KINA

KARTA AZIJE

PRIRODNE REGIJE KINE

• Kina ima oko 1 340 milijuna stanovnika naseljenih na površini od 9 596 960

km2.

• Kina se nalazi na prostoru između Sibira i Mongolije na sjeveru, te

jugoistočne Azije na jugu, Korejskog poluotoka, Istočnog kineskog mora,

Žutog mora i Južnog kineskog mora na istoku, te središnje i južne Azije na

zapadu.

• Kina se dijeli na 2 velike prirodne cjeline, a to su: Prava Kina ili Niska Kina i Vanjska

ili Visoka Kina.

• U Pravoj Kini ili Niskoj Kini južni dio ima umjereno toplu kišnu klimu, koja prema

unutrašnjosti polako prelazi u sinijsku klimu.

• Dok u Vanjskoj ili Visokoj Kini na klimu najviše utječe nadmorska visina pa niži

dijelovi imaju klimu tundre, a viši klimu vječnog mraza.

• Najveće pustinje su: Gobi na Mongolskom ravnjaku i Takla Makan u Tarimskoj

zavali.

STANOVNIŠTVO

• Kina je zemlja s najvećim brojem svjetskog stanovništva, gdje 92% stanovništva čine Kinezi nacionalnosti Han, a od manjina ističu se Ujguri i Tibetanci.

• U Pravoj Kini živi više od 9/10 stanovništva.

• Po naseljenosti ističu se četiri glavna riječna bazena, gdje živi ¾ stanovnika, a oni su:

1. Sjeveroistočna kineska ravnica (uz rijeku Liao i Songhua),

2. Sjeverna kineska ravnica (uz Žutu rijeku ili Huan Ho),

3. Donji i Gornji bazen Chang (uz rijeku Jangce ili Chang Jiang),

4. Donji bazen Xi (uz Bisernu rijeku ili Xi).

• Iako većina stanovnika još uvijek živi u selima, brzi gospodarski rast doveo je do

brze urbanizacije.

• U seoskim područjima Kine živjelo je 2008. godine 57% Kineza.

• Najveći gradovi u Kini su: Senyang s 18 mil. stanovnika, Guangzhou s 15,3 mil. i

Beijing s 13. mil.

• 72% stanovništva je zrele dobi, a to je posljedica kineske dosljedne protunatalitetne

politike jednog djeteta.

Kina je neravnomjerno naseljena

GOSPODARSTVO KINE

• Od 1978. kineska vlada je počela provoditi brojne reforme kojima je autarkično, državno – plansko gospodarstvo sovjetskog tipa pretvoreno u tržišno i izvozno orijentirano gospodarstvo.

• Država je ostala većinski vlasnik u najznačajnijim tvrtkama.

• Sekundarni sektor 2008. ostvario je BDP-a 49,2 %, tercijarni sektor 40,2%, primarni 10,6%. Dok u primarnom sektoru radi 43%, tercijarnom 32% i sekundarnom 25%.

Gospodarstvo Kine

• POLJOPRIVREDA Kine je najveća i najraznovrsnija u svijetu, a ima oko 7%

obradive površine. Najviše proizvodi riže, pamuka, jabuka i svinjetine, a velik je

proizvođač pšenice, kukuruza, čaja, jute i konoplje.

• RUDARSTVO se temelji na bogatim nalazištima ugljena, nafte, plina i metala.

• Kameni ugljen čini 30% svjetske proizvodnje.

• INDUSTRIJA se razvija s jeftinom radnom snagom, bogatstvu sirovina i stranim

investicijama.

• Strani investitori najviše ulažu u obalna područja, koja su postala gotovo

neprekinutom industrijskom zonom.

• Veliku važnost imaju metalna, tekstilna, prehrambena, elektronička i elektroindustrija.

• Ulažu u znanost i obrazovanje kako bi razvila industrije više dodatne vrijednosti.

Međutim, najviše se ulaže u farmaceutsku, elektroničku, svemirsku i vojnu

tehnologiju.

• Imali su pozitivnu vanjskotrgovinsku bilancu 2008.

• Kina najviše izvozi informatičku opremu, elektroničke uređaje i strojeve, tekstilne

proizvode te optičke i zdravstvene uređaje, dok se uvoze strojevi, energenti i rude.

• Zbog kontinuirano pozitivne bilance Kina ima najveće zlatne i devizne pričuve u

svijetu (više od 2 000 milijardi USD).

• Najveća negativna posljedica je zagađenje i neravnomjeran razvoj.

• Gospodarstvo je smješteno na obali i uz velike rijeke, dok ostali dijelovi zaostaju u

razvoju.

• Kineska vlada pokrenula je opsežan program regionalnog razvoja.

POLOŽAJ KINE U SVIJETU

• Godine 1997. Kini je vraćen Hong Kong, pri čemu se Kina obvezala da u

njemu sljedećih 50 godina neće mijenjati društveni i gospodarski sustav. Tako

je nastala „zemlja dvaju sustava“.

• Zbog rastućeg političkog značenja i gospodarskog rasta o Kini se sve više

govori kao o budućoj velesili.

VANJSKA TRGOVINA KINE