Juna Europa

Preteito romanske zemlje Pirenejskog i Apeninskog poluotoka: panjolskaPortugalItalijaAndoraSan MarinoVatikanMalta*iako su kulturno slinije zemljama Jugoistone Europe, kao zemlje s izravnim izlazom na Sredozemlje, u Junu se Europe pribrajaju i Albanija i Grka

Mladonabrana gorja alpske orogeneze june i srednje Europe Alpidi su nastali kao posljedica najmlae, alpske orogeneze koja poinje krajem mezozoika. Orogeneza je posljedica podvlaenja afrike ploe i jadranske mikroploe pod euroazijsku plou. Raspadanjem Pangee i razmicanjem kontinenata tijekom jure na podruju dananjih mladonabranih gorja nastalo je more. Tijekom krede,uslijed razmicanja Lauroazije i Gondvane poveao se praocean Tetis, na ijem dnu su se nataloili debeli karbonatni sedimenti. Krajem mezozoika, afrika ploa se poela pomicati prema sjeveru to je rezultiralo smanjenjem Tetisa. Podvlaenjem afrike ploe i jadranske mikroploe pod euroazijsku zapoela je alpska orogeneza koja traje do danas.

Tijekom eocena (mezoalpidske faze) dolo je do nabiranja i izdizanja naslaga mezozojske starosti.Prijelaz iz eocena u miocen (neoalpidske faze) orogeneza dosee maksimum.Krajem miocena, podvlaenje afrike ploe mijenja smijer iz J S u JI SZ, to rezultira intenzivnijim izdizanjem zapadnih Alpi.Nabiranje prestaje krajem tercijara, ali je prisutno jako izdizanje koje u alpskom podruju iznosi oko 2 mm godinje. Tijekom zadnja 2 mil godina karakteristino je oblikovanje egzogenim procesima (erozija i egzarazija su vrlo izraeni procesi), te nastaju specifini alpski krajobrazi koje obiljeavaju velike energije reljefa.

Alpe su planinski lanac dug 1200 km. Predstavljaju prirodnu granicu izmeu srednje i june Europe.Povrina je oko 200.000 kmDijele se na istone i zapadne Alpe

Istone Alpe dijele se na: sjeverne, sredinje i june, a osnov podjele je geoloki sastav i graa

Aletsch Glacier (dug 23 km)

Pirineji:Proteu se u duini od oko 430 km od Baskijskog zaljeva do rta Kap d Kre. Za razliku od Alpi jednostavnije grae, ali tektonski izdignute i prekrivene navlakama. Sredinji dio izgraen je od devonskih i kambrijskih kristalastih kriljavaca i granita, dok postupno prema sjeveru i jugu, na niim dijelovima postupno prelaze u mlae karbonatne naslage.Razlikuju se istoni od zapadnih. Brojna termalna vrela. Jezera su znatno rijea nego u Alpama. Najvei vodopad je Gavarnije (462 m), na ulazu Gave de Pau.

panjolska (84%povrine Iberskog pol.)Parlamentarna monarhija17 autonomnih jedinica autonomni statuti Baskije, Katalonije, Andaluzije i GalicijeSuvremena geopolitika obiljeja: pripadnost atlantskoj I sredozemnoj Europi I participacija na Gibraltarskim vratima.Geostrateki vani otoci: Kanari, Alboran, Baleari.Usluge ostvaruju najvei prihod u gospodarstvu (60%), turizam, bankarstvo, burzeVodei proizvoa maslinovog ulja, tri vinaNajvei proizvoa ive I pluta u svijetu

PortugalUnitarna parlamentarna republika1980-tih liberalizacija unutarnjeg tritaPrivatizacijom dravnog sektora poveao priliv stranih ulaganjaPoljoprivreda, ribarstvo, turizam I prehrambena industrija ostvaruju 55% prihodaGeostrateki vaan zbog jugozapadnog poloaja euroatlantske orijentacijeOtoci Azori I Madeira akvatorij s kljunim pomorskim pravcima

ItalijaParlamentarna republika20 regija I 95 provincija0o0 60 mil. st. najvie u junoj Europi1986. val privatizacije u gospodarstvu (poljoprivreda, industrija, turizam, zdravstvo)Mafijako poslovanje ?Glavne gospodarske grane su turizam, moda, inenjerstvo, proizvodnja kemikalija, automobila i prehrambenih namirnica. Visoka gastronomska kultura potaknuta razvojem poljoprivrede, ribarstva I prehrambene industrijeVodea u prizvodnji vina u svijetu (uz Francusku)Obuarska industrija

Industrijski trokutMilano sredite gospodarstvaTorino sredite automobilske industrijeGenova najprometnija luka

Najvie trguje sa Njemakom , Francuskom, Velikom Britanijom, vajcarskom, Austrijom i SAD.

Andorakneevina u istonimPirinejima7 okrugapovrina je 468 km2Razvijem zimski turizam (povoljni porezi I carine)

San Marino (60 km)Liliputska Republika San Marino (na Monte Tiranu 743 m.n.v.)Gorska opina (turistiki atraktivna)Stanovnitvo uglavnom dolazi iz Rimija Oko 23 000 st.1463. proglaena republikom (utemeljio ju je klesar Marin s otoka Raba)samostalnost joj uva Italija 1862. ugovor o prijateljstvu, dobrom susjedstvu I carinskoj unijiGospodarstvo turizam, vina I suveniriVojna sila 100 vojnika I asnika

VatikanPapinska drava utemeljena u 8. st.Izborna monarhija Stvaranjem jedinstvene talijanske drave 1870 gubi neovisnost1929. Papa I talijanska vlada potpisali su sporazum kojim se obnavlja papinska dravaItalija je priznala svjetovnu vlast pape nad Petrovom crkvom , papinskim dvorcem, vatikanskim palaama I muzejima I nekim crkvama I zgradama u Rimu. Vatikan ima samostalnu vanjsku politiku, sudstvo I upravu. Vatikanom upravlja guverner koji je podreen papi.

Republika MaltaOko 0,5 mil. st. nastanjena na 3 vea otoiaUpravno je Malta podijeljena na 68 lokalnih vijeaograniena opskrba slatkom vodom, nema domaih energetskih izvora.Gospodarstvo se temelji na turizmu, brodskom prijevozu I obrtnitvuVaan geostrateki poloaj na pola puta izmeu Gibraltarskog I Sueskog kanala (pomorsko pristanita)velike investicije u obrazovanje (besplatno je)

GrkaPodijeljena na 13 okruga, Sveta gora (crkvena drava na otoku Atos) pod grkim suverenitetomNajistija etnika drava (95% Grka)Razvijen ribolov, industrija (obojena metalurgija, prehrambena, tekstilna, kemijska) I djelom poljoprivreda (masline, groe, agrumi)Koze I ovce obiljeje stoarstvaPrivreda pod utjecajem stranog kapitalaSirtaki

AlbanijaPredsjednik I Narodna skuptina ine zakonodavno tijelo drave.12 okrugaPrivredno samoizoliranje dovelo je do toga da je jedna od najsiromanijih drava, polovina st. bavi se poljoprivredom, a petina radi u inostranstvu Ekonomski problemi visoka stopa nezaposlenosti, korupcija I kriminal. Suvremena vlada nastoji suzbiti kriminal I otvoriti zemlju za turizam (privlane jonske I jadranske plae)