poslije balkanskih ratova i povlaenja Turskoga Carstva sa Balkana, desio se obraun saveznika Srbije, Crne Gore, Grke, te s druge strane Bugarske, a razlog je bio podjela Makedonije;

Makedonija je sluila u tom ratu kao mamac i Centralnom savezu (Njemakoj, Austro-Ugarskoj) da bi u ratu pridobili Bugarsku, a kao nagradu Makedonija je trebala pripasti bugarskoj dravi;

u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca Makedonci nisu imali nikakvih prava,trailo se od njih da se odreknu svoga imena vladao je teror bugarskih eta, a u Grkoj nije se smjelo spomenuti ime Makedonija;

u novonastaloj jugoslavenskoj dravi Makedonija je tretirana kao Juna Srbija;

pojava komunistike partije i antifaistikog pokreta djelovalo je na rjeavanje nacionalnoga pitanja u Makedoniji;

u skladu s tim zbivaju se i u kulturi neke promjene: sastanci studentske i radnike omladine, filozofsko marksistike debate, i u asopisima Iskra, Bilten maldih, Glasnik skopskog uenog drutva, Godinjak skopskog Filozofskog fakulteta, pojaana je aktivnost u rjeavanju nacionalne problematike;

makednoski jezik je takoer traio svoje pravo i mjesto, te je na sceni Narodnoga teatra u Skopju zazvuala i makedonska rije;

i u dramskim tekstovima Vasila Iljoskog, Antona Pnova, Riste Krlea, te pjesnika Koe Racina;

Vasil Iljoski je jedini makedonski pisac koji je pet desetljea ostao angairan u dramskom stvaralatvu ispisavi zanimljivo poglavlje povijesti makedonske povijesti;

Ante Panov se takoer bavio dramskim stvaralatvom i nije se zanimao za aspekt tradicije, ve za posljedice u vezi sa pealbarstvom;

motiv odsutnosti mukarca koji je u dugo tuini, ponekad se ne vrate kui, inspiriralo ga je da napie dramu Pealbari;

Risto Krle je svojim dramskim djelom obiljeio stvaralatvo izmeu dva svjetska rata;

drame su mu izvoene u skopskom pozoritu, a najznaajnije su Milijuni muenika, Antica, Novac je ubojstvo; uglavnom je predstavljena socijalna tematika;

Koa Racin je najznaajniji pjesnik iz ovoga perioda; roen je u Velesu u grnarskoj obitelji; socijalne prilike mu nisu omoguile pristojno obrazovanje;

bio je jasno opredijeljen za radniki pokret i sudjelovanje u njemu;

od 1936. godine do pjesnikove smrti ispunjeno je proturjenostima: borbama i iskuenjima, depresijama i optimizmom;

kasnije sudjeluje i u oslobodilakom ratu;

iza sebe je ostavio zbirku stihova Bijela svitanja (Beli mugri);

zanimala ga je filozofija i historiografija, a javlja se i kao knjievni kritiar;

prouava Hegelovu filozofiju, pa se odluuje napisati esej Hegel i njegovoj filozofiji;

kasnije objavljuje esej Znaenje Hegelove filozofije; u ta dva rada problematizira pojmove apsolutnog duha i njegovo samokretanje napisao je i raspravu Dragovitski bogumili na hrvatskom i srpskom jeziku obradio je smisao i znaenje bogumilskih pokreta;

napisao je i roman Opijum koji je izgubljen; u zagrebakoj Literaturi objavljena su samo dva kraa ulomka tog romana, pa su to jedini tragovi o njegovu postojanju;

posijeratna knjievnost se moe podijeliti u nekoliko faza:

prva je odmah poslije rata, a dominira poezija; najznaajniji pisci u ovoj fazi su Aco opov i Slavko Janevski;

u drugoj fazi dolazi do razvoja romana, a djela Stale popova otkrivaju ivot makednoskih seljaka; u ovom periodu pojavljuje de i Vezilja Blaa Koneskog, a ta je zbirka pobudila za mit i legendu;

Slavko Janevski (1920) smatra se najplodnijim makedonskim piscem, sudjelovao je u narodnooslobodilakom ratu;

osnovao i ureivao knjievne novine za djecu Pionir i Titove;

bio je urednik asopisa Sovrmenost, Nov den i Horizont;

bio je scenarista i redatelj, a lan je MANU od njezina osnivanja;

autor je sljedeih djela Krvava niza, Pruga mladosti, Dve marije, Egejska barutna bajka, Hljeb i kamen (poezija) itd.

Blae Koneski (1921) izrazita je stvaralaka linost u podruju makedonistike kao znanosti, ali i u knjievnosti;

poznat je lingvist, esejist, pjesnik, pripovjeda;

prvi je predsjadnik MANU i dopisnik JAZU i SANU;

objavio je Gramatiku makednoskoga jezika, Povijest makednoskoga jezika, te knjige Besjede i Ogledi;

pisao je poeziju: Most, Zemlja i ljubav, Pjesme, Vezilja itd.

Aco opov (1923 1981) pisao poeziju i prevodio stihove; bio uesnik NOB-a;

poslije osloboenja bavio se kulturnim djelatnostima;

bio je urednik asopisa Novi den, Idnina, Soveremnost i novina Horizont;

bio je lan MANU i dopisnik SANU;

objavio je zbirke Pjesme, Pruga mladosti, Vjetar nosi lijepo vrijeme, zagledan u pepeo;

zbirka Pjesme prva je makedonska individualna knjiga poezije, objavljena jo u doba NOB-a;

njegova poezija doputa viestruka i proturjena tumaenja;

zanimljivo je da se njegovoj poeziji moe pristupiti sa knjievnoga i filozofskoga aspekta;

to potvruju pjesme grozomor, Zlatni krug vremena, Tualjka s one strane ivota; opov u posljednjoj pjesmi s aspekta boli postavlja vjeno pitanje o biti ovjeka:

ovjek sam. A to je ovjek?

Preda mnom praznina, nada mnom praznina,

praznina to sama se pali;

u poetku je ta idejaq obeavala prosperitet i duhovnu obnovu, meutim junoslavenski prostor u periodu izmeu dva svjetska rata zapada u krizu i dekadenciju;

modernizam Zapada se javlja sa zakanjenjem; modernizam je jedino prisutan u hrvatskoj i slovenskoj knjievnosti, u srpskoj je rije o parnaso simbolikim tendencijama;

povijesni in stvaranja prve Jugoslavije u politikom smislu izgledao je vrlo pogrean;

negacija jugoslavenstva od strane politike Jugoslavije; ovinizam; sukob tradicionalist i modernista;

Miroslav Krlea jedino knjievno ime koji je ideju jugoslavenstva shvaao drugaije;

dugo je smatran najmodernijim piscem jugoslavenske knjievnosti;

kritizirao je nacionalizam i ovinizam, dao ideji jugosl.smisao

socijalna literatura- Duan Vasiljev, Dragia Vasi antiratne teme;

nova struja futurizam, ekspresionizam, zenitizam, univerzalizam, kosmizam - skandaliziranje od strane modernih pjesnika;

na drugoj strani su tradicionalni pjesnici, branitelji reda u literaturi;

zadaa umjetnosti poezije u to doba; pjesnici po intuiciji - oni na neki nain u poeziji daju naslutiti neke nove tendencije, a proklamuju svemo poezije i trude se pronai jedinstven izraz;

VOJISLAV ILIC vojislavizam;

jedan od najznaajnijih pjesnika ovog razdoblja;

s njim zapoinje umjetnika poezija;

vrijeme njegova stvaranja pripada postromantizmu; Jaki, Kosti;

Skerli ocjenjuje njegopvu poeziju kao pruromantiarsku;

motivi: klasika antiki motivi Koritntska Hetera, Tibulo, kritika Obrenovieve Srbije;

zaborav pjesnika;

Sivo sumorno nebo, Vee, pesimizam, dekadencija

Vladislav Petkovi Dis boem, pesimizam, nesrea i tuga;

Utopljene due projekcija stvarnih dogaaja;

kontradiktoran spram suvremenih dogaanja u Srbiji;

Tamnica, Nirvana, Moda spava; avangarda francuska rije iz vojnog argona;

ekspresionizam;

nadrealizam;

futurizam;

dadaizam;

impresionizam; modernizam moderna;

velika istaknutost u medijima;

ii u korak s modom;

duh vremena Zeitgeist;

kulturni temelji modernizma: kljuni izumi modenosti.

skolonost eksperimentu;

Marinetti manifest;

slijepiti stvari;

Picaso;

Odnos umjetnosti; interkulturalna bosanskohercegovaka scene uvjeti za interkulturalnost ili za monokulturalnost;

pitanje pluraliteta, otovorenosti spram susjedaa ili zatvorenosti i zagledanosti u sebe;

pitanje multikulturaliteta;

bosankohercegovako razumijevanje drugih;

jezike barijere uvjeti za razumijevanje;

pitanje bosanskoga jezika unutar junoslavenske interliterane i interkulturalne zajednice;

promoviranje bonjakog kao bosanskog;

razdvanje i dijeljenje srpske i hrvatske kulture u BiH;

Jones smatra da je Bosna shvaena kao metafora otvrenosti, multikonfesionalnosti i interkulturalnog dijaloga;

svijest o graanstvu neto to nedostaje da bi se ideja intekulturalnosti mogla ostvariti u sadanjem bosankohercegovakom kontekstu;

pitanje nacije ili etnija uvijek naruava ideju o graanstvu;

definiranje kulture: suprotstavljenost pojmu prirode;

u engleskom jeziku pojam je povezan s rijeju poljodjelstvo jer je to jedan od izvornih znaenja pojma culture;

i rije cuolter u svezi je s kulturom a oznaava crtalo, a srodna je rijei culture to znai no pluga;

Dinko imunovi

motivi iz narodne knjievnosti;

tradicija;

Mrkodol, Mladi dani, Alkar, romani Tuinac, Porodica Vini;

Duga rodna perspektiva itanja;

patrijarhalna kulturna matrica;

simbolizam;

strani uzori;

nesudjelovanje u vrtlogu knjievnih borbi;

novi metodski postupci;

patrijarhalna ognjita;

kritika o njegovim djelima;

drugaija sredina i svijet;

Ivo Vojinovi

zaviajni pisac;

napisao je: Ekvinocij, Dubrovaka trilogija, Smrt majke Jugovia, Lazarevo vaskrsenje itd;

motiv Dubrovnika;

opsjednut je vizijom tog grada;

Gustav Krklec

definirao je svoju poeziju u pogovoru sabranih djela;

jednostavna i ista, vedra u isto vrijeme opsjednuta smru;

matoevski feljton uporedo sa poetskim izriajem;

zaviajna preokupacija;

rana poezija najmlaeg jugoslavenskog pjesnika bila je povezana nekim nevidljivim nitima za Nazorov pjesniki svijet;

Srebrna cesta;

kritika o Srebrnoj cesti;

boja;

koloristika intonacija

mogao je biti pjesnik ditiramba i vedrine ivota;

rijetki su trenuci kada se pjesnik oslobaa smrti;

egzistencijalna pitanja u zbirci Nove pjesme;

slikar pejzaa;

usporedba izmeu Srebrne ceste i ostalih knjiga;

ljubavni motivi;

dekadencija u stvaranju;

Interteksualnost

naziv je dala Julija Kristeva da obiljei aktivan odnos teksta kao mree znakovnih sustava sa sustavima oznaiteljskih praksi njegove kulture;

pisivanjem raznovrsnih kodova, diskursa i nedeiskurzivnih praksi u prostor teksta ona je eljela opovrgnuti njegovu samodostatnost na kojoj su inzistirali strukturalisti;

u svojem je kritikom usmjerenju prema strukturalizmu pribjegla Bahtinovu pojmu dijaloga i srodnih pojmova polifonije, dvoglasne rijei, tue rijei, raznorjeja i sl. koji su i sami nastali u slijedu Bahtinove dugotrajne polemike sa formalizmom;

dok se Bahtin usredotouje na iskaz, Kristeva uzima za polazite tekst kao poprite permutacije i transformacije drugih tekstova;

Kristeva opisuje tekst kao produktivnost, permutaciju tekstova, intertekstualnost: na prostoru jednog teksta kria se i meusobno neutralizira mnogo iskaza koji potjeu iz drugih tekstova;

Barthes misli da intertekstualnost unosi u teoriju teksta sav obujam njegove drutvene dimenzije, ali ne dlijedi puteve njegova utvrdljiva porijekla, voljnog

oponaanja, nego slijedei puteve diseminacije;

treba naglasiti da se ni intertekstualnost u Kristeve, kao ni dijaloginost u Bahtina ne odnose na pojavu neposrednih i namjernih citata, na tehniku kolaa ili na patchwork kombiniranje dijelova tuih tekstova, pa ni na aluzivni naboj kojim tekst moe uvijenoili otvoreno zahtijevati da ga itaju

Miroslav Krlea

najznaajnije ime na hrvatskoj i jugoslavenskoj knjievnoj sceni meuratnog i poslijeratnog razdoblja;

ljeviar po uvjerenju; marksist, impresionist, avangardist, socijalist, pacifist;

zbiraka novela Hrvatski bog Mars zasnovana je 1917.godine i uglavnom su ove novle odbijane iz razliitih zagrebakih i hrvatskih asopisa; zbirka sadri prie o domobranskoj satniji i njezinu uestvovanju u ratnim sukobima, a sam Krlea istie da nije pisao puno o ratu i da je ovom zbirkom imao namjeru prikazati svoj odnos prema kasarni

vlastito iskustvo;

ciklus o hrvatskim domobranima prvi put je tampana 1922., a konano je uobliena 1946.godine;

prie su jedna vrsta protesta protiv rata, odnosno u prikazu domobrana Krlea zapravo prikazuje jedan narod kojem je stalni usud rat i ratna stradanja;

kao i drugi pisci toga doba i on se opredijelio za kritiku ratnog bezumlja;

s tim u vezi, Krlea je odabrao poetikau skupina kakvom su se rado sluili ekspresionisti i tako u ozraje europske avangarde prvi put osporio roman;

njegova je opcija bila avangardna, ujedno i hrvatska, gotovo starevianska, utemeljena na tezi o jazu koji dijeli vie slojeve sociuma od puka; ta je opcija srodna njemu suvremenoj opciji Haekovoj u Doivljajima dobrog vojnika vejka; ciklizirajui svoje novele u cjelovitost Hrvatskog boga Marsa, Krlea je zauzeo asno mjesto u konteksu romana s austrugarskih ratita 1914-1918;

avagardno osporavanje rata u eurospkom i svejtskom kontekstu svrstava Krleu u

red pisaca meu kojima je i Voranc, ali i Hemingwey (Zbogom oruje);

u proznom djelu Krlea daje kompleksnu sliku hrvatskog drutva, nervozne i nadarene pojedince fascinirane tajnovitou ljepote;

s obzirom na to da je lirik po vokaciji, dao je i upeatljive slike panonskog krajolika, ali i udesnu sliku ruskog prostranstva; Krlea je obuhvatio mnoge literarne fenomene ovog stoljea dajui portrete ljudi, a ujedno je naslikao jednu galeriju velikih lijenika, uenjaka, umjetnika starog i novog doba;

za njegovo djelo karakteristino je veliko bogatstvo motiva, od slikanja siromatva, bijede, nezavidna poloaja domobrana, do intelektualaca koji ne mogu da se nose sa pojedinim izazovima; zbiraka novela Hrvatski bog Mars govori i o pojedincu, odnosno o nesigurnim i nestabilnim osobama, koji svoje osjeaje javno ne iskazuju;

pojedinac pati od razliitih bolesti, oni su u mislima imali dovoljno mjesta da razmiljaju i o ljubavi, ljepoti, te o drugim vedrim stvarima u svojim ivotima; Gospoda Glembajevi predstvalja dramu iz 1921.godine u kojoj se pisac bavi raskolom unutar obitelji Glembay;

drama je podijeljena u tri ina, predstavlja psiholoko socijalnu dramu jedne ugledne zagrebake obitelji;

drama o Glemabayewima napisana je u tri ina, potuje Aristotelovu postavku o jedinstvu mjesta, radnje i vremena;

August Cesarec od gimnazijskih dana je socijalistiki usmjeren, pa je jo u vrijeme Austro-Ugarske bio lan Socijaldemokratske stranke Hrvatske, a od 1920. godine aktivni je lan komunistike partije zbog ega je bio pod stalnom policijskom paskom pa je vie puta i zatvaran;

svu svoju politiku, drutvenu, pa i publicistiku i knjievnu djelatnost, izmeu dva rata, posveuje borbi radnike klase;

neposredno prije rata 1941. uhien je i zatvoren u Kerestincu, te uz ostale zatvorenike predan faistikim vlastima koje su ga iste godine strijeljale u Dotrini kraj Zagreba; S Krleom pokree 1919. asopis Plamen. Surauje i s mnogim drugim knjievnim asopisima, a neke i ureuje, npr. list Komunist.

August Cesarec je bio vrlo plodan pisac, zacijelo najplodniji uz Miroslava Krleu u meuratnom razdoblju.

pisao je i stihove, ali se najvie posvetio prozi;

bjavio je velik broj publicistikih lanaka i studija po raznim asopisima.

glavna su mu knjievna djela: Sudite me, Careva kraljevina, Za novim putem, Bjegunci, Dananja Rusija, Majka boja Bistrika, Zlatni mladi, Tonkina jedina ljubav; sva djela proeta su mu snanom socijalnom notom i u njima je opisan ivot obinih ljudi, radnika, seljaka, graanstva i inteligencije i u provinciji i u gradovima;Ivan Goran Kovai

u knjievnosti poznat po stihovima koji su obiljeili cijelo jedno razdoblje;

paradoksalno je da je pjesnik poginuo od idtih onih pripadnika o kojima je pjevao u Jami;

poema je, zajedno sa Krvavom bajkom na jedinstven nain oznaila vrijeme i zloine Drugog svjetskog rata;

Jama je klasina u kompoziciji, skladna u izrazu i bogata slikama, ta je poema umjetniki jedinstven prosvjed na sablasnu stvarnost zloina, no istodobno i himna slobodi i humanosti, koja nadmauje sve to je na slinu temu lirski napisano;

u sutini poema opisuje odnos rtve i zloinca, a rtvom je sam pjesnik koji u svoje ime kazuje jezovitu stvarnost rtava;

poema je podijeljena u deset pjevanja, pjevanja po broju strofa nisu ujednaena, stih je jedanaesterac, rime su ukrtene sa sljubljivanjem na kraju (ab ab cc);

zatvorena forma trai dobro poznavanje tehnike pjesme;

ona rezultira sinteze svih dotadanjih napora pjesnikovih;

utemeljena je na stvarnim dogaajima i kao i Krlea i Kovai protestira protiv ubijanja i ratnog bezumlja;

ovo je u isto vrijeme i himna slobodi i humanosti;

sadraj i forma nali su puno jednistvo u ovoj krvavo realnoj, jezivo potresnoj pjesmi;

poema je nastala i pod utjecajem ekspresionistike kole, krv je najei simbol u ovoj poemi, ali i u veini drugih Goranovih pjesama;

krv je uvijek za njega oznaka neeg demonskog, mranog, bestijalnog u ovjeku, povratka ovjeka u njegovo pradoba;

Vladimir Vidri

objavio je samo jednu zbirku Pjesme;

motivi iz prolosti, srednjeg vijeka i antike;

Iza njih krile su se impresivne slike hrvatskih pejzaa;

simbolizam; Malarme;

(Dva pejzaa

Dva pejzaa zasigurno je najznaajnije i najzanimljivije pjesnikovo dostignue;

prvi pejza i drugi; glagoli - kako bi to vjernije opisao krajolik, za razliku od drugoga u kojemu glagoli obavljaju funkciju prikazivanja radnje; u prvome pejzau sve vrvi od ivota, to zakljuujemo po prvom katrenu ("U travi se ute cvjetovi, i zuje zlaane pele, za sjenatim onim stablima krupni se oblaci bijele");

prevlast vizualnog;

slovenska moderna predstavlja reakciju i djelomino prevladavanje onoga to je u tu knjievnost unio epigonski romentizam i naturalizam;

slovenska moderna pribliava se europskoj, ali samo do neke granice;

ona trai obnavljanje knjievnosti na tematskoj i strukturalnoj razini;

pisci naglaavaju individualnu obojenost poezije, istupaju protiv formalizma u knjievnosti;

slovenska moderna nije jedinstvena, u njoj se preplie nekoliko pravaca;

prisutni su tragovi romantiarske subjektivnosti s elemntima impresionizma i dekadece, uticaja narodne poezije neoromantizam koji se oituje kao simbolizam i dekadenca;

ovo je epoha u kojoj su zastupljene drama, lirsko i epsko stvaralatvo;

vrhunac poetskoga stvaralatva su upanieva, Ketteova i Murnova ostvarenja, a Cankarova proza najzanajnija je u ovom razdoblju;

njegov je tematski i strukturalni raspon izuzetno arolik, opsean i slojevit;

jo kao gimanzijalac poinje objavljivati stihove u knjievnom drutvu Zadruga;

kasnije objavljuje u Ljubljanskom zvonu,Slovenskom narodu;

Ivan Cankar (1876 1918) pie poeziju, drame, prozu, polemike kritike i politike tekstove;

njegov se knjievni rad moe podijeliti u tri razdoblja:

- prvo razdoblje obuhvaa

poetniko traenje, realizam, dekadenca i prihvaanje nekih

elemenata simbolizma;

u ovom razdoblju njegova se epigonska poezija oslanja na Preerna , ali i Antona Akerca, te Heinea, da bi kasnije svoju poeziju (kada je upoznao francuske dekadente) pribliio dekadenci;

u poetnikoj prozi najprije je blizak relizmi i naturalizmu, ali pod uticajem dekadence i impresionizma naputa objektivizam i prihvaa subjektivan nain oblikovanja uglavnom krae proze:

u drugom zreleom razdoblju Cankar pie prozne tekstove: pripovijetk dulje novele i romane: Na klancu,Dom Marije Pomonice, Mart Kaur, Sluga Jernej i njegovo pravo, Sluge;

Cankarevo se stavralatvo u tematskom smislu moe podijeliti u nekoliko kompleksa;

jedan je autobiografski, poput romana U klancu, Kri na gori, Nina, pripovijetke Grenik Lenart, crtice Moja njiva;

okosnicu romana U klancu ine biografski podaci, a slikanje ljudi, njihove bijede osnovne su slike ovoga djela;

umjetnik u malom narodu je sljedea Cankarova tema;

o tome govori u drami Lijepa Vida gdje o umjetnicima moderne progovara simbolistikom tehnikom i u njoj se naziru poeci slovenskog dramskog ekspresionizma;

uiteljski poziv obrauje u romanu Martin Kaur i drami Sluge;

Kaur je junak koji propada u zaostaloj sredini koja ne razumije njegove ideje;

Oton Zupancic njegovo se stvaralatvo primarno odreuje kao poetsko, premda je pisao drame, eseje, kritike, te prevodio djela gotovo svih europskih knjievnosti;

na poetku su njegovi uzori romantiarski, odnosno oduevaljen je Akercom, te slovenskim i ukrajinskim pjesmama;

dobro je poznavao srpsko i hrtvatsko usmeno pjesnitvo;

nakon dolaska u Be (1896) zahvatio ga je snaan uticaj europskoga neoromantizma, naroito francuskog simbolizma i dekadence koji su ga, naroito dekadenca, potaknuli na izricanje osjeajnog individualizma, kajanje zbog ivotnog nihilizma, melankolije, otpora lanom moralu;

pod tim je uticajim sazrela upanieva prva zbirka aa opojnosti (1899); u njegom se stvaranju moe zapaziti nekoliko faza:

prvoj fazi pripada zbirka aa

opojnosti kada je pjesnik bio pod

uticajem dekadence;

zbirka je podijeljena u nekoliko ciklusa u kojima dominira ljubavno osjeanje, Albertina, Ti cvijete moj tajanstveni;

to je period kada upania ne zanima socijelna tematika i moralna idejnost, ve je predan vlastitim osjeanjima i doivljajima i predan esteticizmu;

u drugoj fazi pjesnik vie nije

zaokupljen esteticistikim

hedonizmom, ve proiruje obzore duhovnog ivota;

osnovni doivljaj na kojem je sazrijevala zbirka Preko ravnine bila je smrt njegovih pjesnikih drugova Kettea i Murna Aleksandrova;

Murnova smrt duboko ga se dojmila, ali on ne pada u melankoliju i oaj;

u treoj fazi mladenaki zanos i optimizam prestaju;

zbirku Razgovori sa samim sobom karakterizira ivotni pesimizam, melankolija i svojevrsno religiozno doivljavanje;

zbirka je nadahnuta kozmopolitksim osjeanjem, s jedne, i domoljubljem s druge strane;

sredite postaje pjesniki poziv, njegova uzvienost;

susret s vlastitim ja potreba je ljudske savjesti Razgovor sa samim sobom;

odons prema stvarnosti, domovini, slavenstvu i smjeanju umjetnika u sredite, upani je prikazao u pjesmama Valakom i Duma;

Duma je tematski razapeta izmeu domoljublja i kozmopolitizma, te je zbog toga nakon terzinskog prologa podijeljena u dva dijela;

Sreko Kosovel (1904 1926) u njegovom pjesnitvu prisutna je bujnost idejnih i ideolokih nastajanja slovenskoga ekspresionizma;

njegovo rano pjesnitvo ima veze sa Murnovim impresionizmom to je vidljivo u njegovim pjesmama o Krasu, majci i nasluivanju smrti Balada Bori, Slutnja i predsmrtnica; u njegovu ekspresionizmu slijevaju se elementi kozmikog, proletersko socijalnog i religioznog ekspresionizma;

tematika vezana za proleterijat iznesena je u ciklusima koji se bave socijalnim prilikama, odnosno o stradanju, patnji, pobuni, borbi za bolji svijet, Crveni atom, Vozio sam se, Kao rast;

ispovijedanje kolektivne i osobne apokalipse, pjesnikovo prisustvovanje kraju svijeta, centralni je dio njegove poezije;

najznaajnija tema ovih pjesama je traginost;

ovdje ide i jedna od njegovih najznaajnih pjesama Ekstaza smrti;

pjesma je izgraena na viziji smrtne agonije koja zahvata cijelu Europu;

pjesma predstavlja centralno ekspresionistiko ostvarenje u slovenskoj poeziji, a slina tematika zastupljena je i u Tragedija nad oceanom, Jedro;

za vrijeme njegova ivota nije izadata niti jedna zbirka poezije, tek su posthumno objavljene tri zbirke poezije;Tone Selikar (1900 1969) zastupnik je proletersko socijalnog ekspresionizma;

bijeda i nesrea rudarskog i gradskog proleterijata bila je njegova glavna tema;

rudarska stvarnost i pjesnikove ideje o budunosti svijeta dominiraju u pjesmi Trbovlje;

socijalni, psiholoki i moralni problemi rudarskoga ivotaizraeni su ekspresivnim slikama oaja i bijede iluzionizma: Dijete nee spavati, Dan isplate, Sedmoroeni;

u zbirci Pjesme iekivanja proiruje krug motiva na razliite radnike sredine i poinje pisati u stilu radikalne nove stvarnosti neorealizma; najpoznatije pjesme iz te zbirke: Sluavka pie, Iz dnevnika komesara za brojenje ljudi, Posljednje pismo, Predgrae;

za vrijeme Drugog svjetskog rata objavljena je zbirka Neprijatelj, a poslije rata U naruju domovine;

pisao je i prozu, a najuspjelije su pripovijesti o radnikom i malograanskom tematikom: Druba Sinjeg Galeba, Rudi, Mazge;

Socijalni realizam poslije tridesetih godina u slovenskoj knjievnosti na sceni je socijalni realizam kao dominantni pravac ovoga razdoblja;

u slovenskoj knjievnosti socijalni realizam ponavlja koncepciju naturalizma i realizma koja je prekinuta poojavom moderne;

kritiari smatraju da se koncpeti socijalnoga relizma nalaze ve kod Cankara;

proza je primarno zaokupljna prikazivanjem dogaaja iz stvarnoga ivota;

roman doivljava vrhunac u obliku kolektivnog romana koji je kronika odreenoga povijesnoga razdoblja sa klasnim i nacionalnim sukobima;

Preihov Voranc (1893 1950) njegov je knjievni rad vezan za teku poziciju seljaka i sudbinu slovenskoga naroda;

raspon njegove proze kree se od tematskih crtica U tuinu koje naglaavaju pievu socijalno politiku angairanost, do djela koja pripadaju najznaajnijim ostvarenjima slovenskoga socrelizma poput romana Poganica, Jamnica, zbirke pripovijesti Samonikli;

okosnicu njegove zbirke Samonikli ini borba za zemlju; pisac iznosi doivljavanje naptosti pred Drugi svjetski rat;

iskonsku svjeinu zbirke autor gradi na iskonskim likovima i nagonskoj potrebi da ispria, poput narodnog pripovjedaa, ono to se dogaalo oko njega;

u Poganici epski obraujusocijalne i politike nesuglasice u Korukoj od raspada austrijske vlasti pa do plebiscita i nesretnog ishoda;

razdor u Sloveniji prate socijalno nezadovoljstvo seljaka, ekonomska kriza u koju zapada drutvo, te eksploatiranje od strane Njemake;Miko Kranjec (1908 1983) njegova rana proza otkriva Cankarevog malog ovjeka;

Kranjec se uglavnom bavio problemomima proleteriziranog seljaka iz Prekumurja;

njegova proza odaje nekoliko tematskih slojeva, a ve u prvim ostvarenjima grau crpi iz vlastitih ivotnih iskustava ivota na selu gdje ovjek ivi sa zemljom i ona s njim;

socijalna sredina u kojoj ive sezonski radnici, teaci, bezemljai, seoska sirotinja je sljedei tematski krug;

nakon toga slijedi opis kako mali ovjek doivljava agrarne reforme u Jugoslaviji, pokuaj maarske revolucije, te kontrarevolucije;

u ranim prioovijestima Kranjec povezuje lirizam s ovjekom i zemljom;

zemlja je ovjekova srea, moto je njegova ostvarenja ivot;

lirizam se oituje i u njegovim romanima s naglaenim glavnim likom, Osovina ivota, Kapetanovi, Do zadnjih granica;

u Osovini ivota prisutna je atmosfera neoromantizam koja je u novelama nadahnuta ideologijom socrealizma zemlja kao vlasnitvo svih ljudi postaje osovina ivota; skuob pojedinca i zemlje dobiva novi oblik u poslijeratnoj prozikada se ovjek susree sa socijalistikim idejama koje njegovoj povezanosti sa zemljom nude nove perspektive i tako ga stavljaju na raskrsnicu, Pisarna, Pod zvijezdom, Zemlja se s nama okree;

Hrvatska moderna esteticizam zajedno s artizmom najvanije je obiljeje europske knjievnosti s kraja 19.stoljea, a drukije nije moglo biti ni u hrvatskoj knjievnosti gdje se sve vie stvarala knjievnost kojoj vanjske istine prestaju biti glavnim poticajem;

glavni predmet modernistie knjievnosti postala je ljepota, koja je sama sebi bila

svrhom;

modernom ovjeku, umornom od banalnoga graanskog ivota nedostaju prava moralna uporita;

moderan ovjek sve manje zna to poduzeti s tradicionalnim moralnim vrijednostima;

Schopenhaurova filozofija pesimizma, interes za paranoramalne pojave, te psihu i simultanost ljudskih osjeanja, okrenutost sebi, knjievnika i pjesnika

neka su od osnovnih osjeanja ovoga razdoblja;

novo doba je htjelo vjeorvati da praznina svijate ne postoji samo oko nas, nego da je presudnije smjetena u nama, da se nalazi u nutrini nae due i da je zato bitan zadatak knjievnosti da probudi i biljei iracionalnost, da joj fiksira nedovrenost i nedefiniranost;

knjievnicima je postao ideal neizrecive nutrine;

Nove knjievne tendencije pokrenuo je narataj mladih pisaca roenih u posljednjem desetljeu 19. stoljea, koji e se vrlo kritiki postaviti prema tradicionalnom stvaralatvu, posebno prema modernoj;