Karl Gustav Jung - Seminar o Ničeovom Zaratustri, Dio XI

8/10/2019 Karl Gustav Jung - Seminar o Nieovom Zaratustri, Dio XI

1/26

553MATICA, ljeto 2013.www. maticacrnogorska.me

Predavanje VII16. jun 1937

* * *

Prof. Jung: U mom njemakom seminaru o djejim snovimaupravo sam analizirao san malog djeaka starog izmeu tri ietiri godine, koji je vie puta sanjao da svako vee bijele djevi-

ce u cepelinu silaze i pozivaju ga da poe sa njima na nebo. Tajmotiv je kao jedan kojeg sigurno znate, a koji se pojavljuje upoznatoj Geteovoj pjesmi.

analitika psihologija

SEMINAR O NIEOVOMZARATUSTRI

Karl Gustav Jung

From 1934 to 1939, the subject of Jungs seminar wasNietzsches infamous work Thus Spoke Zarathustra. For C. G.

Jung, Zarathustra was an invaluable demonstration of the

unconscious at work. The original two volume edition of

Jungs lively seminar on Nietzsches Zarathustra has been an

important source for specialists in depth psychology. This text

allows interested readers to participate with Jung as he probes

the underlying meaning of Nietzsches great work. This seminaron Nietzsches Zarathustra is a magisterial enterprise to any per-

ceptive reader Jungs millennial magnitude. Ilija Kapii trans-

lated and prepared this work for publish.


2/26

554 MATICA, ljeto 2013. www. maticacrnogorska.me

Mrs. Fierz:Der Erlkonig(njem. Erkon Kralj Patuljaka, pp).Prof. Jung: Da.Du liebes Kind, komm, geh mit mir.1 A, neki

od vas Engleza mora da ste vidjeli veoma sugestivnu predstavuod Barriea,Meri Rouz(Mary Rose), o ostrvu koje eli da bude

posjeeno, u kojoj dijete uje glasove vilenjaka koji ele da sesa njim igraju, Zelenog Naroda, vjerovatno onih predivnih dje-vica koje su izgleda uvijek spremne u nesvjesnom da privukuusamljene skitnice i djecu.2 Moda ste ih, takoe, sreli u mojemsavremenom izdanju Teaumsymbole des Individuationsproze-sses (njem. Siboli Snova i Individuacije, pp), gdje su ove

nimfe vrsta plesaica. A, u Songe de Poliphile nimfe su prvastvar koju on srijee poslije unitenja grada. (Tu je njihova slikau knjizi).3 Pa, ovdje imamo isti simbolizam. Ko su ove djevicei to one znae psiholoki?

Mrs. Fierz: One su mnotvo anima figura.Prof. Jung: Tano. Vidite, anima je po definiciji onaj koji je

dvoje, ali to dvoje su identini kao to emo vidjeti u ovom

poglavlju, iako najkontradiktornijih kvaliteta, da i ne u isto vri-jeme. Ali, ona je odreena osoba, tako odreena da svakimukarac koji je sposoban za introspekciju moe dati odreenusliku svoje anime. Ja sam esto testirao mukarce: naravno,potreban im je uvod u koncept, a i odreena koliina inteligen-cije i introspekcije, ali im su shvatili ideju, slika je pravo prednjihovim oima. Dakle, u ovom sluaju to nije jedna figura venekoliko, pa to mora biti veoma posebno stanje anime. to

Karl Gustav Jung

1 U Geteovoj pjesmi (i ubertovoj kompoziciji) Erlkonig poziva one ije

vrijeme je dolo sa: Doi drago dijete i poi sa mnom.2 James Barrie (1860 1937) bio je izuzetno popularan kotski dramatiar

i pripovjeda. U jednom od njegovih manje poznatih komada Mary Rose

(1924), naslovni lik poput Petra Pana povremeno ivi u svijetu u kojem nema

starenja i umiranja.3 ZaLe Songe de Poliphilepogledajte ispred, 19. maj 1937.


3/26


objanjava takvo mnotvo anime. Pod kojim bi uslovima onabila tako kolektivna?

Mrs. Crowley: To bi bilo vrlo primitivno stanje, inferiorno.Mrs. Welsh: Veoma nesvjesno.

Prof. Jung: Da, to je to. Mnotvo anima figura susree sesamo u sluajevima kada je pojedinac sasvim nesvjestan svojeanime. Kod ovjeka koji je sasvim poistovjeen sa svojom ani-mom moete pronai to mnotvo, ali u trenutku kad postanesvjestan te figure ona pretpostavlja linost i odreena je. To je usuprotnosti sa animusom kod ene koji je, im ga ona postane

svjesna, odreeno mnotvo. Ako postoji posebna linost ona jeba ta jedna, a tu je i nekoliko drugih. Animus je po sebi mnot-vo, dok je anima po sebi jedinka, jedna odreena osoba iakokontradiktorna u izgledu. Pa, iz takvog simbola moetezakljuiti da je Nie/Zaratustra duboko nesvjestan injeniceanime. Ipak ne moemo pretpostaviti, budui da je Zaratustratipini mudri starac, da bi on bio nesvjestan prirode anime to

je iskljueno, poto je on uvijek povezan sa animom. Mit oSimonu Magu i Heleni je tipian primjer, a (pria) o Faustu iGretchen je drugi, ali nijesu toliko dobri jer je ona previe nesv-jesna, a on nije dovoljno mudar.4

Mrs. Crowley: S druge strane Krishna sadri sve to. Da li bion bio tako nesvjestan?

Prof. Jung: Sasvim nesvjestan jer on je heroj, Bog, a nijemudri starac. To jePuer Aeternus (mitoloki: Dijete Bog kojije vjeno mlad, pp) psihologija herojskog vijeka u kojoj su eneneodreeno mnotvo koje se sastoji od majki, sestara, keri iprostitutki. Nije postojala razliita ena, samo tip. Zato su onivagnerovski heroji morali imati veze sa neodreenim Walkeries(nord. mit. one koje biraju ko e poginuti u bici, pp); postoji

samo jedna odreena anima Brunnhilde, ali je izabrana od svog

Seminar o Nieovom Zaratustri

4 Za Simona Maga i Helenu, vidite ispred, 05. jun 1935.


4/26


oca, mudrog starca. Vi znate, u mitu o Krini one su mljekariceili obanice. On dolazi u drutvo lijepih mladih djevojaka,savreno nejasnih, sve istih, naravno, a on bira jednu koja mupostaje omiljena, ali je takoe oenjen sa sedam ili osam drugih.

Rhada je uglavnom izabrana da mu se pridrui u mandala plesunytria, tom krunom plesu koji formira mandalu; Krina i Rhadasu u centru, naravno reprezentujui Boga i njegovu shakti.5 Pa,to je vrlo slina situacija. Zaratustra je heroj, bog, koji dolazi doplesaica.

Predavanje IX

30. jun 1937

Prof. Jung: Prole sedmice poeli smo sa Pjesmom Groba,a ja elim ponovo da preem preko tih prvih paragrafa. Sjeatese da smo se u ovim posljednjim poglavljima None

Pjesme, Igrake Pjesme i Pjesme Groba bavili Nieovimpristupom sebi. To je vrsta silaska do njegove inferiorne funkci-je, a Pjesma Groba sada vodi na teren nesvjesnog. Kao toznate nesvjesno je uvijek bilo i jo uvijek je projektovano.Pod primitivnim okolnostima nesvjesno je zemlja duhova, zem-lja mrtvih. Potpuno je projektovano, daleko vie nego kod nas.Mi projektujemo nesvjesno uglavnom u nae okruenje, u ljudei okolnosti, te se vrlo malo bavimo zemljom duhova. Naravno,postoje izuzeci, ali to nije ideja koja bi bila dio opteg javnogmnjenja; vrlo je neobino za bilo koga da bude ometan od zeml-

Karl Gustav Jung

5 Jung na drugom mjestu kae da su neke od njegovih ena-pacijenata vie

voljele da crtaju mandala ples. U Indiji za to postoji posebno ime, mandala

nytria, mandala ples. Plesne figure izraavaju isto znaenje kao i crtei, (CW

13, par. 32. Reprodukciju juno Indijske bronze Bog Igre, vidite Zimmer/

Mitovi, tabla 38.


5/26


je duhova. To bi bio prilino neobian sluaj, ili ak patoloki.Ljudi su daleko vie skloni da prihvate mogunost da pate odneuroze, ili ak od slabe psihoze; vie vole da misle da imajuopsesije ili kompulzije nega da objasne svoju simptomatologiju

prisustvom duhova. Pa, kad Nie pristupi nesvjesnom on gazove grob ostrvo ili tiho ostrvo, na neki metaforiki nain.On to ne misli previe konkretno. To je metafora, ali kao to tonije pjesniki jezik, to je takoe malo vie nego metafora, a jouvijek sadri neto od primitivne atmosfere, neto od izvornogoblika intuicije ili silaska u nesvjesno. Vidite, intuicija uvijek

ima veze sa duhovima, a pristup nesvjesnom stoga, takoe, uvi-jek ima veze sa duhovima, na manje ili vie vidljiv nain.Ponekad to uopte na izgleda tako, ali u nekim sluajevimapristup nesvjesnom je kao psihiki fenomen; deavaju seneobine stvari. To stvarno izgleda poput duhova.

Jednom sam vidio takav sluaj. (To je objavljeno u jednom odmojih predavanja, ali u ga ponoviti sada).6 ena, tanije

histerini pojedinac, stigla je do take kada sam osjetio da netotrebamo dobiti od nesvjesnog. Vi znate, postoje takve situacije.Kada su ljudi u slijepoj ulici i ne znaju tano kako da izau izsvojih tekoa, ili kada su stvari veoma nejasne, naravno, imajuosjeaj da se neto novo treba manifestovati treba dobitinagovjetaj, ili bi neki drugi faktor trebao ui u igru. To je bilostanje kada mi je rekla da je imala neobian san koji nikad rani-je nije imala. Sanjala je da se probudila nou i primijetila da jeuzrok njenom buenju bio to je soba bila ispunjena udnim svi-jetlom. Prvo je pomislila da je ostavila upaljeno svijetlo, ali sija-lica nije svijetlila. Svijetlo je bilo difuzno i nije tano znala oda-kle dolazi, a konano je otkrila da izlazi sa nekoliko mjesta nakojima su bile nekakve akumulacije bljetavila. Praktino, u

zavjesama koje su bile navuene vidjela je te okrugle sjajne


6 Vidite, CW 10, par. 123.


6/26


pojaivae. A, onda se zaista probudila. To je bio san, ali narav-no, nije bio neki obian. To je bio psihiki fenomen koji sezove eksteriorizacija, to god to bilo. Ja ne idem puno u teorijutih udnih stvari; to je bio san, objektivizacija odreenih

psihikih stvari, a mi moramo biti zadovoljni tom injenicom.Tada sam joj rekao da je neto na putu, jer iz iskustva znam

kad se dogode takvi snovi ili sline injenice neto drugo euskoro izai na svijetlo dana. Radije sam oekivao da emootkriti neto to bi se moglo nazvati psiholoko, ali umjesto togadogodilo se udo sa aom. Jednog jutra oko sedam sati

probudio je udni zvuk pucanja i curenja, a otkrila je da vodacuri iz ae na njenom nonom stolu i da je itav obod aeodvojen u jasno odvojenom pravilnom maniru. Pozvala je soba-ricu da joj donese jo jednu au i pokuala da ponovo zaspi.Iznenada, ula je istu buku dogodila se ista stvar, a naravno,ovaj put se uzbudila i pomislila da je to udno. Ponovo je pozvo-nila na zvono i sluavka joj je donijela jo jednu au. A, onda

se ista stvar dogodila jo jednom. Dakle, to se dogodilo tri puta tri ae su se razdvojile, a sve na jednako pravilan nain.

Pa, to nipoto nije jedini sluaj koji sam posmatrao: imam jojednu au u mojem posjedu koja se razdvojila na tano isti nain.To je eksteriorizovani fenomen, a on pokazuje neobinu stvarnostodreenih psihikih dogaaja. Takve stvari se dogaaju podposebnim okolnostima. A, kao to sam rekao, isti fenomen moepreuzeti izgled duhova ili vizija. Sve ove pojave koje su odpamtivijeka uoene razlog su za ideju o stvarnom postojanjuzemlje duhova, a o silasku u nesvjesno oduvijek se mislilo kao osilasku u drugi svijet, ponovnom uspostavljanju izgubljenih vezasa mrtvima. Vrlo dobar primjer je kod Homera gdje Odisej silaziu podzemlje, a krv rtvovane ovce ini duhove tako stvarnim da

oni mogu da govore. Svojim maem morao ih je odagnati dalje idozvoliti samo odreenim duhovima da se poslue krvlju, kako biimali dovoljno materije da govore zvunim glasom i da se pojave

Karl Gustav Jung


7/26


odreeno.7 Sve te prie u antici o silasku u Had su sline vrste; toje bio stari, primitivni nain pristupanju nesvjesnom. A, pristupnesvjesnom u nae vrijeme esto karakterie tako neobian feno-men koji se dogaa u stvarnosti ili u snovima vrlo neobine vrste.Iz tih snova stekao sam utisak da je rije o neemu daleko manjeuzaludnom ili saetom nego to je naa svjesna psihologija; tupostoji neto to pristupa odreenoj sutini.

Pa, analogija koju Nie ovdje koristi djelimino je govornametafora ili poetska slika, a djelimino je posljedica primitivnihrazloga. Zemlja mrtvih je esto ostrvo ostrvo blaenih, ili ostvo

besmrtnosti, ili ostrvo grobova gdje su mrtvi pokopani, ili se pret-postavlja da na njemu ive duhovi. Ili, to je moda odreena umaili posebna planina u vajcarskoj jo uvijek gleere obilazeduhovi mrtvih. A, u dijelu Afrike gdje sam vidio posebno gust rastbambusa u umi, za takozvani bambus pojas na Mount Elgonu,pretpostavlja se da je prebivalite duhova. Zaista, tu se stie izuze-tan utisak. Bambus raste veoma brzo i suvie ogromno. Vjetar ide

preko kronji gore iznad, ni vazduh ne moe prodrijeti unutra uumu, a uma je savreno tiha. Zvuk koraka umrtvljen je od maho-vine, a mrtvo lie koje prekriva zemlju toliko je duboko da unjega upadate preko glenjeva. Tamo ne ive ni ptice, pa stvarnoje bez zvuka i postoji vrsta zelenkaste tame kao da ste pod vodom.Domoroci su preplaeni na smrt od duhova i pokuavaju sve vrste

trikova da izbjegnu da budu primorani da idu u taj dio ume. Pa,Nieova slika o tihom ostrvu u okeanu sasvim je istinita za tip, aon mora da jedri preko mora da stigne do mjesta gdje mrtvi ive.Moda ste vidjeli sliku Ostrvo mrtvih od poznatog vajcarskogslikara Boklina; praktino svuda se nalazi u obliku potanskihkarata i takvih uasa.8 Pa, to on tamo srijee? On kae:


7 Odiseja XI, 2233.8 Arnold Boklin (18271901), nekad popularni i cijenjeni slikar mitolokih

pejsaa.


8/26


Odluujui tako u mom srcu, plovio sam valovima mora. Oh, vi znamenitosti i prizori moje mladosti! Oh, svi vi odsjaji

ljubavi, vi boanski kratkotrajni odrazi! Kako ste za mene takobrzo umrli! Ja danas mislim o vama kao o mojim mrtvima.

Vidite, sjenke Hada koje mu dolaze u susret trenutno suobjanjene kao njegova lina sjeanja naravno, veoma modernogledite. Za vie primitivnog ovjeka to bi bili duhovi prolosti ne sjenke, duhovi ljudi koji su umrli kao to Odisej susrijeeduh svoje majke i ponovo je grli. Mi bi rekli: Imao sam vrlojasno sjeanje na moju majku. Vidio sam je onakvu kakva je bila

u ivotu. Ali, za vie primitivni um to je majka koja sepojavljuje u stvarnosti kao to je bila, naravno u sjenovitojformi. Znate moda tu priu o malom crnom djeaku koji je sje-dio sa misionarom uvee uz vatru. Misionar je primijetio da jedjeak uvijek sputao zdjelu oriza sa strane, razgovarao i odgo-varao kao da je imao raspravu sa nekim. Pa, pitao ga je o tomei djeak je rekao: Moja majka dolazi svako vee i sjedi sa nama

uz vatru, a ja sa njom razgovaram. Misionar je rekao: Nijesamznao da si imao majku, a osim toga ovdje nikoga ne vidim.Da, naravno, rekao je djeak: Ni ja je ne vidim, ali je onaovdje. Ja joj priam, a ona odgovara. Mi bi rekli da sjedeiuvee uz vatru sjeamo se naih mrtvih roditelja ili prijatelja. Toje arm otvorene vatre da poinjemo sanjati, a snovi naravnopoprimaju formu sjeanja.

Pa, to je sljedei aspekt pristupa nesvjesnom: uhvaeni ste odsvojih sjeanja o prolosti i slijedite mamac svojih sjeanja.Prole sedmice pomenuo sam grafikon koji sam napravio namojim njemakim predavanjima o strukturi ega. Ego sam prika-zao kao krug, a na prvom nivou psihike strukture bila bisjeanja ili memorija, sposobnost reprodukcije (1). Izvan njega

su (5) poznate etiri funkcije svijesti koje se prilagoavaju spol-janjoj stvarnosti, slue nam kao funkcije orijentacije u naempsihikom prostoru; a vi upravljate ovim funkcijama po svojoj

Karl Gustav Jung


9/26


volji dajui im pravac poto su predmet vae volje. Barem, jednaje funkcija po pravilu izdiferencirana, pa je moete koristitikako vam se svia, ali naravno, inferiorna funkcija kao da jeunutra pa je ne moete koristiti po volji. Drugi od tih slojeva koji

krui oko centra sastoji se od afektivnosti, izvora emocija, gdjenesvjesno poinje da probija (2). to dalje unosite ego vie gubi-te vau volju; ne moete dominirati u toj unutranjoj sferi, jervie i vie postajete rtva te udne volje, moglo bi se rei, kojaishodi negdje u centru (4), sila koju moete zvati instinkt ilito vam se vie svia libido ili energija iji ste vi pred-

met. Sve vie i vie postajete pasivni.


9 U njemakom folkloru koboldje podzemni gnom, esto zao.

Vidite, moemo vladati naim sjeanjima u izvjesnoj mjeri na primjer, moemo pozvati da dou odreena sjeanja i dotlekoristiti nae reproduktivne sposobnosti. S druge strane, u veli-koj mjeri zavisimo od naih reproduktivnih sposobnosti dapovratimo sjeanja. esto se dogaa da neele da se vrate; tra-ite ime ili injenicu i ne moete se sjetiti, a onda iznenada uneko drugo vrijeme sama se povrate. Ponekad je to sasvim neu-

godno jer se ponaaju kao kobold9 ili patuljak: tu su kada vam

1 Sjeanja,2 Afekti,3 Nagoni,

4 Unutranja stvarnost,5 Spoljanja stvarnost.


10/26


ne trebaju, a kad su potrebni nema ih. Dakle, ve ste ometeninestanom pauzom kada dou do vaih reproduktivnih sposob-nosti, ali jo i vie kad stignu do afekata (2).10 Afekat ne moe-te stvoriti po volji: on sam sebe stvara, a prava emocija je neto

iz kue to vas nokautira. Ne oekujete ga i imate sve nevoljeovoga svijeta da stiate svoj afekat, da ga kontroliete i smirite,a ponekad ste izbaeni iz sjedla. Dalje dolazite do onoga to jazovemEinbruchen (njem. prinuda, pp) (3), djelova nesvjesnogkoji iznenada provale u svijest i ponekad je poremete vrloozbiljno. Dolaze sa afektom i pojavljuju se u obliku sjeanja.

Pa, kada je Nie napravio svoj katabasis, silazak u nesvjesno,prvo je susreo svoja sjeanja koja su dola sa afektom, i sasobom su nosila nesvjesno. Zaista, nesvjesna su i zato ih on zoveostrvo mrtvih. Ta centralna taka (4) okean je nesvjesnog.Naravno, moram je predstaviti takom jer pristupam ovoj cen-tralnoj psiholokoj injenici iz svijeta prostora. U stvarnosti tobi bilo upravo obrnuto: vani bi bio (5) ogromni okean u kojem

lei ostrvo svijesti; ali iznutra ini se kao da je nesvjesno malataka, maleno ostrvo u okeanu, a okean je, takoe, previe malipoto se pretpostavlja da je unutar nas. To su vrste optikih iluz-ija zbog strukture nae svijesti. Zanimljivo je istraiti nain nakoji nesvjesno izgleda iz razliitih uglova. Ono je manje odmalog, a vee od velikog.

Od vas, najdraih mojih pokojnika dolazi mi ugodan mirissrca, otvaranje i topljenje srca. Doista, to otvara i uzbuuje srceusamljenog moreplovca.

Vidite, Nie osjea ili interpretira stvar koja mu se pribliava,ili kojoj se on pribliava, kao sjeanja o prolosti. Ali, u svojoj

Karl Gustav Jung

10 U svojoj definiciji afekta (CW 6, par 681) Jung ini emociju njegovim

sinonimom, to znai stanje koje karakterie, s jedne strane, fizika inervaci-

ja i posebni poremeaj idejnog procesa, sa druge strane. Za razliku od nje, za

Junga osjeanje je kognitivni proces, jedna je od etiri osnovne funkcije iji je

predmet vrijednost.


11/26


prvoj izjavi to je kao da on putuje preko mora i da je doao doostrva mrtvih. Onda, im je tamo on okree sliku i kae dasjeanja dolaze njemu, pa bi on bio ostrvo, a sjeanja se guva-ju oko njega. S jedne strane, on je na slici mora u Charonovoj

barci, barci koja prenosi leeve preko mora do ostrva mrtvih: onje moreplovac; a sa druge strane, on je onaj ko ima sjeanja. Pa,on mijea dvije izjave: naime, nesvjesno je to tiho ostrvo koje onotkriva izgubljeno negdje u moru, a u isto vrijeme on je to ostr-vo kojem dolaze sjeanja.

Jo uvijek sam najbogatiji i onaj kome treba najvie zavidjeti

ja najusamljeniji. Jer, ja vas imam, a vi jo uvijek imate mene.Kaite mi: kome su tu ikada sa drveta padale tako ruiastejabuke kao to su padale meni?

Ovdje, takoe, moete vidjeti mjeavinu dva gledita: Ja vasimam, i vi imate mene, to je upravo obrnuto. Kada pret-postavi da je moreplovac on ide da uzme u posjed to ostrvo, aliako je on ostrvo, sjeanja posjeduju njega: ona su tada more-

plovci koji isplivavaju iz nesvjesnog.Ipak sam ja nasljednik tvoje ljubavi i batinik, cvjetanje za

tvoje sjeanje sa arenim samoniklim vrlinama. O, vi najdrai!Ah, mi smo stvoreni da ostanemo jedni blizu drugih, vi

najdraa udna uda; a nijeste doli do mene i moje enje poputplaljivih ptica ne, nego kao neko povjerljiv povjerljivome.

On je sada vie u obliku ili u stanju nekog kome sjeanjadolaze. Prvo se pojavljuje nesvjesno, kao to sam rekao, uobliku linih sjeanja, i takoe vrlo vane take koju smoraspravili proli put u obliku inferiorne funkcije. Sjeanja e uvelikoj mjeri biti obojena karakterom inferiorne funkcije. UNieovom sluaju ova inferiorna strana je senzitivno-osjeajna,jer on je u svjesnom uglavnom intuitivan sa intelektom na dru-

gom mjestu. Pa, inferiorna senzacija sjeanjima daje posebnukonkretistiku stvarnost, a to moda objanjava posebnoplastine slike. Na primjer, slatki miris snova ili ruiaste



12/26


jabuke su konkretistiki detalji koji pokazuju inferiornu sen-zaciju. Tada osjeanje oigledno nije samo odgovarajueosjeanje, nego sentimentalnost; pa, osjeanje nije sasvim pouz-dano u ovom poglavlju, uzimajui ga u obzir kao cjelinu. Vi

znate, inferiorno osjeanje uvijek ima karakter sentimentalnostikoja je brat brutalnosti. Sentimentalnost i brutalnost parovi susuprotnosti koji su veoma blizu jedno drugom, a mogu se odmahpromijeniti jedno u drugo.

Da, stvoreni za vjernost kao i ja, za odanost, sada vas moramnazvati po vaoj vjernosti, vi boanski pogledi i prolazni odsja-

ji: ni jedno drugo ime ja jo nijesam nauio.Doista, za mene ste prerano umrli, vi bjegunci. Jo nijeste pob-jegli od mene, niti sam ja pobjegao od vas: nevini smo u svomuzajamnom nepovjerenju.

Takoe, ove misli bacaju interesantno svijetlo na njegov odnosprema njegovoj inferiornoj funkciji, posebno na osjeanje isjeanja o prolosti. Ovdje on govori o nevjerstvu, a sjetite se da

je Nieu prva koncepcija Zaratustre dola kada je imao tridesetsedam godina, kada dolazi velika promjena. To je doba kada, nor-malno, ego-namjere izezavaju iz ivota i kada sam ivot eli dase ispuni, kad drugi zakon poinje. Prije tog vremena sasvim jenormalno da bude nevjeran sjeanjima, drugim rijeima premanaem grafikonu normalno je da se pomjera od centra kako biprimijenio volju za ego-namjere. Ali, u sredini ivota dolazi vri-jeme kada iznenada ova unutranja sfera istie svoja prava, kadane moemo odluivati o naoj sudbini, kada su nam nametnutestvari i kada izgleda kao da je naa vlastita volja od nas otuena,pa moemo nositi nae ego-namjere samo kroz vrstu tjeskobnogpokuaja. Ako su stvari prirodne tada volja, ak iako se primijenina ego-ciljeve, vie ne bi bila tano na vlastiti izbor, nego bi prije

bila vrsta komande koja ishodi iz centra (4), iako sa vrstom iluzi-je mi vjerovovatno mislimo da su to nae vlastite namjere. Ali,ako imamo imalo introspekcije osjetiemo vrlo jasno da mi ne

Karl Gustav Jung


13/26


biramo on (ivot) je za nas izabrao. Naravno, to razumijevanjepostaje sve jasnije kada nas komanda odvoji od spoljanjeg svije-ta i primora da obratimo panju na nae subjektivne uslove.

Pa, kad se inferiorna funkcija pojavi stalno vas primorava da

obratite panjiu na sebe i da se odvojite od spoljanjeg svijeta, akiako izgleda kao da je inferiorna funkcija identina sa spoljanjimsvijetom, i kao da ste vi izvueni iz sebe. Ali vidjeete, ako jeslijedite da ete biti odvojeni od svijeta, jer ako izaete na vidjelosa svojom inferiornom funkcijom izazvaete toliko mnogo ner-azumijevanja oko vas, u porodici i meu prijateljima da ete za

tren oka biti izolovani. Kada Nie ovdje govori o nevjerstvu, onaludira na injenicu da je neko vrijeme u ivotu koji je ranije iviobio odvojen od svijeta svojih sjeanja i gledao naprijed, daleko odsebe. A, sada iznenada shvata da taj svijet jo uvijek postoji i daima ogromnu aroliju za njega, pa on sebi mora objasniti da tonije bilo nevjerstvo taj svijet je uvijek volio to je bila sudbinato ga je od njih odvojila. To moe izledati kao nevjerstvo, ali

zaista to nije bilo. Sada dolazi novi aspekat.Da bi mene ubili, zadavili su vas, vi ptice pjevice mojih nada!

Da, na vas, moji najdrai, pakost je uvijek odapinjala svoje stri-jele da pogodi moje srce!

Ovo nije lako razumjeti. On ovdje iznenada shvata da ga jeneto udaljilo od njegovih sjeanja. Iznenada se osjea odvojenod svoje prolosti neto mu se dogodilo ipak, pronalazi davoli sjeanja na sva iskustva svoje prolosti. Naravno, u tomtrenutku ivota prolosti vie nema, ubijena je. On vie nijeovjek prolosti jer taj je ovjek ivio udaljen od prolosti isjeanja, a sada, vidite, on je novi ovjek koji im se vraa. Pa,izgleda da je stari ovjek mrtav, on ne moe okrenuti proces.Ako bi pokuao, on vie ne moe ivjeti na taj nain. Zato,

osjea kao da je neto ubijeno; ta vrsta nevjerstva stvarno jesadrana u injenici da su mrtva njegova vrla sjeanja koja sukonstituisala prethodno Sopstvo. Naravno, to je subjektivno



14/26


tumaenje; to je kao da je avo potajno ubio njegova sjeanja,pa su postala sjene. Ali, njegova sjeanja nijesu postala sjene: onje postao sjena. Vidite, on ima dovoljno intuicije da kae: Da bimene ubili, zadavili su vas, i da kae strijele koje pogaaju

njih, takoe, pogaaju njega kako bi ga ubile. Pa, ima intuicijuda je on na neki nain postao sjena, a ne njegova sjeanja. Ali,on govori kao da su ubijena, a to je projekcija: on je kao injegova sjeanja ovjek prolosti, ubijen je, taj nain funkcioni-sanja nije vie mogu. Ne moe mu se vratiti. A, to je novoiskustvo.

I udaraju ih! Jer su uvijek bili moji najdrai, moj posjed imoja opsjednutost: (ponovo dva aspekta), zbog toga ste moraliumrijeti prerano i mladi!

Nije posve razumljivo zato su morali umrijeti, ali pretpos-tavljam da je to projekcija njegovih iskustava da je na nekinain on postao sjena, da vie nije ovjek kakav je nekad bio.

Na moje najosjetljivije take odapeli su strijele naime, na

vas ija je koa kao paperje ili vie, kao osmijeh koji umire naprvi pogled.

Ovo pokazuje da je njegova inferiorna funkcija izuzetno ran-jiva; ona je kao Zigfrid koji je imao neku slabu taku na svojimleima gdje je bio ranjiv, a ta taka ga je ubila. To je slaba taka sjeanja, gledanje unazad to je mjesto sa kojega dolazimo igdje idemo, ostrvo mrtvih, sa kojega dolaze due da se ponovorode, a na koje due idu kada idu da spavaju, takorei, da ekajunovu inkarnaciju. A, to je nesvjesno. Dolazimo iz nesvjesnog i unesvjesno idemo, koje je u primitivnoj terminologiji zemljaduhova. Pa vidite, zemlja duhova iz koje dolazimo, na izvor,formira slabu taku u nama. Na neki nain kao pupak koji obil-jeava mjesto gdje je izvorni ivot potekao u nama kroz

pupanu vrpcu, to je mjesto koje nije dovoljno branjeno i kojee nas konano ubiti, mjesto kroz koje e smrt ponovo ui. A,budui da je to kritina taka iz nje pokuavamo pobjei. ivi-

Karl Gustav Jung


15/26


mo dalje od svijeta sjeanja, to je korisno i nuno ako uopteelimo ivjeti. Ako smo opsjednuti sjeanjima ne moemo seadaptirati na nove uslove.

Vidimo ljude koji su zauvijek opjednuti sjeanjima koji se

nikada ne mogu prilagoditi, jer nikad ne razumiju novusituaciju: ini se da su uvijek oni stari. Ne mogu zaboraviti svojasjeanja; nain na koji su se prilagodili svojim roditeljima pos-taje njihov nezaboravni model. Pa, kako bi bili sposobni zaadaptaciju morate imati nevjerstvo za svoja sjeanja i za sve onoto ste voljeli u prolosti, to nevino nevjerstvo. Morate se raz-

dojiti, zaboraviti to ste i biti nesvjesni sebe ako uopte elite dase adaptirate do odreenog trenutka u ivotu. A, tada vie pos-taje nemogue da se ide dalje, jer ako elite da budete svoji vine moete zaboraviti, a vie i vie prolost se vraa. Na primjer,dobro je poznato da stari ljudi mnogo misle o svojoj mladosti.Njihove mladalake uspomene esto se vraaju do najneugodni-jeg stepena; zaista su opsjednuti svojim uspomenama iz pro-

losti, a nove stvari uopte ne registruju. To je normalna pojava.Abnormalnost je jedino kada malo izgube svijest koju imaju i negovore ni o emu osim o djejim uspomenama.

Zapravo, ta slaba ili njena taka je kao mlada ptica, lako uni-tiva; izuzetno je senzibilna, previe osjetljiva i povredljiva, jer jeona naa inferiornost. Sjeanje na mjesto gdje smo jo uvijekdjeca, posve neadaptirani gdje jo uvijek ivimo prolost.Zato, poto ivimo prolost mi smo na milost okolnostima. to-vie, kada smo neadaptirani mi smo osjetljivi, a biti osjetljivznai biti tiranin koji pokuava da vlada situacijom istim nasil-jem. Neprilagoeni ljudi su tirani kako bi vladali sa svojim ivo-tima. Donose neku vrstu prilagoavanja potiskujui sve ostalo;izgleda kao da je adaptacija postignuta jer su poraene okolnos-

ti. Sada, Nie kae,Ali, rei u ovu rije mojim neprijateljima: to su sva

krvoprolia u poreenju sa onim to ste vi meni uinili!



16/26


Ovo pokazuje izuzetnu ranjivost njegove inferiorne funkcije.Kada doe do svojih sjeanja on iznenada stvara ressentiment(fr. ozlojeenost, pp) zbog svoje prolosti. ini mu se kao daje bio uasno potisnut od svoje okoline. A, kad se neko tako

osjea on e biti izuzetno osjetljiv i tiranin za svoje okruenje, abie izolovan zbog ovih nemoguih osjeanja. To je bio Nieovvlastiti sluaj, a zato to ga nije dovoljno sagledao njegova izja-va je tako histerina, skoro da se moe uti plani, sentimentalninain na koji je izreena.

Uinili ste mi gore zlo od svih krvoprolia; oduzeli ste mi

nenadoknadivo tako vam govorim, neprijatelji moji.Nie ovdje objanjava to je to to mu je uzeto. Vidite, ubijenje, postao je sjena, ali to je ono to on ne zna; pa, pretpostavljada mu je oduzet svijet njegovih sjeanja sva njegova preanjasjeanja o stvarima koje je volio i u kojima je uivao, od kojihje otiao na neko vrijeme. A, kada doe nazad do njih on otkri-va da se neto dogodilo. Ne shvata da se on promijenio i da nije

isti ovjek. Pa, osjea da je pretrpio nepovratni gubitak,Unwiederbringliches, to znai neto to se ne moe vratiti. Toje nestalo zauvijek i ini mu se kao ubistvo, krvoprolie, a mislida su to uinili njegovi neprijatelji. Naravno, on savreno nor-malno projektuje injenicu koja se ovjeku unepovrat dogodila;poto je nje nesvjestan on je projektuje.

To je vrlo uobiajen sluaj mnogi ljudi pate od iste iluzije.Od odreenog vremena u svom ivotu pa nadalje vjeruju daljudi njima manipuliu, sa njima igraju sve vrste trikova. Ili,vjeruju da se jednom neto dogodilo to je bilo prosto fatalno; toima vrlo loe posljedice, a naravno, jo je neko za to odgovoran.Ali, takvim iluzijama pokuavaju objasniti zato su postalidrugaiji, ali zapravo, to je sam ivot koji ih je uinio

drugaijim; izrasli su u neto razliito od onoga to pretpostav-ljaju da su. Naravno, morate imati posebnu iluziju da pret-postavite da moete ivjeti u nekoj drugoj sferi ivota jednako

Karl Gustav Jung


17/26


dobro: ubii bene ibi patria (lat. gdje mi je dobro tu mi jedomovina, pp). To znai, gdje su okolnosti povoljne vi moeteivjeti i biti svoji. Ali, kako bi imali takvu iluziju morate zabo-raviti to ste i to ste bili, jer ono to ste ono je to ste bili; to to

ste bili svuda nosite sa sobom. Sve dok moete staviti vrstu slojanesvjesnog izmeu onoga to ste ovdje i onoga to ste bili tamo,vladate svim vrstama adaptacije, moete zamisliti da ste sadaneko ko je pretvorio sebe u takvu i takvu stvar. Naravno, viplaate za svoju iluziju gubitkom svijeta sjeanja, gubitkomonoga to ste bili. Meutim, u stvarnosti ne moete ih izgubiti.

Ona su uvijek tu, ali su skelet u ormaru, stvar koje se uvijekplaite jer e ponititi stvar koju ste izgradili. Osporavat e je ineminovno vas podsjeati na ono to ste, a i na ono to ste bili.Kada se ta stvar pone manifestovati, ako sada privue ovjekakoji je bio u spoljanjem svijetu i pretvori ga u ono to je bio,onda izgleda kao da je ubijen. Naravno, poto on ne razumijeitavu tu stvar, ona je ponovo projekcija. Ja nijesam ubijen ali su

ubijena moja sjeanja, ljepota mog prethodnog svijeta je oduze-ta, a to je gubitak koji nikad ne moe initi dobro.

Dakle, to je obina neurotina nesvjesnost, tipina neurotinailuzija. Vidite, takvi ljudi misle da ive sasvim, misle okolnosti,a projektuju sve vrste pogrda na druge ljude. Pretpostavljaju dasu odreeni dogaaji unitili neto u njima umjesto da razumijuda su se oni promijenili, postali razliita bia. A posve dovoljno,ono to zovu razliito bie, to misle da jesu, nijesu. Kau danikad nijesu bili ono to su sada, ali stvar je da su ba uvijek tobili samo su toga nesvjesni, pa kad u to dou osjeaju da je toneto drugo. Da su u mogunosti da vide, to su oni to su se pro-mijenili; niko nije ubio njihova sjeanja, nego su umrla prethodni ovjek je mrtav. Sada su duhovi, a vie nijesu ono to

razumiju da je ivo bie. Vidite, to takvi ljudi razumiju da jeivo bie stvar je koja je ivjela daleko od njih. To je iluzornobie, jednom odigrana uloga, pa to je bila vjetaka pozicija



18/26


koju su stvorili. Na primjer, ovjek sa dobrim glasom je taj glas on je taj tenor. Zatim, u kasnijem dijelu ivota taj glas pukne,a on naravno osjea da ga je svijet povrijedio. Vidite, tada otkri-va ono to je oduvijek bio prije nego to je imao taj glas. Njegov

glas mu je pomogao da stvori iluzornu vjetaku egzistenciju usvijetu. Naravno, to je savreno legitimno: morate se prodatikako bi ivjeli, pa morate stvoriti poziciju koja se moe izdava-ti svijetu kao vrsta vrijednosti za koju ete biti plaeni. Ali, zais-ta to nijeste vi. To je ono to ste bili, a kad ta stvar nestane pro-nalazite sebe u sferi u kojoj ste uvijek bili, ali ona je bila nesv-

jesna sve do trenutka kada ste se ponovo u nju vratili. Ona jeneko ostrvo koje je uvijek tu, a vi ste oduvijek bili na njemu, alinikad nijeste bili svesni da ste bili tu; a sada, kada iluzija umre ta iluzija koju ste nosili o sebi a vi se vraate na ostrvo, jerostrvo po prvi put postaje svjesno. Ali, ono izgleda mnogosumorno, jer ste to vi sami.11

Dakle, Nie je sasvim toga nesvjestan, pa je ovo odlomak gdje

me on ljuti na neki nain. Stvara mi neprijatnost kada govori oneprijateljima i to su uinili sirotom malom djeaku. Naravno,stekao sam profesionalni kompleks, a ja mislim da se prokletastvar mora popraviti. Postoje izvjesni pisci koje ja ne mogu daitam na raun profesionalnog kompleksa. emu sva ta gluma?Sve je to iluzija. Pa, on nastavlja u istom tunom stilu.

Predavanje I

04. maj 1938

Prof. Jung: Evo nas opet kod naeg starogZaratustre! A, kadsam pogledao kroz poglavlja kojima smo se bavili i ova kojima

Karl Gustav Jung

11 Jung ovdje opisuje ono to on zove identifikacija sa personom, to jest,

sa maskom koju persone nose, na nain na koji ele da budu prihvaeni.

Vidite, CW 6, par. 800-802.


19/26


se jo moramo baviti, moram vam iskreno rei postao samdosadno ukoen, uglavnom zbog stila. Dugi prekid koji jeuinjen oito nije dobar za moj entuzijazam. Kao esto ranije ali, ovaj put posebno bio sam impresioniran neprirodnou

stila, Nieovim uasnim pretjerivanjem, inflatornim nainomizraavanja sebe. Pa, doao sam do zakljuka da vam ga je bilodosta i da ne moramo ii dalje u stvarne detalje. Mislim da jebolje raditi ono to Njemci zovuDie Rosinen aus dem Kuchenpicken (njem. pokupiti suvo groe iz kolaa, pp).

Miss Crowley: Mi kaemo: pokupiti ljive iz torte.

Prof. Jung: Da, i tako sam morao napraviti selekciju takvih lji-va u sljedeim poglavljima, gdje dobijamo osnovne ideje ili po-sebne dragulje psihologije koji su obiljejeZaratustre. Vi znate, ubavljenju ovim materijalom uvijek moramo imati na umu, kao tosam esto naglaavao, da Zaratustra nije tano Nie, kao to Nienije tano Zaratustra, jer to dvoje su u nekoj vrsti personalneunije; postoji aspekat Niea koji se bolje zove Zaratustra, i

aspekat Zaratustre koji se bolje zove Nie, lino odve ljudskiovjek. Na primjer, Zaratustra pati od neke line ogorenosti kojapripada Nieovoj profesionalnoj egzistenciji: ne moemoopteretiti Zaratustru takvim obinim reakcijama. Takoe, mnogood posebnog stila ne treba stavljati na Zaratustru, iako trebampretpostaviti da bi on prirodno vie volio pomalo hijeratini stil.

Zaratustra je vrsta Geista. To je veoma dvosmislena rije;moete koristiti francusku rije espirit, ali ga engleska rijespir-itne obuhvata; moete rei on je genij, iako se plaim da nijedovoljno dvosmisleno engleski je u tom pogledu previeodreen. Ali, ako razumijete to Geistili espiritznai dobijateveliinu Zaratustre.12 Zaratustra je manje ili vie autonomno


12 Dvosmislenost rijei Geisttakva je da se esto prevodi um, ali takoe

esto i duh; ali kao to je Jung u vie navrata objasnio um je obino

pogreno, a duh nedovoljno.


20/26


postojanje koje je Nie jasno osjeao kao dvojnost, pa moramopretpostaviti da Zaratustra na neki nain ima njegovu vlastitupsihologiju; ali, zbog te najnesrenije identifikacije Niea saZaratustrom kroz itavu knjigu postoji kontinuirano mijeanje ta

dva faktora. Sa stanovita zdravog razuma ili racionalizma, nar-avno, reklo bi se: Ali, to je figura Zaratustre nakon svega?Samo vrsta metaforikog predstavljanja. Ali, to gledite nijepsiholoko; samo bi se izgubila osebujnost Zaratustrinog karak-tera, a mi ne bi bili u stanju objasniti tu manifestaciju. Pa,moramo mu dati odreenu koliinu autonomije, a zato ga dalje

moemo zvati Geist ili espirit, kao da je produetak Nieovevlastite egzistencije. Naravno, to je logian proces; postupak sezove hipostazija davanje supstancije, proirivanje postojanjana neto. Ovo nije metafizika tvrdnja kao to ete shvatiti, negosamo psiholoka tvrdnja. Nesumnjivo postoje psiholoki faktorikoji imaju autonomno postojanje. Takvo postojanje osjeate kadvas neto uhvati, posebno ako vas uhvati ljutnja; tada vas uhva-

ti vi je ne nosite, ona hvata vas izraavajui time injenicuda postoje unutar vas autonomni faktori, barem u tom pojedi-nom trenutku.

Sada emo zaroniti u poglavlje 34. koje se zoveSamoprevazilaenje, Selbstuberwindung, a tu su neki pasusikoje ne elim da izostavim. Poeemo poslije dvadeset prvogparagrafa:

Sada posluajte moje rijei, vi najmudriji! Ozbiljno ispitajteda li sam se uvukao u srce ivota samog, i u korijene njegovogsrca!

Gdje god sam naao ivo stvorenje naao sa i volju za Mo;ak i u volji sluge naao sam volju da bude gospodar.

Da e slabije sluiti jaem uvjerava ga njegova volja, koja e

biti gospodar nad jo slabijim. Tog uitka se ne moe odrei.A, kao to se manje predaje veem da bi moglo uivati u naj-

manjem, i da bi mo nad njim steklo: tako se ak i ono najvee

Karl Gustav Jung


21/26


predaje, a ivot ulae zbog moi.To je predaja najveeg pokrenuta rizikom i opasnou, i koc-

kanjem sa smru.A, gdje je rtvovanje, sluenje i ljubavni pogledi, tu je takoe

i volja da se bude gospodar. Tajnim putevima slabiji se uvlai utvravu i srce jaega, a tako mu uskrauje mo.

A, ovu tajnu mi je rekao sam ivot: Pogledaj, rekao je jasam taj koji uvijek mora prevazilaziti sebe.

To je vrlo karakteristian Nieov pogled na ivot. Zaista, on jeprvi stvorio teoriju politike moi, dakle, anticipirajui adle-

rovsku psihologiju, takozvanu individualnu psihologiju, iakouopte nije individualna nego veoma kolektivna, to se vidi iznaina na koji Nie konstatuje sluaj.13 Vi znate, Nie je venapisao veliku knjigu o psihologiji moi, pa on prosto na to alu-dira.14 Sasvim sigurno, to je vana istina, ali nije itava istina,nego je jedan vaan aspekat. Veliki broj ljudskih reakcija moese objasniti teorijom moi. Naravno, mo je neizbjena: potreb-

na nam je. Ona je instinkt bez kojega ne moemo nita napravi-ti, pa kad god neka osoba neto stvori ona je podlona da budeoptuena za stav moi ako uopte elite da je optuite, to jetakoe vrsta stava moi.

Ljudi sa stavom moi uvijek su skloni da optue, bilo daoptue stav moi u sebi ili neto to sugerie takav stav u nekomdrugom. Vidite, s druge strane, takozvani stav moi uvijek jeizraen osjeanjem inferiornosti; inae, mo nema smisla.


13 Alfred Adler (18701937), Frojdov prvi najvaniji renegat zamijenio

je seksualni nagon nagonom za mo, iako porie Niea kao model ili ak uti-

caj. Najpoznatiji je poPraksi i Teoriji Individualne Psihologije (1923). Frojd

vs Adler, vidite CW 7, par. 1655.

14Nije jasno na koje djelo Jung ovdje misli Vesela Nauka, Nesavremena

Razmiljanja? A, kao to je dobro znao Volja za Mo najoiglednija knjiga koja

odgovara ovom opisu sastavljena je od mnotva biljeki tek nakon Nieove smrti.


22/26


Potreban im je stav moi da pobijede osjeanje inferiornosti; alitada osoba sa moi ponovo ima osjeanje inferiornosti zbogsvog vlastitog stava moi. Pa, to dvoje su uvijek zajedno: ko godima teoriju moi ima osjeanje inferiornosti, zajedno sa osjea-

njima megalomanije. Naravno, to se moe shvatiti u odreenojmjeri ili moe biti dobro sakriveno. U svakom sluaju tu je.

Kada je stav moi sakriven ljudi uglavnom govore o osjeanjuinferiornosti; ak i ljudi sa sasvim jasnim stavom moi jakopuno insistiraju na njihovim osjeanjima inferiornosti kako suskromni mali uplaeni mievi, a kako su ljudi prema njima

okrutni pa, moda smo prilino impresionirani njihovom veli-kom skromnou i neprimjetnou. Ali, sve to je trik. Iza toga jemegalomanija i stav moi. To je pecanje komplimenata: takvaosoba ali se na svoju nesposobnost da bi ljudi rekli: Ali, tizna to nije istina! To je uveni trik.

Naravno, drugi ljudi su proglasili stav moi da su oni snanibikovi. Imao sam predivnu priliku da to posmatram na mojem

putovanju za Indiju; a posebno na brodu, vraajui se nazadprouavao sam glasove ljudi tih indijskih zvaninika, vojnih icivilnih slubenika. Primijetio sam da je veina ljudi napravilavrstu kulture glasa. To je izvanredno. Jedan ovjek (meutim,bio je naunik) bio je veliki vika. Mislim da je zvualo prediv-no kada je rekao: Dobro Jutro. Osjealo se da ima teinu. Toje bilo kao kada je stari otac Zevs ustajui rano ujutro govoriosvojim bogovima: Dobro Jutro! Onda sam ga uo kako govoridrugom ovjeku: Ah, nijesam vidio tog drukana dvadesetgodina, a evo i gledaj, doao je i pitao me je zar ja nijesam pro-fesor tako i tako, a on se ne sjea moga lica ali se sjetio mojegglasa. A, zbog toga je veliki vika bio gromoglasan, mogli stega uti preko pola palube nasuprot vjetru. Isprva sam pomislio

kako moan drukan. Ali, nije mi trebalo dugo da vidim da je tajglas bio samo veliki oblak, dimna zavjesa, a iza njega je bio fini,skromni, mali ovjek, koji se plaio da nee biti uziman za

Karl Gustav Jung


23/26


odraslu osobu, pa je kultivisao glas da napravi barem neto veli-ko. Zatim, vidio sam istu stvar kod drugih na brodu.

Vidite, veina mukaraca u vojnoj slubi zaista je pobijeenaneizmjernou Indije, neizmjernou njihovog zadatka da budu

superiorni ljudi koji podravaju i nose indijsku imperiju, velikikontinent od 360 miliona ljudi. Kako oni to mogu raditi? Dakle,moraju tutnjati, moraju praviti buku, pa kultiviu glas. To je efkoji govori, ovjek koji vlada sa dvadeset robova i sluga, ibarem petoro djece, i sa dva sekretara u kancelariji, a on moraimpresionirati sebe pa, njegov glas zvui vrlo neprijatno,

zapovjedniki, tiranski, otro i arogantno. Ali, ti ljudi su savre-no fini, vrlo obini i vrlo mali prosto neadekvatni za njihovveliki zadatak. To je veoma tipino za englesku kolonijalnu civi-lizaciju. Niko od tih civilnih slubenika ili vojnih lica nije govo-rio prirodno osim jednoga, a on je bio ugledan ovjek.Nijesam pitao za njegovo ime, ali oigledno je pripadao plemst-vu, a imao je stil vrlo finog bakinog djeaka. Govorio je veoma,

veoma meko, nauio je trik da bude neupadljiv i nije trebao datutnji, ali ste mogli vidjeti na njegovom licu da zaista ima mo.Svi ostali su zvuali kao da je imaju.

Zapravo, kada su ljudi pozvani da obave ulogu koja je preve-lika za ljudsku veliinu skloni su da naue takve trikove pomoukojih se naduvaju mala aba postaje bik ali, to je zaista pro-tiv njihovog prirodnog zrna. Pa, drutveni uslovi su u stanju dastvore taj fenomen prevelikog i premalog, i da stvore drutvenikompleks u odgovoru na drutvene zahtjeve. Ako uslovi zahti-jevaju da oni treba da budu vrlo veliki ljudi, oigledno stvarajupsihologiju moi koja nije zaista njihova vlastita; samo su rtvevlastite situacije. Naravno, tu su i drugi ljudi koji uopte nijesupozvani da razviju takvu psihologiju, jer sve sami stvaraju, a to

su ljudi koji bi mogli raditi bolje nego to rade. Jer ne znajusvoje kapacitete, ne ine napor koji zaista mogu uiniti. Imajuosjeanje inferiornosti i upadaju u stav moi. Zatim, postoje



24/26


ljudi koji mogu neto uraditi. Uspjeni su i optueni daposjeduju stav moi, od svih onih koji imaju osjeanje inferior-nosti o svom stavu moi. A, tu je greka; tu teorija moi dolazido kraja. Jer biti u stanju uraditi stvar zahtijeva mo; Ako ne

posjedujemo mo ne moemo je uraditi. Ipak, za to to smopokazali mo biemo optueni za stav moi, a to je sve pogre-no, jer mo se ne koristi za nelegitimne svrhe; osoba koja zais-ta moe neto uiniti sasvim je pogreno protumaena kao daima stav moi. Korienje moi je legitimno. Pa, instinkt moipo sebi savreno je legitiman. Pitanje je samo za koje se svrhe

primjenjuje. Ako se koristi za line, nelegitimne ciljeve, to semoe zvati stav moi jer to je samo kompenzatorska igra. To jeu cilju da se dokae da je neko veliki ovjek; mo se koristi zakompenzaciju neijih inferiornih osjeanja. Ali, to formirazaarani krug. to vie imamo osjeanje inferiornosti, to vieimamo stav moi, a to vie imamo stav moi vie imamoosjeanje inferiornosti.

Pa, kad Nie vidi moni aspekat stvari a, taj aspekat se nemoe odbaciti posve je u pravu utoliko to postoji zloupotrebamoi. Ali, ako je vidi u srcu svega, ako se uvukla ak kao tajnaivota, ako je on vidi kao volju za postojanjem i stvaranjem tadaini veliku greku. Tada je zaslijepljen vlastitim kompleksom jerovjek je koji ima osjeanje inferiornosti, s jedne strane, a sadruge ogroman kompleks moi. to je Nie bio u stvarnoti?Neurotiar, siroti mali avo koji je patio od migrene, loe pro-bave, a imao je tako loe oi da je vrlo malo mogao itati i bioje prinuen da odustane od svoje akademske karijere. A, nije semogao oeniti zbog rane infekcije sifilisa koja je upropastilaitavu njegovu eros stranu. Naravno, sve to je doprinijelo naj-divnijem kompleksu manje vrijednosti koji moete zamisliti;

takav drukan je stvoren za kompleks manje vrijednosti, a zatoe izgraditi ogromni stav moi, s druge strane. A, tada je sklonda otkrije taj kompleks svuda, kompleksi su, takoe, sredstvo

Karl Gustav Jung


25/26


razumijevanja drugih ljudi; moete pretpostaviti da i drugi imajuisti kompleks. Ako znate da je mo jedna vaa strast i pretposta-vite da i drugi ljudi imaju istu strast, takoe, nijeste daleko odtraga. Ali, postoje ljudi koji imaju mo, koji imaju dobre oi,

nemaju migrenu i mogu okretati stvari, a optuiti te ljude zamo savreno je besmisleno, jer oni neto stvaraju, pozitivnisu. Naravno, zatim, avo ih dohvati iz drugog ugla, a to je onoto psihologija moi ne vidi.

Pa naravno, Nie je jako mnogo na strani inferiornosti gdje jejedina strast, jedina ambicija: kako mogu doi na vrh? Kako

mogu napraviti uspjeh, stvoriti utisak? Zapravo, Nie je ovdjeovjek u staklenoj kui koji ne bi trebao bacati kamenje, trebabiti paljiv. Njegov stil je laki stil moi, on je buka, svojimrijeima pravi veliku buku, a zato? Da stvori utisak, da pokaeto je, a da svi u to vjeruju. Pa zato, moe se zakljuiti da jedubok intenzitet njegovog osjeanja inferiornosti. Dakle,posljednja reenica je,

A, ovu tajnu mi je rekao sam ivot: Pogledaj, rekao je, ja samonaj koji uvijek mora prevazilaziti sebe.

Ovo je dobar zakljuak. Stanje moi koje stvara zaarani krugsa osjeanjem inferiornosti vrlo je nezadovoljavajue i mora pre-vazii sebe. Ustvari, sam ivot prevazilazi sebe: uvijek ukida se-be, stvara novi dan, novu generaciju. Dakle, uvijek je nesavren,ali, nije nuno nesavren sa te strane moi. Mora slijediti zakonenantiodromiae: mora postojati unitenje i stvaranje, ili ga uoptenebi bilo. Stvar koja je potpuno statina nema egzistenciju. Morabiti u procesu ili se nikad ne bi primjeivala. Zato je istina samoistna ukoliko se mijenja. Sada dolazimo do kraja poglavlja.

A, ko mora da bude stvaralac u dobru i zlu zaista, on prvomora da bude unititelj i mora da razbije vrijednosti u

paraparad.Tako se najvee zlo tie najveeg dobra, a to je, meutim,

stvaralako dobro.



26/26

Pustite nas da govorimo o tome, vi najmudriji, ak iako je toloe. utanje je gore; sve potisnute istine postaju otrovne.

A, pustite sve da se razbije to moe da se razbije od naihistina. Mnoge kue jo uvijek se grade.

Ovo je varijacija druge reenice taj koji mora uvijek prevazi-laziti sebe. Drugim rijeima, to god postoji mora biti unitenokako bi se stvorilo neto novo. Naravno, ovo je takoe jednos-tavna istina, ali revolucionarna istina. Nie je bio pretea naegrevolucionarnog vremena, a veoma mnogo je osjeao da je toistina vremena koju ne treba sakrivati, da su mnoge stare stvari

postale prezrele i zaista poele da trule. Zato je shvatao nunostdestrukcije. Bio je dovoljno pronicljiv da vidi da se parovisuprotnosti u procesu ivota i nastajanja pribliavaju; dobro i zlosu klasina obiljeja, ideja da je pored najboljeg najgore. Pa, akoloa stvar postane veoma loa moe se pretvoriti u neto dobro,a kad je stvar previe dobra postaje nevjerovatna kaemo, to jeprevie dobro da bude istinito, ponitava sebe. To je prirodna

enantiodromia. Vidite, on ovdje izraava istinu koju je ve rekaoHeraklit, a to je naravno pasus koji formulie savremeni um.15

Preveo i uredio: Ilija Kapii

15 Heraklit je napisao da svaka suprotnost iz para koje se kasnije promijeni

postaje prethodna, a ta koja se ponovo promijenila postaje kasnija. Ali, Bog je

dan no, zima ljeto, rat mir, sitost glad, (Freeman*, Fragmenti 67, 88).

Documents

Karl Gustav Jung - Seminar o Ničeovom Zaratustri, Dio XI