KAKO TEČE PROCES SILIRANJA.pptx

8/19/2019 KAKO TEČE PROCES SILIRANJA.pptx

1/62

KAKO TEČE PROCES

SILIRANJA?


2/62


3/62

AEROBNA FAZA

• Započinje nakon košnje a traje svedok u zbijenoj masi ima kisika tedok kiselost ne padne na pH 5,5.

• Ako je silos dobro zbijen i zatvorenmože trajati oko 4-6 sati.

• ovoj !azi temp. se kre"e izme#u

$% i 4% stupnjeva &elzijevi'.• (vdje je najjača aktivnost enzima

koji prisustvuju siliranju.


4/62

AKTIVNA FAZA

• )očinje zakiseljavanjem silirane biljnemase nakon što je potrošen sav kisik.

• (va !aza traje $-* dana, aktivni su

anaerobni mikroor+anizmi koji proizvodeo&tenu kiselinu,nešto mliječne, alko'ol i($.

• ru+i dio aktivne !aze počinje kad pH

padne na oko 5 što ubrzava aktivnostbakterija mliječno kiselinsko+ vrenja kojesu aktivne 6-/ dana ili dok pH ne padnena *,4 do 4,$.


5/62


6/62

STABILNA FAZA

• Započinje nakon prestankaanaerobne mikrobiološkeaktivnosti kada se posti+nedovoljno niska pH vrijednost0dovoljna kiselost1 ili ako sepotroši sav še"er.

• praksi traje do naredne sezonepunjenja silosa.

• Ako nema prozračivanja ili

dodatne vla+e silaža može ostati


7/62

potreba silaže može početi $/dana nakon zatvaranja silosa!

• )2(Z2A3A78 9:(9A• Kisik iz zraka prodire sia" d#i$ od

oko % &e'ar od po(r)i$e i po'i*e ras' i

raz(o+ $epo"e+$i, &ikroor-a$iza&a.• Aero#$i &ikroor-a$iz&i i&a+ po+a*a$

ak'i($os' )'o do(odi do sek$dar$e/er&e$'a0i+e 1po(i)e$+a 'e&p2 pro&+e$e p3

i'd.4 )'o &o"e $e-. 5'+e0a'i $a zdra(+e"i(o'i$+a.

• Rez'a' +e oso#a6a$+e )'e'$i, &iko'oksi$a.


8/62

Značajke biljno+ materijala za siliranje

Značajke koje utječu na lako"u tj.težinu siliranje neke biljke su;

estrukturni u+ljiko'idrati 0nisuvezani u staničnoj stijenki1

)u!erni kapa&itet9adržaj vla+e.


9/62

A


10/62

• Za proiz(od$+ do(o+$e koi*i$e&i+e*$e kisei$e2 #i+$a &asa ko+a sesiira &ora sadr"a(a'i &i$i&a$o :9:2; < )e8era s,o+ '(ari.


11/62

)u!erni kapa&itet je prirodnasposobnost biljne mase da seodupre promjeni pH, osobitozakiseljavanju, što je nepoželjnou pro&esu siliranja.

9adržaj su'e tvari usjeva jedan je

od najznačajniji' !aktora upro&esu siliranja, jer utječe nasve ?zikalne, biološke i kemijske

pro&ese u silosu.


12/62

• @inimalni sadržaj su'e tvari trava zasiliranje je oko $5 kada se ništa ili malo'raniva +ubi o&je#ivanjem silažno+ soka,

a optimalan *%-*5, čime se značajnopove"ava kon&entra&ija vodotopivi'še"era potrebni' za !ermenta&iju.

•

5s+e( &a,$arki +e pri+e siira$+a prepor*+i(opro(e$'i $a *%-5% s(+e"e- zorka.


13/62

• 9mjese trava i djetelina potrebno je provenuti na sadržaj su'etvari izme#u preporučeno+ zama'unarke i trave.

• ijela biljka kukuruza za siliranjetrebala bi sadržavati oko *5

su'e tvari


14/62

• pH vrijednost silaže(ptimalni pH pri kojem se silažakvalitetno može konzervirati je*,6-*,/ za kukuruznu silažu,

• *,B-4,4 za travnu silažu,• a 4,$- 4,/ za silažu od

ma'unarki.•


15/62

• pH vrijednosti silaža varirajuovisno

• o sadržaju su'e tvari biljnemase koja se silira,

• brzini postizanja i očuvanjeanaerobni' uvjeta u silosu,

• še"ernom minimumu,• pu!ernom kapa&itetu biljno+

materijala i temperaturi!ermenta&ije.


16/62

)(C((9D 978A ZA9:2A78


17/62

• Vi)e-odi)$+e 'ra(e i e-&i$oze se siira+ (r-. S'adi+ kada +e 0(a' za&o'a$ rka(a0 is'a2 a +ed$o-odi)$+e &a,$arke

i "i'ari0e iz&e6 s'adi+a &i+e*$e i(o)'a$e zrio#e zr$a "i'ari0a.• 5o#i*a+e$a (a"$os' se kre8e od oko =><

pa +e po're#$o pro(e$+a(a$+e.• Kod siira$+a kkrza &i+e*$a i$i+a

zr$ #i 're#aa #i'i $a do @: zr$a.


18/62

Te,$oo-i+a siira$+a

• Eiljnu je masu najbolje kositikosili&ama s kondi&ionerima0udaraljke ili valj&i1 koji

pokošenu masu +nječe ili lome,pa omo+u"uju brži +ubitak vla+ei kasnije lakše zbijanje u silosu.

Dravnu masu je preporučljivokositi na oko 6 - / &m visine.


19/62

zravno siliranje travne masebez provenjavanja

• Na+(e8i $edos'a'ak izra($o- siira$+a#ez pro(e$+a(a$+a +e -#i'ak,ra$+i(i, '(ari o0+e6i(a$+e& sia"$o-

soka.• O(a+ $a*i$ siira$+a se koris'i (e8i$o&

'a&o -d+e $e&a (re&e$a '+. -d+e

(re&e$ski priike $e doz(o+a(a+pro(e$+a(a$+e.


20/62

• Fukuruz i talijanski ljulj supo+odni za siliranje bezprovenjavanja jer brzo

!ermentiraju dok ma'unarke nisupo+odne zbo+ visoko+ pu!.Fapa&iteta.


21/62

)rovenjavanje biljne mase

9vr'a provenjavanja je pove"anjesadržaja su'e tvari ikon&entra&ije u+ljiko'idrata

topivi' u vodi .Draje različito ovisno o

temperaturama.

. otkosu traje najčeš"e jedandan a u ljetnim mjese&ima odnekoliko sati do pola dana.


22/62

• koli se biljna masa presušimože se uspješno siliratikombiniranjem sa neprovenutom

biljnom masom.• Frma se prije siliranja sje&ka radi

lakše+ zbijanja u silosu i lakše+

osloba#anja stanično+ sadržajašto je preduvjet razvoja bakterijamliječnokiselinsko+ vrenja.


23/62

• uljina sje&kanja biljne mase zasiliranje obično se kre"e od $-4&m ako se silira u tren&' silose a

na 6-$ &m ako se silira u baleovijene plastičnom !olijom.


24/62

Zbijenost silaže

• O z#i+e$os'i sia"e sios o(isi kapa0i'e'siosa2 '+. 'ro)ak skadi)'e$+a kr&e2 'epo'e$0i+a$i -#i'0i ,ra$+i(i, '(ari ko+i

opada+ s po(e8a$+e& z#i+e$os'i.Po're#$o +e is+e0ka$ &as do(o+$o z#i'ida se is'is$e sa( zrak.

• Va"$a +e do#ra ska6e$os' rad$i,

opera0i+a iz&e6 po+a i siosa.• So+e(i ko+i se raz($o&+er$o z#i+a+ iz$ose

%;9@ 0&.


25/62

Golije za zatvaranjesilosa

• ajčeš"e se koriste polietilenske!olije prikladne za tu svr'u.

• (ne ne smiju propuštati kisik,moraju biti jednakomjernedebljine, a trebale bi bititretirane ultravioletnim svijetlom

radi sprečavanja ošte"enjadjelovanjem 9un&a.


26/62

• Ako "e se krma dulje skladištititreba koristii deblje !olije.

• @ora biti rastezljiva oko % uduljinu i $% u širinu, a kodovijanja, svaki naredni sloj trebadobro prijanjati i lijepiti se na

pret'odni.


27/62

Za'(ara$+e siosa

• akon punjenja silosa treba +anajkasnije $-$4 ' zatvoriti.

• ajbitnije koristiti od+ovaraju"u!oliju koja se primjenju i ispodsilaže i kojom se prekriva silaža.

• Fada se prekrije silaža mora se

spriječiti lako otvaranja tj.podizanje !olije npr. opteretitiupotrebljenim automobilskim

+umama.


28/62

• @ože se vršiti i alternativno tj.upotrabom razni' or+anski'

jestivi' bio?lmova.• a rubovima se !ormira

dvostruka !olija.


29/62


30/62

• Golija na površini silosa treba bitipostavljena od stražnje do prednjestrane silosa, a na krajevimapričvrš"ena.

• )rekrivanjem biljne mase postranom i+ornjom !olijom !ormira se dvostruka!oliju na rubnim dijelovima silosa koje je i

najteže dobro zbiti.9ilos treba zatvarati i tijekompovremeni' prekida punjenja, npr.tijekom no"i.

D


31/62

IZ5ZIANJE SILADE IZSILOSA

• Prepor*a se kori)'e$+e s'ro+e(a zaizzi&a$+e sia"e s reza*i&a ko+iod&a, i s+e0ka+ sia" i &o-

s&a$+i'i -#i'ak s,e '(ari.• ai se siosi &o- praz$i'i

sa&o,ra$id#o& -o(eda za )'o +e

po're#$a &i$i&a$a opre&a2 ai +e(a"a$ $adzor da se ,ra$id#e$as'ra$a odr"a(a oko&i'o& #ez

opas$i, d#+e$+a.


32/62

• Nako$ s(ako- izzi&a$+a sioso#a(ez$o po$o($o za'(ori'i.


33/62


34/62

IATI NA 55!


35/62


36/62

TRENC3 SILOS


37/62

• O&e6e$ +e sa @ ii : s'ra$e zido(i&a.• 5$'ar$+a po,a zido(a +e ko)e$a a

(a$+ska s'ra$a oko&i'a.• Zid +e -or$+e& di+e )iri$e %;9@

0& a do$+e& di+e #e'o$ske po*e:9; 0&.

• O(a+ poo"a+ zido(a +e po-oda$ za#rzo z#i+a$+e kr&e.


38/62

SILO JAE

• a$as se $e koris'e.• Pri iz-rad$+i 're#a (odi'i ra*$a o

podz. Voda&a a oko siosa osi-ra'iod(od o#ori$ski, (oda.


39/62

SILO 3RPA

• )ostavlja se na o&jeditom tlu,ula+anja su minimalna, jer se +radibetonska ploča ili se silira na !oliji.

• 2adi što bolje+ zatvaranja, !olija semože podvu"i pod silo-'rpu i dodatnoučvrstiti na preklopima.

• 9ilo-'rpe mo+u biti više od 5 metara.


40/62

• Na$e)e$a /oi+a se pos'p$opria-o6a(a si+e-a$+ '+. z#i+a$+sia"e.


41/62

SILIRANJE 5 VALJKASTE BALEOVIJENE PLASTIČNO FOLIJO

• S(aka #aa preds'a(+a (as'i'i sios.• S(aka k'ra se &o"e zase#$o

siira'i.• Va"$o +e da se 'ra($a &asa po+ +a*e pro(e$e 1od :;9;< s,e '(ari4 ida se s+e0ka $a (e8 d+i$ 19G 0&4

ii se op8e $e s+e0ka kako #ae $e #iiz-#ie s(o+ o#ik2 a i da $e do6e doo)'e8e$+a pas'i*$e /oi+e i k(are$+a

siira$e #i+$e &ase.


42/62


43/62

• Bae &o- #i'i *e(r'as'e ii okr-e.• 7a($i $edos'a'ak o(o- $a*i$a

siira$+a +e z#ri$+a(a$+e (eiki,koi*i$a pas'i*$e /oi+e.

9iliranje biljne mase u plastične vre"e


44/62

9iliranje biljne mase u plastične vre"eI plastična &rijeva

• Fod ovo+ načina siliranja, svježasje&kana biljna masa se dovozido posebno+ stroja koji utiskuje i

zbija biljnu masu u plastična&rijeva. abavka stroja zapunjenje plastični' &rijeva

biljnom masom najve"a jeinvesti&ija ove te'nolo+ijesiliranja.

•

)romjer &rijeva je ,$-*,% m,


45/62

SILIRANJE A35NARKI

• @a'unarke se kose nekoliko puta tijekomsezone, a 'ranidbena im vrijednostvarira ovisno o vremenu košnje, tj.razvojnom stadiju u trenutku košnje iuvjetima okoline.

• :u&erna se u . otkosu kosi u punompupanju, a u ostalim otkosima u početku&vatnje. rvena i ostale djeteline kose seu početku &vatnje 0%-$% pro&vali'biljaka1.


46/62

• a bi se siliranje ma'unarki isplatilopotrebno je ne po+riješiti u za'vatimasiliranje te praviln

•

o izuzimati silažu.• @a'unarke se provenjavaju na *%-5%

su'e tvari.• rijeme potrebno za provenjavanje

varira ovisno od kulture 0npr. &.jetelina se duže provenjava pdlu&erne1.


47/62

• anas se spremaju tzv. složenesilaže, koje predstavljaju potpuniobrok za is'ranu doma"i'

životinja.• (d lu&erne se može napraviti

složena silaža, koja bi sadržavala

/% zelene lu&erne i $% mljeveno+a klipa kukuruza.


48/62

)rimjena aditiva prilikomsiliranja ma'unarki

• Zbo+ visoko+ pu!. Fapa&itetapreporučuje se koristiti aditive.

• Eakterijski inokulanti kao dodat&i

ma'unarkama prije siliranja se češ"epreporučuju od enzimatski' aditiva ilikiselina, jer i' je puno si+urnije ilakše koristiti od kiselina ili

!ormalde'ida.• )omo"u nji' se masi dodaju prirodne

bakterije mliječno kiselinsko+ vrenja.


49/62

9:A


50/62

• 9tadij zrelosti u trenutku košnjeutječe na;

• )robavljivost• 8ner+etsku vrijednost• )o+odnost &ijele biljke za

siliranje.• sjev za siliranje se kosi na visini

od % &m, ako je viša kon&.itrata onda je košnja na visinu

5-$% &m.


51/62

• (ptimalna duljina sje&kanja kukuruznesilaže ovisi o potrebama na voluminoznojkrmi životinja koje "e biti 'ranjene.

• 9itnije se sje&ka za životinje koje imajuskromne potrebe u 'ranidbi volum.'ranivima, za mliječne krave se sje&kaduže.

• uljina sje&kanja biljke kukuruza zrelije+usjeva o+raničena je na %,B5 &m ili kra"eda se spriječi prolaz &ijelo+neprobavljeno+ zrna kroz probavni trakt.

ajčeš"i razlozi korištenja aditiva


52/62

ajčeš"i razlozi korištenja aditivatijekom siliranja

• Zbo+ poboljšanja kvalitete!ermenta&ije, opt. uvjetasiliranja, očuvanja 'ranjivi'

tvari, sprečavanja pojavenepoželjni' or+anizama,sprečavanja kvarenja silaže.


53/62

Fada koristiti aditiveJ

• Fod usjeva manje po+odni' zasiliranje

• Fod siliranja ma'unarki• &ilju smanjenja aerobno+

kvarenja silaže bez obzira napo+odnost usjeva za siliranje.


54/62


55/62

9timulatori !ermenta&ije

• Pos'o+i $ekoiko (rs'aH• %. s'i&a'ori ko+i osi-ra(a+ doda'$i

ako /er&e$'ira+8i sps'ra' s+e(

ko+i se siira• @. s'i&a'ori ko+i oso#a6a+ doda'$i

sps'ra' iz s+e(a• :. s'i&a'ori ko+i o&o-8+

ekas$i+ /er&e$'a0i+ #i+$o-&a'eri+aa $a $a*i$ da s'i&ira+

(e8 prodk0i+ &i+e*$e kisei$e

9timulatori koji osi+uravaju dodatni


56/62

9timulatori koji osi+uravaju dodatnisupstrat usjevu koji se silira

• MELASA - @elasa je nusproizvodu preradi še"erne repe.

• 9adrži oko 5% še"era u su'oj

tvari 0od koji' je najzastupljenijasa'aroza1.

• @elasa se često koristi kao

si+uran prirodni aditiv zasiliranje biljno+ materijala.

9timulatori koji osloba#aju dodatni


57/62

9timulatori koji osloba#aju dodatnisupstrat iz usjeva

• E$zi&i 9 O#i*$o se raspr)i(a$+e&api0ira @ -ra&a e$zi&a o'op+e$i,za+ed$o s i$oka$'i&a @ i'ara

(ode $a 'o$ #i+$e &ase ko+a sesiira.


58/62

n'ibitori !ermenta&ije

• 5 o( skpi$ adi'i(a #ra+a+ sekisei$e 1or-a$ske i a$or-a$ske42 soikisei$a i adi'i(i #azira$i $a

/or&ade,id.• To s adi'i(i ko+i o-ra$i*a(a+

/er&e$'a0i+ i aero#$o k(are$+e .


59/62

Anor+anske kiseline

• Fiseline pove"avaju kiselost medija ipo+oduju stvaranju uvjeta povoljni' zadjelovanje bakterije mliječne kiseline, aparalelno, uništavaju klostridije i kočenji'ov rast i razvoj.

• Fod korištenja kiselina, obavezne sumjere zaštite radnika.

•

ajčeš"e se dodaje mravlja kiselina0//1, sumporna kiselina 0451, !os!ornakiselina 05%1 ili nji'ova kombina&ija


60/62

(r+anske kiseline

• Foriste se radi smanjivanja pHvrijednosti biljne mase, te radisprečavanja rasta štetni'

mikroor+anizama.• Do su mravlja, propionska,

mliječna, o&tena i akrilna

kiselina.

9timulatori e?kasnije


61/62

9timulatori e?kasnije!ermenta&ije

• nokulanti s proiz(odi (isokeko$0e$'ra0i+e pri(re&e$o &r'(+e$i,&ikroor-a$iza&a #ak'eri+e &i+e*$e

kisei$e ko+i #rzo pre'(ara+ s(edos'p$e +ed$os'a($e )e8ere &i+e*$ kisei$.

• )ravilo je; brži pro&es siliranja0brža !ermenta&ija1 manji +ubi&i,a kvaliteta silaže ve"a.


62/62

• I$oka$'i se o#i*$o doda+ raspr)i(a$+e&priiko& p$+e$+a siosa ii priiko& #aira$+a koi*i$i od oko 2G - i$oka$'a

o'op+e$o- @ i'ara (ode ' #i+$e &ase.• Na+*e)8e se pri&+e$++e kod siira$+a0er$e2kkrza2d+e'ei$e2'ra(a i'd.

• S(r,a +e ra$i+i po*e'ak kori)'e$+a sia"e

po-o'o( kod kkrz$e sia"e.

Documents

KAKO TEČE PROCES SILIRANJA.pptx