroz stoljeća predstavlja sklonište za sve ljude i narode koji pred raznim osvajačima dolaze na ove prostore. Od tada se na ovim prostorima izmjenjuju Zapadni pa Istočni Goti, Istočno Rimsko Carstvo, Avari, dolaze Slaveni, pa Longobardi, Franci, Venecija, napadaju Genovežani, Pula je pod vlašću akvilejskih patrijarha, Austrije, Francuza, Habsburške monarhije, Italije, poslije drugog svjetskog rata pod angloameričkom upravom, da bi se nakon toga zajedno sa cijelom Istrom sjedinila s Hrvatskom u sklopu Jugoslavije. Danas je Pula dio slobodne i nezavisne Republike Hrvatske. Posljedica ovakve burne prošlosti je bogatstvo arhitektonskim, kulturnim i povijesnim spomenicima što Pulu čini jednim od najzanimljivijih gradova Sjevernog Jadrana. Nakon proglašenja Pule glavnom ratnom lukom Habsburške Monarhije (1853.g.) započinje buđenje grada iz višestoljetne letargije i tragična hrvanja sa smrću. Dok je 1842.g. u Puli živjelo 1 126 stanovnika, petnaest godina kasnije ono se usedmerostručilo, da bi, potkraj stoljeća dostiglo 40 000 ljudi! Pula raste do prvog svjetskog rata da bi nakon toga došlo do pada broja stanovnika, postupnog oporavljanja između dva rata te drastičnog pada poslije drugog svjetskog rata. Bivša općina Pula 1948. godine ima svega polovicu onog broja stanovnika kojeg je imala 1910. godine. Poslije drugog svjetskog rata Pula postepeno, ali konstantno raste.

Iz knjige Ivan Rudelić “Povijest medicine u južnoj Istri”, 1997.

DEMOGRAFSKE PROMJENE Broj stanovnika Grad Pula prema popisu 2001. godine ima 58.594 što je za 6,5% manje u odnosu na popis 1991. godine (62.690 stanovnika). Gubitak od 4096 stanovnika u odnosu na 1991. godinu najvećim dijelom treba “zahvaliti” emigraciji jer je negativnim prirodnim prirastom izgubljeno 265 stanovnika, a promjenom granice Grada Pule izgubljeno je i 376 stanovnika naselja Muntić. Migracije Od 1991. godine u Puli dolazi do dvojakih migracijskih tokova: do ekonomske "dobrovoljne" emigracije zbog pogoršanih životnih uvjeta i standarda te do prisilnih migracija uzrokovanih ratom koje su uključile odlazak dijela vojnih službenika te dolazak prognanika i izbjeglica. Podaci o ekonomskim migracijama kao ni vojnim migracijama nisu nam poznati. Popis 2001. Godine u Puli nalazi 26.258 stanovnika koji od rođenja stanuju u gradu (44,8%), 10.625 stanovnika doseljenih iz drugog naselja naše županije (18,1%), 10.582 doseljeno iz drugih županija (18,1%), 10855 iz inozemstva (18,5%) i to 5753 iz Bosne i Hercegovine, 3061 iz SRJ, 1002 iz Slovenije, 323 iz Makedonije i 716 iz ostalih zemalja. U 2001. godini u Puli je popisana 71 izbjeglica. U trenutku popisa 2001. godine bilo je 4205 iz Pule odsutnih stanovnika od čega 1673 u zemlji, a 2532 u inozemstvu (od čega 1400 osoba odsutno 1 godinu i duže). Rođeni, umrli, prirodni priraštaj U 2001. godini Puljanke su rodile 466 žive djece, dok je u Puli te iste godine umrlo 594 osoba, što znači da je prirodni prirast bio -128 osoba. Stopa nataliteta je bila 8,0‰, mortaliteta 10,1 ‰ odnosno prirodnog prirasta -2,2 ‰ uz vitalni indeks 78,5. Slika ??? pokazuje da od 1997. godine Pula konstantno bilježi prirodni pad stanovništva.

Slika 1. Živorođeni i umrli u Puli od 1993. - 2001. godine

400450

500550

600650

1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001.

živorođeniumrli

Vitalni indeks predstavlja odnos živorođenih i umrlih te ukoliko je manji od 100% označava pad stanovništva (ne uključuje migracije). Pula ima vitalni indeks niži od 100%, kao i većina gradova i općina zapadne (osim Umaga, Poreče i Vrsara) i južne obale Istre te Pazinštine (osim Motovuna i Karojbe).

Slika 2 . Vitalni indeks po gradovima/općinama u Istarskoj županiji (prosjek 1997.-2001.)

Dobna i spolna struktura Broj djece u dobi od 0-14 godina pao je u 2001.g. za 27,0% u odnosu na 1991. godinu (sa 11.558 -18,4% u ukupnom stanovništvu grada na 8.438 -14,4%). Broj starog stanovništva u odnosu na 1991. godinu porastao je za 63,1%. Dok je 1991. godine Pula imala 5.696 stanovnika dobi 65 i više godina (9,1%) i smatrana je gradom sa starim stanovništvom, 2001. godine s 9.290 (15,85%) starog stanovništva svrstava se u gradove s vrlo starim stanovništvom. Prosječna starost stanovnika Pule iznosi 40,7 godina (39,2 godine za muškarce i 42,1 godine za žene).

Slika 3. Struktura stanovništva Pule po dobnim kontingentima 1991. i 2001. godine

0%

20%

40%

60%

80%

100%

1991. 2001.

65 + god.15-64 god.0-14 god.

Grad Pula i Labin, po udjelu stanovništva u dobi od 65 i više godina, najstariji su gradovi u Istarskoj županiji što znači da će skrb za stare biti i dalje značajan izazov za Pulu.

Slika 4. Postotak stanovništva starog 65 i više godina po gradovima/općinama u Istarskoj županiji (popis 2001. godine) U Puli je popisne 2001. g. živjelo 28.033 muškaraca (1991. g. 30.704) i 30.561 žena (1991.g. 31.986). Žene stoga čine 52,2% stanovništva Pule. U fertilnoj dobi (15-49 godina) ima 14.719 žena. Dok je u dobi od 0-29 godina muškaraca bilo više nego žena, broj žena u starijoj dobi postepeno raste.

Ethnos Prema etničkom sastavu (popis 2001.g.) stanovnici Pule su bili uglavnom Hrvati (71,65%), Srbi (5,82%), Talijani (4,82%) te ostali (17,70%). Etničko izjašnjavanje se izmjenilo u odnosu na popisnu 1991. godinu, ali možemo zaključiti da u Puli živi mnoštvo nacionalnosti što predstavlja značajno bogatstvo grada.

Obrazovna struktura U Puli u 2001.g. među stanovništvom starim 10 i više godina nešto je manje nepismenih (377 osoba od čega 231 u dobi od 65 i više godina) nego 1991. godine. Obrazovna struktura stanovništva u dobi 15 i više godina bolja je u odnosu na popis 1991. godine, manje je stanovnika bez školske spreme, osoba s nezavršenom osnovnom školom te onih s osnovnom školom, a više stanovnika ima završenu srednju i visoku školu.

Slika 5. Obrazovna struktura stanovnika grada Pule

PROMJENE U OBITELJI Kućanstva Građani Pule 2001. godine živjeli su u 21505 kućanstava od čega su 77,6% činila obiteljska kućanstva. Najveći broj kućanstava imao je 2 do 4 člana, a registriran je vrlo mali broj višečlanih kućanstava (417 kućanstava sa 6 i više članova). Iako je ukupni broj kućanstava u Puli smanjen, broj samačkih kućanstva se povećao te ih u 2001.godini u Puli ima 4.557 (21,2% od ukupnog broja privatnih kućanstava).

0

10

20

30

40

50

60

1991. 2001.

- nepismeni

- bez školske spreme

- nezavršena osnovna škola

- osnovna škola

- srednja škola

- viša škola

-visoka škola, magisterij,doktorat-nepoznato

Obitelji U odnosu na 1991. godinu smanjio se ukupan broj obitelji u Puli (s 18.647 na 17.441). Bračni parovi s djecom činili su prema popisu iz 2001. godine većinu obitelji (56,3%) u Puli iako je u odnosu na 1991. godinu njihov broj smanjen. Bračni parovi bez djece čine 26,7% obitelji i u odnosu na 1991. godinu njihov broj je također smanjen. Podatak o porastu broja nepotpunih obitelji – obitelji koje čine majka ili otac s djecom u skladu je s navedenim promjenama u strukturi obitelji. Tako u Puli 2001. godine ima 2976 (17,1%) nepotpunih obitelji, od čega 2522 obitelji koje čine majke s djecom (14,5%) i 454 obitelji koje čine očevi s djecom (2,6%).

Slika 6. Struktura obitelji i udio samačkih kućanstva u Puli (popis 1991. i 2001. godine)

Brakovi Pula je dugi niz godina na samom vrhu po broju rastava u Hrvatskoj. Rastavom braka roditelja godišnje je traumatizirano 70-120 uzdržavane djece.

Slika 7. Rastavljeni brakovi na 1000 sklopljenih u Puli, Istarskoj županiji i Hrvatskoj od 1993.-2000. godine

0

100

200

300

400

500

1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001.

PulaIstraHrvatska

010203040506070

1991. 2001.

Bračni par bez djeceBračni par s djecomMajka s djecomOtac s djecomSamačka kućanstva

Zaštita prava i dobrobiti djeteta U Centru za socijalnu skrb u 2001. godini ukupno je evidentirano 49 djece čiji roditelji zanemaruju svoje roditeljske dužnosti i 5 djece čiji roditelji zlorabe svoja roditeljska prava. Iz MUP-a saznajemo da policija sve kvalitetnije prati nasilne oblike kaznenih djela usmjerenih na ugrožavanje sigurnosti djece, maloljetnika i obitelji. Veći broj evidentiranih prekršaja, kaznenih djela i počinitelja posljedica je intenzivnijeg zadirnja u tzv. tamnu zonu kriminaliteta, veće osjetljivosti socijalne sredine na određena društvena događanja i veće spremnosti društva da sankcionira sve nezakonite oblike ovakvog nasilnog djelovanja. Kaznenim djelima i prekršajima na štetu djece i obitelji uglavnom su obuhvaćena djeca i maloljetnici te supruge, a simptomatičnim se čini i podatak da su roditelji sve češće žrtve nasilnih delikata svoje djece. U 2001. godini policija je u Puli evidentirala 25 počinitelja kaznenih djela s elementima nasilja u obitelji od čega 23 zbog zapuštanja i zlostavljanja djeteta ili maloljetne osobe (čl.213). Policija je također prekršajno prijavila 117 osoba za nasilničko ponašanje u obitelji. Tim ponašanjem oštećeno je ukupno 177 osoba od čega 59 djece, 114 maloljetnika i 104 odrasle osobe (od toga 80 žena). Prema broju počinjenih prekršaja najčešće su počinjeni od strane supruga/izvanbračnog supruga (39,1%), a zatim oca (32,3%).

Slika 8. Struktura počinitelja prekršaja prema broju počinjenih prekršaja U svom komentaru MUP navodi: “Koliko god se čini pozitivnim nastojanje društva da kroz svoje represivne mehanizme pravodobno reagira na pojavu ovih neprihvatljivih oblika ponašanja, toliko se negativnim doimlje nemogućnost društvene zajednice da kvalitetnijim preventivnim djelovanjem suzbije i onemogući navedeno te da pruži adekvatnu skrb i tretman za osobe izložene nasilnim deliktima općenito, a posebno u obitelji.”

suprug/izvanbračni suprugotacsinmajkaženabivši suprugpoočimostali

Djeca s poremećajima u ponašanju U Općinskom državnom odvjetništvu Pula prijavljeno je u 2001. godini po prvi put 100 maloljetnika iz Pule (bez recidivista). MUP u izvješću navodi: “Činjenica da se djeca i maloljetnici u 12-15%-tnom iznosu pojavljuju kao počinitelji delikata imovinskog kriminaliteta i kaznenog djela “Zlouporabe opojne droge” zabrinjavajuća je u toliko što ni, uz sve poduzete aktivnosti policije te socijalno – zaštitne mjere izrečene od nadležnih institucija, nisu polučeni očekivani rezultati smanjenja incidencije kritičnih događaja. Posebnu pozornost privlači podatak da se među djecom i maloljetnicima u sve većem broju pojavljuju novi konzumenti opojnih sredstava koji osim uživanja droge u njoj vide i mogućnost zarade.”

Slika 9. Maloljetni počinitelji krivičnih djela u gradu Puli od 1998.-2001. godine Savjetovalište Savjetovalište za djecu i mladež počelo je ponovno funkcionirati (nakon prekida od nekoliko godina) od 1. listopada 2002. godine, a zbog izražene pojave poremećaja u ponašanju i vršenja kaznenih djela od strane maloljetnika, pojaave ovisnosti i drugih oblika neprihvatljivog ponašanja. Cilj je angažiranje većeg broja stručnjaka raznih specijalnosti koji se bave problematikom mladih, a kako bi se prevladali problemi, stvorili uvjeti za očuvanje i razvoj osobnih mogućnosti te odgovornog odnosa pojedinca prema samom sebi, obitelji i društvu.

0

50

100

150

200

250

300

1998. 1999. 2000. 2001.

djeca (do 14 g.)mlađi maloljetnici (14-16 g.)stariji maloljetnici (16-18 g.)mlađi punoljetnici (18-21 g.)UKUPNO

NEKI SOCIJALNO EKONOMSKI POKAZATELJI

Zaposlenost Prema popisu stanovništva 2001. godine 22.233 osoba u dobi 15 i više godina izjasnilo se zaposlenima (11.752 muškaraca i 10.481 žena). Najviše zaposlenih 4928 (22,2%) radi u prerađivačkoj industriji, 3096 (13,9%) trgovini, 1818 (8,2%) javnoj upravi, obrani i obveznom socijalnom osiguranju, 1698 (7,6%) hotelima i restoranima te 1553 (7,0%) u zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti.

Slika 10. Struktura zaposlenih prema djelatnosti Broj zaposlenih u pravnim osobama (trgovačka društva) čije je sjedište u Puli s 31. 3. 2001. bio je 20 563, od toga 9 680 žena (47,1%). U 2001. godine broj zaposlenih u obrtu u Puli procjenjen od Obrtničke komore grada Pule iznosi oko 5 000 osoba.

Slika 11. Zaposleni u pravnim osobama u Puli od 1995.-2001. godine po spolu

0

5000

10000

15000

20000

25000

1995 1996 1997 1998 1999 2000 2001

ukupnoženemukarci

prerađivačka industrija

trgovina

javna uprava, obrana iobvezno soc. osiguranjehoteli i restorani

zdravstvena i soc.zaštita

Potrošačka košarica U Puli je prema podacima županijskog povjereništva Saveza samostalnih sindikata Hrvatske cijena košarice za četveročlanu obitelj u listopadu iznosila 5.483,93 kune. U prosječnoj potrošnji najveći udio ima prehrana (35,07% ukupnih troškova), stanovanje (32,39%), odijevanje (10,54%), obrazovanje i kultura (12,06%), prijevoz (5,65%) i higijena (4,29%). Jedna prosječna plaća pokriva nešto više od dvije trećine navedenih troškova života. Nezaposlenost Prema popisu stanovništva 2001. godine u Puli je živjelo 4865 nezaposlenih osoba (2590 žena i 2275 muškaraca) što znači da je udio u aktivnom stanovništvu (27098 osoba) - stopa nezaposlenosti iznosila 18,0%. Na osnovu zadnjih podataka o broju nezaposlenih Zavoda za zapošljavanje, procjenjujem da je stopa nezaposlenosti danas niža. Kada Pulu uspoređujemo s drugim gradovima i općinama u Istarskoj županiji vidljiva je sličnost po stopi nezaposlenosti među većinom gradova i općina zapadne i južne obale Istre.

Slika12 . Stopa nezaposlenosti po gradovima/općinama u Istarskoj županiji (popis 2001. godine)

Na Zavodu za zapošljavanje Pula registrirano je prosječno u 2001. godini 4 475 nezaposlenih. Broj nezaposlenih dostigao je maksimum 2000. godine nakon čega u 2001. godini pada i to posebno kod muškaraca.

Slika 13 . Nezaposleni po spolu na Zavodu za zapošljavanje Pula od 1995.-2001. godine (stanje s 31.12.) U listopadu 2002. godine registrirano je 3 618 nezaposlenih osoba (za 20,9% manje nego u listopadu 2001. i 2,32% više nego u rujnu 2002.), od toga 1 331 muškaraca i 2 287 žena. Udio žena u ukupnom broju nezaposlenih iznosi 63,2%. Prvi put traži zaposlenje 516 osoba. Korisnika novčane naknade bilo je 1 205 osoba. Također u listopadu 2002. godine stručna radna snaga (KV,VKV, SSS, VŠS i VSS) čini 68,7% ukupne nezaposlenosti (2484 od 3618), a nestručna radna snaga (NKV, PKV i NSS) čini 31,3% (1134 od 3618). Kod žena stručna radna snaga čini 67,3% ukupne nezaposlenosti, a nestručna radna snaga 32,7%. Prema kvalifikacijskoj strukturi nezaposlenih, muškarci su najčešće KV i VKV radnici, a žene su SSS. Među nezaposlenima 6,5% ima fakultetsku naobrazbu, među njima su češće žene. Većina nezaposlenih je u dobi 20-29 godina (27,3%), slijede nezaposleni u dobi 40-49 godina (25,3%) te 30-39 godina (22,9%). Nezaposleni u dobi 50-59 godina čine 17,3%.

Slika 14. Nezaposleni na Zavodu za zapošljavanje Pula u listopadu 2002. godine po dobi

0100020003000400050006000

1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001.

ukupnoženemuškarci

20-24 25-29 30-34 35-39 40-44 45-49 50-54 55-59 60-64 65+

Umirovljenici U gradu Puli živi prema popisu 2001. godine 15.218 umirovljenika ili 26,0% stanovnika Pule. Većina umirovljenika živi samo od mirovine (95,9% odnosno 14.600 osoba). Stavimo li umirovljenike u odnos sa zaposlenim osobama dobivamo podatak da na svakog umirovljenika dolaze 1,46 zaposlenih osoba. Korisnici socijalne pomoći Prema rezultatima popisa stanovništva 2001. godine u Puli žive samo od socijalne naknade 573 osobe (209 muškaraca i 364 žene) ili 0,98 % Samo od povremene potpore drugih osoba živi 0,25% stanovnika (147 osoba – 68 muškaraca i 79 žena).

Slika 15. Neke socijalno-ekonomske karakteristike stanovništva prema popisu 2001. godine Pomoć za uzdržavanje u 2001. godini primalo je preko Centra za socijalnu skrb 494 osobe (uključeni i članovi domaćinstava) i to: 211 odrasla osoba potpuno radno nesposobna osoba, 117 djeca, 97 nezaposlenih radno sposobnih osoba i 69 ostalih osoba.

Slika 16. Struktura korisnika (i članova obitelji) pomoći za uzdržavanje u 2001. godini

odrasli radno nesposobnidjecanezaposleniostali

0

2

Istra Pula

% stanovništva koje živi samo od povremene potpore drugih% stanovništva koje živi samo od socijalne naknade

Broj korisnika pomoći za uzdržavanje od 1998. godine nadalje raste uz blagi porast odraslih potpuno radno nesposobnih korisnika i pad nezaposlenih radno sposobnih korisnika i djece.

Slika 17. Korisnici pomoći za uzdržavanje od 1998.-2001. godine Decentralizacijom sustava socijalne skrbi gradovi su dužni osigurati sredstva za ostvarivanje prava na pomoć za podmirenje troškova stanovanja i ostvarivanje drugih prava iz socijalne skrbi (sukladno mogućnostima). Tako Pula osigurava troškove stanovanja za 50-70 korisnika mjesečno, a što se tiče ostvarivanja drugih prava mjesečno osigurava sredstva za oko 2000 korisnika. Zaštita starih i nemoćnih Dom za starije i nemoćne osobe “A. Štiglić” u vlasništvu je Istarske županije i u okviru svog stalnog smještaja pruža usluge organiziranog stanovanja, prehrane, održavanja osobne higijene, skrb o zdravlju, njezi te organizirano provođenje slobodnog vremena u okviru radnookupacionih aktivnosti. Na 31. prosinca 2001.g. pružao je smještaj za 180 korisnika. Većina korisnika je s područja Istarske županije. Dom pruža i usluge vaninstitucionalne skrbi u okviru kojih obavlja pomoć i njegu u kući za 18 osoba te dostavu obroka u kuću za 45 osoba. Dom za psihički bolesne osobe “Vila Maria” u vlasništvu je Ministarstva rada i socijalne skrbi i u okviru stalnog smještaja psihički bolesnim osobama pruža usluge stanovanja, prehrane, održavanja osobne higijene, brige o zdravlju, njegu radne aktivnosti, psihosocijalnu rehabilitaciju, korištenje slobodnog vremena za 230 korisnika, većinom iz Istarske županije.

0 200 400 600

1998.

1999.

2000.

2001.ostali

nezaposleni radnosposobnidjeca

odrasli potpuno radnonesposobnikorisnici

Pored toga iz Gradskog proračuna osigurano je spravljanje i distribuiranje obroka u kuću u organizaciji Dječjih vrtića Pula za 43 korisnika u 2001. godini. Kvaliteta obroka je pod nadzorom Zavoda za javno zdravstvo Istarske županije. U suradnji Grada i Županije u tijeku su pripreme za početak rada Dnevnog centra za starije osobe pri Domu za starije i nemoćne osobe “A. Štiglić” u okviru kojeg će se provoditi određene zdravstvene i socijalne aktivnosti, radno-okupacione, rekreativne i slične aktivnosti.

ORGANIZACIJA ZAJEDNICE Dječji vrtići i jaslice U Puli djeluje ustanova u gradskom vlasništvu Dječji vrtići i jaslice Pula s 3 organizacijske jedinice, 1 vrtić na talijanskom jeziku, 1 vrtić za djecu s teškoćama u razvoju u sklopu Doma za djecu, mladež i odrasle osobe sa cerebralnom paralizom te 13 privatnih jaslica i vrtića. U Puli, vrtiće i jaslice polazi ukupno 1738 djece (oko 50% male i predškolske djece obuhvaćeno je organiziranom institucionalnom brigom). U vrtićima i jaslicama uglavnom nema liste čekanja. Grad financira program unapređenja kvalitete prehrane. Škole U Puli ima ukupno 11 osnovnih škola (od toga 1 privatna) sa 5461 učenika, 11 srednjih škola sa 4098 učenika te 2 visokoškolske ustanove (Pedagoški fakultet, Fakultet ekonomije i turizma i Politehnički studij)) sa 1269 studenata. Dok su polaznici osnovnih škola učenici sa stalnim mjestom boravka u Puli, srednje škole i fakultete polaze učenici i studenti ne samo iz Pule već iz cijele Istre i drugih krajeva Hrvatske.

Socijalna skrb U Puli djeluju slijedeće ustanove socijalne skrbi: 1. Dom za djecu, mladež i odrasle osobe sa cerebralnom paralizom (vlasnici - gradovi i

općine), 2. Centar za socijalnu skrb (Ministarstvo rada i socijalne skrbi), 3. Dom za starije i nemoćne osobe “A. Štiglić” (Istarska županija), 4. Dom za psihički bolesne osobe “Vila Maria” (Ministarstvo), 5. Centar za radnu terapiju i rehabilitaciju (Ministarstvo), 6. Dom za odgoj djece i mladeži (Ministarstvo), 7. Dom za djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi Pula (Ministarstvo), 8. Kuća skrbi Polikarpa (privatno vlasništvo), 9. Dnevni centar za radnu terapiju i rehabilitaciju (Udruga roditelja osoba s kombiniranim

smetnjama u psihofizičkom razvoju).

Zdravstvo Zdravstvenu djelatnost u Puli obavljaju županijske ustanove: 1. Dom zdravlja Pula, 2. Opća bolnica Pula, 3. Zavod za javno zdravstvo Istarske županije i 4. Ljekarna Pula. Tu su i privatne zdravstvene ustanove: 1. Ustanova za zdravstvenu njegu u kući “Zlatne ruke”, 2. Poliklinika za baromedicinu “Oxy”, 3. Poliklinika za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju “Peharec”, 4. Poliklinika za neurologiju, oftalmologiju, ORL i internu medicinu “Salus” i 5. Poliklinika za radiologiju, internu medicinu, urologiju i ginekologiju “Ars Medica” Ordinacije Doma zdravlja većinom su u zakupu (privatizirane) tako da njegovu djelatnost čine: 4 ordinacija opće medicine, 4 pedijatrijske ordinacije, 2 ginekološke ordinacije, 10 patronažnih timova i 8 timova hitne medicinske pomoći. U Puli postoje slijedeće privatne ordinacije primarne zdravstvene zaštite (stanje s 31.12. 2001. godine): 45 ordinacija opće medicine (od toga 28 ugovornih), 4 pedijatrijske ordinacije (od toga 2 ugovorne), 8 ginekoloških ordinacija (od toga 3 ugovorne). Djeluje također i 22 ordinacije raznih specijalnosti. Šport Sportovi odnosno sportske udruge uključene u Savez sportova grada Pule broje 13 584 članova udruga (od toga 5 802 aktivnih sportaša u svim uzrasnim kategotijama) razvrstavaju se prema postignutom stupnju kvalitete u slijedeće grupe sportova: A Školski sport – 10 ŠUK osnovnih škola (s 1 600 aktivnih sportaša) i 9 ŠUK srednjih škola (540 aktivnih sportaša), B Sport invalida – 3 sportske udruge (56 aktivnih sportaša odnosno 107 članova), C Sportska rekreacija – putem zajednice “Sport za sve” (800 aktivnih sportaša, 2 200 članova) D Natjecateljski sport (11 277 članova, od toga 2 806 aktivnih sportaša): I grupa sportova – 11 sportskih udruga najviše kvalitete II grupa sportova – 12 sportskih udruga prijelazne kvalitete III grupa sportova – 35 sportskih udruga najšire osnove sporta.

Športske udruge najviše kvalitete su Odbojkaški klub "Istarska banka", Boks klub "Pula", Košarkaški klub "Istra", Muški rukometni klub "Arena", Ženski rukometni klub "Arena", Stolno tenis klub "Pula", Nogometni klub "Istra", Atletski klub "Istra", Šah klub "Pula", Veslački klub "Istra" i Jedriličarski klub “Vega”. Sportaši 2001. godine bili su: I Najbolja sportašica: Matea Petroniević, Jedriličarski klub “Uljanik – plovidba” II Najbolji sportaš: Zelg Galešić,Taekwon-do “Istra” III Najbolja ženska ekipa: Štafeta 4x100 , Atletski klub "Istra" IV Najbolja muška ekipa: Štafeta 4x400, Atletski klub “Istra” Kultura U Puli se nalazi nekoliko kulturnih institucija od osobitog značaja za grad ali i za županiju. U Puli djeluje Gradska knjižnica i čitaonica te Istarsko narodno kazalište, čiji je osnivač Grad Pula. Pored toga u Puli djeluje i Arheološki muzej Istre, Povijesni muzej Istre te Sveučilišna knjižnica. Gradske kulturne manifestacije su: Festival igranog filma u Puli (Arena, druga polovica srpnja), Sajam knjiga u Istri (Pula, prva polovica prosinca) MKFM (Međunarodni kazališni festival mladih – Pula, srpanj/kolovoz) PUF (Međunarodni festival neformalnog kazališta – Pula, prvi tjedan srpnja) Međunarodni susret harmonikaša (Pula, svibanj) Međunarodna ljetna škola harmonike (Pula, 15.-28. srpnja) Biker day’s (zadnji tjedan srpnja) Twin horn beach party (zadnji tjedan kolovoza) Histria Festival (balet, opera, koncerti klasične glazbe – Arena, srpanj i kolovoz) Montepaaradiso festival (alternativne svjetske grupe, prvi vikend u kolovozu) Glazbeni festival mladih (koncerti klasične glazbe članova Hrvatske glazbene scene

mladih, svibanj i lipanj) Međunarodna glazbena tribina (tribine, susreti i razgovori skladatelja, te prezentacije

vlastitih skladbi novih skladatelja, studenti) Istra etno jazz festival (kolovoz) Memorijal Serđo Blažić – Đoser (siječanj)

Multimedijalni centar LUKA otvoren 4. svibnja 2001. godine (gradski prostor u kojem je sjedište tri strukovne udruge: HDLUI – Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Istre, DHKI (Društvo hrvatskih književnika Istre) i Društva arhitekata Istre.

Udruge građana i uključivanje građana u donošenje odluka U Puli djeluje tridesetak udruga u oblasti kulture, 17 udruga u sklopu Zajednice tehničke kulture, zatim udruge koje promiču kreativnost djece i mladih (Društvo Naša djeca, Suncokret, Sunce, More, ZUM, Sabor mladih, Udruga “Mladi grada”, Forum mladih, Merlin) te udruge nacionalnih zajednica, vjerske zajednice, političke stranke, udruge sindikata, umirovljenika, sudionika i stradalnika domovinskog rata, udruge koje se bave zaštitom ljudskih prava i prava žena. U objektu bivše vojarne “Karlo Rojc” formira se novi centar udruga civilnog društva. Gradsko poglavarstvo Grada Pule imenovalo je koordinatora objekta. Proteklih nekoliko godina život je “Rojcu” udahnulo pedesetaak gradskih udruga, a ubuduće će. uz veću skrb nadležnih Upravnih odjela Grada, na osnovu kriterija za uspostavu novog režima korištenja prostora u Rojcu djelovati uglavnom udruge iz oblasti kulture, sporta, zaštite okoliša, te udruge mladih, građana s posebnim potrebama i nacionalnih zajednica. Pri Gradu djeluju povjerenstva i savjeti u koje su uključeni predstavnici udruga građana i struke: • povjerenstvo za suzbijanje zlouporabe droga • povjerenstvo za unapređenje zdravstvene zaštite, zaštite okoliša i socijalne skrbi • savjet za školstvo • savjet za sport • savjet za mlade • savjet za znanost i umjetnost • savjet za kulturu .

SMRT, BOLEST I INVALIDNOST

Smrti U 2001. godini umrlo je 594 osoba. Bolesti cirkulacijskog sustava bile su uzrok smrti kod 318 osoba (53,5% od ukupnog broja umrlih), novotvorine kod 174 osoba (u 29,3%) te ozljede i trovanja kod 40 osoba (u 6,7% umrlih). Nažalost, osim navedenih grupa uzroka smrti Državni zavod za statistiku ne objavljuje detaljnije podatke o broju umrlih po pojedinim dijagnozama za gradove i općine (samo za županije).

Slika 18. Udio vodećih uzroka smrti stanovnika Pule od 1993.-2001. godine Izvor: Državni zavod za statistiku Među nasilnim smrtima najčešće su nesretni slučajevi, slijede samoubojstva, dok su ubojstva rijetke i pojedinačne pojave.

Slika 19. Ozljede i trovanja prema vrsti nasilne smrti u Puli od 1993.-2001. godine Izvor: Državni zavod za statistiku Prema nepotpunim podacima Zavoda za javno zdravstvo Istarske županije (zbog centraliziranog prikupljanja podataka obuhvaćeni samo stanovnici Pule koji su upisani u maticu umrlih na području Istarske županije) vodeći uzroci smrti u 2001. godini su bili kronična ishemična bolest srca (I 25), inzult (I 64), akutni infarkt miokarda (I21) i zloćudna

0102030405060

1993

.19

94.

1995

.19

96.

1997

.19

98.

1999

.20

00.

2001

.

Bolesti cirkul. sustavaNovotvorineOzljede i trovanjaOstalo

0

10

20

30

40

1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001.

Nesretan slučajSamoubojstvoUbojstvoRatne operacije

novotvorina bronha i pluća (C34) što je identično vodećim uzrocima smrti u Istarskoj županiji. U 2001. godini kod muškaraca dobi do 64 godine smrt je najčešće nastupila zbog novotvorina (vodeća lokalizacija su pluća), zatim bolesti cirkulacijskog sustava (infarkt miokarda i cerebrovaskularne bolesti) te ozljede i trovanja (višestruke ozljede), a kod žena iste dobi također zbog novotvorina (dojka, želudac i pluća), zatim bolesti cirkulacijskog sustava te ozljede i trovanja. Navedeni uzroci smrti ne odstupaju od vodećih za Županiju. U 2001. godini u Puli je rođeno 466 živorođene i 5 mrtvorođene djece. U dojenačkom razdoblju umrlo je 4 djece. Mortalitet dojenčadi iznosio je 8,6 ‰. U perinatalnom periodu (0-6 d) umrlo je 4 dojenčadi. Perinatalni mortalitet iznosio je 19,1‰.

Slika 20. Mortalitet dojenčadi i perinatalni mortalitet od 1993. - 2001. godine Izvor: Državni zavod za statistiku Bolesti U primarnoj zdravstvenoj zaštiti u 2001. godini najčešće su registrirane bolesti dišnog sustava (X grupa Međunarodne klasifikacije bolesti i srodnih zdravstvenih prblema), bolesti cirkulacijskog sustava (IX), bolesti mišićno-koštanog sustava i vezivnog tkiva (XIII), bolesti genitourinarnog sustava (XIV) te zarazne i parazitarne bolesti (I). Odrasli (20-64 godine) najčešće posjećuju svog liječnika zbog bolesti dišnog sustava (X), bolesti mišićno-koštanog sustava i vezivnog tkiva (XIII), bolesti cirkulacijskog sustava (IX), bolesti genitourinarnog sustava (XIV) te ozljeda, otrovanja i ostalih posljedica vanjskih uzroka (XIX), a stari (65 i više) bolesti cirkulacijskog sustava (IX), bolesti dišnog sustava (X), bolesti mišićno-koštanog sustava i vezivnog tkiva (XIII), endokrine bolesti, bolesti prehrane i bolesti metabolizma (IV) te bolesti genitourinarnog sustava (XIV). Školska djeca i mladež (7-19 godina) to čine najčešće zbog bolesti dišnog sustava (X), zaraznih i parazitarnih bolesti (I), ozljeda, otrovanja i ostalih posljedica vanjskih uzroka (XIX), bolesti kože i potkožnoga tkiva (XII) te bolesti uha i mastoidnog nastavka (VIII), dok su kod predškolske djece najčešće registrirane epizode oboljevanja od bolesti dišnog sustava (X), bolesti uha i mastoidnog nastavka (VIII), zaraznih i parazitarnih bolesti (I), bolesti kože i potkožnog tkiva (XII) te bolesti oka i očnih adneksa (VII grupa).

0

5

10

15

20

25

1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001.

Mortalitet dojenčadiPerinatalni mortalitet

Zarazne bolesti U Puli je u 2001. godini prijavljeno 23 oboljelih od TBC (od 30 prijavljenih na Puljštini), 1 oboljeli od tetanusa sa smrtnim ishodom, 11 oboljelih od hepatitisa B i 2 oboljela od hepatitisa C. Od 1986. godine do danas evidentirano 5 oboljelih, 5 HIV pozitivnih osoba i 3 umrla od AIDS. U prošloj godini prijavljena je 1 HIV pozitivna osoba. Uglavnom se radilo o spolnom putu prijenosa virusa dok su intravenski ovisnici bile 2 umrle osobe. U prošloj godini u gradu Puli prijavljeno je 5 epidemija trovanja hranom, u 4 epidemije je uzročnik bila Salmomella, dok se u 1 epidemiji radilo o alimentarnoj intoksikaciji. Također je prošle godine prijavljena epidemija akutnog gastroenteritisa neutvrđenog uzroka, najvjerojatnije virusne etiologije. U epidemijama je ukupno oboljelo 136 osoba. U većini slučajeva epidemije su izbile u objektima za masovnu prehranu gdje je najvjerojatnije došlo do sekundarnog bakterijskog zagađenja namirnica. Osobe s posebnim potrebama Prema podacima iz popisa stanovništva 2001. godine u Puli živi 4972 invalida (2844 muškog spola i 2128 ženskog) odnosno 8,5 % stanovnika Pule ima posebne potrebe. Uzroci invalidnosti su uglavnom bolest (u 43,4% slučajeva invalidnosti), invalidi rada (28,9%), domovinski rat (7,00%), od rođenja (6,1%), prometne nezgode (5,1%), II svjetski rat (4,1%) i ostalo (5,4%). Posebno naglašavam prometne nezgode koje su u dobi 15-29 godina uzrok invalidnosti u 16,1% slučajeva, a nakon invalidnosti od rođenja (31,9%) i bolesti (20,5%).

Slika 21. Struktura uzroka invalidnosti u dobi 15-29 godina (popis 2001.) Invalidi u dobi 65 i više godina predstavljaju 33,4%, odnosno među građanima Pule u dobi 65 i više godina ima 17,9% invalida. Nadalje iz popisa stanovništva 2001. godine saznajemo da u Puli živi 167 nepokretnih osoba, 99 trajno ograničeno pokretnih uz pomoć invalidskih kolica, 861 uz pomoć štapa, štaka ili hodalice, dok je većina (3845 osoba) sasvim pokretljiva.

od rođenjabolestprometne nezgodedomovinski ratnvalidi radaostalo

Rad zdravstvene djelatnosti Liječnici u Puli skrbe za stanovnike Pule, ali i dio stanovnika okolnih općina koji su izabrali liječnika prema mjestu rada. Pedijatri skrbe o dojenčadi i predškolskoj djeci čitave bivše općine Pula. Pokazatelji korištenja zdravstvene zaštite su dobri i pokazuju karakteristike korištenja zdravstvene zaštite u urbanim područjima (više pregleda u ordinaciji, a manje u kući zbog veće blizine liječnika odnosno dostupnosti zdravstvene zaštite). U Puli liječnici vjerojatno iz istog razloga više upućuju pacijente specijalistima (iznad prosjeka Županije)

Slika 22. Pokazatelji korištenja primarne zdravstvene zaštite u Istarskoj županiji

i Puli u 2001. godini

Broj sistematskih pregleda na 1 dojenče u Puli nešto je niži od županijskog prosjeka zato jer prema našim saznanjima pulski pedijatri ne naručuju za pregled dojenče s navršenih 9 mjeseci. Očekujemo promjene obzirom da je ministar zdravstva donio Plan i program mjera zdravstvene zaštite iz osnovnog zdravstvenog osiguranja koji obvezuje na obavljanje sistematskog pregleda i u dobi od 9 mjeseci.

Slika 23. Pokazatelji korištenja zdravstvene zaštite dojenčadi i predškolske djece u

Istarskoj županiji i Puli u 2001. godini

0

2

4

6

8

10

12

Istarska županija Pula

Broj pregleda u ordinaciji na 1osobu u skrbiBroj pregleda u kući na 100osoba u skrbiBroj upućivanja na spec.preglede na 1 osobu u skrbi

0123456

Ist.žup. Pula

Broj posjeta u savjetovalištu na 1dojenče (0 - 11 mj.)Broj posjeta u savjetovalištu na 1predškolsko dijete (1 - 6 god.)Broj sistematskih pregleda na 1dojenče (0-11 mj.)Broj sistematskih pregleda na 1predškolsko dijete (1-6 g.)

U Puli žene više koriste zdravstvenu zaštitu žena i prema pokazateljima imaju bolju preventivnu skrb u odnosu na prosjek Županije.

Slika 24. Pokazatelji korištenja zdravstvene zaštite žena (ugovorne ordinacije) u

Istarskoj županiji i Puli u 2001. godini Stanje sigurnosti prema policijskom izvješću “Promatrani parametri kretanja kriminaliteta i prekršaja na području grada Pule tijekom prethodnog četverogodišnjeg razdoblja ukazuju na tendenciju kontinuiranog povećanja broja sigurnosno-rizičnih događaja, posebice u oblasti kazneno-pravne zaštite djece i maloljetnika. Uz standardne sociološke, kriminološke i psihološke čimbenike koji utječu na pojavnost kriminalnih obrazaca ponašanja, policija u posljednjih nekoliko godina s povećanim intenzitetom prati fenomenološka kretanja asocijalnih i antisocijalnih oblika ponašanja mladih te s intenzivnijim senzibilitetom uočava i prepoznaje sve različitiju strukturu nezakonitih ponašanja kojima se u značajnijoj mjeri ugrožava integritet djece i maloljetnika ili se narušava kvaliteta obiteljskog okruženja. Za područje Pule, jednako kao i za područje cijele Županije karakteristična je mala pojavnost težih oblika nasilnih kaznenih djela (silovanja i ubojstva) koja u ukupnom kriminalitetu sudjeluju u statistički gotovo zanemarivom omjeru te stoga sa sigurnosnog aspekta nisu prepoznata kao rizični čimbenik ugrožavanja kvalitete sigurnosnog stanja.

0102030405060708090

100

Pula Istarska županija

% žena koje su koristilezdrav.zaštitu

Broj posjeta na 1 trudnicu

Broj posjeta radi planiranjaobitelji na 100 žena fertilnedobiBroj preventivnih pregledana 100 žena

Broj PAPA testova na 100žena

Broj pregleda dojki na 100žena

Broj pregleda u ordinacijina 100 žena

U slučajevima samoubojstva kontinuirano se bilježi trend blažeg povećanja broja koji se s obzirom na RH značajno ne izdvaja kao osobito problematičan. Statistički pokazatelji kretanja problematike imovinskog kriminaliteta (krađe i teške krađe) ukazuju na stalni porast broja kaznenih djela za koja su kao počinitelji u velikom djelu odgovorni maloljetnici ili osobe sklone zlouporabi opojne droge koje ova kaznena djela čine kao tzv. “sekundarni kriminalitet”.” Tablica 1. Neki elementi sigurnosti u Puli (prema policijskom izvješću) 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. silovanje - 5 - 4/2* 1 3 ubojstvo 5 6 3/3* 9/6* 3/2* 1/1* samoubojstvo 18 11 14 10 15 17 teške krađe p. 689 679 972 830 1188 1665 prometne nezgode 1677 4826 5261 5772 6604 *od toga kaznena djela u pokušaju Na području PU Istarske policija ne prati specifično podatke o broju ovisnika već se statistički obrađuju podaci o broju počinitelja kaznenog djela ”Zlouporaba opojnih droga” među kojima se nalaze i osobe koje nisu konzumenti opojnih droga. Tablica 2 . Kaznena djela “zlouporaba opojnih droga” 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. Broj kaznenih djela 152 162 182 284 305 Broj zapljena 123 109 143 190 241 Zapljene od broja osoba 117 105 143 190 241 Ovisnosti Savjetovalište za suzbijanje ovisnosti počelo je raditi početkom lipnja 1995.g. pod patronatom Komisije za suzbijanje bolesti ovisnosti grada Pule (1993.g.) da bi prerastao u Centar za prevenciju i vanbolničko liječenje bolesti ovisnosti Pula koji od 7. veljače 1996. godine djeluje na sadašnjoj adresi – Sv. Mihovila 2, tel. 217-501. Radi se prema Programu odnosno nacionalnoj strategiji suzbijanja zlouporabe droga u Republici Hrvatskoj i programu mjera za suzbijanje zlouporabe droga na pulskom području. U rad Centra uključeni su stručnjaci raznih profila (psihijatar, psiholog, sociolog, epidemiolog, liječnik opće medicine, medicinske sestre). U Centru se uz dogovor za metadonski program, provodi motivacijski postupak sa ovisnicima o heroinu, izvanbolnički individualni i grupni drug-free program za ovisnike te obiteljska terapija i grupa samopomoći roditelja i obitelji ovisnika. Vrši se i priprema za različite

programe terapijskih zajednica u Istri, Hrvatskoj i inozemstvu. Pored toga radi se i s mladima koji imaju problema, a sve to uz financijsku podršku najšire društvene zajednice (Grad, Županija, RH). U Centar dolaze dobrovoljno, zbog pritiska obitelji ili upućeni od strane državnog odvjetnika zbog kaznenog djela posjedovanja droge kod osoba do 21 godinu. Primjenjuju se “posebne mjere”. Sveukupno registriranih mladih ljudi u Centru (iz pulskog, labinskog, rovinjskog i pazinskog područja – južne Istre, dio iz ostalih županija i dio iz inozemstva) 1247 (od početka rada do 30.11.2002. g.) od toga 908 ovisnika o heroinu. U prvih 11 mjeseci 2002.g. evidentirano je 166 novih korisnika, od toga 84 zbog heroina. Od 166 novih na pulsko područje se odnosi 91, od toga zbog heroina 33 ovisnika, što je prvi put nakon 5 godina najmanji broj, a u odnosu na prethodnu godinu predstavlja smanjenje od oko 40-ak %. Najveći problemi su: neregulirani pravni status Centra iz čega proizlazi nemogućnost zapošljavanja potrebnih kadrova te nesigurno i nekontinuirano financiranje rada u Centru, trošnost zgrade – krov, grijanje, odvodnja otpadnih voda te zamor i simptomi “izgorjelosti”(burn-out) stručnjaka. U projekt kvalitetnih škola uključene su sve osnovne škole u Puli te dio srednjih škola.

STANJE OKOLIŠA Stanovanje Puljani i Puljanke žive u stanovima koji u prosjeku imaju 70,7 m2, a u jednom stanu prosječno živi 2,7 osoba. Također, većina je stanova opremljena potrebnom infrastrukturom (struja, voda, kanalizacija i sl.). U ostalim nastanjenim prostorijama i objektima živi 69 osoba (1 039 osoba-popis 1991.). U kolektivnim stanovima živi 727 osoba. Zrak U 1997. godini Služba za ekologiju Zavoda za javno zdravstvo Istarske županije kontinuirano je pratila atmosfersko onečišćenje u gradu Puli. Srednja godišnja koncentracija sumpor dioksida i dima pratila se na 6 postaja i zrak je bio I kategorije. Količina taložne tvari pratila se na 10 mjernih postaja i zrak je bio II kategorije na Valmarinu, Fiželi i Stoji dok je u parametru dušikdioksida zrak bio II kategorije na Bulevaru. Od 1999. godine u monitoring zraka uključena je automatska postaja Fižela koja za razliku od ostalih imisijskih postaja ima mogućnost kontinuiranog 24-satnog praćenja parametara . Rezultati analitičkih mjerenja kakvoće zraka za 2001. godinu za sve parametre (SO2, dim, ukupna taložna tvar, dušikdioksid) daju ocjenu kakvoće zraka za I kategoriju.

Od 1999. Godine uočava se poboljšanje kakvoće zraka u odnosu na prethodno razdoblje zbog prestanka rada dijela prljave industrije u gradu, zatvaranja kamenoloma u okolici Pule te unapređenja tehnološkog procesa i zaštite okoliša u Tvornici cementa Pula ICI. U 2002. godini na području grada Pule monitoringom su definirane 2 klasične imisijske postaje (Veli Vrh, Rakovčeva) te automatska postaja Fižela. Od 2002. Godine po Gradskom programu prati se i kakvoća zraka na Rivi (imisijska postaja). Voda za piće Pula se vodom opskrbljuje dijelom iz izvora Rakonek i pulskih bunara te dijelom preuzimanjem vode za piće iz ostalih vodoopskrbnih sustava (Istarski vodovod Buzet, VSI Butoniga). Oko 99% domaćinstava priključeno je na vodovodnu vodu. Vodoopskrbna mreža bila je u sustavu kontrole (monitoringa) od strane Zavoda za javno zdravstvo Istarske županije od 1997.-1999. godine u sklopu Županijskog programa praćenja kakvoće vode za piće. U 2002. godini Grad Pula uveo je monitoring vode za piće na svom području (10 lokacija) sa najvećom frekvencijom uzorkovanja u ljetnom periodu kada je i najveća potrošnja. Voda za piće analizirala se proširenim parametrima prema specifičnostima ovog vodoopskrbnog područja. O rezultatima analiza Grad i Zavod redovito su izvještavali građanstvo. Veliki problem u zaštiti izvorišta kojim se opskrbljuju grad Pula preedstavljaju nekontrolirano ispuštanje otpadnih voda, neriješeno pitanje odvodnog sustava grada te izgradnja stambenih i ostalih objekata na zonama sanitarne zaštite izvorišta. More Kakvoća mora za kupanje redovito se kontrolira od 1997. Godine. Ove godine (2002. godine) u sklopu Županijskog i Gradskog programa kontrola vršena na 19 postaja. More na svim ispitivanim plažama bilo je I I ii vrste, more visoke i vrlo dobre sanitarne kakvoće. Uočava se porast broja plaža II vrste, što je odraz neriješenih podmorskih ispusta otpadnih voda. Drugu godinu za redom dogodilo se onečišćenje mora u uvali Valsaline zbog kvara na havarijskom ispustu gradskog mehaničkog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. Treba napomenuti i nepostojanje niti jedne plaže s Plavom zastavom na području grada Pule, što je izuzetna rijetkost za Istarsku županiju. Bazeni Još uvijek ne postoji (u saborskoj je proceduri) zakonska regulativa o praćenju kakvoće bazenskih voda na nivou Republike Hrvatske. Na području grada Pule ipak su svi bazeni koji služe za sport, rekreaciju i kupanje pod zdravstvenim nadzorom. Monitoriraju se tijekom cijele godine frekvencijom od svakih 15 dana, a najčešće u tijeku kupališne sezone (svibanj-listopad). Najčešći uzroci onečišćenja su bakteriološke prirode i povremeno gljivice.

Otpadne vode Kanalizacijski sustav grada Pule sastoji se od kanalizacijske mreže koja je spojena na centralni mehanički uređaj za pročišćavanje otpadne vode Valkane, pa su tako na uređaj spojeni ovi dijelovi grada: Punta Verudela, Monsival, Nova Veruda, Valkane i naselje Pješčana uvala. Ostali dijelovi grada imaju riješenu odvodnju otpadnih voda ili preko septičkih jama ili preko kanalizacijskog sustava koji odvodi otpadnu vodu bez pročišćavanja u more. Otpadne vode koje se pročišćavaju na uređaju za mehaničko pročišćavanje kontroliraju se kvalitativno i kvantitativno. Kontrola protoka vrši se kvantitativno preko ultrazvučnog mjerača protoka, a kontrola kvalitete otpadne vode vrši se putem Zavoda za javno zdravstvo ŽI. Srednja dnevna količina otpadnih voda mjerena mjeračem protoka iznosi za 2001.godinu 4319,7 m3. Vrijednosti količine otpadne vode bilježe porast za vrijeme turističke sezone i za vrijeme oborina. Vezano za izgradnju sustava odvodnje i pročišćavanja otpadne vode grada Pule završava se izrada projektne dokumentacije te se preispituje lokacija uređaja za pročišćavanje otpadne vode. Nadalje se rješavaju imovinsko-pravni odnosi te su zaključeni ugovori o isporuci kanalizacijske opreme (osim uređaja za pročišćavanje). Tablica 3. Količine otpadne vode pročišćene na uređaju za mehaničko pročišćavanje Valkane u razdoblju od 1998.-2001.g. GODINA 1998.g. 1999.g. 2000.g. 2001.g.KOLIČINA (m3) 1.134.324 954.180 797.688 1.201.593 Kruti otpad Na odlagalištu Kaštijun obrađuje se otpad iz grada Pule i ostalih okolnih općina koje su nastale iz bivše općine Pula. Kako na deponiju nema vage količine obrađenog otpada izražene su u kubicima. Na odlagalište se odlažu veće količine komunalnog otpada iz kućanstava i industrijskih i zanatskih pogona i manji dio neopasanog tehnološkog otpada koji nastaje u proizvodnim procesima, ustanovama, uslužnim djelatnostima. Od 1998. godine dolazi do povećanja količine miješanog komunalnog otpada. Tablica 4. Količine otpada (m3) odložene na odlagalište u razdoblju od 1998.-2001.g. VRSTA OTPADA u m3 1998.g. 1999.g. 2000.g. 2001.g. % % % % - neopasan tehnološki otpad 14.796 11,2 11.309 7,9 8.008 5,6 10.460 6,5- miješani komunalni otpad 116.951 88,8 131.947 92,1 135.551 94,4 149.729 93,5Ukupna količina otpada 131.747 100,0 143.256 100,0 143.559 100,0 160.189 100,0Nadalje vidljivo je da su količine neopasnog tehnološkog otpada smanjene iz razloga što se veća količina navedenog otpada - građevinski otpad odlaže na deponij građevinskog otpada Valmarin.

Na području grada Pule provodi se izdvojeno prikupljanje otpadnog papira i stakla. Prikupljanje je organizirano tako da proizvođači otpada odnesu korisne sirovine u za to namijenjene posude. Štakori i komarci Dva puta godišnje Zavod za javno zdravstvo Istarske županije provodi preventivnu sustavnu deratizaciju grada i prigradskih naselja. Izvan toga na svaku dojavu građana o pojavi glodavaca bez obzira da li se odnosi na javne površine ili stambene objekte, djelatnici Zavoda izlaze na teren i saniraju stanje. Kanalizacijska mreža u starim dijelovima grada mjesto je najveće infestacije sivim štakorom (Ratus norvegicus). Već s prvim toplim danima u rano proljeće djelatnici Zavoda započinju akciju tretmana mjesta pogodnih za razvoj komaraca prikladnim larvicidima. Tijekom ljetne sezone navedena mjesta se po potrebi ponovo obrađuju. Zamagljivanje protiv letećih oblika komaraca provodi se u mjesecima kad su problemi s komarcima najizraženiji - srpanj i kolovoz. U ljetnim mjesecima problemi s komarcima najviše su istaknuti na Stoji, Zeleniki, Velom Vrhu te području između i oko Medulinske i Premanturske ulice zbog postojanja velikog broja nesaniranih i nepristupačnih žarišta (razne posude za polijevanje vrtova na privatnim posjedima). Zelene površine Zelene površine grada Pule obuhvaćaju cca 60 ha (bez gradskih i prigradskih šumica). Površine koje se redovno održavaju čine 58 gradskih površina (trgovi, skverovi, pasice) i zeleni kompleksi uz veća stambena naselja. Značajno mjesto imaju drvoredi (22) s oko 1 300 stabala.

Slika 25. Zelene površine u Puli u održavanju Herculanee 1995. te od 1998.-2001. godine Parkovne površine grada datiraju uglavnom iz doba Austro-ugarske pa bilje svojom starošću i izgledom ne pridonosi estetskom efektu grada. Najugroženije su stablašice, a povremeno se pomlađuju pojedini primjerci (uglavnom grmlje). Parkovi iz tog doba obiluju mediteranskim (autohtonim) biljem dok je u onim nastalim poslije II svjetskog rata na ruševinama zgrada posađeno introducirano bilje. Danas se u pulskim parkovima nalazi

0

10

20

30

40

50

1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001.

UKUPNOekstenzivnointenzivno

preko 120 biljnih vrsta što nije zanemariv broj. Problem je u monotonoj slici koju pružaju pojedini parkovi zbog veće zastupljenosti istih vrsta u njima i nedostatku cvatućeg grmlja i trajnica. Od urbane opreme u parkovima su postavljene velike žičane zelene košarice. Različiti tipovi košarica postavljeni su: unutar starogradske jezgre (tip Liberty) te na autobusnim stajalištima i na šetalištima (manje smeđe pocinčane). U ljetnim mjesecima ukazuje se potreba za većim brojem košarica. Klupe su uglavnom uniformne, bijele (tip Barok) postavljene na svim parkovnim površinama (cca 50 komada) i zadovoljavaju potrebe. Dječja igrališta su nedostatna za podmirenje potrebe sve djece u gradu. U parkovima su svega četiri kompozicije i nekoliko pojedinačnih naprava za dječju igru. Pješačke staze Pješačenje je najjeftiniji oblik tjelesne aktivnosti, a ima neprocjenjiv značaj za zdravlje ljudi i to kao prevencija, rehabilitacija i rekreacija. KRUPP – Klub rekreativaca u prirodi “Istra” Pula organizirao je utvrđivanje, trasiranje, markiranje i skromno uređivanje mreže od 12 staza za pješačenje ukupne dužine od 70 kilometara, koje prolaze kroz najljepše predjele u i oko Pule, a najveći dio kroz šume i pored mora. Također je tiskao kartu staza te animira građanstvo svih uzrasta (od učenika, studenata do umirovljenika), zdravih i bolesnih (razne udruge bolesnika) na pješačenje i vježbe u prirodi kontinuirano, a posebno tijekom značajnijih datuma vezanih uz zdravlje i zaštitu okoliša. S istom nakanom tiskana su i 2 izdanja knjižice autora Save Ilića "Pješačenje u prirodi – Dobro zdravlje dug život". Biciklističke staze Pula je grad s dugogodišnjom tradicijom biciklizma. Usprkos tome osjetno je prisutna zanemarenost bicikla - alternativnog, ekološkog i zdravog prijevoznog sredstva u prostornim planovima i svakodnevnoj uporabi. Prva pulska biciklijada održana je 1988. godine. Danas su biciklijade tradicionalno okupljanje. Zahtjev većeg broja građana za izgradnju biciklističkih staza u gradu Puli predan je 1994. godine gradskim vlastima. Prometna studija grada Pule izrađena od strane IGH Rijeka, značajno mjesto daje biciklističkom prometu kao alternativnom prometu. Grad Pula financirao je izradu idejnog rješenja sustava biciklističkih prometnica za uže gradsko područje Pule. Elaboratom iz 1995. godine predviđena je faznost realizacije po pojedinim dionicama i stazama kao i prioriteti realizacije te gradski infrastrukturni biciklistički punktovi. Ukupna dužina zamišljenih biciklističkih prometnica grada bila bi 35 km. Prioritet realizacije ima staza dužine 5850 m koja je zamišljena kao rekreativna staza s početkom na obilaznici Šijana, dalje obilaznicom i Južnim bulevarom do Punta Verudele dok bi glavna gradska biciklistička staza dužine 5650 m počinjala također na obilaznici Šijana preko Punte, obale Bulevara, S krivine, Vile Idola te se spojila s obilaznicom zatvarajući tako s rekreativnom stazom krug oko Pule.

REZULTATI ANKETE GRAĐANA

Povjerenstvo za unapređenje zdravstvene zaštite, zaštite okoliša i socijalne skrbi Grada Pule provelo je krajem 2001. godine pismenu anketu među građanima Pule. Ankete su podijeljene putem osnovnih i srednjih škola te su ih popunjavali učenici i njihovi roditelji. Obrađeno je 2008 anketnih upitnika.

✔ 32% građana ne pije vodu iz gradskog vodovoda; ✔ 76% građana ne vjeruje da je voda iz gradskog vodovoda zdravstveno ispravna; ✔ 94% građana smatra da bi gradski vodovod bio kriv kada bi pravilno uzeli uzorak vode iz

slavine u svom stanu i zatim ga odnijeli u ovlaštenu ustanovu na analizu i dobili loš rezultat; ✔ 98% građana smatra da Grad Pula treba osigurati dodatnu kontrolu vode iz gradskog

vodovoda i javno objavljivati podatke o njezinoj zdravstvenoj ispravnosti; ✔ 98% građana smatra da se gradska uprava treba aktivnije postaviti prema zdravlju ljudi i

zaštiti okoliša; ✔ 41% građana nije zadovoljno načinom odvoza otpada u Puli; ✔ 68% građana nije zadovoljno čistoćom ulica u našem gradu; ✔ 95% građana smatra da Grad Pula treba odrediti eko standarde za različite kategorije

djelatnosti na svom području; ✔ 89% građana koji smatraju da treba odrediti eko standarde podrazumijevaju pod tim da se ti

objekti trebaju posebno označiti i uspostaviti registar eko objekata; ✔ 44% građana smatra da meso u našim mesnicama nije prošlo kontrolu; ✔ 84% građana željelo bi znati porijeklo poljoprivrednog proizvoda s obzirom na lokaciju

uzgoja; ✔ 82% građana smatra da je Puli potrebno mjesto gdje bi se mogla kupiti hrana zajamčeno

proizvedena po principima ekološke proizvodnje; ✔ 92% građana smatra da građanima Pule slabijeg imovinskog stanja treba omogućiti jeftin topli obrok;

besplatni kontejneri za veliki otpad

uređenje i čistoća parkova

nema diskača

više slobodnih, besplatnih okupljališta za mlade recikliranje

više kanti sa sitni otpad i opuške

redovito prati i čistiti kontejnere

organizirati ekološke akcije

divlja odlagališta

neredoviti odvoz smeća

podizati ekološku svijest

gradski bazen

kazne za one koji onečišćuju grad i bacaju otpad po ulicama

mrtve životinje na cesti

kontrola objekata za pripremu i distribuciju hrane

Riva - šetalište

zabraniti psima ulaz u parkove

industrija u centru grada

stari autobusi, malo ih ima i voze neredovito

manje buke

sve više mladih konzumira droge

plin i sigurnost

svakodnevna inspekcija na tržnici

stara i derutna kanalizacija

napuštene životinje

Opća bolnica

šprice oko škola, vrtića, u parkovima

dom za beskućnike

glad i siromaštvo

stambeni problemi

više trgovina zdrave hrane

telefon za informacije o vodi i hrani

više parkirališta

nezaposlenost

voda za piće

rasvjeta

štakori

javni zahodi

sigurnost u školi

Giardini – pješačka zona

neuređene i prljave plaže

vegetarijanski restoran

filtere na tvornice

čistoća mora

divlja gradnja

više zelenih površina

veća uloga gradskih redara

Za potrebe gradske slike zdravlja posebno smo obradili odgovore na anketno pitanje “Što smo Vas zaboravili pitati?” na koje su građani mogli odgovoriti slobodnim tekstom.

UMJESTO ZAKLJUČKA Umjesto zaključka prisjetimo se pet prioritetnih područja djelovanja za projekt "Pula - zdravi grad" do 2000. godine koje su početkom 1996. godine odabrali zajedno građani, stručnjaci i političari: • jačanje učešća građana i nevladinih udruga u odlučivanju, odabiru prioriteta i

realizaciji projekta "Pula - zdravi grad", Cilj: povećati učešće građana u donošenju odluka vezanih uz kvalitetu života u gradu te ostvariti bolju komunikaciju građana i gradskih vlasti. • unapređenje i očuvanje čovjekovog okoliša, Cilj: podizanje ekološke svijesti građana Pule, stvaranje navika koje će dovesti do humanijeg i zdravijeg života u Puli s naglaskom na djelovanje u predškolskim i školskim institucijama, uklanjanje divljih deponija, smanjivanje zagađenja od automobila i industrije te unapređenje kvalitete zelenih prostora. • aktiviranje mladeži u realizaciji projekta "Pula - zdravi grad" Cilj: postići da mladi Pule prihvate ideje zdravog života u zdravom gradu te da se upravo posredstvom ovog pozitivnog i interaktivnog pristupa prevenira i ublaži problem ovisnosti, delinkvencije i nasilja. • unapređenje zdravlja starih ljudi Cilj: ublažiti tegobe, humanije pristupiti, vratiti dostojanstvo ljudima treće dobi i svima koji su nemoćni i u stanju potrebe tuđe pomoći. • unapređenje kulture Cilj: vrednovanje kulturnog nasljeđa, potreba izgrađivanja kulturnog identiteta grada i dosezanje kulturnog standarda potrebitog gradu. Koliko je svaki od prioriteta aktualan i danas može se nazrijeti u statističkim podacima i u komentarima iz anketa građana. Tri su ključna partnera u gradu: političari, stručnjaci i predstavnici građana koji

konsenzusom trebaju dogovoriti oko čega, kojeg prioriteta će ostvariti partnerstvoza unapređenje zdravlja i kvalitete života u našem gradu. Stoga je nakon Gradske slike zdravlja nužno učiniti: evaluaciju realizacije u projektu “Pula – zdravi grad”, redefiniranje prioriteta i razradu novih planova.

PRILOG

Što je projekt "Zdravi grad"? • Projekt je pokrenut od strane Europskog ureda Svjetske zdravstvene organizacije 1986.

godine • Pokret je zasnovan na ljudskim pravima, pravu na zdravlje i zdravi okoliš te socijalnim

pravima. "Zdravi grad je onaj grad koji neprekidno stvara i poboljšava svoju društvenu i fizičku okolinu, koji omogućava razvoj resursa zajednice, koji dozvoljava osobama da si pomažu, da se međusobno podupiru u obavljanju svih životnih funkcija i koji omogućuje maksimalnu realizaciju potencijala svakog pojedinca". • "Zdravi grad" je onaj u kojem postoji svijest o zdravlju kao bitnom sadržaju kojeg se želi

unaprijediti. • Pojam "zdravi grad" podrazumijeva proces, a ne samo ishod. Bilo koji grad može biti

"zdravi grad" ukoliko je predan ideji zdravlja. • Predanost ideji zdravlja - zdravlje je stanje potpunog fizičkog, duševnog, socijalnog i

duhovnog blagostanja. Prioriteti su unapređenje zdravlja i sprečavanje bolesti. Zdravlje se može postići udruženim snagama pojedinaca i skupina u gradu.

• Političko odlučivanje - zahtjeva se poštivanje zdravlja u procesu političkog odlučivanja.

Programi vezani uz stanovanje, okolinu, obrazovanje, socijalne službe kao i drugi programi gradske vlade, imaju veliki utjecaj na stanje zdravlja u gradu.

• Intersektorsko djelovanje - funkcionalno povezivanje različitih tijela i Odjela gradske

uprave te njihovo usklađeno djelovanje u rješavanju gradskih problema. • Učešće zajednice - promocija aktivnije uloge građana, građani kao najveći resurs u

unapređenju kvalitete života u gradu. • Inovacija-stvaranje klime koja podržava pozitivne promjene, otvorenost prema

iskustvima drugih gradova i suradnja sa svima koji mogu doprinijeti razvoju grada. • Javna politika zdravlja - rezultat je djelovanja svih prethodnih elemenata i iskazuje se

stupnjem na kojem je u čitavoj gradskoj upravi na djelu politika koja stvara uvjete za zdravlje (koliko su naši domovi, škole, radna mjesta kao i drugi dijelovi urbane sredine zdravija mjesta za život nego što su to bila ranije?).

*** Projekti se ne razvijaju na kontinuiran, sustavan način. Oni su eksperimentalni i rastu na pokušajima i pogreškama. Ponekad se razvijaju naglo, dok ponekad rastu sporo zbog kompleksnih i kontradiktornih uvjeta. Svaki projekt "Zdravi grad" mora naći svoj put kroz labirint stalno novih okolnosti u kojima djeluje. Zbog toga treba donositi promišljene odluke, temeljene na poznavanju metoda kojima su drugi uspjeli. Praćenje redoslijeda stepenica u razvoju projekta nudi načine iznalaženja vjerojatnog izvora problema, time što se mogu primjeniti rješenja koja su drugima omogućila uspjeh. Projektu se kao zagovorniku vjeruje u onoj mjeri u kojoj pokazuje osjetljivost za zajednicu, vještinu u inovativnim praksama i sposobnost da dobije podršku projektnih partnera. Pružanjem pomoći zajednicama u iskazivanju njihovih potreba i želja priprema se teren za njihovo uključivanje u projekt. Oni često potrebe doživljavaju drugačije nego stručnjaci i zaposleni u odjelima gradske vlade. Iz knjige “Dvadeset stepenica u razvoju projekta Zdravi grad”, SZO, Regionalni ured za Europu,1992.

ZAŠTO "PULA - ZDRAVI GRAD"? Jer: * nudi model unapređenja komunikacije građana i gradskih vlasti, * nudi viziju i razvojni koncept grada, * omogućuje postizanje većih rezultata uz manja sredstva i veće zadovoljstvo građana, * Pulu posjećuju turisti iz ekološki osvještenih sredina i sredina koje rade na unapređenju kvalitete života, * ovaj projekt doprinosi "imidžu" našeg grada.

Ovu sliku zdravlja pomogli su realizirati: 1. Odjel za pretškolski odgoj, naobrazbu, sport, zdravstvo i socijalnu skrb

Grada Pule 2. Odjel za kulturu Grada Pule 3. Državni zavod za statistiku 4. Ured za statistiku Istarske županije 5. Obrtnička komora grada Pule 6. Savez samostalnih sindikata Hrvatske - Povjereništvo Istarske županije 7. Zavod za zapošljavanje Pula 8. Centar za socijalnu skrb Pula 9. SAKUD Pula 10. Savez sportova grada Pule 11. Ministarstvo unutarnjih poslova - Policijska uprava Istarska 12. Centar za prevenciju i vanbolničko liječenje bolesti ovisnosti Pula 13. Zavod za javno zdravstvo Istarske županije 14. J.P. Herculanea Pula 15. Odjel za zdravstvo, rad i socijalnu skrb Istarske županije 16. KRUPP-Klub rekreativaca u prirodi Pula 17. Zavod za javno zdravstvo Istarske županije

KAKO PULJANI VIDE PULU….. …. KROZ SLIKE