Kantoni u FBiH- Realnosti i Očekivanja u Procesu Pristupanja EU

mailto:[email protected]

http://www.vpi.ba/

| K a n t o n i u F B i H : R e a l n o s t i i o č e k i v a n j a u p r o c e s u p r i s t u p a n j a E U

2

1. UVOD U PROBLEMATIKU

Ovaj rad ima za cilj da doprinese boljem razumijevanju evropskog puta Bosne i Hercegovine

kroz analizu učešća kantonalnog nivoa vlasti u cjelokupnom procesu evropskih integracija. U

radu je posebno naglašeno istraživanje postojećih i (u budućnosti) neophodnih kapaciteta unutar

kantona za djelotvorno izvršavanje obaveza koje se nalaze na putu Bosne i Hercegovine prema

članstvu u Evropskoj uniji.

Naša je želja da u analizi izbjegnemo isključive i već ustaljene debate o Bosni i Hercegovini i

njenom ustavnom okviru, nepreglednosti institucija, preglomaznoj administraciji, neophodnosti

formiranja novih institucija ili ukidanja već postojećih. Zanemaruje se da je za funkcioniranje

državnog aparata neophodna efikasna javna uprava koja bi i pored nabrojanih odlika bila u

stanju da kvalitetno vodi proces evropskih integracija.

1.1. Bosna i Hercegovina i njen evropski put

Iako se Bosna i Hercegovina već 16 godina nalazi na „evropskom putu“, možemo zaključiti da

je sam proces pridruživanja još uvijek u početnim fazama. Aplikacija za članstvo u Evropskoj

uniji predana je 15. februara 2016. nakon što je tokom protekle godine proces evropskih

integracija dobio novu dinamiku sa stupanjem na snagu Sporazuma o stabilizaciji i

pridruživanju (SSP).1 Rezultat je to novog pristupa Evropske unije prema Bosni i Hercegovini

koji je započet koncem 2014. godine zajedničkom inicijativom Velike Britanije i Njemačke.

Prethodno je proces pristupanja BiH Evropskoj uniji bio usporen i zaustavljen nebrojeno puta,

najvećim dijelom zbog političkih neslaganja među najvažnijim akterima na domaćoj političkoj

sceni, što je utjecalo i na nepostojanje jasnog opredjeljenja Bruxellesa u pogledu načina na koji

se odnositi prema našoj zemlji.

U skladu sa Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju Bosna i Hercegovina ima ugovornu

obavezu na temelju člana 70. da postepeno pristupi usklađivanju svojih zakona s pravnom

stečevinom (acquis communautaire) Evropske unije.2 Iako je već prethodno Bosna i

Hercegovina prešla iz dobrovoljne u obaveznu fazu harmonizacije s evropskim

zakonodavstvom, stupanjem na snagu SSP-a dobiveni su novi rokovi unutar kojih se

usklađivanje odvija. U tom kontekstu neophodno je istražiti realne mogućnosti domaće

administracije za savladavanje obimnog posla koji će uslijediti u vezi s obavezama iz SSP-a, a

proces bi svakako trebao da dobije na intenzitetu i sveobuhvatnosti kroz buduće faze integracije

BiH u Evropsku uniju. U kojoj mjeri će to i biti tako, u potpunosti ovisi o političkoj volji,

dinamici usvajanja reformi, ali i kapacitetu administracije te stvarnoj koordiniranosti različitih

nivoa vlasti i ustavnih struktura u našoj zemlji.

1 European Union, "Stabilisation and Association Agreement between the European Communities and their

Member States, of the one part, and Bosnia and Herzegovina, of the other part", Official Journal of the European

Union, L164, 30.6.2015. 2 Ibid., član 70, str. 26.


3

1.2. Šta poslije aplikacije

Aplikaciju za članstvo treba da prati razmišljanje o budućim fazama integracije. Prvi naredni

ispit za državu će predstavljati način odgovaranja na Upitnik upućen iz Evropske komisije, što

je proces za koji će Komisija dobiti mandat od Vijeća Evropske unije nakon primanja i

usaglašavanja jedinstvenog i pozitivnog stava oko aplikacije Bosne i Hercegovine za članstvo.

Popunjavanje Upitnika je do sada tehnički najzahtjevniji i najobimniji zadatak u sklopu procesa

evropskih integracija BiH. Odgovori na pitanja iz Upitnika bit će značajna priprema i glavni

pokazatelj o tome u kojoj mjeri je Bosna i Hercegovina spremna da bude zvanični kandidat za

članstvo i u kojem intervalu može početi proces pregovaranja s Evropskom unijom. Te

aktivnosti će svakako zahtijevati drugačiji angažman i pristup institucija i državne

administracije, što će iziskivati njihovu proaktivniju i značajniju ulogu u odnosu na dosadašnje

obaveze iz procesa evropskih integracija.

Upravo su administrativni kapaciteti, političko uplitanje u zapošljavanje u administraciji, kao i

nedostatak komunikacije i koordinacije između različitih institucija i nivoa vlasti identificirani

u dokumentima institucija Evropske unije, a naročito u izvještajima o napretku i zaključcima

Vijeća EU-a, kao značajna prepreka za efikasno približavanje Evropskoj uniji. Prvi Izvještaj o

napretku Bosne i Hercegovine iz 2006. godine govori da je „neophodno izgraditi transparentan,

efikasan i neovisan sistem javne uprave koji će biti u stanju da odgovori (...) na zahtjeve procesa

EU integracija“.3 Slične ili gotovo iste preporuke mogu se pronaći u svim izvještajima koji su

objavljivani nakon toga. Posljednji, Izvještaj iz 2015. godine, u dijelu političkih kriterija za

članstvo naročito naglašava da „postoji visok nivo politizacije“4 javne uprave, dok se

nedostatak kapaciteta spominje u vezi s deset različitih institucija ili politika.5

Moramo govoriti prije svega o kvalitetnoj administraciji, ali i o kvantitetu. Naime, proces

evropskih integracija iziskuje cijelu jednu mašineriju. Srbija je, naprimjer, do sada u različitim

fazama procesa imala više od 3.000 državnih službenika angažiranih da rade na pitanjima

evropskih integracija.6

Sadašnje najave govore da bi Bosna i Hercegovina mogla do kraja ove godine dobiti Upitnik,

što bi bio realan okvir uzimajući u obzir prethodna iskustva naših susjeda koji su čekali između

6 i 11 mjeseci poslije apliciranja; najduže je na dobivanje Upitnika čekala Srbija, od decembra

2009. do novembra 2010. To znači da se radi o relativno kratkom vremenskom periodu i da je

pojačani angažman već sada neophodan.

3 Commission of the European Communities, Bosnia and Herzegovina 2006 Progress Report, Staff Working

Document COM 2006/649 final, Brussels, 8.11.2006., str. 9. 4 Commission of the European Communities, Bosnia and Herzegovina 2015 Report, Staff Working Document

COM 2015/611 final, Brussels, 10.11.2015., str. 4. 5 Commission of the European Communities, Bosnia and Herzegovina 2015 Report, op.cit. 6 “Joksimović: Administracija sposobna i spremna za pregovore”, Progovori o pregovorima, 21.12.2015.,

http://eupregovori.bos.rs/arhiva-vesti/291/2015/12/21/joksimovic_-administracija-sposobna-i-spremna-za-

pregovore.html


4

1.3. Mehanizam koordinacije i/ili „jedan glas“

U pogledu prevladavanja složenog načina odlučivanja između institucija u Bosni i Hercegovini

i nepostojanja zajedničkog stava o ključnim pitanjima Evropska unija je od BiH zahtijevala

donošenje mehanizma koordinacije, koji bi trebao da osigura efikasno „usklađivanje, provedbu

i primjenu zakona EU-a“7, kao i unutardržavni način postizanja dogovora i komuniciranja s

Bruxellesom „jednim glasom“.

Netom prije apliciranja za članstvo u Uniji Vijeće ministara BiH je usvojilo Odluku o sistemu

koordinacije procesa evropskih integracija u Bosni i Hercegovini, čime je uspostavljen okvir

međuinstitucionalne saradnje u pogledu evropskih integracija.8 Ipak, pravu ocjenu njegove

funkcionalnosti bit će moguće dati tek tokom njegove primjene. Rješavanje složenih političkih

pitanja samo po sebi nije uspjeh ako zanemarimo aspekte koji dodatno mogu usporiti proces.

Ovdje se, prije svega, misli na nepripremljenost i nedostatke administracije da adekvatno i u

vremenski prihvatljivom roku odgovori na izazove koje će Bosni i Hercegovini donijeti proces

evropskih integracija u narednom periodu.

1.4. Učešće kantona: pitanje politike i/ili kapaciteta

Naročito je bitno, iz nekoliko razloga, sagledati ulogu kantona u Federaciji Bosne i Hercegovine

u cjelokupnom procesu. To je prije svega pitanje oko kojeg je bilo dosta različitih pogleda i

stajališta, što se i vidjelo kroz pregovore o načinu na koji će izgledati mehanizam koordinacije.

Možemo reći da je pitanje učešća kantona već duži vremenski period problematizirano u okviru

evropskih integracija. Ipak, bez obzira na to što se prividno vodilo dosta računa o učešću ili

neučešću kantona u tome procesu, suštinski je malo urađeno na pripremanju kantona da budu

spremni za ono u što bi neminovno trebali biti uključeni – a to je proces davanja odgovora na

Upitnik ili tokom usklađivanje svoga zakonodavstva s acquisem.

Shodno tome bitno je racionalno odrediti trenutne administrativne mogućnosti, što je naročito

bitno u kantonalnim administracijama, s obzirom na to da evropske integracije nisu prioritet u

politici unutar kantona. Postoji opasnost da nemogućnost samo jednog kantona da efektno

odgovori na svoje obaveze tokom procesa odgovaranja na upitnike ili procesa usklađivanja s

acquisem potencijalno može zaustaviti cijelu dinamiku ili dovesti do blokade procesa.

Iz tog razloga je Vanjskopolitička inicijativa BH proteklih godina radila na nekoliko projekata

koji su zagovarali i radili na jačanju administrativnih kapaciteta za provedbu obaveza iz

evropskih integracija, kao i na potrebi za prilagodbom administrativne kulture u tom procesu,

često stavljajući poseban fokus na kantone, pravilno ih identificirajući kao najslabije kapacitiran

dio administracije u Bosni i Hercegovini za evropske integracije.

7 Commission of the European Communities, Bosnia and Herzegovina 2015 Report, op.cit., str. 9 8 Vijeće ministara, “Odluka o sistemu koordinacije procesa evropskih integracija u Bosni i Hercegovini”,

Službeni glasnik BiH, Godina XX, Broj 8, 9.2.2016.


5

Shodno tome u ovome istraživačkom radu nastojat će se analizirati uloga kantona u evropskim

integracijama kroz dvije dimenzije:

- ljudske resurse u kantonima (uz davanje mišljenja o kvalitetu, ali i kvantitetu

kantonalnih administracija da odgovore izazovima procesa integracija);

- analizu postojećih načina komunikacije vezanih za evropske integracije unutar samih

kantona i između kantona (horizontalna komunikacija) i na relaciji kantoni – viši nivoi

vlasti (vertikalna komunikacija).

Prema tome, jedna od osnovnih poruka ovog rada jeste da strukture ne vrijede ništa bez

kvalitetnih ljudi koji će u njima biti, i obrnuto – bez jasno definiranog načina rada, struktura i

komunikacije ni ti kvalitetni ljudi neće biti pravilno iskorišteni. Obično se pažnja posvećuje

jednome ili drugome (naročito strukturama), a takvo razmišljanje neće proizvesti efikasan i

funkcionalan proces EU integracija.

Rad će pratiti metodologiju analiziranja svakog problema i poslije toga ponuditi nekoliko

praktičnih i konkretnih preporuka koje bi dovele do njegovog rješavanja ili

pojednostavljivanja. Treba naglasiti da su ponuđena rješenja samo neka od mogućih kojima

želimo na konstruktivan način pristupiti debati o jačanju kapaciteta unutar kantona u

pitanjima iz oblasti evropskih integracija.

Makedonija Crna Gora Albanija Srbija

Aplikacija za članstvo 10/28/2004 12/15/2008 4/28/2009 12/22/2009

Upitnik poslan 10/1/2004 7/22/2009 12/16/2009 11/24/2010

Na upitnik odgovoreno 2/14/2005 12/9/2009 4/14/2010 1/31/2011

Status kandidata 12/17/2005 12/17/2010 6/23/2014 3/1/2012

7/24/1998

4/19/2001

1/14/2004

10/10/2006

7/6/2009

4/1/2012

12/27/2014

9/22/2017

Pregled evropskog puta država regije

Aplikacija za članstvo Upitnik poslan Na upitnik odgovoreno Status kandidata


6

2. OBAVEZE KANTONA U PROCESU EVROPSKIH INTEGRACIJA

Razgovori o učešću kantona do sada su bili često više politički nego suštinski. Vrlo rijetko se

govorilo o obavezama, a prečesto o pukom postojanju ili nepostojanju nadležnosti. Diskusije bi

se često, zbog nerazumijevanja i neznanja, pretvarale u politiziranje i u potrebu da se umjesto

na pravnoj analizi odluke donose političkim dogovorom. Zato je neophodno na neki način

demistificirati cijelu problematiku oko učešća kantona i sagledati je s racionalne strane kako bi

se onda moglo pristupiti kvalitetnoj pripremi koja bi donijela efikasan i funkcionalan pristup

evropskim integracijama.

Kako bismo pravilno ocijenili kapacitiranost i potrebe u

kantonima, prije svega je neophodno tačno identificirati

mjesto kantona u procesu evropskih integracija Bosne i

Hercegovine. Kada odredimo obim i prirodu njihovih

zadataka, onda možemo i da ocijenimo kakvi su kapaciteti

potrebni za uspješno ostvarivanje toga cilja.

U ovom dijelu rada osvrnut ćemo se na zadatke iz nekoliko

uglova, na zadatke što ih je postavila Evropska unija i zadatke

s kojim će se kantoni susresti kroz angažman u institucijama

u Bosni i Hercegovini. Tu se radi naravno o međusobno

povezanim stvarima, ali radi lakšeg razumijevanja u ovom

dijelu teksta ih samo navodimo, pa ćemo se naknadno

detaljnije osvrnuti na svaku od njih.

Kada govorimo o konkretnim obavezama, jasno je da će

buduće faze evropskog puta iziskivati učešće kantona u

odgovaranju na Upitnik Evropske komisije, kao i u procesu

pregovaranja – odnosno usklađivanja zakonodavstva (pa time

i kantonalnog) Bosne i Hercegovine s acquisem.

Pored toga, postoje i zadaci unutar tijela / institucija u Bosni i Hercegovini, naime, na temelju

Odluke Vijeća ministara BiH o mehanizmu koordinacije očekuje se učešće kantona u tijelima

koja su formirana i predviđena ovom odlukom: kolegij za evropske integracije, ministarske

konferencije, komisije za evropske integracije, potkomisije za evropske integracije i radne

skupine za evropske integracije.

Kroz ova tijela će se ispunjavati i obaveze pripremanja i učešća na sastancima odbora i

pododbora za stabilizaciju i pridruživanje, pa je realno očekivati i obaveze takve vrste za

predstavnike kantona. Ovdje je bitno naglasiti da su predstavnici kantona već učestvovali na

Odlukom o mehanizmu

koordinacije očekuje se

punopravno učešće kantona

u tijelima koja treba da

budu formirana: kolegij za

evropske integracije,

ministarske konferencije,

komisija za evropske

integracije, potkomisije za

evropske integracije i radne

skupine za evropske

integracije.


7

pojedinim sastancima u okviru Privremenog sporazuma,9 kao i na nekoliko sastanaka koji su

održani u okviru Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Njihov rad se tom prilikom

uglavnom svodio na davanje informacija neophodnih za pripremu tematskih dokumenata za

dijalog s Evropskom komisijom.

Kapaciteti su im također neophodni u procesu programiranja pomoći, u čemu bi morali imati

ljude koji su uvježbani da apliciraju i koji znaju napisati projekte, upravljati dobijenim

sredstvima i koji na koncu znaju informirati Evropsku komisiju o svemu tome.10 Ovdje se

svakako radi o veoma bitnoj komponenti, s obzirom na to da se zanimanje za evropske

integracije svakako ogleda kroz želju kantonalnih struktura da se osiguraju sredstva i fondovi

za kantone putem programa pomoći Evropske unije.11

Da bismo bolje razumjeli učešće kantona u ovim obavezama, a samim tim i postojeće (kao i

buduće neophodne) kapacitete unutar kantonalnih administracija, u nastavku rada osvrnut ćemo

se cjelovitije na svaki od ovih zadataka.

9 European Communities, “Interim Agreement on trade and trade-related matters between the European

Community, of the one part, and Bosnia and Herzegovina, of the other part”, Official Journal of the European

Union, L233, 30.8.2008. 10 Intervju s službenikom 1, međunarodna institucija, Sarajevo, 15.1.2016. 11 Intervju s službenikom 2, međunarodna institucija, Sarajevo, 15.1.2016.


8

2.1. Odgovori na Upitnik: najobimnija obaveza za Bosnu i Hercegovinu do sada

Prvi naredni zadatak za koji se Bosna i Hercegovina treba pripremiti jeste odgovaranje na

upitnike koji predstavljaju „službeni instrument kojim EU procjenjuje spremnost države da

započne proces pristupanja. Na osnovu dobijenih odgovora Komisija izrađuje Mišljenje (Avis)

o tome da li je zemlja spremna za status kandidata, kao i da li je spremna za sljedeću fazu –

definiranje okvirnog datuma za pregovore o pristupanju, o čemu konsenzusom odlučuju države

članice EU-a.“ 12

Stoga, „odgovori treba da pruže precizne podatke o zemlji, od poštivanja političkih i

ekonomskih kriterija do stepena usaglašenosti zakonodavstva s propisima EU-a, kao i o

institucionalnim i administrativnim kapacitetima neophodnim za prihvaćanje i primjenu

evropskih standarda u svakom od 35 pregovaračkih poglavlja.“13

Radi se o obimnom i zahtjevnom zadatku, o čemu najbolje svjedoči podatak kako je Hrvatska

u Upitniku Evropske komsije dobila 4.560 pitanja, Makedonija 4.666, Crna Gora 2.178,

Albanija 2.280 i Srbija 2.483 pitanja.14 Vremenski rok za davanje odgovora razlikuje se od

države do države, ali se odgovori obično očekuje u periodu od nekoliko mjeseci; Crna Gora je

imala rok 4,5 mjeseca, Albanija oko četiri mjeseca, Hrvatska tri mjeseca, Makedonija četiri

mjeseca te Srbija oko dva mjeseca.15

12 Vlada Republike Srbije, Upitnik Evropske komisije, Kancelarija za evropske integracije, EU dokumenti 214,

http://www.seio.gov.rs/dokumenta/eu-dokumenta.214.html 13 Ibid. 14 Direkcija za evropske integracije BiH, „Upitnik Evropske komisije – put od podnošenja Zahtjeva za članstvo

do sticanja statusa kandidata”, Informativni članci o procesu evropskih integracija, 15.4.2016,

http://dei.gov.ba/dei/dokumenti/informativni_clanci/default.aspx?id=13132&langTag=bs-BA 15 D. Bradvica, “Donosimo: Što je Upitnik Europske komisije, tko i kako ga ispunjava, koji su rokovi…”,

Dnevni list, 8.2.2016, http://dnevni-list.ba/web1/donosimo-sto-je-upitnik-europske-komisije-tko-i-kako-ga-

ispunjava-koji-su-rokovi/

4.560

4.666

2.178

2.280

2.483

3

4

4.5

4

2

0 500 1000 1500 2000 2500 3000 3500 4000 4500 5000

Hrvatska

Makedonija

Crna Gora

Albanija

Srbija

Broj pitanja i period davanja odgovora na pitanja iz Upitnika

država u regijiBroj mjeseci za dostavljanje odgovora broj pitanja


9

Bosna i Hercegovina je 2012. godine dobila od Evropske komisije djelimične upitnike koje su

trebale simulirati svojevrsnu "probu" za odgovaranje na pitanja iz Upitnika. U testnim

upitnicima se odgovaralo na pitanja iz pregovaračkih poglavlja 5 – Javne nabavke i 27 – Okoliš.

Evropska komisija je u upitnicima koji su vezani za obimnije

poglavlje okoliša postavila ukupno 129 pitanja, a u odgovorima

se kantoni spominju 369 puta. U upitnicima su pitanja

postavljena u dvije kategorije – Opće politike u oblasti okoliša

(20 pitanja) i Sektorske politike (109 pitanja). Kantoni se kao

relevantan faktor pojavljuju u odgovorima na ukupno 36

pitanja, a njihov utjecaj je naročito vidljiv u prvoj kategoriji koja

se tiče Općih politika u oblasti okoliša kada se pojavljuju u 11

odgovora na 20 pitanja što ih je postavila Evropska komisija.

Ne postoje, nažalost, objavljeni dokumenti Evropske komisije

koji bi ocijenili kvalitet odgovora iz Bosne i Hercegovine. Ono

što je sigurno jeste da je BiH ispunila zadatak i u okviru zadatog

vremenskog roka odgovorila na pitanja. Ipak, postoje zamjerke

na sam kvalitet odgovora, njihovu nepovezanost i nedostatak

koordinacije.16 Kroz razgovore se između redova moglo

zaključiti da bi sličan način odgovaranja na stvarne upitnike

mogao dovesti do dodatnog usporavanja ili produžavanja

cijelog postupka.17

ZAKLJUČAK / PREPORUKA. Decentralizirana ustavna struktura Bosne i Hercegovine i

često nejasna podjela nadležnosti iziskuju posebnu pažnju, naročito u pogledu davanja

zvaničnih odgovora, stajališta i planova Evropskoj komisiji. Dodatni izazov je što se u našoj

zemlji konstantno dovodi u pitanje supremacija jednog nivoa vlasti nad drugim. Kao što smo

prethodno pokazali, kantoni su učestvovali u izradi testnih upitnika iz 2012., a njihova

odgovornost će sada biti mnogo veća. Radi svega navedenog je neophodno već sada početi

sa strateškim razmišljanjem i pripremama za uspješno odgovaranje na pitanja iz upitnika.

Sama uspostava mehanizma koordinacije ne rješava ovaj problem. Upravo to i jeste suština

priče u vezi s ulogom kantona, jer ih najzahtjevniji dio posla čeka zapravo izvan samog

mehanizma koordinacije.

Bosna i Hercegovina je 2012. godine dobila četiri mjeseca da odgovori na pitanja iz dva

pregovaračka poglavlja, a uzimajući u obzir iskustva iz regije, sada bi toliko vremena mogla

dobiti za odgovore u vezi sa svih 35 pregovaračkih poglavlja.

16 Intervju s državnim službenikom, Direkcija za evropske integracije, Sarajevo, 26.1.2016. 17 Ibid.

Hitna priprema za proces

odgovaranja na upitnike

Evropske komisije radi:

- velikog broja pitanja iz

svih sektora (Hrvatska

kroz upitnike dobila

4.560 pitanja, Makedonija

4.666, Crna Gora 2.178,

Albanija 2.280 i Srbija

2.483 pitanja);

- kratkog vremenskog

roka za odgovaranje

(Crna Gora je imala rok

4,5 mjeseca, Albanija oko

četiri mjeseca, Hrvatska

tri mjeseca, Makedonija

četiri mjeseca te Srbija

oko dva mjeseca.


10

Jako je važno naglasiti da je za organizaciju toga dijela posla

odgovorna Direkcija za evropske integracije (DEI), koja radi na

kreiranju metodoloških osnova za davanje odgovora na pitanja

iz upitnika kako bi se osigurala konzistentnost i već ranije

spomenuta povezanost u odgovorima.18 Ovo je bitno za sve

nivoe vlasti, a naročito kako bi se osigurala horizontalna

komunikacija na kantonalnom nivou. Kreiranje baza podataka,

u koje bi se unosili odgovori nadležnih administracija

omogućilo bi jednostavno praćenje intenziteta davanja i

kvalitetu odgovora. Pored toga, Direkcija bi trebala dati i upute

za format i kvalitet odgovora, kako bi se dobili što jedinstveniji

odgovori koje će kasnije biti lakše objediniti.

Proces davanja odgovora na pitanja je zadatak za cjelokupnu

kantonalnu administraciju, a ne samo za pojedine osobe kao

što je to bilo u primjeru iz 2012. godine. Taj je proces

svojevrstan test za državu, a u našem slučaju bi ga trebalo

iskoristiti kao prvu podlogu za stvaranje efikasne

administracije u Bosni i Hercegovini koja se može nositi s

izazovima procesa evropskih integracija.

Uspješno obavljen zadatak davanja odgovora na Upitnik odškrinuo bi vrata evropskih

integracija za Bosnu i Hercegovinu, i to bi nam omogućilo da uđemo u samu srž procesa –

pregovaranje i postepeno usklađivanje bosanskohercegovačkog zakonodavstva s acquiesem. S

druge strane, ukoliko se pokažemo nespremnim za ovaj dio posla, to bi moglo rezultirati

ponovnim usporavanjem procesa i dugotrajnim odgađanjima procesa integracije. Ako su vlasti

zaista zainteresirane za ubrzanje procesa evropskih integracija, onda se to jedino može postići

jačanjem kapaciteta institucija. Sama politička volja, ukoliko zaista postoji, neće biti dovoljna

bez jake i dinamične administracije na svim nivoima vlasti.

18 “EWB Interview: Edin Dilberović, Director of DEI of the Council of Ministers of BiH”, European Western

Balkans, 25.3.2016, https://europeanwesternbalkans.com/2016/03/25/ewb-interview-edin-dilberovic-director-of-

dei-of-the-council-of-ministers-of-bih/

Bosna i Hercegovina je

2012. dobila testne

upitnike iz dva poglavlja:

Javne nabavke i Okoliš.

Za odgovore i cjelokupan

proces Bosna i

Hercegovina je dobila

četiri mjeseca (27. juni –

31. oktobar 2012.).

Iskustva iz regije nam

pokazuju da bi sada

Bosna i Hercegovina

mogla dobiti oko četiri

mjeseca za odgovaranje

na pitanja iz svih 35

pregovaračkih poglavlja.


11

2.2.Proces pregovaranja i usklađivanja zakonodavstva: najintenzivniji i najduži dio

procesa evropskih integracija

Ovdje govorimo o najintenzivnijem i sigurno najdužem dijelu procesa evropskih integracija

koji će predstavljati tok pregovaranja, odnosno prenošenju više od 170.00019 stranica žive

materije acquis communautairea u pravni poredak Bosne i Hercegovine. Kako bi se olakšao i

smanjio obim posla kroz pregovaranje, proces usklađivanje je već počeo i Bosna i Hercegovina

od 2008. godine prema Privremenom sporazumu ima obavezu da prati stepen usklađenosti svog

zakonodavstva (kroz analize, uporedne i tabelarne prikaze itd.).

Usklađivanje je proces kroz koji prolazi cjelokupna država, i odgovornost je na svakome nivou

vlasti. U razgovorima s državnim službenicima, za potrebe ovoga rada, pokušali smo doći do

informacija o tome koji nivo vlasti je odgovoran za koji dio tog posla. Jedini dokument koji će

se na sveobuhvatan način baviti podjelom poglavlja acquisa po institucijama i nivoima vlasti

je Program integriranja Bosne i Hercegovine na čijoj izradi radi Direkcija za evropske

integracije sa ostalim institucijama.20 Program integriranja je

dokument koji je donesen na nivou svake od država

potencijalnih kandidata i kandidata za članstvo u EU-u daleko

ranije nego što je to slučaj u BiH, i on treba dati plan

usklađivanja domaćeg zakonodavstva sa zakonodavstvom

Evropske unije. Nažalost, ovaj krucijalni dokument za evropski

put Bosne i Hercegovine još uvijek je u izradi. Do sada je ipak

urađena inicijalna podjela acquisa za ovaj dokument koja je

rađena po principu analize svakog pojedinačnog Celexa21

(ukupno skoro 27.000).22

Kao što je prethodno rečeno, usklađivanje zakonodavstva je u

srži procesa evropskih integracija – standardi su sve. Kantoni,

kao i ostali nivoi vlasti, imaju obaveze i odgovornosti u procesu

evropskih integracija, što znači da će imati obavezu da svoje

zakone usklade sa standardima i acquisem EU-a. Kako bi se

mogla odrediti realna slika o učešću kantona u tom procesu,

bitno je utvrditi koja su to poglavlja acquisa, odnosno koje su

to konkretno direktive, uredbe, propisi Evropske unije koje

treba prenijeti u kantonalne ustave i zakone.

19 “Just how big is the Acquis Communautaire????”, AALEP, 15.4.2014., http://www.aalep.eu/just-how-big-

acquis-communautaire 20 “EWB Interview: Edin Dilberović, Director of DEI of the Council of Ministers of BiH”, op.cit. 21 Celex je ustvari naziv za identifikacijski broj svakog pravnog akta u EU-u. On sadrži godinu objavljivanja

akta, pravnu formu i serijski broj. 22 Intervju s državnim službenikom, Direkcija za evropske integracije, Sarajevo, op.cit.

Program integriranja je

sveobuhvatan dokument

čija je važnost za sve faze

integracije, a naročito za

usklađivanje, ogromna.

Donosi se na nivou svake

od država potencijalnih

kandidata i kandidata za

članstvo u EU-u i daje

plan usklađivanja

domaćeg zakonodavstva

sa zakonodavstvom

Evropske unije. Iz

perspektive kantona

naročito je bitno kako bi

se odredilo njihovo

mjesto u procesu i počelo

s pripremom za

harmonizaciju.

Njegova što hitnija izrada

može utjecati i diktirati

tempo cjelokupnog

procesa integriranja.


12

Kroz dosadašnju analizu koju je uradio DEI došlo se do podataka da će kantoni imati obavezu

usklađivanja zakonodavstva u više od pola pregovaračkih poglavlja zajedno s višim nivoima

vlasti.23 Bitno je naglasiti da se ovdje radi o inicijalnoj, a ne konačnoj podjeli acquisa i

odstupanja su moguća.24 Ovaj podatak nam, ipak, već sada slikovito prikazuje kompleksnost i

obim zadataka koji će biti stavljeni pred kantonalne institucije i administraciju.

Zbog toga se postavlja pitanje koliko je u ovom momentu urađeno u kantonima u smislu

usklađivanja i postoji li uopće svijest o nužnosti blagovremene priprema za ovaj posao? Postoje

li u kantonima procedure izjave uporednog prikaza i izjave o usklađenosti kada se donose novi

zakoni? Kontrolira li se sada stepen usklađenosti i koja institucija daje tu ocjenu? Kao što je

već rečeno, to je obaveza Bosne i Hercegovine i njenih institucija, pa i onih kantonalnih, koja

je već stupila na snagu prema spomenutom članu 70. Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju

i prethodno prema Privremenom sporazumu.

Do sada je ipak vrlo malo urađeno na usklađivanju zakonodavstva na kantonalnom nivou.25 I

ovdje se javlja dvostruki problem. Nije samo problem u tome što je malo urađeno na

usklađivanju s evropskim standardima, problem je što ne postoji svojevrsno usklađivanje

između kantona. Nedostaje sveobuhvatna analiza ukupnog stanja; svi kantoni obično

samostalno nastupaju, a obaveza iz Sporazuma je da se na teritoriju cijele zemlje osigura

ujednačena primjena obaveza i pravna sigurnost.26

Sličan problem postoji i u odnosu između kantona i Federacije BiH, ali će se tome u

kasnijem djelu rada posvetiti posebna pažnja. Ovdje je bitno naglasiti iz perspektive

usklađivanja da postoji razlika između izričite nadležnosti kantona i dijeljene nadležnosti s

institucijama Federacije BiH, što je propisano Ustavom FBiH.27 Pogotovo će kod dijeljenih

nadležnosti bliska koordinacija biti nužna i neophodno će biti pokazati volju za zajednički

i kooperativan odnos.

ZAKLJUČAK / PREPORUKA. Odgovornost i obim zadataka za kantone bit će veoma

zahtjevni i veliki u procesu usklađivanja. Neminovno dolazimo do činjenice da je do sada

urađeno malo na pripremi za taj posao, da obaveze postoje već od 2008. godine, kao i da će za

njihovo uspješno izvršavanje biti neophodno jačanje administrativnih i institucionalnih

kapaciteta na kantonalnom nivou.

Program integriranja veoma je važan za pripremu i strateško djelovanje kada govorimo o

pregovorima i usklađivanju. Naša preporuka bi bila da finalna izrada ovog dokumenta počne

čim prije; da to bude prvi naredni korak s kojim se kasni već nekoliko godina.

23 Ibid. 24 Ibid. 25 Intervju s službenikom 2, međunarodna institucija, op.cit. 26 Ibid. 27 Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, III Podjela nadležnosti između federalne i kantonalne vlasti, US broj

1/94, Sarajevo, 30.3.1994.


13

Tim bi se programom formalno riješile sve nedoumice u pogledu zadataka i obaveza pojedinih

institucija i nivoa vlasti. Krajnje je vrijeme da se ovo pitanje prestane tretirati osjetljivim i da

mu se pristupi kao neophodnom tehničkom koraku bez kojeg nema daljnjeg integriranja.

Nepostojanje programa integriranja jasan je pokazatelj nepripremljenosti institucija za procese

koji slijede, uključujući davanje odgovora na pitanja iz Upitnika EK-a.

S obzirom na to da je većina pitanja u Upitniku o načinu na koji su usvojene direktive i standardi

ili o planu za usvajanje, iz tog bi se programa integriranja stvari jednostavno mogle prepisati.28

Naprimjer, države u regiji su svoje prve programe (obično se programi revidiraju na godišnjoj

osnovi) objavile i imale spremne prije dobivanja Upitnika Evropske komisije. Srbija i Crna

Gora su svoje nacionalne programe integriranja u EU imale već 2008. godine, odnosno

dvije/jednu godinu prije dobivanje upitnika.

U procesu izrade programa integriranja BiH neophodno je

sudjelovanje svih nivoa vlasti. Bitno je da Vijeće ministara

Bosne i Hercegovine prepozna nužnost i hitnost izrade ovog

strateškog dokumenta i osigura političku podršku DEI-ju za

nastavak njegove izrade.

U razgovorima za ovo istraživanje dobili smo procjene da od

početka rada na spomenutom programu do njegovog završetka

treba proteći 12 mjeseci.29 Za stvarnu podjelu acquisa druge su

zemlje trebale tri mjeseca, a s obzirom na institucionalnu

strukturu Bosne i Hercegovine moramo predvidjeti da će to kod

nas i duže trajati.30 Još uvijek postoje dijelovi acquisa o kojima

nema stajališta i dogovora između različitih nivoa vlasti.

Bez obzira na to što će njegova izrada biti teška i što će se njime

morati riješiti osjetljiva pitanja, ovaj je program jedini alat za koordinirano usklađivanje

zakonodavstva. Ono što se već sada može uraditi na kantonalnom nivou je praćenje pravnih

propisa. Sve ono što se normira u jednom kantonu treba da se uporedi s relevantnim propisima

Evropske unije i utvrdi koje su mjere potrebne da se takav propis u potpunosti uskladi s

obavezama iz procesa evropskih integracija (a u ovom momentu s obavezama iz SSP-a). Po

sličnom principu se radi na nivou institucija Federacije BiH.

Usklađivanje je mukotrpan i težak posao i podrazumijeva uključenost i koordinaciju

cjelokupnog kantonalnog aparata. Usklađivanje nije samo zadatak nekoliko pojedinaca iz

administracije, to je zadatak cijele vlade i administracije u kantonu, jer su na koncu svi oni

u funkciji procesa evropskih integracija. Svaki činovnik i pravnik, inženjer i inspektor, svi

ljudi koji rade u institucijama kantona u okviru svojih nadležnosti istovremeno moraju

osigurati da se ponašaju u skladu s tim obavezama i da, prvo, imaju zakonski okvir koji je

28 Intervju s državnim službenikom, Direkcija za evropske integracije, op.cit. 29 Ibid. 30 Ibid.

Zašto treba hitno

djelovati u izradi

programa integriranja?

Procjenjuje se da će za

potpunu izradu ovog

dokumenta biti

potrebno i do 12

mjeseci. Naime, za

stvarnu podjelu acquisa

drugim je zemljama

trebalo tri mjeseca, a s

obzirom na ustavnu

strukturu Bosne i

Hercegovine moramo

razmišljati o dužem

vremenskom periodu.


14

u skladu s evropskim standardima, a, drugo, moraju osigurati da se ti standardi i propisi

dosljedno primjenjuju.31

U većini slučajeva kantoni ipak trenutno nisu u stanju da kažu koliko je neki njihov zakon u

skladu sa zahtjevima Evropske unije u toj oblasti i da li možda neki propis koji su oni donijeli,

npr. u zaštiti domaće proizvodnje, eventualno krši Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju.32

Tu do izražaja dolazi njihova slaba kapacitiranost i priprema za evropske integracije.

Iz svega možemo zaključiti da su obaveze u pogledu usklađivanja zakonodavstva za kantone

već prisutne i da će se one u kasnijim fazama integracije samo povećavati. Inicijalna podjela

acquisa prema programu integriranja govori da su kantoni prisutni u više od pola

pregovaračkih poglavlja. To bi trebao da bude signal da se počne ozbiljno razmišljati o

pripremljenosti i jačanju administrativnih kapaciteta.

(U nastavku ovog rada posebno ćemo se osvrnuti na strukture u kantonima koje treba naročito

pojačati i na naše preporuke u vezi s tim.)

31 Intervju s službenikom 2, međunarodna institucija, op.cit. 32 Ibid.


15

2.3. Obaveze kantona u tijelima i institucijama u Bosni i Hercegovini

Odlukom o sistemu koordinacije u procesu evropskih integracija Bosne i Hercegovine definiran

je način na koji treba da se vrši koordinacija i donose odluke na provođenju aktivnosti iz procesa

evropskih integracija u BiH.33 Odluka predviđa kreiranje pet različitih tijela koja bi na raznim

nivoima i svojim aktivnostima trebala osigurati političku i tehničku usaglašenost o svim

relevantnim pitanjima na evropskom putu naše zemlje.

Sama odluka je dovela do različitih reakcija. Na izričit zahtjev političkog rukovodstva

Republike Srpske opet se počelo sa usaglašavanjem oko finalnog izgleda teksta.34 Ipak, naša je

procjena da bi učešće kantona trebalo ostati slično ili identično sadašnjem obliku. Iz perspektive

ove analize odluka sada otvara još pitanja u pogledu obaveza i zadataka za kantone, što dodatno

stavlja u fokus njihovu kapacitiranost, pogotovo što će predstavnici kantoni biti prisutni u svih

pet novoformiranih tijela u skladu sa svojim nadležnostima:

- Kolegij za evropske integracije – najviše je političko tijelo u čijem radu treba da

učestvuju predsjednici vlada kantona.

- Ministarske konferencije – u kojima će biti predstavnici nadležnih ministarstava (i s

kantonalnog nivoa), u ovisnosti od toga o kojoj materiji se raspravlja. Prema objašnjenju

iz Odluke čini se da je ovakav način rada uzet iz primjera rada Vijeća Evropske unije.

- Komisija za evropske integracije – tijelo je zaduženo za opću, operativnu i metodološku

koordinaciju u oblasti evropskih integracija i u čijem radu će učestvovati po jedan

predstavnik kantona koji je u ime kantonalne vlade zadužen za poslove koordinacije

procesa evropskih integracija.

- Potkomisije za evropske integracije – (ukupno ih je osam, od kojih je sedam potkomisija

i jedna radna grupa); to su tijela grupirana po tematskim oblastima u skladu s podjelom

izvršenom prema Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju, u čijem će radu također

sudjelovati predstavnici svih kantona.

- Radne grupe za evropske integracije – na koncu su operativna tijela koja će bar prema

spisku zadataka iz Odluke imati najširi opseg obaveza, i u kojima također sudjeluju i

predstavnici kantona u skladu sa svojim nadležnostima.35

Jasno je da se radi o prilično kompliciranom tekstu i materiji; iz trenutne perspektive još uvijek

nije moguće dati ocjenu efikasnosti ili funkcionalnosti ovakvog sistema, a što će se svakako

pokazati u toku njegove primjene. Ovom odlukom, međutim, nije regulirano postojanje

vremenskih odrednica u pogledu formiranja tijela, kao što nije vremenski definirano u kojem

periodu se u slučaju nepostizanja dogovora predmet rasprave dostavlja višim tijelima (npr. sa

ministarske konferencije na Kolegij za evropske integracije).

33 Vijeće ministara, Odluka o sistemu koordinacije procesa evropskih integracija u Bosni i Hercegovini, op.cit. 34 “Usaglašavanje Mehanizma koordinacije: Dogovoreno oko 90 posto rješenja”, Faktor, 21.3.2016. 35 Vijeće ministara, Odluka o sistemu koordinacije procesa evropskih integracija u Bosni i Hercegovini, op.cit.


16

Odluka o mehanizmu koordinacije je bitna iz nekoliko razloga, prije svega što će se konačno

uspostaviti redovan dijalog na nivou resornih ministarstava, čega je do sada hronično

nedostajalo.36 To je naročito bitno iz perspektive odnosa između institucija Federacije BiH i

kantona. Odlukom se također uspostavlja i politički i tehnički nivo koordinacije, koji bi u

idealnim okolnostima trebao da pokrije većinu pitanja iz oblasti evropskih integracija.

Ipak, iz perspektive prisutnosti predstavnika kantona interesantno je da ova odluka isključivo

regulira vertikalni proces koordinacije između različitih nivoa vlasti, dok za horizontalnu

koordinaciju (npr. koordinaciju između 10 različitih kantona) u njoj stoji da „strukture i

modalitete ostvarenja horizontalne koordinacije svaka razina vlasti uređuje samostalno, u

skladu sa svojim ustavnim poretkom i upravnopravnim specifičnostima, kapacitetima i

potrebama, te oni ne predstavljaju predmet ove odluke“.37

Ako pokušamo napraviti malu simulaciju, jasno je da će najmanje 25-30 osoba iz svakog

kantona formalno učestvovati i predstavljati svoje kantone u tijelima mehanizma koordinacije.

To je ukupno oko 250-300 osoba iz svih kantona. Dodajmo na to i tehničku podršku (npr.

savjetnike predsjednika vlada ili savjetnike ministara koji učestvuju u Ministarskoj

konferenciji) i dobit ćemo i veću cifru. Pitanje je postoji li trenutno toliko obučenih i treniranih

ljudi unutar svakog kantona koji bi bili spremni da na smislen način učestvuju na sastancima

ovih tijela.

ZAKLJUČAK / PREPORUKA. Iako je pitanje kantona dugo vremena bilo „kamen spoticanja“

u diskusijama o mehanizmu koordinacije, sada je jasno da se s njegovom uspostavom opseg

odgovornosti i obaveza za kantone umnogome povećao. Predstavnici kantona su sada prisutni

u procesu evropskih integracija u svim tijelima i imaju pravo glasanja o svim pitanjima iz svoje

nadležnosti. Iako je donošenje ovakvog mehanizma koordinacije možda otvorilo put evropskih

integracija BiH, postavlja se pitanje koliko će ta struktura biti operativna iz perspektive

kapacitiranosti pojedinih nivoa vlasti. Samim tim se postavlja pitanje da li je mehanizam

koordinacije i suštinski otvorio proces integriranja ili će pravi problemi nastati tek s primjenom

ovakve koordinacije u praksi. U ovakvom kapacitetu funkcioniranje tijela mehanizma bit će

jedino moguće kroz punu profesionalizaciju, uz odstranjivanje uplitanja političkih agendi na

njegov rad.

Način donošenja odluka po horizontalnoj osnovi između kantona nije uvršten u Odluku o

mehanizmu koordinacije. Ipak, od kantona će se očekivati da se pred radnim tijelima pojave sa

jedinstvenim stavom, što je potvrdio i predsjedavajući Vijeća ministara svojom izjavom da „ima

vrlo važan stav koji kaže – da svaki nivo vlasti mora doći sa jedinstvenim stavom za taj nivo

vlasti. To znači da ne može biti deset različitih mišljenja kantona, nego će prezentirati svoj

jedinstven stav i o tom stavu se raspravlja“.38

36 Intervju s državnim službenikom, Direkcija za evropske integracije, op.cit. 37 Vijeće ministara, Odluka o sistemu koordinacije procesa evropskih integracija u Bosni i Hercegovini, str. 2,

op.cit. 38 V. Selimbegović, Nije tajna, idemo u EU, Oslobođenje, 12.2.2016., str. 3.


17

Ovo ostavlja otvorenim prostor za interpretaciju o načinu koordinacije između kantona, što

stvara nove rizike i nedoumice. Vanjskopolitička inicijativa BH je prethodno već u javnosti

predstavila mogućnost formiranja međukantonalnih vijeća, za što postoji osnova u Ustavu

Federacije BiH,39 koja bi mogla služiti kao platforma na kojoj bi se donosile odluke o stavu

kantona o pitanjima iz njihove isključive nadležnosti.

U tom kontekstu bitno je posvetiti i pažnju Uredu za evropske integracije Vlade Federacije BiH,

koji bi trebao da odigra bitnu ulogu u vertikalnoj komunikaciji između Federacije i kantona.

Ured trenutno funkcionira bez adekvatnih resursa, iako postoji racionalna potreba za njegovim

postojanjem uzimajući u obzir prijeku potrebu za poboljšanjem i boljim povezivanjem ova dva

nivoa vlasti. Naša je preporuka također da se ispuni sistematizacija radnih mjesta u ovom uredu,

s obzirom na to da u sadašnjem kapacitetu on ne može raditi na dovoljno učinkovit način.

Ured bi mogao osigurati neophodnu koordinaciju u pomirivanju kod nadležnosti između dva

nivoa vlasti. Direktna komunikacija kantoni – država, u kojoj bi se preskočila uloga Federacije

BiH, nije pravilna, nego bi upravo Ured trebao da radi na kreiranju jedinstvenog glasa unutar

Federacije BiH.

Ovdje je još jednom bitno naglasiti da je neophodno što prije početi aktivno raditi na odabiru

predstavnika kantona za tijela mehanizma koordinacije. Kao što smo naveli, radi se o ozbiljnom

broju službenika koji će učestvovati u radu, a sasvim je izvjesno da će postojati problemi u

odabiru. Pojedini kantoni u ministarstvima imaju samo po nekoliko zaposlenih, pa postoji

bojazan da će isti ljudi morati biti angažirani u nekoliko koordinacijskih tijela.

Pored svega navedenog, za uspješno funkcioniranje navedenih tijela bit će neophodno dosta

truda i promjena političke kulture. Ustav Bosne i Hercegovine u svojoj formi nije ostavio

mnogo prostora za uspješnu koordinaciju između institucija i nivoa vlasti i sada nam ostaje da

vidimo koliko će to biti moguće putem mehanizma koordinacije.

39 Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, op.cit., član 3.

Budući izazovi

Do svih prethodno nabrojanih zadataka došli smo u nizu intervjua i razgovora sa službenicima raznih institucija

u Bosni i Hercegovini, predstavnicima međunarodnih i evropskih institucija, kao i s predstavnicima civilnog

društva i ekspertima iz oblasti integracija u Evropsku uniju. Pored toga pratili smo logiku evropskih integracija,

kao i Ustav Bosne i Hercegovine kako bismo detaljno definirali mjesto kantona u cjelokupnom procesu.

Nabrojane obaveze predstavljaju već puno posla za kantonalne institucije i administraciju. Potrebno je imati

odlučnost, viziju i strategiju kako bi se uspjelo u ovim obavezama, inače će se ovakav obim zadataka pokazati

kao nepremostiva prepreka.


18

3. STRUKTURE I ADMINISTRATIVNI KAPACITETI U KANTONIMA U

KONTEKSTU EVROPSKIH INTEGRACIJA

Prethodno smo definirali i objasnili koje su to sve obaveze kantona u procesu evropskih

integracija. U ovom dijelu rada akcenat stavljamo na analizu trenutnih kapaciteta u kantonima,

postojanje ili nepostojanje svijesti o evropskim integracijama i na način komuniciranja unutar

kantona i između kantona.

Bez obzira na to što smo vidjeli da su obaveze kantona već dosta prisutne, unutar administracije

većine kantona postoji samo jedna formalno odgovorna osoba za evropske integracije – pozicija

EU koordinatora. Ipak, u proteklom periodu došlo je do pomaka u nekoliko kantona.

Srednjobosanski kanton je osnovao Ured za evropske integracije, dok je nekoliko drugih

kantona, kao što su Zeničko-dobojski, Unsko-sanski i Hercegovačko-neretvanski, pokazalo

odlučnije zanimanje za pojačanim angažmanom u ispunjavanju svojih obaveza na evropskom

putu BiH. Najranije je interes za evropske integracije pokazao Kanton Sarajevo, koji je nekoliko

godina imao svoj regionalni ured u Bruxellesu. Ipak, taj ured je početkom ove godine

privremeno zatvoren Zaključkom Vlade Kantona Sarajevo.

Drugi kantoni do sada nisu pokrenuli značajnije inicijative, što pokazuje da postoji bitna razlika

između njih i da je sada već očigledno kako će u različitim kantonima službe biti različito

organizirane. Svakako da bi trebalo težiti sličnom i usaglašenom načinu organizacije ili sličnom

programu rada ureda ili sektora.

3.1. EU koordinatori

EU koordinatori treba da budu centralne figure procesa evropskih integracija unutar kantona.

Oni su trenutno glavni sagovornici svih relevantnih institucija kada se traže informacije iz

kantona i kada se prave projekcije budućeg stanja i planova.

Proces odabira EU koordinatora je počeo tokom 2011. godine na inicijativu Delegacije

Evropske unije u Bosni i Hercegovini s obzirom na činjenicu da se u tome momentu već osjetio

značajan zastoj u procesu približavanja naše zemlje Evropskoj uniji, koji je započeo 2009.

godine kroz uvjetovanje na ispunjavanju obaveza iz presude „Sejdić i Finci“40. Odabirom EU

koordinatora u kantonima nastojao se osvježiti cjelokupan proces. Za ove koordinatore birane

su osobe koje su bile bliske čelništvu kantona kako bi se osigurala politička podrška aktivnom

angažmanu u procesu integracija.41

Ispostavit će se, međutim, da je odabir koordinatora organiziran ad hoc i bez jasnih uputa, što

će ostaviti posljedice koje su vidljive i danas.

40 European Court of Human Rights, Judgement, Case of Sejdic and Finci v. Bosnia and Herzegovina,

Applications nos. 27996/06 and 34836/06, Strasbourg, 22.12.2009. 41 Intervju s EU koordinatorom, 13.11.2015.


19

Nije postojala jedinstvena metodologija ni instrukcije u skladu s kojima bi se birale osobe, kao

ni strategija za njihov dugoročan rad. U takvom kontekstu svih 10 kantona je izabralo svoje

koordinatore, od kojih su neki bili državni službenici sa zahtjevnih pozicija unutar kantonalne

administracije, a neki su imali status politički imenovanih savjetnika.

Do pravog profiliranja pozicije EU koordinatora nije došlo do danas. U svim kantonima

koordinatori još uvijek imaju svoja prvobitna radna mjesta i funkcije, dok im EU integracije

dolaze kao neka vrsta sekundarnog angažmana. Iz istraživanja je zaključeno da takvo stanje

značajno utječe na samu motiviranost koordinatora jer im evropske integracije predstavljaju

dodatni posao koji imaju pored svojih redovnih aktivnosti i obaveza.

U pogledu vještina većina koordinatora navodi da su redovno prisustvovali raznim oblicima

edukacije o Evropskoj uniji i procesu integracija. Neki koordinatori navode da bi praktično

iskustvo u obliku studijskih posjeta evropskim institucijama bilo korisno za jačanje njihovih

kapaciteta i dobivanje jasnije slike o Uniji. Također je iskazana i želja za preciznim

edukacijama koje bi bile vezane za konkretne teme.42

Koordinatori navode da kantonalni premijeri i vlade pridaju pažnju EU integracijama i da

redovno prate aktivnosti iz ove oblasti, ali da je njihov angažman još limitiran zbog nedostatka

koordinacije i uputa s viših nivoa vlasti i iz odgovornih institucija.

Ured za evropske integracije Vlade Federacije BiH održava redovnu komunikaciju sa svim

koordinatorima, koja je „u skladu s kapacitetima Ureda i kapacitetima unutar kantona“.43

ZAKLJUČAK / PREPORUKA. Bosna i Hercegovina se nalazi već dugo u procesu

približavanja Evropskoj uniji, ali je još uvijek u pripremnim fazama za suštinsko integriranje.

Institucije na svim nivoima nisu adekvatno prilazile ovom procesu i obično su improvizirale

kako bi ispunile neke obaveze. Takav odnos je naročito bio vidljiv u kantonima. Jasno je,

međutim, da to neće biti održivo u onom trenutku kada počnu sljedeće faze integracija.

Većina koordinatora se nalazi na tome mjestu od 2012. godine, te su pored svih navedenih

poteškoća do sada ipak pokazivali interes za rad na pitanjima evropskih integracija. Pored toga,

većina ih je do sada učestvovala, s manjim ili većim intenzitetom, u pojedinim aktivnostima te

shodno tome posjeduju iskustvo i znanje o procesu integriranja Bosne i Hercegovine u EU.

Neophodno je iskoristiti i njihovu već etabliranu poziciju kao odgovornih osoba za EU

integracije unutar njihovih kantona.

U skladu s tim naša je preporuka da se pozicija trenutnih EU koordinatora formalizira i da se

njihovi profili maksimalno ujednače. U tom slučaju bi vođenje politike EU integracija bila

njihova jedina obaveza, s jasno definiranim mandatom i zadacima. Direkcija za evropske

42 Intervju s EU koordinatorom, op.cit. 43 Intervju s državnim službenikom, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 14.1.2016.


20

integracije i Ured za evropske integracije Vlade FBiH organizovali su posebne sastanke i obuke

za sve koordinatore kako bi se osigurala sveobuhvatnost dobivenih znanja i vještina, što je

svakako dobar potez.

Koordinatori za evropske integracije ne bi smjeli biti politički imenovane osobe; oni moraju

biti stručnjaci koji će se profesionalno izgrađivati, biti u mogućnosti da daju odgovarajuće

informacije i djeluju kao faktor konzistentnosti i stabilnosti bez obzira na promjene vlasti.

Takve konzistentne i stabilne strukture bi trebale postajati na svim nivoima vlasti, ali

posebno na kantonalnome, gdje su kapaciteti za evropske integracije osjetno slabiji u

odnosu na druge nivoe.

3.2. Strukture i ljudski resursi u kantonima

Kao što smo prethodno naveli, proces evropskih integracija je proces u kojem je neophodno

učešće cijele administracije i vlasti u kantonima. Zbog toga je neophodno raditi na jačanju

ljudskih resursa unutar cjelokupne administracije. Mora postojati svijest o tome šta se radi i

zašto se radi, odnosno kakve prednosti i izazove sa sobom nosi proces priključenja EU-u.

Nažalost, iako postoji deklarativna podrška, evropske integracije ne predstavljaju prioritetnu

politiku u kantonima. To je vjerovatno jedan od osnovnih razloga zbog kojeg postoji jasan

problem nerazumijevanja procesa EU integracija, a kao logički nastavak dobivamo činjenicu

da trenutno ne postoje administrativni kapaciteti koji bi bili

spremni da efikasno i, što je naročito bitno, kvalitetno

odgovore na izazove ovoga procesa.

Poseban problem predstavljaju finansije; većina kantona

konstantno se susreće s finansijskim problemima do kojih je

došlo zbog dugogodišnjega pogrešnog vođenja politike. U

kontekstu redovnih štrajkova u raznim oblastima, kao i u

nizu drugih problema, evropske integracije jednostavno ne

uspijevaju da budu aktuelna i bitna politika u kantonima.

Vrlo često se i polazi od argumenta da kantoni čekaju

instrukcije od viših nivoa vlasti kako bi se aktivno uključili

u proces, što bi onda dovelo do profiliranja i jačanja ljudskih

kapaciteta neophodnih za evropske integracije. S druge

strane, interesantan je primjer država centralne i istočne

Evrope u vezi s periodom njihovog pristupanja Uniji. Tatham44 u svojoj knjizi Politika

proširenja navodi da lokalni i regionalni (ili druge ekvivalentni) nivoi vlasti nisu bili spori u

namjeri da pojačaju svoje kapacitete i da svoje politike provedu kroz proces evropeizacije.

Štaviše, u pokušaju da razumiju EU dimenziju u formuliranju svojih politika (naročito u

44 A. Tatham, Enlargement of the European Union, Alphen aan den Rijn, Kluwer Law International, 2009.

Mali odziv na obuku iz

oblasti evropskih integracija

službenika iz kantonalnih

administracija zahtijeva hitne

promjene kako bi se

kapaciteti povećali.

Naime, u periodu januar –

juli 2015. tek je oko 10%

polaznika dolazilo iz

kantonalnih administracija, a

sličan trend je zabilježen i u

prethodnim godinama.


21

pogledu investicija), lokalne / regionalne vlasti u tim državama bi koristile već postojeće veze

sa sličnim tijelima u državama članicama (npr. s njihovim pobratimskim gradovima u EU-u) ili

bi pokušale da na drugi način prikupe informacije i iskustva o prednostima brže integracije

njihovih država u EU.

Jedan od načina za efikasno jačanje ljudskih resursa jeste učešće na obukama o evropskim

integracijama, što je prepoznalo Vijeće ministara Bosne i Hercegovine te donijelo Odluku o

obaveznim obukama iz oblasti evropskih integracija u januaru 2014. godine i Odluku o uvjetima

i načinu učešća na obukama iz oblasti evropskih integracija 2012. godine. Direkcija za

evropske integracije je i prije toga donijela nekoliko dokumenata koji se na sistematičan način

bave edukacijom državnih službenika, a to je prije svega Plan i program edukacije i stručnog

usavršavanja državnih službenika u Bosni i Hercegovini o procesu evropskih integracija iz

2009 godine.

To je pokazatelj da je postojala i postoji svjesnost o nužnosti edukacija te da se „zbog

dinamičnosti samog procesa, edukacija i stručno usavršavanje državnih službenika o

evropskim integracijama postavlja kao prioritetan zadatak“.45 Pored toga, same kantonalne

vlasti moraju ubuduće planirati sredstva za obuku državnih službenika koji će raditi na ovim

vrlo odgovornim poslovima.

U svim strateškim dokumentima akcenat je ipak stavljen na službenike iz državnih ili (u

nekim slučajevima) entitetskih institucija koji obavljaju poslove vezane za evropske

integracije. To je svakako jedan od faktora koji će utjecati na činjenicu da ekspertiza bude

najniža u kantonalnim administracijama, te da prisutnost i učešće u edukacijama bude na

zanemarivom nivou. Naime, u skladu sa članom 4. Odluke o obaveznim obukama iz oblasti

evropskih integracija obuke su obavezne samo za državne službenike u institucijama Bosne

i Hercegovine. Isti član navodi da službenici ostalih nivoa vlasti mogu prisustvovati obukama,

ali za njih ne postoji obaveza pohađanja.

Ako pogledamo evidentnu listu polaznika seminara iz oblasti evropskih integracija koje je DEI

organizirao u periodu januar – juli 2015., od ukupno 620 polaznika samo ih je 67 dolazilo iz

kantonalne administracije, što je procentualno tek nešto više od 10% svih polaznika.46 Sličan

trend zabilježen je i u prethodnim ciklusima obuka.

45 Direkcija za evropske integracije, Plan i program edukacije i stručnog usavršavanja državnih službenika u

Bosni i Hercegovini o procesu evropskih integracija, Sarajevo, 2009., str. 9. 46 Direkcija za evropske integracije, Evidencija prisustva obukama iz oblasti evropskih integracija za period

januar-juni 2015., 14.7.2015,

http://dei.gov.ba/dei/direkcija/sluzba_za_promociju/obrazovanje/evidencije/default.aspx?id=15470&langTag=bs

-BA


22

U tom su periodu na obukama DEI-ja razmatrane razne teme, kao što je usklađivanje

zakonodavstva, prevođenje pravnih propisa, pretraživanje i pronalaženje EU dokumentacije,

bazni kursevi o IPA programima itd. Prava je šteta da pohađanje obuka nije bilo obavezno za

službenike iz kantonalnih administracija, što bi umnogome utjecalo na brojnost službenika na

njima. To bi svakako stvorilo solidnu bazu kompetentnih i spremnih službenika za proces

evropskih integracija na kantonalnom nivou.

Za davanje mišljenja i samo usklađivanje veoma bitnu ulogu imaju uredi za zakonodavstvo koji

će pored svojih standardnih i klasičnih poslova davanja mišljenja o propisima koji se usvajaju

morati pratiti nivo usklađenosti tih propisa sa zakonodavstvom Evropske unije. Vlada

Federacije BiH je već prije nekoliko godina Uredu za zakonodavstvo Federacije BiH proširila

mandat i dodijelila mu zadatak davanja stručnoga pravnog mišljenja o propisima sa stanovišta

njihove usklađenosti sa zakonodavstvom EU-a i evropskim principima i standardima.

Uredi za zakonodavstvo na nivou kantona još imaju dosta problema, koji se najviše ogledaju

u nedovoljnoj pripremljenosti i manjku edukacija vezanih za evropske integracije. U

pojedinim uredima sistematizacija radnih mjesta nije izvršena, pa im nedostaje i po nekoliko

osoba. Pored toga većina zaposlenih u uredima ne poznaje engleski jezik, a pojedini uredi

nisu ni adekvatno opremljeni.

ZAKLJUČAK / PREPORUKA. Vijeće ministara BiH svojom Odlukom o obaveznim obukama

iz oblasti evropskih integracija već ima instrument kojim je osigurana prisutnost svih

službenike državnih institucija koji se bave pitanjima evropskih integracija. Naša je osnovna

preporuka da kantonalne vlade, po uzoru na Vijeće ministara, donesu odluku o obaveznim

obukama za djelatnike kantonalne administracije.

Obuke DEI-ja iz oblasti evropskih integracija u periodu

januar - juli 2015.

Polaznici iz kantonalnih administracija Ukupan broj polaznika


23

Takva odluka bi se mogla donijeti u koordinaciji svih 10 kantona, uz stručnu i tehničku podršku

DEI-ja i Ureda za evropske integracije Vlade FBiH. Time bi se značajno povećala prisutnost, a

shodno tome i ekspertiza i znanje službenika koji će se u budućnosti aktivno baviti procesom

EU integracija. Pored toga, postoji nužnost organiziranja posebnih obuka samo za predstavnike

kantonalnih institucija iz onih oblasti za koje su već ranije obučeni državni službenici s viših

nivoa vlasti.

To će osigurati da u predstojećim fazama, prije svega kroz proces screeninga i odgovaranja na

upitnike, kantonalni službenici budu bolje pripremljeni, te da im odgovaranje na pojedina

pitanja iz Upitnika neće biti prvo susretanja s izazovima koje donose integracije, kao što je to

bilo 2012. godine. Kantonalne vlade bi tim potezom pokazale da prihvaćaju proaktivniju ulogu

u ovom procesu, dok bi sva tehnička priprema kao i same obuke bile realizirane putem Direkcije

za evropske integracije, kako je i predviđeno Odlukom o uvjetima i načinu učešća na obukama

iz oblasti evropskih integracija.

Eventualno bi se moglo razmisliti i o posebnoj obuci za službenike iz kantonalnih ureda za

zakonodavstvo, a koja bi se fokusirala na harmonizaciju i usklađivanje domaćeg

zakonodavstva s acquisem.


24

ZAKLJUČAK

Ovaj rad otvara pitanje učešća kantona u EU integracijama, kako bi se ono sagledalo sa distance

i da bismo ponudili konstruktivnu analizu trenutnog stanja s nekoliko preporuka o načinima

kojima se može doći do dobrih rezultata.

Evropske integracije su proces u kojem Bosna i Hercegovina može izgraditi svoje institucije i

političku kulturu; one bi trebale da budu interes koji će doći prije bilo kakvih drugih aspiracija.

Jasno je da je BiH do sada sporo (a povremeno nije nikako) napredovala na svome evropskom

putu. Ipak je vidljivo da je u proteklih godinu dana došlo do izvjesnog pomaka. Stvorena je

pozitivna klima koja bi trebala da postane održiva i u budućnosti kada nas očekuju puno

konkretniji i zahtjevniji zadaci.

Iz tog razloga pokušali smo da sagledamo kantone kao dio vlasti koji je sada aktivan učesnik

toga procesa. Rezultati do kojih smo došli predstavljeni su na prethodnih dvadesetak stranica

teksta i otvaraju mnoga pitanja. Naša je osnovna poruka – neophodnost hitnog djelovanja u

ovoj fazi EU integracija. Pokazali smo da će naredne faze integracija doći brže nego što

očekujemo i da sa sadašnjim tempom priprema vjerovatno nećemo biti u stanju uspješno

odgovoriti na sve izazove koji su pred nama.

Nespremnost unutar kantona je očita. Postoji velika razlika između različitih kantona; oni

najmalobrojniji i oni koji imaju najmanje raspoloživih finansijskih sredstava pogotovo treba

da hitno porade na jačanju svojih kapaciteta, u koordinaciji sa svim institucijama

odgovornim za proces evropskih integracija. Zajednički i koordiniran rad treba da postane

praksa, a ne izuzetak.

Buduće odluke treba da prate stanje na terenu. To je važno kako bismo svaku fazu integracija

mogli da dočekamo spremno i bez naknadnih bojazni da ćemo se zaustaviti u procesu. Kako bi

proces evropskih integracija bio uspješan, neophodno je mijenjati i način rada administracije u

kantonima; efikasnost i obučenost morat će zamijeniti sadašnji birokratski način rada. Za

suštinski uspješan proces evropskih integracija meritokratija će u državnoj službi morati da

zamijeni sadašnji sistem koji je ovisan o političkim utjecajima i klijentelizmu.

Odgovaranje na upitnike je prvi zadatak za koji kantonalne administracije već sada treba da

budu spremne. Upitnici će biti zahtjevni iz nekoliko različitih aspekata – glomaznosti odgovora,

vremenskih ograničenja, prevođenja itd. Direktan rad na metodologiji i pripremi odgovara s

kantonima iz područja njihove nadležnosti, kao i na dijeljenim nadležnostima s Federacijom

BiH, nameće se već sada.

Kantoni će i kroz proces usklađivanja zakonodavstva učestvovati u procesu. Harmoniziranje je

i rizik, s obzirom na to da nemogućnost samo jedne institucije da ispuni svoje obaveze može

usporiti ili zaustaviti cijeli proces. Zbog toga je neophodno ukloniti sve nedoumice oko


25

nadležnosti i odgovornosti putem Programa integriranja i njegovo što hitnije donošenje ima

veliki značaj.

Tijela mehanizma koordinacije moraju se uspostaviti što prije te se mora osigurati njegova

funkcionalnost kako bi se pokazalo da li je takav sistem operativan i efikasan. Kantoni već sada

treba da delegiraju svoje predstavnike u tijela u čijem će radu sudjelovati.

Potrebno je raditi na jačanju kapaciteta u kantonima na sveobuhvatan način. Skorašnje

zanimanje za evropske integracije pojedinih kantona moraju pratiti strateški koraci i podrška

institucija s viših nivoa vlasti. EU koordinatori svih kantona treba da dobiju političku i tehničku

podršku za izvršavanje svojih obaveza u procesu integracija. Pojedinim kantonalnim

institucijama, kao što su uredi za zakonodavstvo, treba posvetiti posebnu pažnju u pogledu

kapacitiranosti i kreiranja obuka.

Ozbiljnije faze procesa bit će izazov i za Bruxelles. Bosna i Hercegovina predstavlja i presedan

u historijatu procesa pristupanja; to će biti prva zemlja s tako izraženom decentraliziranom i

kompleksnom strukturom vlasti i podjelom nadležnosti. U proteklim procesima pristupanja koji

su od relevantnog značaja za usporedbu s BiH (pristupanja novih članica 2004., 2007. i 2010.

godine) nije bilo nijedne države koja svojom unutrašnjom strukturom podsjeća na našu zemlju.

Samo ozbiljnim, suštinskim i predanim radom bit će moguće napraviti iskorak u procesu

evropskih integracija i smanjiti zaostajanje u odnosu na ostale države u regiji.

O VPI BH:

Vanjskopolitička inicijativa BH (VPI BH; www.vpi.ba) je domaća nevladina i neprofitna organizacija,

osnovana 2004. godine u Sarajevu, posvećena promišljanju međunarodnih odnosa i euro-atlantskih

integracijskih procesa BiH. Cilj VPI je, pružiti pomoć državnim institucijama pri otkrivanju slabosti i

promociji vrijednosti prisutnih u tim procesima, radi povećavanja efikasnosti bh. institucija u ispunjavanju

predstojećih obaveza.

http://www.vpi.ba/


26

BIBLIOGRAFIJA

Bradvica, Dragan, “Donosimo: Što je Upitnik Europske komisije, tko i kako ga ispunjava, koji su rokovi…”, Dnevni list, 08.02.2016,

pregledano 20.03.2016, http://dnevni-list.ba/web1/donosimo-sto-je-upitnik-europske-komisije-tko-i-kako-ga-ispunjava-koji-su-rokovi/

Commission of the European Communities, Bosnia and Herzegovina 2015 Report, Staff Working Document COM 2015/611 final, Brussels,

10.11.2015.

Commission of the European Communities, Bosnia and Herzegovina 2006 Progress Report, Staff Working Document COM 2006/649 final,

Brussels, 08.11.2006.

Direkcija za evropske integracije, Plan i program edukacije i stručnog usavršavanja državnih službenika u Bosni i Hercegovini o procesu

evropskih integracija, Sarajevo, 2009

Direkcija za evropske integracije BiH, „Upitnik Evropske komisije – put od podnošenja Zahtjeva za članstvo do sticanja statusa kandidata”,

Informativni članci o procesu evropskih integracija, 15.04.2016,

http://dei.gov.ba/dei/dokumenti/informativni_clanci/default.aspx?id=13132&langTag=bs-BA

Direkcija za evropske integracije, Evidencija prisustva obukama iz oblasti evropskih integracija za period januar-juni 2015., 14.7.2015,

pregledano 14.01.2016., http://dei.gov.ba/dei/direkcija/sluzba_za_promociju/obrazovanje/evidencije/default.aspx?id=15470&langTag=bs-BA

European Court of Human Rights, Judgement, Case of Sejdic and Finci v. Bosnia and Herzegovina, Applications nos. 27996/06 and 34836/06,

Strasbourg, 22.12.2009

European Communities, “Interim Agreement on trade and trade-related matters between the European Community, of the one part, and Bosnia

and Herzegovina, of the other part”, Official Journal of the European Union, L233, 30.08.2008.

European Union, "Stabilisation and Association Agreement between the European Communities and their Member States, of the one part, and

Bosnia and Herzegovina, of the other part", Official Journal of the European Union, L164, 30.06.2015

“EWB Interview: Edin Dilberović, Director of DEI of the Council of Ministers of BiH”, European Western Balkans, 25.03.2016, pregledano

30.03.2016, https://europeanwesternbalkans.com/2016/03/25/ewb-interview-edin-dilberovic-director-of-dei-of-the-council-of-ministers-of-bih/

Intervju s državnim službenikom, Direkcija za evropske integracije, Sarajevo, 26.01.2016.

Intervju s državnim službenikom, Ministarstvo vanjskih poslova BiH, Sarajevo, 21.01.2016.

Intervju s državnim službenikom, Predstavnički dom Parlamenta FBiH, Sarajevo, 21.01.2016.

Intervju s državnim službenikom, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 14.01.2016

Intervju s EU koordinatorom, 13.11.2015.

Intervju s službenikom 1, međunarodna institucija, Sarajevo, 15.01.2016.

Intervju s službenikom 2, međunarodna institucija, Sarajevo, 15.01.2016.

“Joksimović: Administracija sposobna i spremna za pregovore”, Progovori o pregovorima, 21.12.2015, pregledano 20.02.2016, http://eupregovori.bos.rs/arhiva-vesti/291/2015/12/21/joksimovic_-administracija-sposobna-i-spremna-za-pregovore.html

“Just how big is the Acquis Communautaire????”, AALEP, 15.04.2014., http://www.aalep.eu/just-how-big-acquis-communautaire

Selimbegović, Vildana, Nije tajna, idemo u EU, Oslobođenje, 12.02.2016

Tatham, Allan, Enlargement of the European Union, Alphen aan den Rijn, Kluwer Law International, 2009

“Usaglašavanje Mehanizma koordinacije: Dogovoreno oko 90 posto rješenja”, Faktor, 21.03.2016., pregledano 17.04.2016., http://faktor.ba/usaglasavanje-mehanizma-koordinacije-dogovoreno-oko-90-posto-rjesenja/

Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, III Podjela nadležnosti između federalne i kantonalne vlasti, US broj 1/94, Sarajevo, 30.03.1994

Vijeće ministara, “Odluka o sistemu koordinacije procesa evropskih integracija u Bosni i Hercegovini”, Službeni glasnik BiH, Godina XX,

Broj 8, 09.02.2016.

“Više od decenije od početka pregovora o SSP-u do predaje aplikacije za članstvo u EU”, Buka, 15.02.2016, pregledano 28.02.2016,

http://www.6yka.com/novost/99321/vise-od-decenije-od-pocetka-pregovora-o-ssp-u-do-predaje-aplikacije-za-clanstvo-u-eu-

Vlada Republike Srbije, Upitnik Evropske komisije, Kancelarija za evropske integracije, EU dokumenti 214, pregledano 20.02.2016,

http://www.seio.gov.rs/dokumenta/eu-dokumenta.214.html

Documents

Kantoni u FBiH- Realnosti i Očekivanja u Procesu Pristupanja EU