Kako Financirati Poslovanje Fondovima Rizicnog Kapitala_HVCA_2012!01!20

8/11/2019 Kako Financirati Poslovanje Fondovima Rizicnog Kapitala_HVCA_2012!01!20

1/52

Kakofinancirati poslovanje

fondovimarizinog kapitala?


2/52

HVCA 2011.

Sva prava pridrana.

Nakladnik:

Hrvatska Private Equity i Venture Capital Asocijacija (HVCA), Zagreb

Urednik:

Mirna Marovi,

predsjednica,Hrvatska Private Equity i Venture Capital Asocijacija (HVCA)

Autori:

Marko Makek,lan Uprave,

Nexus Private Equity Partneri d.o.o.i potpredsjednik HVCA

Hrvoje Puljiz,

predsjednik Uprave,Honestas Private Equity Partneri d.o.o.

Duan Banovi,direktor,

Prosperus Invest d.o.o.

Zoran Zemli,lan Uprave,

Alternative Private Equity d.o.o.

Vjenceslav Terzi,

lan Uprave,Quaestus Private Equity d.o.o.

i lan Uprave HVCA

Mirna Marovi,predsjednica HVCA i predava,

Zagrebaka kola ekonomije i management (ZEM)

Grafiko oblikovanje i priprema:

Natalija Parlov Una


3/52

SADRAJ

Uvodna rije 5

Marko Makek

to su fondovi rizinog kapitala i da li je takav fondprikladan za financiranje vaeg poslovanja? 6

Hrvoje Puljiz

Kako privui ulaganje fondova rizinog kapitala? 11

Duan Banovi

Kako se predstaviti fondu rizinog kapitala? 14Zoran Zemli

Proces ulaganja fonda rizinog kapitala 22

Vjenceslav Terzi

Fondovi rizinog kapitala u Hrvatskoji primjeri ulaganja 27

Mirna Marovi

Halo fond spremni smo na investiciju 31

to o ulaganju fondovima rizinoga kapitalakau poduzetnici?

prof.dr. Nikola iak,AKROMION d.o.o. 38

Goran Kolar,AQUA MARITIME d.o.o. 40

Zvonko Biljecki,GEOFOTO GRUPA 42Mirjana Tomaki,HLAD d.o.o. 44

Damir Maruak,JANUs MULTIMEDIJA d.o.o. 46

Viktor Marohni,PET MINUTA d.o.o. 48

O Hrvatskoj Private Equity i

Venture Capital Asocijaciji (HVCA) 50Fondovi rizinog kapitala u Hrvatskoj 51


4/52


5/52

Kontaktirao vas je investicijski menader fonda rizinog kapitala. Predstavio je svoj fond teak

dvjesto milijuna kuna. Kazao je da je Vae poduzee jedno od boljih u Vaoj industriji i da bi

u njegov fond rado uloio nekoliko milijuna kuna. Raspituje se o porijeklu kapitala, vlasnikoj

strukturi poduzea i spremnosti na odricanje jednog dijela vlasnitva u zamjenu za investiciju.

Takoer ga zanima i to razmiljate li o prodaji poduzea nakon nekoliko godina. ok! Nevjeri-ca! Zahvaljujete mu na pozivu i kaete da ete ga nazvati sljedei tjedan te odmah kreete u

akciju kako biste saznali o kakvim se to fondovima radi. Krenimo redom.

Zahvaljujui inicijativi Vlade RH fondovi za gospodarsku suradnju (FGS), nedavno je osnovano

pet FGS / fondova rizinog kapitala koji su prikupili dvije milijarde kuna za ulaganje u prop-

ulzivne investicijske projekte. Budui da se radi o znaajnom iznosu raspoloivog kapitala za

ulaganje u postojea hrvatska poduzea ili poduzetnike pothvate, pripremili smo publikaciju

kao bi se poduzetnici mogli pripremiti za mogue financiranje fondom rizinog kapitala.

to su to fondovi rizinog kapitala i na koji nain ulau? Da li je fond rizinog kapitala pravipartner za Va poduzetniki pothvat? Koje su prednosti, a koji nedostaci takvog naina ula-

ganja? Zato dopustiti ulazak fondu rizinog kapitala u vlasniku strukturu poduzea? Odgo-

vore na ova pitanja moete potraiti u ovoj publikaciji koje Vam predstavljaju predstavnici

drutva za upravljanje fondovima rizinog kapitala i poduzetnici koji su svoje poslovanje fi-

nancirali rizinim odnosno private equity kapitalom.

Nadamo se da smo opravdali povjerenje naih suradnika i svojim prilozima i nainom na koji

smo sve priloge ukomponirali u cjelinu. Posebno bi nam bilo drago da ova publikacija pobudi

Va interes za financiranje poslovanja fondovima rizinog kapitala koji danas predstavljajuznaajnu alternativu klasinim oblicima financiranja poput bankarskog kredita ili leasinga.

Mirna Marovi

Predsjednica,

Hrvatska Private Equity & Venture Capital Asocijacija (HVCA)

Uvodnarije

5


6/52

to su fondovi rizinog kapitalai da li je takav fond prikladan za

financiranje vaeg poslovanja?

Marko [email protected]

Marko Makek je lan Uprave Nexu Private Equity Partnera, drutva za

upravljanje fondovima rizinog kapitala koje trenutno upravlja fondovima

Nexu Alpha i Nexu FGs (Fonda za gopodarku uradnju).

Takoer je i potpredjednik Hrvatke Private Equity i Venture

Capital Aocijacije. Od 2003. do 2008., Marko Makek je zapolen

u Zagrebakoj banci koje odlazi kao direktor Trita kapitala. Od

2000. do 2003. Marko Makek je zapolen u Minitartvu europkihintegracija, gdje odlazi mjeta naelnika odjela analitike u Upravi za

trategiju integriranja.

Diplomirao je na Ekonomkom fakultetu u Zagrebu i magitrirao na

Intitutu za europke tudije sveuilita u suex-u, Velika Britanija,

te e po zavretku kolovanja natavio educirati na nizu eminara

i edukacija u zemlji i inozemtvu iz fere ekonomkih apekata

europkih integracija, te trita kapitala i inveticijkog bankartva.

Fondovi rizinog kapitala su vrsta fondova koji su meunarodno poznati pod pojmom private

equityfondovi (dalje: rizini kapital ili fond), a koji su Zakonom o investicijskim fondovima

u RH definirani kao otvoreni inveticijki fondovi rizinog kapitala privatnom ponudom. Ovi

fondovi ulau sredstva prikupljena od kvalificiranih ulagatelja u fondove rizinog kapitala koji

su, u pravilu, institucionalni investitori (mirovinski fondovi, osiguravatelji i sl.) i velike kom-

panije, te ponekad i fizike osobe koje ispunjavaju kriterij za kvalificiranog ulagatelja. U svojoj

sutini rizini kapital povezuje viak sredstava na tritu kapitala (investitore) s drutvima i/

ili projektima visokog ekonomskog potencijala koji nemaju direktan pristup (institucionalnim)investitorima putem ureenih trita (burze), u situaciji kada poduzetnici / drutva ne mogu

osigurati potrebna sredstva za poslovanje bilo u banci, bilo putem otvorenih investicijskih

fondova ili mirovinskih fondova.

Glavna karakteristika fonda rizinog kapitala je da kao institucionalni investitor ulae vlasniki

kapital na odreeno vrijeme (srednje do dugorono razdoblje koje je uobiajeno 3 7 godina),

iz koje proizlaze sve ostale osobine koje ga ine drugaijim od ostalih financijskih investitora na

tritu. Ulaganje vlasnikog kapitala znai da fond postaje suvlasnikom u trgovakom drutvu

u koje ulae bilo stjecanjem (kupnjom) vlasnikog udjela/dionica od postojeih vlasnika bilo

putem dokapitalizacije ime fond od dana ulaska u vlasniku strukturu dijeli poslovnu sudbinutog drutva. Iz tog je razloga fond iznimno zainteresiran aktivno sudjelovati u poslovanju drutva

te doprinijeti rastu i razvoju poslovanja u svim segmentima u kojima za to ima kompetencije.

6


7/52

S druge strane, osobina ulaganja na odreeno vrijeme proizlazi iz same strukture fondova

rizinog kapitala koji su uvijek osnovani na odreeni rok (uobiajeno 10 godina) u kojem

fond mora uloiti sva sredstva i dezinvestirati ta uloena sredstva te ih, oekivano uveano za

dobit / prinos, vratiti svojim investitorima. Za razliku, klasini otvoreni investicijski fondovi

s javnom ponudom, u koje mogu ulagati svi graani bez ogranienja, osnovani su bez takvog

roka trajanja. Zbog injenice da fond rizinog kapitala osnovan na odreeni rok, fond ve nasamom poetku razmatranja prilika za ulaganja, neminovno, u prvi plan stavlja mogunosti i

opcije za prodaju imovine u koju bi uloio (dionice, udjeli). Upravo iz ovih razloga fond mora

imati mogunost aktivno upravljati svojim ulaganjima i imati odreene mehanizme kontrole i

odluivanja u drutvu u koje ulae, a kako bi mogao utjecati da se nakon ulaganja u drutvo

doista i kreira dodana vrijednost koja e poveati vrijednost drutva i time generirati zaradu

kod izlaza fonda (prodaje) iz vlasnike strukture te da ima mogunost samostalno odrediti

trenutak kada e prodati dionice/udjele u drutvu kada to smatra oportunim.

Postoji iroki spektar oblika i tipova rizinog kapitala, budui da pojam private equitymoeimati razliite (ue i ire) definicije, no sutinski, ulaganja rizinog kapitala mogu se podijeliti

u sljedee glavne skupine prema strategijama ulaganja:

Venture Capital: kategorija rizinog kapitala koja se odnosi na ulaganja, tipino,

u mlada drutva, za pokretanje i rani razvoj ili ekspanziju mladog poslovanja.

Venture Capitalse uobiajeno dijeli na potkategorije u odnosu na fazu razvoja

drutva, od kapitala za rani razvoj kojim se financira pokretanje poslovanja pa

sve do kasnije faze i kapitala za rast koji se koristi za financiranje ekspanzijepostojeeg poslovanja koji generira prihode, no jo uvijek nije profitabilan ili ne

generira potreban novani tok za financiranje budueg rasta drutva.

Growth Capital: odnosi se na ulaganja u vlasnike vrijednosne papire, ug-

lavnom manjinske udjele, u ve zrelija drutva koja trae kapital za irenje ili

restrukturiranje poslovanja, za ulazak na nova trita ili za financiranje veih

akvizicija bez promjena u kontroli nad tvrtkom.

Leveraged buyout (LBO) ili Buyout: odnosi se na strategiju ulaganja u

vlasnike vrijednosne papire kao dijela transakcije u kojoj se aktivira drugodrutvo, poslovna jedinica ili imovina od postojeih vlasnika tipino koristei

financijsku polugu. Drutva koje sudjeluju u ovakvim transakcijama su tipino

zrelije tvrtke koje generiraju dostatni operativni novani tok.

VRSTE RIZINOGKAPITALA

7


8/52

Pored ovih najeih oblika postoje i neki drugi oblici rizinog kapitala kao to su npr. mez-

zanine kapital ili ulaganja u drutva u potekoama u kojima je potrebno provesti znaajna

restrukturiranja.

Dakle, u tom je smislu rizini kapital pogodna opcija ukoliko se eli, izmeu ostaloga, pokre-

nuti novo poslovanje, unaprijediti i razviti postojee poslovanje, promijeniti veliinu drutvai repozicionirati svoj trini udio, uvesti nove proizvode na trite, iskoristiti kreativnost i ino-

vacije, monetizirati dio stvorene imovine, prodati dio ili cijelo drutvo, aktivirati druga drutva

i sl., a da pri tome poduzetnik, odnosno drutvo, ne raspolae dostatnim vlastitim kapitalom

koji bi omoguio realizaciju tog plana te da banke i druge institucije nisu voljne dodatno

financirati drutvo u tu svrhu bez prethodnog jaanja kapitalne strukture drutva.

U kontekstu razvoja poslovanja i osiguravanja potrebnog vlasnikog kapitala, poduzetnicima

su sigurno najzanimljiviji oblici Venture Capital i Growth Capital ulaganja. U oba sluaja,

ulaganjem fonda rizinog kapitala u njegovo drutvo, poduzetnik osigurava kapital za ost-

varivanje poslovnog plana drutva i dobiva partnera koji moe bitno kontribuirati u opera-tivnoj realizaciji tog poslovnog plana. Za uzvrat, poduzetnik se mora odrei dijela vlasnitva

u drutvu te prihvatiti donoenje odreenih poslovnih odluka zajedniki s fondom (odnosno s

predstavnicima drutva koje upravlja tim fondom).

Rizini kapital svoj povrat na ulaganje generira primarno prilikom prodaje svojeg vlasnikog

udjela u drutvu to znai da redovita isplata dividendi po putu nije bitan element, odnosno

bilo kakav preduvjet ulaganja, dapae, svaki e fond preferirati da se eventualni vikovi sred-

stava (dobit) drutva prvenstveno upotrijebe za daljnji razvoj poslovanja (reinvestiraju).

U odnosu na financiranje putem bankovnog kredita, mogu se istaknuti sljedee prednostirizinog kapitala:

Srednje do dugoroan horizont ulaganja;

Predanost razvoju poslovanja i uspjehu drutva sve do trenutka izlaza

(dezinvestiranja);

Solidna i fleksibilna kapitalna osnova za realizaciju plana budueg

rasta i razvoja;

Ne optereuje novani tok drutva kamatama i povratom glavnice,

ve povrat na uloeni kapital ovisi o uspjenosti poslovanja;

Povrati fondu ovise o rastu i uspjehu, to je poslovanje uspjenije to

svi investitori zajedno realiziraju bolje povrate na uloena sredstva;

Ako tvrtka ne ostvari rezultate, fond je rangiran usporedno s dru-

gim dioniarima / udjelniarima, nakon banaka i drugih vjerovnika, i

mogu izgubiti svoje (dio ili cijelo) ulaganje to ih motivira za aktivnu

konstruktivnu ulogu u drutvu;

to je pravi poslovni partner, koji s drutvom dijeli i rizike i rezultate,

s praktinim savjetima i ekspertizom kako bi aktivno kontribuirao

poslovnom uspjehu tvrtke.8


9/52

S druge pak strane, ogranienja vezana uz rizini kapital su primarno sljedea:

Potrebno je neto vie vremena za realizaciju ulaganja s obzirom na to

da fond provodi detaljno dubinsko snimanje poslovanja drutva (due

diligence) prethodno ulaganju, tako da postupak ulaganja moe trajatinekoliko mjeseci;

Poduzetnici moraju dio vlasnikog udjela u drutvu prepustiti fondu,

a time i dio kontrole nad odluivanjem u upravljanju drutvom;

Fond zadrava kontrolu nad odreivanjem trenutka realizacije svojeg

izlaza iz drutva.

S obzirom na to da rizini kapital preuzima znaajne rizike ulaganjem u drutva razliitihstadija razvoja i rizinosti budueg razvoja poslovanja, te uzimajui u obzir uobiajeno vrlo ni-

sku (ili gotovo nepostojeu) likvidnosti svojih ulaganja, investitori u fondove rizinog kapitala

oekuju i (relativno visoke) povrate na ulaganja koji su s time u skladu - povijesno, oekivanja

investitora kreu se na razinama od oko 20-25% godinje.

Uzimajui sve gornje u obzir, fondovi rizinog kapitala zainteresirani su za ulaganja u drutva

s visokim potencijalom rasta poslovanja, kojim upravlja iskusan i ambiciozan tim sposoban re-

alizirati postavljeni poslovni plan u vremenskom razdoblju od oko 5 godina. Ako ima potrebu

za jaanjem kapitalne strukture svojeg drutva i smatra da drutvo ispunjava ovaj naelan kri-terij vezano uz poslovni potencijal i upravljaki tim, tada si svaki poduzetnik kod razmatranja

potencijalne suradnje s rizinim kapitalom treba postaviti sljedea pitanja:

Da li moje drutvo ima proizvod ili prua uslugu s nekom konkurent-

nom prednou ili nekom drugom jedinstvenom prodajnom karakter-

istikom koji e osigurati rast?

Da li ja ili moj upravljaki tim ima relevantno iskustvo u predmetnom

sektoru industrije kako bismo realizirali zacrtane poslovne ciljeve?

Da li imam jasnog vou tima i tim s komplementarnim poljima ek-

spertize, kao to su management, marketing, financije itd.?

9


10/52

Da li sam spreman dio vlasnitva u drutvu prepustiti fondu?

Da li sam spreman odreene strateke odluke donositi zajedno s

nekim izvan mojeg kruga kao to je fond?

Da li postoji realna strategija izlaza iz drutva za sve vlasnike pa takoi fond?

Ukoliko je veina odgovora na gornja pitanja da tada je vrijedno razmotriti opciju suradnje

s fondom rizinog kapitala kao partnerom u daljnjem razvoju drutva.

Uobiajeno je da fond i postojei vlasnik drutva / poduzetnik unaprijed detaljno (ugovor)

definiraju meusobni odnos budueg braka na odreeno vrijeme kako bi se u svakom

trenutku moglo jasno utvrditi to su ije obveze i prava, odnosno tko i na koji nain donosiodluke, a sve u cilju kako poslovanje drutva ne bi bilo ugroeno problemima koji proizlaze

iz vlasnikih odnosa.

Iako im je interes ostvariti povrat na ulaganje svojim investitorima, fondovi rizinog kapitala

itekako vode rauna da nakon njihovog izlaska iz vlasnike strukture drutva ono i dalje

nastavi uspjeno poslovati, na veem stupnju razvoja i sa jo boljom trinom pozicijom od

poetne budui je to preduvjet da doista i ostvare svoj eljeni povrat na ulaganje, ali i kao

bitan element da i ubudue budu poeljnim partnerom poduzetnicima to e im omoguiti

da i ubudue mogu realizirati kvalitetna ulaganja, to, sigurno, ne bi bilo mogue u sluaju

da iza njih ne raste trava.

Na kraju, bitno je istaknuti, da pored funkcije u iju svrhu su primarno osnovani, a to je da

kao financijski proizvod generiraju povrat na ulaganje svojim investitorima, fondovi rizinog

kapitala imaju i svoju znaajnu socio-ekonomsku funkciju budui da kapital ine dostupnim

onim konkurentnim drutvima, poduzetnicima, progresivnim poslovnim idejama i projektima

koji inae nemaju (dostatan) pristup ureenim tritima kapitala i samostalno nikada ne bi

bili realizirani. Jedan dobar dio zasluge za trini poloaj i uspjeh razvijenih gospodarstava

ima i rizini kapital koji je svojim znaajnim ulaganjima, poevi od razdoblja nakon II svjet-

skog rata pa do danas, omoguio stasanje velikog broja kompanija koji su danas izrasla uvodee globalne koncerne, kako u tehnolokom tako i drugim sektorima gospodarstva. Rezul-

tati tog procesa nisu vidljivi preko noi, ali su dugorono iznimno znaajni i vidljivi.

10


11/52

Kako privui ulaganje fondovarizinog kapitala?

Hrvoje Puljiz je predjednik Uprave Honeta Private Equity

Partneri d.o.o., drutva za upravljanje koje upravlja fondom

Honeta FGs. U razdoblju od 2007. do 2010. upjeno e bavi

realizacijom vlatitih projekata kao i polovnim avjetovanjem.

sudjeluje u akvizicijama projektnih drutava kao i u realizaciji

inveticijkih projekata.

Od 2004. do 2007. radi u Minitartvu znanoti, obrazovanja i portakao Predtojnik ureda minitra, gdje je pored zaduenja Predtojnika

ureda minitra imenovan ipred Vlade RH kao Povjerenik za pripremu

kandidature za EURO 2012, Europko nogometno prventvo u

nogometu, to je ukljuivalo organizaciju izrade novih zakonkih

prijedloga iz podruja autorkog prava, poreza, izrada projekcija

ulaganja u infratrukturu i portke objekte. Cjelokupni proce je

prihvaen i potvren od trane Vlade RH.

Hrvoje Puljiz diplomirao je na Ekonomkom fakultetu sveuilita

u Zagrebu, i nakon toga e natavlja profeionalno uavravatite je 2007. godine zavrio polijediplomki tudij Financijki

managament na Ekonomkom fakultetu u splitu.

Hrvoje [email protected]

to trae i oekuju fondovi rizinog kapitala kadarazmatra potencijalna ulaganja?

Fondovi rizinog kapitala trae poduzea sa visokim potencijalom rasta i konkurentnim proiz-

vodima ili uslugama. Vrlo je vano da tvrtkom upravlja kvalitetan i stabilan management

tim sposoban ispuniti dogovoreni poslovni plan. Dodatno, vano je i da postoje kvalitetne

procedure upravljanja ili potencijal uspostavljanja istih u kratkom roku. Vano je da postoje

zajedniki interesi poduzetnika i fonda rizinog kapitala. U zamjenu za ulaganje u poduzee,fond rizinog kapitala oekuje kontrolnu nad upravljanjem poduzeem u donoenju stratekih

odluka, nadzor i jasnu opciju za izlaz.

11


12/52

Kako se fondovi rizinog kapitala odluuju za financiranje poslovanjaili poduzetnikih projekta?

Osnovno pravilo, ukoliko tvrtka ne moe ponuditi perspektivu znaajnog rasta prihoda unutar

pet godina nije vjerojatno da e biti interesantna fondovima rizinog kapitala.

Kod valuacije projekata potrebno je ukljuiti sve dostupne informacije o svim faktorima za

koje je vjerojatno da e materijalno utjecati na fer vrijednost ulaganja, a posebno:

Relativnu primjenjivost koritenih metodologija ovisno o prirodi

industrije i trenutnim trinim uvjetima;

Kvalitetu i pouzdanost podataka koji se koriste u svakoj

od metodologija;

Usporedivost podataka o tvrtkama i transakcijama;

Stadij razvoja tvrtke;

Svaku drugu posebnost tvrtke.

Fondovi rizinog kapitala koriste meunarodno priznate metodologije za procjenu trine vri-

jednosti poduzea u industriji fondova rizinog kapitala (International Valuation Guidelines)

koje ukljuuju diskontiranje novanih tokova usporedbu sa trinim omjerima vrednovanja

tvrtki komparativnih poduzea u regiji i slinoj industriji.

Fond rizinog kapitala dakle zapoinje svoju analizu poduzea s grubom procjenom ispla-tivosti ulaganja koja ukljuuje analizu trita, industrije i ciljane tvrtke. Primjer postupka

ulaganja opisan je u slici 1.

slika 1. to trai rizini kapital kada razmatra potencijalna ulaganja

1 Proizvode i usluge s visokim potencijalom rasta

2 Odrivu prednost nad konkurencijom

3 Atraktivnu stopu povrata na uloena sredstva

4 Kvalitetan i stabilan menadment5 Transparentno poslovanje i detaljan poslovni plan

6 Kontrolni utjecaj, nadzor i jasnu opciju za izlaz

12


13/52

Analiza trita, industrije i ciljanih tvrtki

Prethodna odluka o mogunosti ulaganja

Povjerenikom odboru

Komunikacija s aktualnim vlasnicima i

menadmentom ciljane tvrtke

Due dilligence (dubinsko snimanje)

ciljane tvrtke

Procjena vrijednost ciljane tvrtke i

razmatranje naina ulaganja

Donoenje odluka o investiciji i investiranje

odluka o ulaganju

Odluivanje o prijedlogu ulaganja na

Povjerenikom odboru

Ulaganje u tvrtku

slika 2. Primjer procea ulaganja fonda rizinog kapitala

13


14/52

Kako se predstaviti fondurizinog kapitala?

Duan Banovi je inveticijki menader u drutvu za upravljanje

Properu-Invet d.o.o. koje upravlja fondom rizinog kapitala

Properu FGs. Pojeduje openo znanje iz podruja financija,

raunovodtva, kontrolinga i interne revizije koje je tekao na

rukovodeim poloajima regionalnih tvrtki poput Gorenja, Droge

Kolinke i M sAN Grupe.

Njegova meunarodna karijera obogaena je i viegodinjim radom uneprofitnoj organizaciji International Medical Corp u jeditu u Lo

Angeleu i na projektima u zemljama Itone Afrike. U vojoj karijeri

tekao je iroko radno ikutvo iz vih procea polovne potpore

naglakom na operativnu provedbu tratekih rjeenja financiranja

i angamana kapitala, unaprjeivanja polovnih procea i utava,

analize i provedbe regionalnih tranakcija pajanja i preuzimanja, te

pruanja financijke i polovne podrke inveticijkim i komercijalnim

projektima. Polijediplomki tudij iz polovne adminitracije zavrio

je na Ekonomkom fakultetu sveuilita u Ljubljani. lan je Udruge

ovlatenih financijkih analitiara (CFA Intitute), Udruge za projektnimenadment (PMI), Hrvatke udruge korporativnih rizniara, te

Udruge Controllera Hrvatke.

svoje bogato ikutvo i znanje natoji prenijeti hrvatkim

poduzetnicima kroz projekte i edukacijke programe Hrvatke udruge

polodavaca gdje je redovni predava u programu uavravanja

menadera PUMA.

Duan [email protected]

Za uspjeno pokretanje svakog poduzetnikog pothvata potrebna su najmanje tri sastavna

elementa: ideja, tim i novac. Ideja definira ime e se poduzee baviti, tim nam govori tko

e to voditi i organizirati, dok je novac ekonomska kategorija neophodna za pribavljanje in-

icijalnih resursa potrebnih za pokretanje posla. Veini poduzetnika nedostaje upravo zadnji

element s obzirom da su ta inicijalna ulaganja dosta velika te da je u pravilu potrebno dosta

vremena od poetka projekta pa do prvih novanih tijekova. Svaki poduzetnik dobro zna da je

posebice u dananja krizna vremena vrlo izazovno odraditi taj zaarani krug novca: da bi se

generirao prihod i novani priljev potrebno je neto proizvesti, a zatim to i prodati, a da bi se

neto proizvelo potrebni su strojevi, ljudi, materijal i to sve u pravilu odmah ili u kratkom rokuplatiti. Dalek i rizian je taj put i na njemu poduzetniku svakako treba financijska pomo bilo

u obliku financijske institucije ili kapitalnog partnera.

14


15/52

U ovom lanku prikazat emo kako poduzetnici mogu doi do jednog vrlo zanimljivog i kod

nas dosta nerazvijenog oblika financiranja: fondova rizinog kapitala. Svatko tko je ikad bio

u poziciji da trai novac za privatne ili poslovne svrhe, zna da je rije o dugotrajnom i za-

htjevnom procesu. To u pravilu nije iznenaujue jer niti jedan vlasnik kapitala ne eli svoj

novac povjeriti nekome tko ga nee moi ili nee htjeti vratiti. Na onom tko isti posuuje

stoji zadatak dokazivanja povjerenja i sposobnosti vraanja. No, proces financiranja prekofondova rizinog kapitala najkompleksniji je od svih izvora financiranja koji postoje na tritu.

Rezultat je to njegovih osnovnih karakteristika: u pitanju je dugoroni izvor kapitala na koji

se ne plaaju kamate (bilo redovne ili zatezne), ne postoje klasini instrument osiguranja ili

kolaterali, fond dijeli sudbinu poduzea u dobru i zlu zajedno s preostalim vlasnicima, uz no-

vac se uvijek dobiju strateki, operativni i financijski savjeti te kontakti u poslovnom svijetu.

Sve u svemu, u fondovima ete dobiti poslovnog partnera koji ima isti cilj kao i vi: poveati

vrijednost tvrtke u koju ulae.

Zbog svega navedenoga, sasvim je jasno da e proces koji e voditi do ostvarenja poslov-nog partnerstva biti dug i zahtjevan i da e od poduzetnika traiti maksimalan angaman i

predanost. Uobiajeni put od inicijalnog upoznavanja s fondom do realizacije njegovog ula-

ganja u poduzetniki pothvat prikazuje sljedea tablica.

Tablica 1. Faze procea pregovora fondovima rizinog kapitala

Br. Naziv faze Potrebni dokumenti Cilj pojedine faze

1. Inicijalni kontakt Kratki opis poduzea/projekta Doi do prvog sastanka

2. Prvi sastanak Prezentacija Stvoriti zanimanje

3. Drugi sastanak Poslovni plan Dobiti inicijalnu ponudu

4. Dubinsko snimanjeSvi relevantni pravni,poslovni i financijskidokumenti

Finalizirati pregovore ipokrenuti projekt

Bez obzira to ovaj proces ima definirane faze, svako poduzee proi e kroz poseban i jed-instven proces. Ovisno o pojedinanim karakteristikama projekta, neke faze e trajati krae,

neke due, ali u prosjeku rijetko da e sve skupa trajati manje od 3 do 6 mjeseci. To je vrlo

dugo razdoblje tijekom kojeg e dobar dio vremena kljunih ljudi u firmi biti odvojen od op-

erativnih poslovnih zadaa. Ali, ako se tome pridodaju veliki poslovni potencijali kao i dugi rok

budue poslovne suradnje, svakako je to vremenska investicija koja e se isplatiti.

Prije nego to krenemo u detaljniju razradu svake od pojedinih faza procesa, objasnit emo

stavove i razmiljanja druge strane odnosno predstaviti kako isti proces vide fondovi rizinog

kapitala. S obzirom da je njihov cilj oploditi sredstva koja su dobili na raspolaganje od svojih

investitora, osnovne stvari koje e traiti u svakom razgovoru i dokumentu kojeg e dobiti odpoduzetnika su:

15


16/52

Potencijal rasta prihoda

Profitabilnost

Kvaliteta menadmenta

Trini poloaj

Komparativna prednost

Jasna vizija plana i strategije izlaza iz ulaganja

Svako pitanje bit e postavljeno kako bi se dobili odgovori koji e ih uvjeriti da je upravo

vae poduzee to koje ima sve navedene karakteristike i da je upravo va projekt taj koji se iz

mnotva ponude izdvaja od drugih. Bitno je napomenuti kako fondovi zapravo kupuju va

poslovni plan i investiraju u potencijal firme koji se tek mora ostvariti. Zato je jako bitno imatina umu da je prvi kupac u vaem projektu zapravo sam fond. Ukoliko njega niste uvjerili da

kupi va ideju, teko da ete dobiti priliku isto uiniti i s pravim kupcima. No, proces nikako

i nipoto ne treba podcijeniti. Bez obzira na potencijal vaeg projekta, ukoliko ne doete do

kraja istog, investicija se nee dogoditi. Statistika iz industrije fondova govori da tek 5% od

svih ponuenih projekata fondovima rizinog kapitala uspije dobiti sredstva. To je vrlo mali

postotak, ali svatko tko je proao kroz proces e vam rei da je iz istog neto nauio jer je fon-

dovima stalo do toga da se projekti realiziraju (ne zaboravite da i oni investiraju svoje vrijeme

u razgovorima s vama) kao i da vam pomognu kod svake faze.

Krenimo sada u kratki pregled svake od faza procesa pregovora s fondovima rizinog kapitala.

Inicijalni kontakt

Svatko od nas zna da je prvi dojam uvijek najvaniji. On je prvi korak prema vaem cilju stoga

isti poduzmite sigurno i odluno. U praksi postoji nekoliko naina na koji moete ostvariti in-

icijalni kontakt s fondovima rizinog kapitala. Sljedea slika pokazuje nekoliko od tih naina,

ali i rangira njihovu efikasnost.

slika 2. Kako otvariti inicijalni kontakt

slubeni e-mail,dopi ili fax

Drutvene mreeUzajamni kontakt

ili poznantvoOobno

upoznavanje

najmanje efikano najefikanije

Cirkularni e-mail

16


17/52

Kao to se moe vidjeti, slanje cirkularnih e-mailova koji nisu osobno adresirani teko

e poluiti konkretan rezultat. ak naprotiv, ostavit e pomalo dojam neprofesionalnosti.

Naime, isto kao to vi mislite o sebi i svojoj tvrtci/projektu da ste posebni i jedinstveni, slino

razmiljanje imaju i vae kolege u fondovima. Svatko eli osobni pristup. Upravo zbog toga

osobna upoznavanja, bilo direktno (na konferencijama, seminarima) ili indirektno (uzajamni

poslovni kontakti ili preporuka) daju najbolje rezultate i vrlo esto dovode do eljenog rezul-tata: prvog osobnog sastanka.

Naravno, da bi ste otili u sljedeu fazu razgovora potrebno je probuditi interes kod samih fon-

dova. To je ponajbolje uiniti slanjem ili osobnim uruivanjem kratkog opisa vaeg poduzea

ili projekta (tzv. teasera). Kao to je cilj filmskih najava (forpana) da u par minuta predstavi

dugometrani film, tako je i cilj vaeg teasera da na jednoj do dvije stranice najaviti vas i va

projekt. U to je mogue kraim reenicama (najbolje alinejama) trebate predstaviti:

Vae osnovne informacije (naziv tvrtke, adresa, kontakti, djelatnost,broj zaposlenika)

Opis vaeg poslovanja (proizvodi, usluge, poslovni model)

Pregled vaeg trita (kljuni kupci, trini udjeli, konkurencija,

potencijal)

Kljune osobe (vlasnici, menadment, savjetnici)

Osnovne financijske informacije (prihodi, dobit, ukupna imovina,

financijske obveze, kapital)

Planove razvoja (vai ciljevi, strategija, investicije)

Iznos i svrhu investicije (koliko i zato vam trebaju sredstva)

Ako je mogue dajte svoju radnu verziju na itanje nekome tko nije iz vae tvrtke ili djelatnosti

i provjerite je li im sve jasno. Ne zaboravite da e va teaeritati ljudi koji vjerojatno nisu

nikada uli za vas niti imali prilike raditi u vaoj brani. Takoer preporuamo slanje zanim-

ljivih lanaka ili internet poveznica na iste koje govore u prilog vaoj tvrtci ili projektu.

Prvi sastanak

Dobili ste priliku osobno se predstaviti te je stoga maksimalno iskoristite. Glavni dokument

neka vam bude prezentacija uz pomou koje ete na 15-20 dijapozitiva ispriati sve to ste

predstavili u teaeru. Poglavlja koja morate obraditi su ista, ali sada iskoristite priliku da

prikaete informaciju u vizualnom obliku: slike proizvoda, grafove prodaje i trinih segme-

nata, slike ueg tima, skice proizvodno/prodajnog procesa i slino.

17


18/52

Kod prezentacije se uvijek vodite logikom prolost-sadanjost-budunost:

Prolost prikazuje vaa ostvarenja i poslovne rezultate. Ona je tu da stvori

dojam povjerenja i sposobnosti kod djelatnika fonda.

Zatim izloite vau sadanjost: to radite, kako radite, koji poslovni model

koristite, vaa trenutna trina pozicija, SWOT analiza. Ovaj dio prikazujevae znanje o poslu s kojim se bavite i tu morate briljirati kao i znati svaki

podatak na pamet.

Nakon toga krenite u ono to je fondovima najvanije budunost: kakva

je vizija vaeg poslovanja, gdje elite biti, kako planirate ostvariti svoje

ciljeve i viziju, koliko e vam dugo za to trebati, kakve sve izazove i prepreke

oekujete na tom putu, to vam je potrebno od kapitala da to ostvarite,

kakav financijski efekt oekujete od buduih investicija. Ovdje se elite

prikazati kao vizionar koji vjeruje u svoju ideju i koji zna kako je ostvariti.

Od lanova tima od strane fonda svakako oekujte puno pitanja na koje se prethodno

pripremite. Njihov cilj e na ovom sastanku biti dobivanje to vie informacija o vama i vaoj

tvrtci/projektu. Pitanja poput kako, zato, koliko, kada biti e usmjerena na testiranje vaeg

poduzea, projekta i ideje i stoga budite spremni na provokativna pitanja poput: nitko u

vaoj brani nije jo ostvario takve rezultate, pa zato mislite da biste vi to mogli?. Sve je to

dio procesa eliminacije projekata u iju budunost niti sami vlasnici nisu sigurni.

Drugi sastanak

Ukoliko ste uspjeli uvjeriti investicijski tim u dotinom fondu u posebnost vae tvrtke ili

projekta, vjerojatno ete dobiti poziv na drugi sastanak odnosno cijeli niz sastanaka koji e

ukljuivati upoznavanje s ostatkom tima te eventualno razgledavanje poduzea. Ova faza

predstavljanja jako je fokusirana na dokumentaciju.

Sve to ste do sada predstavili trebat e dodatno proiriti i prikazati u vidu poslovnog plana.

To je poseban dokument kojemu je cilj kvantificirati vau ideju. On mora biti u stanju prikaza-ti: vae osnovne planske pretpostavke, izvore i nain generiranja prihoda, strukturu trokova,

razinu profitabilnosti, vrstu imovine i njene izvore, projekciju novanih tijekova. Ideja je da

pruite djelatnicima fonda dovoljno informacija kako bi oni analizom vaih podataka stekli

uvid u ekonominosti i profitabilnost vaeg projekta te se uvjerili u isplativost ulaganja u isti.

Iako struktura poslovnog plana nije strogo formalizirana, glavni dijelovi bi trebali svakako

sadravati sljedee cjeline:

18


19/52

Tabela 2. struktura polovnog plana

1. Saetak investicije

- kratki tekst koji opisuje priliku za investiranje

- osnovni podaci o tvrtci i projektu

2. Opis poduzea/investitora

- djelatnost, proizvodi, usluge, kapaciteti, resursi, tehnologija

- struktura vlasnitva, djelatnika i povezanih osoba

- ivotopis kljunih osoba

3. Analiza trita

- trite prodaje: kupci, konkurencija, trini udjeli

- trite nabave: dobavljai, ulazni materijal i sirovina- kompetitivne prednosti, SWOT analiza

4. Planovi daljnjeg razvoja

- vizija i strategija razvoja

- pregled buduih investicija

5. Opis projekta

- tehniki elementi ulaganja

- dinamika investicije

6. Analiza investicije

-

osnovne pretpostavke plana

- projekcija prihoda, struktura glavnih trokova,pregled svih izvora financiranja i uvjeti kreditiranja

-

pro-forma financijski izvjetaji (minimalno za 5 godina):bilanca, raun dobiti i gubitka, izvjetaj o novanim tijekovima

7. Ekonomska evaluacija

- dinamika i statika ocjena efikasnosti projekta

- izraun profitabilnosti i rentabilnosti investicije

8. Analiza osjetljivosti

-

evaluacija poslovnih i financijskih rizika

-

izraun praga rentabilnosti investicije uslijed promjenakljunih varijabli (prihodi, trokovi)

9. Zakljuak

10. Prilozi

19


20/52

Osim samog poslovnog plana, oekujte da se od vas trai jo cijeli niz ostale dokumentacije

poput:

Poreznih, financijskih i revizorskih izvjetaja

Analiza trita od strane neovisnih agencija

Popis dugotrajne imovine s procijenjenom vrijednou

Popis svih izvora financiranja (banke, leasing, factoring) s danim instru-

mentima osiguranja

Cilj ove faze je prikupljanje to je mogue vee koliine informacija kako bi se va projekt

odnosno tvrtka to kvalitetnije predstavila internim tijelima odluivanja fonda (uprava, nad-

zorni odbor, povjereniki odbor). Vodite rauna o tome da je dokumentacija koju predajete to

kvalitetnija i bolja, jer e to utjecati na kvalitetu internih izvjetaja koji e vas predstavljati.Ukoliko va projekt i ideja posjeduje osjetljive i intelektualno zatiene informacije, svakako

prije poetka ove faze razgovora traite od predstavnika fonda potpisivanje ugovora o zatiti i

povjerljivosti podataka. Ovu fazu svakako karakterizira obilje upita od strane fonda pa nasto-

jite na iste odgovarati to prije te zaduiti jednu osobu unutar poduzea koja e koordinirati

tijek informacija u oba smjera.

Dubinsko snimanje

Ako ste se uspjeli uspjeno prezentirati i uvjerili predstavnike fonda da ste jedan od sto,

dobili ste kao nagradu za svoj trud pismo inicijalne ponude. Dokument je to koji predstavlja

strukturu potencijalne transakcije kao i osnovne uvjete budue suradnje. Ukoliko obje strane

imaju slina oekivanja to se tie financijskih uvjeta, kreete u zadnju fazu vaih pregovora.

Faza dubinskog snimanja (due diligence) ima za cilj potvrditi sve to ste do sada komunicirali

prema fondu. Ona je nita drugo nego revizija vae dokumentacije i tehniko-ekonomska

procjena vaeg projekta od strane neovisnih strunjaka.

Od svih faza, ovo je najpasivnija to se tie postojeih vlasnika jer trai samo otvoreni pristup

dokumentaciji i kljunim ljudima. Jednom kad se i ovo zavri, pozitivni nalazi due diligencai konana odluka povjerenikog odbora pretvorit e preliminarnu ponudu fonda u finalnu.

Potpisivanjem finalnih ugovora zakljuit e se prethodno opisani proces te zapoeti najzan-

imljiviji dio realizacija projekta i dugogodinja poslovna suradnja s fondom.

Za kraj ovog lanka ostavljam vas s nekoliko savjeta koji e vam svakako dobro doi kad se

odluite potraiti poslovnog partnera u obliku fondova rizinog kapitala.

20


21/52

Va projekt je poseban, ali jedan od mnogih: bez obzira na originalnost vae

ideje, velika je vjerojatnost da su kolege u fondu za istu ve uli. Svaka

vaa komunikacija prema fondu mora govoriti u prilog vae posebnosti i

potencijala jer u protivnom ete biti jo samo jedan od desetine drugih koji

su se predstavili tijekom zadnjeg mjeseca.

Budite strpljivi: va budui odnos s fondom nakon realizacije ulaganja je

poput poslovnog braka zajedno dijelite sudbinu i u dobru i zlu. Shodno

tome svaka od strana u procesu pregovora mora biti vie nego sigurna da

je izabrala pravog partnera i da e se sve obeano i ostvariti. A za stjecanje

takvog povjerenja potrebno je vrijeme.

Uite iz procesa: iskoristite priliku koju ste dobili te uite od drugih.

Nastojite u svakoj fazi pregovora biti bolji i predvidjeti to e vas pitati ili

traiti kao informaciju. U fondovskoj industriji se proaktivnost jako cijeni.

Ne skrivajte informacije i ne sramite se svojih nedostataka: uvijek pruite

vie informacija nego se od vas oekuje. Svako pa i nenamjerno skrivanje

informacija ulijeva nepovjerenje i time umanjuje vjerojatnost dogovora.

Budite svjesni svojih nedostataka i potujte svoju konkurenciju. Za fondove

je to veliki znak zrelosti.

Ne odustajte od projekta/ideje: ponekad odbijenica ili stavljanje vaeg

projekta na led ne znai i kraj procesa. Moda jednostavno u tom trenutku

niste idealan partner fondovima rizinog kapitala ili dotini fond ima

trenutno bolje projekte na stolu. Uporni poduzetnici koji primjenjuju savjetedobivene od fondova, najbolji su profil za budue suradnike.

Sretno!

21


22/52

Proces ulaganja fondarizinog kapitala

Zoran [email protected]

Zoran Zemli je lan uprave Alternative Private Equity d.o.o., drutva

za upravljanje fondom za gopodarku uradnju Alternative Private

Equity FGs, koje upravlja imovinom fonda od 600 milijuna kuna. U

Alternative Private Equity dolazi iz KPMG-a, u kojem je tekao 10

godinje ikutvo na polovima revizije i financijkog avjetovanja.

Zoran je kao voditelj projekata, menader i izvrni direktor avjetovao

klijente pri prodaji, kupnji i financiranju njihovih operacija te vodioprojekte dubinkih nimanja, procjena vrijednoti, pregleda i izrade

polovnih planova kao i trukturiranja tranakcija financijko

raunovodtvenog apekta na mnogobrojnim kupo prodajnim

tranakcijama u Hrvatkoj i Boni i Hercegovini. Zoran je diplomirao

na Ekonomkom fakultetu sveuilita u Zagrebu.

lan je hrvatke udruge ovlatenih revizora kao i udruge ovlatenih

raunovoa Velike Britanije (ACCA).

Preliminarna analiza

Proces ulaganja fonda rizinog kapitala zapoinje analizom ciljane kompanije te trita i

industrije u kojoj ona posluje. Pri analizi ciljane kompanije fond ustvari procjenjuje sadanju

vrijednost kompanije te njezinu sposobnost da kontinuirano stvara dodanu vrijednost (financ-

ijskim jezikom - da ostvaruje prinos na vlastiti kapital iznad troka kapitala).

Nekoliko je kljunih faktora koji utjeu na vrijednost i konkurentsku poziciju kompanije te e

im fond u svojoj analizi posvetiti posebnu panju:

22


23/52

Trite fond e procijeniti veliinu i perspektivu trita nakojem ciljna kompanija posluje, te poloaj ciljne kompanije na

tritu u odnosu na konkurenciju

Rezultati poslovanja fond e analizirati povijesnefinancijske izvjetaje i izvjetaje za management te identificirati

glavne pokretae vrijednosti u ciljnoj kompaniji i rizike koji

se odnose na njih

Projekcije poslovanja (poslovni plan) temeljem analizetrine pozicije i povijesnih financijskih rezultata ciljne kompanije,

fond e procijeniti koliko su realne projekcije poslovanja te koji su

glavni rizici ostvarivanja projekcija

Management fond e u razgovorima s managementomrazjasniti kljune odrednice povijesnih financijskih rezultata, glavne

pretpostavke poslovnog plana i rizike poslovanja ali i stei dojam o

kompetentnosti managementa da nastavi voditi kompaniju.

Fond e preliminarnu analizu ciljne kompanije u pravilu provesti svojim vlastitim resursima,

bez koritenja vanjskih savjetnika.

Predugovor o ulaganju (term-sheet)

Ukoliko nakon preliminarne analize postoji interes fonda za ulaganje u ciljnu kompaniju, fond

(kupac) i prodavatelj e pristupiti pregovorima o transakciji i izradi predugovora koji definira

sve bitne elemente transakcije cijenu i udjel koji je predmet transakcije, nain isplate kupo-

prodajne cijene, uvjete koji se moraju ispuniti da bi ugovor stupio na snagu itd.

Temeljem sklopljenog predugovora kupac uobiajeno dobiva ekkluzivitet odnosno vrijeme

u kojem se prodavatelj obavezuje da nee pregovarati s drugim potencijalnim kupcima. Zato vrijeme, kupac e provesti financijski i pravni due diligence ciljane kompanije koristei

vanjske savjetnike (financijski due diligence uobiajeno provode revizorske kue a pravni due

diligence odvjetniki uredi).

Due diligence dubinsko snimanje

Due diligence, odnosno dubinsko snimanje, odnosi se na niz radnji provjere financijskih, pravnih

i drugih aspekata poslovanja ciljne kompanije koje poduzima investitor prije nego to sklopi kupo-prodajni ugovor da bi dobio odreenu sigurnost u odnosu na imovinu koju kupuje odnosno da bi iden-

tificirao i kvantificirao eventualne rizike koji mogu nastati nakon stjecanja udjela u ciljnoj kompaniji.

23


24/52

Pored financijskog i pravnog, kupac moe poduzeti i operativni due diligence u kojem e

detaljno snimiti poslovne procese ciljne kompanije te procijeniti njihovu adekvatnost, kao i

komercijalni due diligence u kojem e detaljno istraiti poloaj ciljane kompanije na tritu

u odnosu na konkurenciju.

to fond rizinog kapitala mora saznati o ciljnoj kompanijiu procesu due diligence-a?

Provjera prolih financijskih i poslovnih rezultata (track record).

Da li povijesni financijski podaci tono prikazuju poslovanje ciljne

kompanije? U nekim sluajevima, ak i ukoliko su financijski

podaci revidirani, oni ne pokazuju istinito poslovanje. Nadalje, iz

povijesnih rezultata poslovanja iskljuiti utjecaj jednokratnih stavki

(svi jednokratno prihodi i trokovi koji su utjecali na povijesnefinancijske rezultate ali se u budunosti nee opetovano ponavljati

npr. prodaje osnovnih sredstava, rezervacije ili trokovi po

sudskim sporovima i slino)

Procjena sadanjeg i budueg novanog toka.Koliko novca ciljna

kompanije generira? Fond e zanimati projekcija novanih tokova

ciljnog drutva kao i bio kakve razlike izmeu operativne dobiti i

novanog toka

Procjena menadmenta poduzea i mogunosti budue suradnje.Kakav je menadment ciljne kompanije? Fondovi rizinog kapitala,

za razliku od stratekih kupaca, najee nemaju na raspolaganju

menadere koji bi odmah doli raditi u ciljnu kompanije. Stoga e

vrlo bitan faktor u odluivanju o investiciji biti kvaliteta menadmenta

ciljne kompanije

Postojee ili prethodne obaveze i rizici poslovanja.Postoje li bilo kakvi

kosturi u ormaru? Kupac eli tono znati to kupuje i postoje li bilo

kakvi rizici za nastanak naknadnih financijskih obaveza? Npr. mogupostojati porezne obaveze, garancije dane traim stranama ili obaveze

po sudskim sporovima koje nisu prikazane u bilanci ciljne kompanije

Projekcije poslovanja.Da li je poslovni plan ostvariv odnosno da li su

kljune pretpostavke koritene u pripremi poslovnog plana realne? Da

li su poslovni planovi iz prolosti ostvareni? U naoj svakodnevici, vrlo

malo kompanija sustavno priprema financijske projekcije i poslovne

planove, meutim, pri razmatranju potencijalnog ulaganja, fond

rizinog kapitala inzistirat e na pripremi poslovnog plana za razdoblje

do tri do pet godina

24


25/52

Kupoprodajni ugovor (SPA share purchase agreement)

Nakon provedenog due diligence-a kupac i prodavatelj sklapaju kupo-prodajni ugovor u kojem

se detaljno definiraju svi uvjeti transakcije.

Proces provoenja transakcije, od preliminarne analize do sklapanja konanog kupo-prodajnogugovora, je kompleksan i dugotrajan te uobiajeno traje tri do est mjeseci a nerijetko i dulje.

Kako fond rizinog kapitala upravlja rastom kompanije

Fond rizinog kapitala e nakon stjecanja udjela u ciljnoj kompaniji, kroz nadzorni odbor,

upravu ili drugim mehanizmima aktivno upravljati rastom kompanije i pridonositi poveanju

vrijednosti. Posebno, fond e:

Sudjelovati u (re)definiranju strategije poslovanja kompanije (npr.

orijentacija na core business te dezinvestiranje iz svih sporednih i

neprofitabilnih segmenata poslovanja)

Raditi na poboljanju financijskog upravljanja kompanijom te na

postizanju optimalne strukture financiranja kompanije. Uvoenje

procesa financijskog izvjetavanja, kontrolinga i poslovnog

planiranja poveavaju vrijednost kompanije pri dezinvestiranju

Raditi na poveanju prihoda od prodaje identifikacijom i

povezivanjem sa stratekim partnerima, te aktivno raditi na

identifikaciji, preuzimanjima i konsolidaciji kompanija konkurenata

Raditi na poveanju profitabilnosti uvoenjem boljih financijskih

kontrola te boljeg praenja poslovanja

Kvalitetno upravljati ljudskim resursima

25


26/52

Izlazne strategije fonda rizinog kapitala

Fondovi rizinog kapitala uobiajeno su osnovani na ogranieni rok trajanja (tako i Fondovi za

gospodarsku suradnju koji su osnovani na rok od 10 godina). Nakon to ostvari svoje ciljeve

i povea vrijednost kompanije u koju je uloio, fond e traiti mogunosti najprofitabilnijeg

dezivestiranja i povrata uloenih sredstava investitorima u fond. Najei oblici dezinvesti-ranja su sljedei:

Prodaja stratekom partneru odnosno kompaniji iz iste ili sline industrije.

Za fondove je ovo preferirani nain dezinvestiranja budui da je strateki

partner esto spreman platiti viu cijenu (premiju) jer moe ostvariti

prodajne, trokovne i druge operativne sinergije koje financijski investitor

ne moe

Prodaja financijskom investitoru npr. drugom fondu rizinog kapitala.

Ukoliko je hrvatski fond preuzeo, konsolidirao i spojio nekoliko kompanija iz

Hrvatske i susjednih zemalja, kompanija takve veliine moe biti zanimljiva

nekom od veih globalnih fondova koji mogu ostvariti dodanu vrijednost

na veem tritu

Izlazak na burzu. Ukoliko je kompanija dovoljno velika i njezino poslovanje

stabilno, moe biti zanimljiva institucionalnim investitorima, kao to su

mirovinski i dioniki fondovi, te se dezinvestiranje ostvaruje izlaskom

na burzu

26


27/52

Fondovi rizinog kapitalau Hrvatskoj i primjeri ulaganja

Vjenceslav [email protected]

Vjencelav Terzi je lan Uprave Quaetu Private Equity d.o.o.,

drutva za upravljanje fondovima rizinog kapitala koje upravlja

fondovima Quaetu Private Equity Kapital i Quaetu Private Equity

II. svoje ikutvo u Quaetu-u zapoinje 2006. kao inveticijki

menader natavlja i dalje uavrava voj profeionalni rad na

procjeni potencijalnih ulaganja, njihova trukturiranja i provedbe te

naknadnog razvoja i praenja polovanja otvarenih ulaganja.

svoju karijeru u Private Equity indutriji zapoeo je u travnju 2001.

godine u sEAF-u, meunarodnoj menadment tvrtki a jeditem

u Wahingtonu, sAD, jednoj od prvih tvrtki iz te indutrije koje

u polovale u Hrvatkoj. Tijekom petogodinjeg rada u sEAF-u

tekao je iroko ikutvo u Private Equity polovanju. Meu

otalim, njegove dunoti u e atojale od procjene potencijalnih

ulaganja koje je ukljuivalo analizu financijkih izvjea tvrtki,

trita i ektora u kojem poluju te procjenu vrijednoti tih tvrtki.

Nadalje, od trukturiranja i provedbe ulaganja koje je ukljuivalo

izradu optimalnih kapitalnih truktura, pregovaranje klijentima tepripremu i izradu ulagake dokumentacije, i konano od naknadnog

razvoja i praenja polovanja otvarenih ulaganja, ukljuujui

budetiranje, koordiniranje trunih avjetnikih programa, trateko

planiranje te nadzor tvrtke i menadmenta. U razdoblju 2000.

2001. radi kao teajni upravitelj. Vjencelav Terzi je 2000.

godine diplomirao na Ekonomkom fakultetu sveuilita u Oijeku,

mjer financije. Ite godine polae ipit za ovlatenog teajnog

upravitelja. U 2004. godini, zavrava CFA program, trogodinju

meunarodnu edukaciju trunog uavravanja iz podruja

financija, i Private equity management training coure, trunu

edukaciju pod okriljem European Venture Capital and Private Equity

Aociation, krovne europke Private Equity udruge.

Private Equity ili hrvatski termin rizini kapital, koji je u hrvatski jezik uveden tek 2006.

godine s Zakonom o investicijskim fondovima, kada je po prvi put prepoznat kao posebna

klasa imovine, te je u Zakonu dobio i posebnu glavu Fondovi rizinog kapitala, vue ko-

rijene jo iz 1946. godine, kada su u Americi osnovana prve PE firme: American Researchand Development Corporation (ARDC) and J.H. Whitney & Company. Ove tvrtke su prikupile

kapital institucionalnih ulagatelja kako bi potakle ulaganja u tvrtke koje su pokrenuli vojnici

27


28/52

koji su se upravo vratili s bojinica Drugog svjetskog rata. Ako postoji ikoja slinost s Hrvat-

skom, moemo rei da su se prvi Private Equity fondovi u Hrvatskoj pojavili u drugoj polovici

devedesetih godina prolog stoljea, kada su se i hrvatski vojnici vratili sa svojih bojinica. No

naravno, ovi fondovi su doli u sasvim drugoj ulozi, s kombinacijom komercijalnih i razvojnih

elemenata da pokuaju uvesti obrasce korporativnog upravljanja i ulaganja privatnog kapitala

uz pristojan financijski povrat. Jedan takav fond je bio SEAF-Croatia. Njegova razvojna kom-ponenta proizlazila je iz strukture investitora koju su inili USAID, fond Norveke vlade, fond

Finske vlade i slini. Nakon njih doli su i poneki regionalni fondovi (s istim komercijalnim

interesom), kao to je bio austrijski Horizonte Venture Management. Svi ti fondovi su bili

relativno mali te ukupni iznosi ulaganja nisu bili znaajni za gospodarstvo. tovie, njihov

management nije bio javno eksponiran pa njihovo djelovanje nije prepoznato u javnosti, pa

ak ne znaajnije niti u poslovnoj zajednici. Ako bi mogao izdvojiti najvei doprinos ovih fon-

dova, onda bi to bio prvenstveno odgoj kadrova, od kojih su neki do dan danas ostali prisutni

u ovoj industriji (poput autora ovog teksta) ili drugim financijskim sektorima (poput mnogih

njegovih kolega).

iru prepoznatljivost Private Equity fondovi u hrvatskoj dobivaju tek kasnije, kada je osnovan

prvi hrvatski fond rizinog kapitala, Quaestus Private Equity Kapital, i to ponajvie zahvaljujui

iroj javnosti dobro poznatog jednog od njegova osnivaa, Borislava kegre. Dugo vremena to

je bio jedni hrvatski fond rizinog kapitala, tonije od 2003. do 2008. godine, kada se osniva

i drugi fond, Nexus Alfa, a koji su ostali i jedini fondovi do poetka ove godine, kada industrija

doivljava pravi procvat. Naime, poetkom 2011. godine, na Vladinu inicijativu za osnivanjem

fondova za gospodarsku suradnju osnovano je pet novih fondova rizinog kapitala uz tri nova

drutva za upravljanje istima. S obzirom da Vlada RH sudjeluje sa 50% iznosa ulaganja usvih pet fondova, te da je ukupno prikupljeno 2 milijarde kuna kapitala, jasno je da industrija

rizinog kapitala u Hrvatskoj dobiva sasvim novu dimenziju. Uinke iz ove dimenzije moi

emo sagledati tek za nekoliko godina, a u meuvremenu u pokuati opisati uinke nekih od

ulaganja prvog hrvatskog fonda rizinog kapitala Quaestus Private Equity Kapital.

Fond Quaestus Private Equity Kapital je napravio 7 ulaganja od kojih ak 4 u start-up projekte,

tj. moemo rei u ideje o pokretanju odreenog posla. I dok bi ovo mogao biti jedan prosjean

omjer za tzv. venture fondove, koji prvenstveno ulau u start-up projekte ponajprije iz podruja

informacijskih tehnologija ili biotehnologija, ali nikako za vie klasine, maintream, fondove

rizinog kapitala, to fond Quaestus Private Equity Kapital po svojoj vokaciji svakako jest.Meutim, u razdoblju do tada (za tvrtke u RH) nevienom obilju izvora kapitala, prvenstveno

bankarskog, a poneto i burzovnog, to ak nije bila stvar izbora fond menadera, nego gotovo

jedina mogunost da pokua ostvariti oekivane stope povrata.

Od 4 start-up projekta, ak dva su iz telekomunikacijskog sektora. Pa je tako je fond Quaestus

Private Equity Kapital izravno odgovoran za dolazak treeg konkurenta na mobilnom telekom

tritu, vedskog Tele2. Do ulaska Tele2, na tritu je vladao duopol, koji je u mnogoem imao

mnoge karakteristike duopola koje su mogu pronai u gotovoj svakoj ozbiljnijoj knjizi o funk-

cioniranju (ne)trine ekonomije. Uinak koji je ovo ulaganje imalo na trite mobilnih telekom

usluga je toliko znaajan da je teko pronai pravu rije. Ali moda je lake izraziti se u bro-

jkama, pa tako vjerujui izraunu koji je Tele2 napravio, hrvati su na mobilne telekom usluge

28


29/52

od dolaska Tele2 do 2009. (kada je Quaestus prodao svoj udjel u Tele2) utedjeli gotovo 3.5

milijarde kuna. Ovo je izraunato na nain da su na sve potroene minute hrvatskih graana

umjesto plaenih cijena, od koje su neke pale preko 50% od dolaska Tele2, obraunate cijene

koje su kompanije iz duopola zaraunavale prije dolaska treeg konkurenta.

Slian poduhvat je napravljen i na tritu fiksne telefonije, gdje je uloeno u ideju alterna-

tivnog telekom operatera, iz ega je nastala tvrtka Metronet telekomunikacije. Trite fiksne

telefonije je moemo rei do pojave prvih alternativnih operatera bilo u jo teem obliku

netrine utakmice, jer se de factoradilo o monopolu. I danas stari, tzv. incumbentoperater

ima jedan od najviih udjela na tritu u usporedbi s drugim incumbentoperaterima u Europi.

Razlog tome ne treba traiti u nedostatku pojave konkurencije (osim Metroneta tu su jo Op-

tima telekom, Bnet, H1), ve ponajprije u nedovoljnoj liberalizaciji trita i omoguavanju fer

trine utakmice. Kada bi se dostigao vei stupanj liberalizacije i fer trine utakmice brojkesigurno ne bi odstupale od onih na mobilnom telekom tritu, a najbolji primjer su zadnji

javni natjeaji na kojima su pristigle ponude znaajno povoljnije u odnosu na dosadanje

cijene koje javni sektor plaa za ove usluge.

Iz ova dva primjera je vie nego jasan doprinos PE ulaganja ka stvaranju konkurentnosti

unutar odreene industrije, koji u konanici doprinosi stvaranju konkurentnosti cijelog gospo-

darstva kroz efikasnije upravljanje njegovim resursima.

Jo jedan primjer start-up ulaganja u kojem je ostvareno uinkovitije upravljanje resursima

i omoguavanje kvalitetnije razine usluge je ulaganje u specijalnu bolnicu za ortopedskukirurgiju Akromion u Krapinskim Toplicama. Na ideju etvoro vrhunskih hrvatskih ortopeda

o osnivanju privatne bolnice fond Quaestus Private Equity Kapital je 2007. godine uloio

sredstva u ovaj projekt. Bolnica je zapoela s radom u travnju 2008. godine te u 3 god-

ine poslovanja uspjela postati 3. bolnica u Hrvatskoj po broju obavljenih ortopedskih op-

eracija. Govorei o efikasnosti pojedine tvrtke i sektora te u krajnjoj mjeri konkurentnosti

cijelog gospodarstva, ovo je takoer odlian primjer, jer po broju lijenika ortopeda bolnica

Akromion je daleko od broja 3 u Hrvatskoj. Drugim rijeima, doktori u Akromionu nisu nikada

izvodili vie operacija u javnom sektoru nego to to ine sada u vlastitoj privatnoj bolnici.

Mislim da nije potrebno dodatno napominjati da se time viestruko optimizira tzv. hladnipogon bolnice i ostvaruje znatno uinkovitije poslovanje. Znajui koliko se godinje izdvaja

za funkcioniranje zdravstvene zatite u Hrvatskoj, vjerujem da bi se znaajnijim ulaganjima

29


30/52

u privatne zdravstvene projekte (mogui doprinos Private Equity ulaganja) mogle ostvariti

znaajne optimizacije i utede u ovom sektoru, a koje opet u krajnjoj mjeri doprinose veoj

konkurentnosti cjelokupnog gospodarstva.

Pored ulaganja u start-up projekte, Quaestus Private Equity Kapital je uloio i u ve postojee

tvrtke: Hospitalija trgovina, Hlad i Vuli&Vuli. Ulaganje u Hlad i Vuli&Vuli je dobar primjerPE ulaganju u obiteljske tvrtke koje su izrasle do odreene razine, ali za sljedeu fazu, isko-

rak, trebaju dodatni kapital (ne dug), a osim toga i svojevrsnog novog poslovnog partnera,

koji e pored kapitala doprinijeti neka nova znanja i poslovne kontakte u sada zajedniki

posao. Ulaganjem fonda Quaestus Private Equity Kapital u Hlad i Vuli&Vuli, tvrtke koje

se prvenstveno bave preradom voa, pri emu je Hlad vodei u preradi proizvoda smrznutog

voa u Hrvatskoj, a Vuli&Vuli u Srbiji, tvrtke su uspjele ostvariti svoje planove ulaganja

u nove proizvodne kapacitete koji su im omoguili plasman proizvoda na europsko trite.

Doprinos izvoznika s konkurentnim proizvodom za hrvatsku ekonomiju je nepotrebno dodatno

obrazlagati.

Iako prvenstveni motiv Private Equity fondova nije doprinos razvoju pojedinog sektora ili gos-

podarstva u cjelini, ve je to ponajprije motiva da se ostvare visoke stope povrata za ulagae

u fondove, moe se primijetiti da je uglavnom svako ulaganje fonda Quaestus Private Equity

Kapital imalo izrazito pozitivan utjecaj na razvoj pojedinog sektora i ekonomije u cjelini.

Meutim, to ne treba uditi, jer u sutini to su dva komplementarna cilja, jer jedino ako

stvarate tvrtke koje proizvode konkurente proizvode ili pruaju konkurente usluge moete

oekivati da ete ostvariti stope povrata koje vai ulagatelji oekuju od vas (zato su vam

povjerili novce na upravljanje), a u isto vrijeme to je jedini ispravni put za rast gospodarstva

za zdravim temeljima.

Zakljuno, Private Equity ulaganja u Hrvatskoj su imala vie nego pozitivnu ulogu u razvoju

gospodarstva, a nadam se da e odsada u novoj dimenziji fondova za gospodarsku suradnju

nastaviti tim smjerom, ali na jo vioj i znaajnijoj razini.

30


31/52

Halo fond spremni smo na investiciju

Mirna [email protected]

Mirna Marovi je predjednica i jedan od onivaa Hrvatke Private

Equity i Venture Capital Aocijacije (HVCA).

Pokreta je i organizator brojnih aktivnoti HVCA (VentureXchange

south Eat Europe dogaanja, natjecanja poduzetnika i povezivanje

poduzetnika a potencijalnim ulagaima, te uradnja a brojnim

hrvatkim i meunarodnim intitucijama i partnerima). Takoer je

i predava na katedri za financije, Zagrebake kole ekonomije imanagementa (ZsEM).

U Hrvatkoj je bila na mjetu pomonice minitrice u Minitartvu

vanjkih polova i europkih integracija. Prije povratka u Hrvatku

2004. godine, radila je u Londonu za Merrill Lynch (structured

Finance), BNP Pariba (Corporate Finance) i Credit Agricole

Indouez (Corporate Finance). Magiterij u polovnom upravljanju

(MBA) zavrila je na INsEAD-u, diplomirala je ekonomiju na London

schoool of Economic, te je zavrila programe Corporate Finance i

Invetment Management na London Buine school.

Pohaa doktorki tudiji iz financijkog management na

Ekonomkom fakultetu, veuilita u Ljubljani. Urednik je i autor

knjige Financiranje malih i rednjih poduzea (Bionza pre,

2008). Uz materinji hrvatki jezik, teno govori engleki, francuki,

talijanki i panjolki jezik, te dobro vlada rukim jezikom.

Vana je veliina kolaa, zar ne?Prepustiti svoj udio u tvrtki i nije tako teko

Ciljevi (a onda i strategije) poduzetnica i poduzetnika mogu biti razliiti. Ako vodite obiteljsko

poduzee koje mislite prenijeti na svoje potomke, a uz to vam je posao vezan uz kvart u kojem

ivite (jer imate kemijsku istionicu), onda kontaktiranje nekog fonda rizinog kapitala vjero-

jatno nee biti visoko pozicionirano na vaoj listi prioriteta. Budimo iskreni, nee ni on biti

zainteresiran za omanju investiciju. Meutim, poduzetnici koji ele svjedoiti rastu i razvoju

svojeg poduzea zasigurno e potraiti partnera za svoje investicije. Ozbiljni planovi trait

e i ozbiljnog partnera (itaj: fond rizinog kapitala). Uz kvalitetan poslovni plan prepustiti i

veinski udio u tvrtki fondu rizinog kapitala i nije tako teko, ako kola naraste za 150%.

31


32/52

Stoga ukoliko imate propulzivno poduzee sa velikim potencijalom rasta i u mogunosti ste

ostvariti odrivu komparativnu prednost nad konkurencijom, fond rizinog kapitala moe biti

pravi partner za Vas.

Prednosti i nedostaci partnerstva s fondom rizinog kapitala

Nekoliko prednosti koje donose fondovi rizinog kapitala:

privatna poduzea esto su gladna gotovine, to moe rezultirati

izgubljenim prilikama i manjom stopom rasta. Fond rizinog

kapitala moe osigurati obrtni kapital i nove investicije;

privatni poduzetnici esto imaju znatan kapital i imovinu vezanu uz

njihov biznis. Injekcija svjeeg kapitala koji osigurava fond rizinog

kapitala moe osloboditi rezerve gotovine vlasnika poduzea ireducirati njihovu izloenost prema bankama;

prisutnost fonda rizinog kapitala u vlasnikoj strukturi i poslovanju

poduzea osigurava i poboljane odnose s bankarima, dobavljaima

i klijentima;

fond rizinog kapitala prua podrku u pronalaenju drugih i

buduih izvora financiranja za poduzee;

investicijski menaderi fondova rizinog kapitala ne ulau samo

kapital, nego i osiguravaju strateko i operativno znanje i iskustvokako bi poduzetnici bre postigli svoje ciljeve, a od poduzetnika

trae vie standarde u upravljanju poduzeem. Strateko i

operativno znanje i iskustvo moe se pokazati kljunim za

poslovanje poduzea ako doe do krize ili preokreta u poslovanju

poduzea ili na tritu;

takoer, fondovi rizinog kapitala inzistiraju na veim standardima

vezanim uz kontrolu budeta i financija, to najee rezultira i

poboljanim rezultatima;

fond rizinog kapitala je esto zadnja stepenica prema inicijalnoj

javnoj ponudi u kojoj fondovi rizinog kapitala mogu pomoi

pripremiti poduzee za uspjeno uvrtenje na burzu;

Fond rizinog kapitala osigurava izlaznu strategiju iz poduzea.

Ovomu treba pridodati da poduzetnici dobivaju snanog partnera uz kojeg e poveati vrijed-

nost poduzea i preuzeti rizike zajedno s vlasnikom. Neizmjerno je i poslovno i menadersko

iskustvo koje e poduzetnici dobiti tijekom partnerstva s fondom rizinog kapitala. Fondovi

rizinog kapitala poveano ulau u edukaciju zaposlenih, u istraivanje i razvoj, patente,

brand equity, intelektualno vlasnitvo itd.

32


33/52

Treba imati na umu i poznato pravilo, odnosno tzv. sistemski arhetip: uspjeh uspjenima

(Senge, 1990). U situaciji kada odreen broj igraa u nekoj industriji posluje pod jednakim

ili slinim uvjetima, onaj igra koji prvi dobije priliku neim se istaknuti i odraditi neki pro-

jekt prije drugih igraa, dobit e, izmeu ostalog, i nove prilike za uspjeh te e ostaviti druge

igrae daleko iza sebe. Dakle, dok se drugi igrai u vaoj industriji trude pronalaziti tradi-

cionalne izvore financiranja svojih projekata ili o njima razmiljaju, vi moete aktiviranjeminvesticije iz fonda rizinog kapitala bre i kvalitetnije odraditi projekte za koje oni nemaju

resursa i stei nove klijente. Dok vas konkurencija stigne, vi ste opet ispred njih.

Glavni nedostatak partnerstva s fondovima rizinog kapitala ogleda se u svojevrsnom gubitku

neovisnosti u odluivanju poduzetnika jer se za svaku vaniju odluku u pravilu treba usuglasiti

s fondom rizinog kapitala. Fondovi se rijetko mijeaju u operativno poslovanje nakon to se

zajedniki definira i prihvati poslovni plan. Isto tako, tijekom partnerstva uvijek je u podsvijes-

ti poduzetnika prisutna injenica da e fond morati izai iz poduzea i da e taj fond moda

morati prodati svoj udjel dosadanjem konkurentu. To se moe eliminirati ako i poduzetnikodlui istovremeno s fondom izai iz poduzea te time vie zaraditi od njegove prodaje.

Kvalitetno partnerstvo klju je uspjeha. Da bi se ono ostvarilo, nuan preduvjet je da i fond

rizinog kapitala i poduzetnik odgovaraju jedan drugome prema usklaenim poslovnim inter-

esima i ciljevima. Ako taj brak iz rauna ne funkcionira, uslijedi li razvod, poduzetnik bi

mogao biti suoen s fatalnim posljedicama. Usklaivanje poslovnih interesa i ciljeva odvija

se procesom investiranja.

Kako pregovarati s fondom rizinog kapitala?

Pregovori s fondom rizinog kapitala kreu od samog poetka i traju tijekom analize poslovnog

plana i dubinskog snimanja. Ve nakon prvog sastanka i analize poslovnog plana fond rizinog

kapitala alje inicijalno pismo ponude koje predstavlja okvir za strukturu ulaganja. Taj okvir

bit e zatim nadopunjen odnosno izmijenjen, ovisno o rezultatima dubinskog snimanja, koji

esto ukljuuju i miljenje revizora, konzultanata i pravnika.

Osnovne vrijednosti o kojima se pregovara u strukturi ulaganja fonda rizinog kapitala

ukljuuju: (i) vrijednost poduzea, (ii) udio fonda rizinog kapitala u dionicama poduzea te

(iii) na koji nain e se taj udio fonda rizinog kapitala smanjivati ili poveavati u predvienoj

strukturi transakcije. Naime, kako bi interesi menaderskog tima poduzea bili u skladu s

onima fonda rizinog kapitala, esto se primjenjuje struktura u kojoj za ostvarene poslovne

i financijske ciljeve menaderski tim dobiva dio dionica poduzea kao nagradu za svoj rad.

Vano je takoer naelno dogovoriti izlaznu strategiju, odnosno koje su izlazne strategije

mogue i to znae za svakog od partnera u procesu ulaganja.

Prilikom analize ponude fonda rizinog kapitala treba uzeti u obzir financijske i nefinancijske

prednosti sklapanja posla s fondom rizinog kapitala. Tako e esto poduzetnik dati prednost

poznatom i strateki dobro pozicioniranom fondu rizinog kapitala koji je manje vrednovaonjegovo poduzee nego manji i nepoznati fond rizinog kapitala. Naime, uz novac dolazi i

ekspertiza te poslovni kontakti za bolje budue poslovanje i financiranje.

33


34/52

Pregovaraka snaga poduzetnika ovisi najvie o tome koliko je posao razvijen te ima li fond

rizinog kapitala interes za stvaranje dugoronog partnerstva u kojem je prisutna ravnotea

izmeu oba partnera, a ne radi se o ekstremnim uvjetima u korist investitora. Bitno je da,

nakon to je investicija dogovorena, oba partnera rade zajedno i u istom cilju, to je jedino

mogue ako su od poetka oba zadovoljna.

Kako opstati u poslovanju s galopirajuim rastom?

Zadani ciljevi poslovnog plana esto ukljuuju i ambiciozne projekcije dvoznamenkastog rasta

prihoda, a ponekad i profita. Zahvaljujui poboljanim uvjetima poslovanja (budet, financije,

menadment) esto se ostvare vrlo dobri rezultati koji ponekad i premae ciljeve poslovnog plana.

Treba biti svjestan da iza toga stoji znatno povean napor menaderskog tima poduzea i

fleksibilnost reagiranja na potencijalne probleme. Pod velikim pritiskom da se ostvare dogov-

oreni rezultati upravljaka ekipa poduzea moe i ne uspjeti u svojem radu te joj stoga prijeti

smjena. S druge strane, struktura ulaganja fonda rizinog kapitala je takva da menaderski

tim za svoje uspjehe dobiva adekvatnu nagradu: od poveanja udjela u poduzeu tijekom

trajanja ulagakog procesa do poboljane mogunosti i nagrade prilikom izlaza fonda rizinog

kapitala iz poduzea.

Dolazi li eer na kraju: izlazak PE/VC fonda iz poduzea

Izlazna strategija europskih fondova rizinog kapitala razlikuje se ovisno o tome financira li

poduzee venture capital (VC) fond (rane faze i ekspanzija) ili private equity (PE) fond (prven-

stveno preuzimanja). Ukoliko se radi o investiciji VC fonda, najea izlazna strategija je

prodaja stratekom partneru, dok kod PE fonda dominira prodaja drugom PE fondu. Izlaznih

strategija ima zaista puno, i ukljuuju prodaju dionica na burzi putem inicijalne javne ponude

(IPO) i prodaju udjela u poduzeu postojeem menadment timu ili vlasniku.

Kako fondovi rizinog kapitala mogu pokrenuti ekonomijui zato je vano razvijati rizini kapital u Hrvatskoj

Rizini kapital igra kljunu ulogu u ekonomskom rastu i stvaranju novih radnih mjesta.

U periodu od 2000. do 2006. godine fondovi rizinog kapitala investirali su vie od 270

milijardi eura u preko 56 tisua europskih poduzea1. Dodatno, u 2007. godini investi-

rano je 68,5 milijardi eura u europska poduzea2. U 2005. godini rizini kapital donio je

6,5 milijuna radnih mjesta, odnosno vie od 3% radno sposobnog stanovnitva u Europi3.

1 EVCA (2007): Guide on Private Equity and Venture Capital for Enterpreneurs. Bruxelles: EVCA.2 EVCA / PEREP Anaytics (2008): 2007 European Private Equity Activity Survey. Bruxelles: EVCA.3 EVCA, (2007: Employment Contribution of Private Equity and Venture Capital in Europe, studeni 2007. Bruxelles: EVCA.

34


35/52

Istraivanja pokazuju da 0,1% BDP-a investirano u venture capital znai 0,4% rasta BDP-a,

te 0,2% rasta BDP-a za investicije u private equity4.

Iznimno je vana uloga venture kapitala u financiranju istraivanja i razvoja. Poduzea koja

su financirana venture kapitalom u prosjeku troe 50.693 eura po zaposlenom u istraivanje

i razvoj. S druge strane, vodeih 500 europskih poduzea u istraivanju i razvoju troi 8.394eura po zaposlenom za istraivanje i razvoj. Svaki trei zaposlenik u poduzeima financiranima

venture kapitalom radi u istraivanjima i razvoju, a 13% ukupno zaposlenih u tim poduzeima

ima doktorat znanosti5. U Europi su vie od 25% ulagaa u fondove rizinog kapitala mirovin-

ski fondovi, to znai da se povrati ostvareni na ovaj alternativni oblik imovine vraaju u ruke

umirovljenika te time doprinose poveanoj tednji.

Zato je vano razvijati rizini kapital u Hrvatskoj? Rizini kapital pridonosi razvoju i podi-

zanju dinamike gospodarstva iz vie aspekata, tako da:

otvara nova radna mjesta kroz poticanje propulzivnih kompanija

orijentiranih na visok rast, esto u najpoeljnijim granama gospodarstva

poveava konkurentnost efikasnim restrukturiranjem gospodarskih

sektora temeljeno na trinim principima

poveava likvidnost na tritu kapitala ulaganjem dugoronog

vlasnikog kapitala i pri izlasku iz investicije, moguem kotiranju

kompanija na burzi

prua atraktivne investicijske mogunosti za hrvatske institucionalne

ulagae i kompanije privlai inozemni kapital s dugoronim investicijskim apetitom.

Zbog promjena u financijskom okruenju uzrokovanih svjetskom kreditnom krizom poduzet-

nicima su klasini oblici financiranja sve nedostupniji: klasini bankarski krediti su skuplji

i manje dostupni. Zbog nepovoljnih uvjeta na tritu kapitala, financiranje putem izdavan-

ja dunikih (komercijalnih zapisa i obveznica) i dionikih vrijednosnica postalo je gotovo

nemogue. Stoga je mogue oekivati znatan porast potranje za financiranjem putem alter-

nativnih izvora kapitala, ukljuujui fondove rizinog kapitala.

Hrvatska ima znaajan i gotovo u potpunosti neiskoriten potencijal za razvoj ulaganja fon-dova rizinog kapitala. Zahvaljujui Vladinom programu Fondovi za gospodarsku suradnju

(FGS), nedavno su u Hrvatsko poeli s radom pet novih fondova rizinog kapitala (FGS) koji

su prikupili dvije milijarde kuna raspoloivog kapitala. No taj se kapital nee odmah uloiti,

nego kroz predvieno razdoblje od pet godina koliko u prosjeku traje investicijski ciklus fonda

rizinog kapitala. Stoga zakljuujemo da e promijenjeni uvjeti na tritu, prvenstveno tee

dostupni i skuplji bankarski krediti, te znatno poveani iznos raspoloivog kapitala, pridonijeti

da ulaganja fondova rizinog kapitala u Hrvatsku znatno porastu i da u tom podruju Hrvatska

uhvati korak s ostalim zemljama regije, za kojima trenutno zaostaje.

4 EVCA (2007a): Annual Survey of Pan-European Private Equity & Venture Capital Activity Yearbook 2007. Bruxelles: EVCA.5 EVCA, (2007d): Employment Contribution of Private Equity and Venture Capital in Europe, studeni 2007. Bruxelles: EVCA

35


36/52

Hrvatska poduzea financirana fondovima rizinog kapitala

Koji su PE fondovi i u koja hrvatska poduzea dosad ulagali? Primjera financiranja fondovima

rizinog kapitala nalazimo u gotovo svim sektorima, a u Hrvatskoj oni ukljuuju i razliite

firme poput proizvodnje smrznute hrane (Hlad), privatna bolnica (Akromion), maloprodajne

lance (Kozmo, Aqua), distribuciju specijaliziranih proizvoda u autoindustriji (Promotehna),dostava (Overseas Express), arhiviranje dokumenata (Arhiv Trezor) i distribucija konzumne

elektronike (TechnoMax). Slika 3. daje djelomian pregled fondova hrvatskih poduzea finan-

ciranih fondovima rizinim kapitalom.

slika 3. Ulaganja fondova rizinog kapitala u Hrvatkoj

Na nekoliko sljedeih stranica prezentirali smo ukratko motive nekih hrvatskih poduzetnika

koji su se odluili za financiranje poslovanja fondovima rizinog kapitala i kratke profile

njihovih tvrtki.

36


37/52

to o ulaganjufondovima rizinoga kapitala

kau poduzetnici?


38/52

Koja je tajna Vaeg poduzetnikog uspjeha?

Nezadovoljstvo u sveuilinoj bolnici, te nemogunost daljnjeg napredovanja u struci i koritenja

novih tehnolokih dostignua bili su motiv da poinjem razmatrati opciju osnivanja prve privatne

ortopedske bolnice u Hrvatskoj. Rizik tog poduzetnikog pothvata je bio vrlo velik jer sam naputao

vrhunski posao i sveuilinu nastavnu djelatnost. Odluka je bila u trenu, bilo je samo pitanje

pronalaska pravog partnera. Klju sadanjeg uspjeha su prvenstveno ljudi, vrhunski strunjaci koji

su se pridruili projektu i na jednak nain podjelili rizik zahvaljujui povjerenju i dobroj suradnji.

Zajedniki sa timom ljudi smo odluili da e se uspjeh naeg poduzetnikog pothvata bazirati na

vrhunskoj tehnologiji i kvalitetnoj usluzi.

Kako ste ste odluili na financiranje fondom rizinog kapitala?

Fond rizinog kapitala pojavio se kao pravi partner naem poduzetnikom projektu. Na ambiciozan

greenfield projekt trebao je jakog financijskog partnera to smo pronali u Quaestus Private Equity

Kapital fondu.

Koje su osnovne prednosti financiranja fondom rizinog kapitala?

Fond rizinog kapitala se ne mijea u na struan dio posla i preputa nam u potpunosti da sami

posloimo usluge koje emo pruati naim pacijentima. Takoer nam prua i veliku podrku u

boljem upravljanju poslovanja u financijskom i planskom smislu.

Koja su Vaa negativna iskustva s fondovima rizinog kapitala?

Iako je nae iskustvo suradnje s fondom rizinog kapitala vrlo pozitivno, uvidjeli smo da je kod

suradnje s fondom potrebna velika disciplina i preciznost u ispunjavanju investicijskih i poslovnih

planova. Moda bi bilo dobro da imamo malo vie fleksibilnosti i mogunost dodatnog financiranja

koji prelaze unaprijed zacrtane investicijske okvire.

Koje su Vae preporuke za poduzetnike koji razmatraju financiranjeputem fonda rizinog kapitala?

U naem sluaju mi smo u potpunosti pokrenuli poslovanje od nule imali smo ambicioznu ideju

i volju i elju, ali i mogunost dokazati da je na poslovni plan trino prihvatljiv i provediv. U tom

sluaju, fond rizinog kapitala moe biti pravi partner za razvoj start-up poslovanja. Mislim da je

lake onim poduzetnicima koji koriste financiranje za irenje postojeeg poslovanja.

to o ulaganju fondovima rizinoga kapitala kau poduzetnici?

prof.dr. Nikola iakortoped i poduzetnikAKROMION d.o.o.

38


39/52

PROFIL AKROMION

Godina osnutka:2006., poetak rada2007.

Osnivai: Specijalna bolnica za ortopediju i traumatologiju kotano zglobnog sustava Akromion

osnovana je od strane drutva Osteon d.o.o. iji su ulagai Fond Quaestus Private Equity Kapi-

tal i etvoro vrhunskih ortopeda iz Klinike za ortopediju i Klinike za Traumatologiju Medicinskogfakulteta Sveuilita u Zagrebu, prof. dr. Miroslavom Haplom, prof. dr. Nikolom ikom, dr. Deni-

som Trekom te dr. Hrvojem Klobuarom. Akromion je prva bolnica u Hrvatskoj koju financijski

podupire jedan private equity fond.

Broj zaposlenih: 40

O AKROMION-u ukratko:

Glavne znaajke ortopedske bolnice Akromion:

(i) Prva prava e-bolnica u Hrvatskoj;

(ii) Najvei broj vrhunskih strunjaka u jednoj privatnoj ortopedskoj bolnici;

(iii) Najmodernija medicinska oprema sadri tehnologiju integriranih operacijskih sala;

(iv) Vrhunski smjetaj;

(v) Kompletna usluga na jednom mjestu (pregled, operacija, rehabilitacija);

(vi) Izuzetno povoljna lokacija (prirodan i miran okoli).

Vodstvo bolnice ukljuuje ravnatelja bolnice gospodina Branimira uria, dipl.ing., koji ima

dugogodinje iskustvo u sektoru zdravstva temeljem viegodinjeg rada u Plivi i Hospitalija trgovini, i

koji je zaduen za ope i financijsko poslovanje bolnice, a za medicinski dio zaduen je prof.dr. Nikolaiak. Akromion prua osiguranicima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) odreene

operativne zahvate, artroskopiju koljena i ramena te ugradnju umjetnih zglobova. Nakon odreenog

operativnog zahvata u Akromionu bolesnici nastavljaju rehabilitaciju u Specijalnoj bolnici za medicin-

sku rehabilitaciju Krapinske Toplice. Akromion nudi na jednom mjestu kompletnu uslugu - pregled,

operaciju i rehabilitaciju. Pregledi se obavljaju i u Zagrebu u Poliklinici Nemetovoj.


39


40/52

Koja je tajna Vaeg poduzetnikog uspjeha?

Supruga i ja zapoeli smo sa otvaranjem jednog duana u Bolu na Brau 2002. godine. Sljedee

godine krenuli smo u agresivan rast i traenja dobrih lokacija za 5 novih duana koje smo pokrenuli

2003. godine. Ve sljedee godine, 2004., Aqua postaje prepoznatljiv brand. Supruga i ja smo

zaloili svoju imovinu da financiramo nastavak irenja poslovanja koji i nisu bili ba preizdani.

Tako smo se u prvih est godina poslovanja proirili na trideset duana. Razvili smo takoer i nove

franize s naim karateristinim proizvodima.

Kako ste ste odluili na financiranje fondom rizinog kapitala?

Nedostajalo nam je kapitala i znanja i vjetina za daljnje irenje poslovanja. Imali smo veliku elju

da se Aqua proiri i izvan granica Hrvatske. Odluka za partnerstvo sa fondom rizinog kapitala bila

je za ostvarivanje vieg cilja od uspjenog hrvatskog branda napraviti prepoznatljivi mediteranski

brandi i proiriti nae poslovanje na Italiju, panjolsku, Francusku. Stoga smo se odluili za nasta-

vak irenja naeg poslovanja zajedno sa fondom rizinog kapitala, Nexus Alphom.

Koje su osnovne prednosti financiranja fondom rizinog kapitala?

U zadnjih godinu i pol koliko traje nae partnerstvo sa fondom rizinog kapitala napravili smo veliki

iskorak u poslovanju. Sa trideset duana proirili smo se na 75, a to je proirenje prvenstveno

meunarodna ekspanzija. Sami bismo rasli po najveoj dinamici od otvaranja 5-6 duana godinje.

Jedna od vanih prednosti u suradnji sa fondom rizinog kapitala je da smo u potpunosti zadrali

nau kreativnu neovisnost. Najvanije nam je da imamo otvorene ruke za izbor dizajna, proizvodnog

asortimana i drugo. S druge strane, zahvaljujui prisutnosti fonda rizinog kapitala uspjeli smo

bolje posloiti poslovanje tvrtke u pogledu izrade poslovnih planova, predviana novanog toka,

kontrole i monitoringa poslovanja. Dodatno, bankari prema nama imaju sasvim drugi odnos. Nije

isto kada u banku doete samostalno ili kada je uz Vas private equity fond. Stoga znatno smo dobili

i na ozbiljnosti u stavu banaka prema financiranju naeg poslovanja.

Koja su Vaa negativna iskustva s fondovima rizinog kapitala?

Za sada u ovih godinu i pol dana suradnje i partnerstva sa fondom rizinog kapitala nismo imali

nikakva negativna iskustva.

Koje su Vae preporuke za poduzetnike koji razmatraju financiranje

putem fonda rizinog kapitala?

Svaka tvrtka koja eli napredovati i rasti bi profitirala od fonda rizinog kapitala. Proces pregov-

aranja i dubinskog snimanja tvrtke je vrlo ozbiljan proces koji traje od tri do pet mjeseci. U tom

procesu obostranog upoznavanja ve se vidi da li postoji mogunost ostvarivanja stratekog part-nerstva izmeu fonda i poduzetnika.


Goran Kolaroniva i poduzetnikAQUA MARITIME d.o.o.

40


41/52

PROFIL AQUA MARITIME d.o.o.

Godina osnutka: 2002.

Osnivai:uva i Gordan Kolar

Broj zaposlenih:90 (60 stalno zaposlenih i 30 sezonskih radnika)

Broj duana 2011:75 (48 u RH, 27 u inozemstvu: Italija, panjolska, Makedonija, Slovenija,

Bugarska, Grka, Crna Gora, Australija, Maarska, Francuska), od toga 21 novi duan u ovoj

sezoni (6 u RH, 15 u inozemstvu)

Izvoz (% od ukupnih prihoda):16.09%

O tvrtki AQUA MARITIME ukratko:Aqua Maritime obiteljska je brzorastua tvrtka specijalizirana za

dizajn, distribuciju i prodaju prigodnih, jedinstvenih i prepoznatljivih odjevnih predmeta i prateih

proizvoda namijenjenih turistikoj potronji. U 2002. godini zapoinje s poslovanjem prvi Aquin

duan u Bolu na otoku Brau. U prvoj godini poslovanja otvara se ve 5 novih duana, te se

poinje sudjelovati na poznatim meunarodnim sajmovima (Ambiente u Zagrebu, MACEF Milan,Ambienta, Frankfurt). 2008. godine se potpisuje ugovor o co-brandingu s poznatim svjetskim

proizvoaem japanki Havaians. Osnovna strategija rasta Aqua-e je izuzetno atraktivan i efikasan

vlastiti franizni model, koji je generator irenja na meunarodna trita. 2009. godine u tvrtku

ulazi investicijski fond rizinog kapitala Nexus ALPHA, s ciljem osiguravanja obrtnog kapitala za

daljnju ekspanziju poslovanja. Sa ulaskom ovog private equity investitora tvrtka dobiva snanog

partnera koji s AQUA-om dijeli rizike i uspjehe, te s praktinim savjetima i ekspertizom doprinosi

daljnjem poslovnom uspjehu tvrtke, a to se i odrazilo na porast poslovnih prihoda od 36%, te zna-

tan porast broja duana, sa 31 u 2008. na 75 u 2011., prvenstveno kroz snanu meunarodnu ek-

spanziju. Tako se poetkom 2010. otvara i vlastita tvrtka u Italiji, u kojoj danas posluje 6 duana,

kao nositelj razvoja za zapadnu Europu. U slijedeem razdoblju namjera je proiriti poslovanje

putem franiza prvenstveno na tritima medite

Documents

Kako Financirati Poslovanje Fondovima Rizicnog Kapitala_HVCA_2012!01!20