Ju Univerzitet u Tuzli

JU UNIVERZITET U TUZLI EKONOMSKI FAKULTET DODIPLOMSKI STUDIJ

SEMINARSKI RAD IZ NASTAVNOG PREDMETA MEUNARODNA EKONOMIJATema: Meunarodna trgovina uslugama

Predmetni profesor: Dr.sc. Senija Nuhanovi, docent

Studentice: Senada Jaarevi I-2143/09 Mirnesa Jusufovi I-2301/09

Tuzla, april 2011.godine

SEMINARSKI RAD IZ NASTAVNOG PREDMETA MEUNARODNA EKONOMIJA

1

SADRAJ

UVOD ........................................................................................................................................ 3 1. POJAM I ZNAAJ MEUNARODNE TRGOVINE USLUGAMA .................................. 4 2. MEUNARODNA KLASIFIKACIJA USLUGA ............................................................... 5 2.1.Struktura svjetskog izvoza i uvoza komercijalnih usluga ................................................ 6 2.2. Meunarodna pedicija .................................................................................................... 8 2.2.1. Udruenje meunarodnih peditera ............................................................................. 8 2.3. Poslovi meunarodnog prijevoza robe i putnika ............................................................. 9 2.3.1. Cestovni prijevoz ........................................................................................................ 10 2.3.1.1. Udruenje meunarodnih cestovnih prijevoznika tereta ......................................... 10 2.4. Usluge skladitenja i rukovanja robom ........................................................................ 10 2.5. Meunarodni prometno agencijski poslovi ................................................................ 11 2.6. Tranzitni poslovi ............................................................................................................ 11 2.7. Turistiki poslovi s inozemstvom ................................................................................ 12 2.7.1. Znaaj i uticaj turizma za privredni razvoj ................................................................ 14 2.7.2. Ekonomski znaaj razvoja turizma u svijetu .............................................................. 15 2.7.3. Prihodi od turizma Federacije Bosne i Hercegovine ................................................. 16 2.8. Ostale privredne usluge u meunarodnoj trgovini ....................................................... 17 3. OPTI SPORAZUM O TRGOVINI USLUGAMA GATS ............................................. 19 4. BERZA USLUGA................................................................................................................ 20 ZAKLJUAK ......................................................................................................................... 21 LITERATURA ......................................................................................................................... 22


2

UVOD

Drugu polovinu dvadesetog vijeka karakterie veliki rast meunarodne trgovine. Pored rasta trgovine robom, posljednjih tridesetak godina uoava se veoma dinamian rast trgovine uslugama. Sektor privrede u kom nastaju usluge naziva se tercijalna industrija. Usluge je sa materijalnog aspekta teko definisati i opisati. Radi se o aktivnostima koje su preteno neopipljivog karaktera, kojima se rjeavaju odreeni problemi korisnika usluga i on e te aktivnosti platiti. Usluge zaokruuju proces kupovine i omoguuju neometano korienje kupljenog proizvoda. Na mikronivou, proizvoaima koji nude proizvod, usluge daju dodatnu mogunost za diferenciranjem ponude u odnosu na konkurentske firme. Usluge su neodvojive od subjekata koji pruaju i od subjekata koji koriste usluge. Za razliku od robe, usluge se ne mogu proizvesti i uskladititi, ve se koriste u trenutku pruanja usluge. Svjetska trgovinska organizacija pod terminom usluga obuhvata veliku grupu nedjeljivih i heterogenih proizvoda i aktivnosti, kao to su: transport, telekomunikacije, kompjuterske i informatike usluge, graevinarstvo, finansijske usluge, osiguranje, hotelijerstvo, zdravstvo i obrazovanje, profesionalna, marketinka i ostala poslovna podrka, upravljanje, turizam, rekreacija i sport. Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj OECD (Organisation for Economic Cooperation and Development OECD) u sektor usluga ubraja sljedee vrste: trgovina i ugostiteljstvo, transport, finansije i osiguranje, poslovne usluge, socijalne i line, dravne usluge. U ovom seminarskom radu e biti rijei o Meunarodnoj trgovini uslugama. Ovaj seminarski rad se sastoji iz etiri dijela. U prvom dijelu je prikazan pojam i znaaj meunarodne trgovine uslugama; u drugom dijelu data je klasifikacija usluga a zatim su prikazane usluge po vrstama i dati su osnovni podaci o odreenim uslugama; u trecem dijelu dati su osnovni pojmovi Opteg sporazuma o trgovini i uslugama-GATS; a u etvrtom dijelu dati su osnovni podaci o berzi usluga.


3

1. POJAM I ZNAAJ MEUNARODNE TRGOVINE USLUGAMAKorist meunarodne razmjene-efikasnija upotreba proizvodnih snaga svijeta. John Stuart Mill Vanjska trgovina je privredna djelatnost koja obuhvata razmjenu robe i usluga s inozemstvom, odnosno sveukupnu razmjenu materijalnih i nematerijalnih dobara izmeu zemalja. U uem smislu vanjska trgovina obuhvata samo promet robe izmeu privrednih subjekata iz razliitih zemalja, pa je predmet vanjskotrgovinske razmjene samo ona roba koja prelazi dravnu granicu, odnosno carinsku crtu jedne ili vie zemalja. U irem smislu vanjska trgovina, uz meunarodnu robnu razmjenu, obuhvata i razmjenu privrednih usluga (tzv. nevidljivi izvoz i uvoz), promet kapitala, promet ljudi (turistiki promet) i prijenos vijesti (telekomunikacijski promet). Drugu polovinu dvadesetog vijeka karakterie veliki rast meunarodne trgovine. Pored rasta trgovine robom, posljednjih tridesetak godina uoava se veoma dinamian rast trgovine uslugama. Usluge je sa materijalnog aspekta teko definisati i opisati. Radi se o aktivnostima koje su preteno neopipljivog karaktera, kojima se rjeavaju odreeni problemi korisnika usluga i on e te aktivnosti platiti. Za razliku od robe, usluge se ne mogu proizvesti i uskladititi, ve se koriste u trenutku pruanja usluge. Meunarodna razmjena usluga se u posljednje tri decenije, koliko se ozbiljnije prate statistiki podaci vezani za sektor usluga, dinaminije poveavala od meunarodne razmjene roba. Na to ukazuju sljedei podaci: Tabela broj 1: Svjetski izvoz proizvoda i usluga u periodu od 1980-2005. godine1 Svjetski izvoz roba i usluga (u mlrd USD) 2440,1 2351,5 4300,3 6291,0 7035,9 7799,0 Svjetski izvoz proizvoda (u mlrd USD) 2074,4 1968,9 3516,0 5098,2 5682,1 6364,0 10159,0 Svjetski izvoz usluga (u mlrd USD) 365,7 382,6 784,3 1192,8 1353,8 1435,0 2415,0 Struktura (u %) Proizvodi 85,0 83,7 81,8 81,0 80,8 81,6 Usluge 15,0 16,3 18,2 19,0 19,2 18,4

Godina

1980 1985 1990 1995 1999 2000 2005

Dinaminiji rast meunarodne trgovine uslugama u odnosu na meunarodnu trgovinu robom se najbolje moe uoiti ukoliko se uporede podaci iz prethodne tabele, koji se odnose na 1980. godinu, kada je vrijednost svjetskog robnog izvoza bila 2074,4 mlrd USD, a vrijednost svjetskog izvoza usluga 365,7 mlrd USD, i na 2000. godinu, kada je vrijednost svjetskog robnog izvoza bila 6364 mlrd USD, a vrijednost svjetskog izvoza usluga 1435 mlrd USD.1

Izvor: WTO, Trade in Services, Geneva, 1998. i International Trade Statistics, 2001, Geneva, 2001, preuzeto iz: Mlaen Kovaevi, Meunarodna trgovina, Ekonomski fakultet, Beograd, 2002, str. 60. Podaci za 2005. godinu: WTO, International Trade Statistics, www.wto.org/statis_e/its2006_e/toc_e.htm


4

2.MEUNARODNA KLASIFIKACIJA USLUGAMeunarodna klasifikacija usluga je izvrena prema Osmom izdanju Nianske klasifikacije i obuhvata Listu usluga sa objanjenjima.2 U okviru ove liste nalaze se evidentirane Klase usluga, kojih je ukupno 11. Klase usluga su sljedee: Klasa 35: oglaavanje; voenje poslova; poslovno upravljanje; kancelarijski poslovi. Klasa 36: osiguranje; finansijski poslovi; novani (monetarni) poslovi; poslovi vezani za nepokretnosti. Klasa 37: graevinsko konstruisanje; popravljanje; usluge instaliranja (instalacione usluge). Klasa 38: telekomunikacije. Klasa 39: transportne usluge; pakovanje i skladitenje robe; organizovanje putovanja. Klasa 40: obraivanje materijala. Klasa 41: obrazovne usluge; pripremanje obuke; razonoda; sportske i kulturne aktivnosti. Klasa 42: naune i tehnoloke usluge i istraivanje i projektovanje u vezi navedenih usluga; usluge industrijske analize i istraivanja; projektovanje i razvoj kompjuterskog hardvera i softvera; pravne usluge. Klasa 43: usluge obezbeivanja hrane i pia; privremeni smetaj. Klasa 44: medicinske usluge; veterinarske usluge; higijenska zatita i nega lepote za ljude ili ivotinje; agrikulturne, hortikulturne i umarske usluge. Klasa 45: individualne i drutvene usluge koje pruaju drugi, radi zadovoljavanja potreba pojedinaca; usluge obezbeenja radi zatite imovine i lica. Pored ove klasifikacije postoji jo nekoliko primenjivih naina za sagledavanje i obuhvatanje usluga. Svoje klasifikacije imaju i Svjetska trgovinska organizacija (WTO) i Konferencija Ujedinjenih nacija o trgovini i razvoju (UNCTAD), kao i Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD). Svjetska trgovinska organizacija pod terminom usluga obuhvata veliku grupu nedjeljivih i heterogenih proizvoda i aktivnosti, kao to su: transport, telekomunikacije, kompjuterske i informatike usluge, graevinarstvo, finansijske usluge, osiguranje, hotelijerstvo, zdravstvo i obrazovanje, profesionalna, marketinka i ostala poslovna podrka, upravljanje, turizam, rekreacija i sport.3 Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj OECD (Organisation for Economic Cooperation and Development OECD) u sektor usluga ubraja sljedee vrste: trgovina i ugostiteljstvo, transport, finansije i osiguranje, poslovne usluge, socijalne i line, dravne usluge.4

2 3

Internet, Meunarodna klasifikacija roba i usluga, http://www.zis.gov.rs/en/pdf_zigovi/nica.pdf http://www.wto.org/english/res_e/statis_e/services_training_module_e.pdf 4 http://www.oecd-ilibrary.org/economics/manual-on-statistics-of-international-trade-inservices_9789264034778-en


5

2.1.Struktura svjetskog izvoza i uvoza komercijalnih uslugaPrema klasifikaciji Svjetske trgovinske organizacije komercijalne usluge obuhvataju tri kategorije: prva - transportne usluge (odnosno usluge meunarodne pedicije), druga putovanja (odnosno turizam) i trea - ostale komercijalne usluge (graevinske, telekomunikacije, osiguranje, finansijske, informatika, poslovne usluge). Podaci koji se odnose na regionalnu strukturu svjetskog izvoza i uvoza komercijalnih usluga, od 1980. godine pa nadalje, ukazuju na promjene uea odreenih regiona. Dolo je do znatnog porasta uea Sjeverne Amerike i Azije u svjetskom izvozu komercijalnih usluga, a do pada uea Evropske unije. I kada je u pitanju svjetski uvoz komercijalnih usluga, promjene su u istom smjeru i intenzitetu. Za sektor usluga karakteristino je visoko uee razvijenih zemalja. Tako se 2000. godine gotovo 72% svjetskog izvoza komercijalnih usluga odnosilo na zemlje Evropske unije, Severne Amerike, Japana i Australije. Ako se ovoj grupi doda i spisak od etiri zemlje jugoistone Azije, nekada novoindustrijalizovane zemlje, a danas tretirane kao razvijene (Republika Koreja, Tajvan, Hong Kong i Singapur), sa ueem od 8,2%, onda sve ove napred navedene razvijene zemlje uestvuju u svjetskom izvozu komercijalnih usluga sa 80,2%. U svjetskom uvozu komercijalnih usluga uestvuju sa oko 76,5%. Tabela broj 2: Regionalna struktura izvoza komercijalnih usluga u periodu 1980-2000.godine5

Za sektor komercijalnih usluga karakteristina je dominacija razvijenih zemalja. One najvie i uvoze i izvoze. To su zemlje Zapadne Evrope, Severne Amerike, Japan i Australija. One su 2000. godine obavljale gotovo 71% izvoza i 69,5% uvoza usluga.

5

Institut za meunarodnu politiku i privredu, Beograd.


6

Tabela broj 3: Rang lista najveih izvoznika i uvoznika komercijalnih usluga 2000.godine6

Usluge se proizvode i na domaem i na meunarodnom terenu. Izvoz komercijalnih usluga na svjetskom nivou dostigao je vrijednost od 2100 milijardi dolara 2004. godine, nakon prosjenog godinjeg rasta od 7,6% poev od 1980. godine. U tom periodu trgovina komercijalnim uslugama rasla je bre od trgovine robom i to za 6,6% proseno godinje. Od 1980-2004.godine udio usluga u svjetskoj trgovini rastao je i uvean je za 3 procentna poena, tako da je 2004. godine udio usluga u svjetskoj trgovini iznosio 19%.

6

Institut za meunarodnu politiku i privredu, Beograd.


7

2.2.Meunarodna pedicijaPod poslovima meunarodne pedicije podrazumjevaju se poslovi organiziranja, otpreme i dopreme robe u meunarodnom prometu to ih obavlja peditersko preduzee u svoje ime i po nalogu i za raun komitenta. Preduzea za meunarodnu pediciju obino su smjetena u velikim privrednim i trgovakim sreditima zemalja i na vanim prometnim voritima kao to su: pomorske luke, meunarodne zrane luke, kopneni granini prijelazi.pediteri specijaliziraju svoju djelatnost prema podruju na kojem obavljaju usluge i prema vrsti transporta to ga organiziraju. Budui da je sjedite meunarodnog peditera u jednoj zemlji u odreenom mjestu, on u meunarodnom transportu ne moe obaviti sve usluge oko prihvata robe u zemlji i na odreditu u inozemstvu. Zbog toga meunarodni pediter ukljuuje u posao svoga poslovnog korespondenta u inozemstvu tj.inozemnog meunarodnog peditera, da za njegov raun obavi pediterske usluge na odreditu robe. Za izbor poslovnog korespondenta peditera nije potrebno odobrenje nalogodavca. Za propuste i greke to ih uini korespondent odgovoran je meunarodni pediter u ije se ime obavljaju odgovarajue radnje na temelju dispozicije dobivene od nalogodavca. Npr. kad izvoznik iz nae zemlje prodaje robu uvozniku u Njemakoj na paritetu vozarina i osiguranje plaeni do skladita njemakog kupca u Frankfurtu, odnosno franko skladite kupca osigurano naa meunarodna pedicija mora imati svoga poslovnog korespondenta peditera u Njemakoj, kojemu e poslati nalog sa svim potrebnim uputama u vezi s robom. Njemaka meunarodna pedicija na temelju dobivenog naloga obavlja zahtjevane usluge, kako bi roba uredno prispjela na svoje odredite, i zaraunava naoj meunarodnoj pediciji trokove za svoje usluge. Obrnuto, organizacija za meunarodnu pediciju u Njemakoj moe isto tako dati nalog svom poslovnom korespondent pediteru u naoj zemlji da za njen raun obavi odgovarajue usluge.7 2.2.1.Udruenje meunarodnih peditera U Sarajevu je, u okviru Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine, 26.11.2002.godine osnovano Udruenje meunarodnih peditera. Udruenje je krovna asocijacija ove vrste u Bosni i Hercegovini, a njeni osnovni zadaci su: organiziranje, unapreenje i promocija interesa meunarodnih peditera, zastupanje njihovih interesa pred domaim i meunarodnim organizacijama i asocijacijama, te povezivanje i ukljuivanje peditera u meunarodne asocijacije. Udruenje meunarodnih peditera trenutno broji 295 firmi lanica.

7

Andrijani I., Vanjska trgovina; Kako poslovati s inozemstvom, Zagreb, 2001., str.760


8

2.3.Poslovi meunarodnog prijevoza robe i putnikaPod poslovima meunarodnog prijevoza robe i putnika podrazumjeva se obavljanje usluga prijevoza robe i putnika u meunarodnome eljeznikom, cestovnom, pomorskom, zranom, rijenom i jezerskom prometu. Preduzea koja pruaju usluge meunarodnog prijevoza robe i putnika moraju za tu djelatnost biti registrirana kod nadlenog suda i moraju raspolagati prijevoznim sredstvima koja su u skladu sa meunarodnim standardima, prikladne za obavljanje prijevoza robe i putnika na meunarodnim relacijama. Najvei svjetski uvoznici i izvoznici transportnih usluga su razvijene zemlje, to se podudara sa podatkom da je sektor usluga najrazvijeniji upravo u kategoriji razvijenih zemalja. Podaci naredne dvije tabele upravo na to i ukazuju. Tabela broj 4: Vodei izvoznici transportnih usluga u svijetu8

Tabela broj 5: Vodei uvoznici transportnih usluga u svijetu9

8 9

Institut za meunarodnu politiku i privredu, Beograd. Institut za meunarodnu politiku i privredu, Beograd.


9

2.3.1.Cestovni prijevoz Udio cestovnog prometa u procesu drutvene reprodukcije ovisi o razvijenosti cestovne infrastrukture organiziranosti prijevoza robe i putnika te o dugoronoj prometnoj politici zemalje. Cestovni prijevoz u meunarodnom prometu je prijevoz robe i putnika cestovnim vozilima (kamionima, autobusima i dr.) koje obavljaju preduzea za meunarodni prijevoz robe i putnika u skladu sa meunarodnim propisima o cestovnom prijevozu.

2.3.1.1.Udruenje meunarodnih cestovnih prijevoznika tereta Udruenje meunarodnih cestovnih prijevoznika tereta Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine osnovano je 31.10.2002., sa osnovnim ciljem i zadatkom, da zastupa interese svih svojih lanova u zemlji i inostranstvu. lanovi ovog Udruenja su svi prijevoznici (pravna i fizika lica) u Bosni i Hercegovini, registrirani za meunarodni cestovni prijevoz tereta, a na osnovu Zakona o Vanjskotrgovinskoj komori Bosne i Hercegovine ("Slubeni glasnik BiH", broj 30/01). Udruenje meunarodnih cestovnih prijevoznika tereta Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine je lan Meunarodne unije cestovnog transporta (IRU), kao pravni sljedbenik Udruenja za transport i komunikacije Privredne komore Bosne i Hercegovine, to je potvreno i odlukom Generalne skuptine IRU-a 18.02. 2004.godine.

2.4.Usluge skladitenja i rukovanja robomPri izvrenju vanjskotrgovinskih poslova roba se prevozi na vee udaljenosti. Na svom se putu roba gotovo uvijek na odreenim mjestima zadrava, bilo da eka prekrcaj na drugo prijevozno sredstvo ili eka da bude isporuena krajnjem korisniku. Roba se esto prevozi do odredita preko jedne ili vie zemalja, pa se u tranzitnom prijevozu zadrava neko vrijeme u slobodnim carinskim zonama. Bez obzira na uzroke zadravanja, roba na putu mora uvati svoju kvalitetu, izgled, koliinu i druge osobine, tj. ne smije se smanjiti njena upotrebna i prometna vrijednost. Prema tome, nuno je obavljati odreene usluge na robi za vrijeme prijevoza. U tu svrhu postoje javna skladita, slobodne zone i pratee uslune djelatnosti.


10

2.5.Meunarodni prometno agencijski posloviPod meunarodnim prometno agencijskim poslovima podrazumjevaju se zastupniki i posredniki poslovi u prijevozu robe i putnika u meunarodnome eljeznikom, cestovnom, pomorskom i zranom prometu te obavljanje propisanih ili uobiajenih sporednih poslova u vezi s tim prijevozom. Pod tim poslovima smatraju se osobito: - Osiguranje mjesta u prijevoznom sredstvu za robu komitenta, - Osiguranje potrebne koliine robe da bi se iskoristilo prijevozno sredstvo komitenta, - Pruanje usluga, odnosno posredovanje pri pruanju usluga za upotrebu prijevoznog sredstva za prijevoz robe putnika i - Prodaja voznih isprava i drugi poslovi u vezi sa zastupanjem i posredovanjem u meunarodnom prometu. Prometni agenti(esto je naziv i transportni agenti) redovito nastupaju kao zastupnici jedne od strana pri sklapanju ugovora o prijevozu. Oni su najee zastupnici prijevoznika, pa sklapaju i potpisuju ugovore o prijevozu robe u ime i za raun prijevoznika. Meunarodni prometni agenti postoje u svim granama transporta, posebno u pomorskom prijevozu,a u novije vrijeme i u cestovnom prijevozu.

2.6.Tranzitni posloviPod tranzitnim poslovima podrazumjeva se davanje razliitih usluga u vezi s robom koja pri prijevozu od zemlje prodavca do zemlje kupca prolazi carinska podruja usputnih zemalja. U toku tranzita roba se nalazi pod carinskim nadzorom zemlje kroz koju prolazi. Poslove u vezi s tranzitom robe obavljaju razna usluna preduzea po nalogu i za raun stranih tvrtki,odnosno vlasnika robe. To su: preduzea za meunarodnu pediciju, preduzea za meunarodni prijevoz, pomorske agencije, preduzea za kontrolu kvaliteta i kvantiteta. Usluge koje pruaju ta preduzea su: prekrcavanje iz jednog u drugo prijevozno sredstvo, skladitenje i skladine manipulacije robom, prepakiranje robe, odstranjivanje pokvarene robe i sl. Tranzitni poslovi dijele se na direktne i lomljene. Direktni tranzitni posao obavlja se kad roba koja je vlasnitvo strane pravne ili fizike osobe, samo prelazi preko domaeg carinskog podruja bez zadravanja. Lomljeni tranzitni posao se obavlja kad se strana roba u tranzitu preko domaeg teritorija neko vrijeme zadrava radi pretovara, skladitenja ili potrebe da se na robi obave odreene privredne usluge po nalogu i za raun stranog vlasnika robe.


11

2.7.Turistiki poslovi s inozemstvomPod turistikim poslovima s inozemstvom podrazumjeva se pruanje usluga stranim osobama a osobito: - Pruanje ugostiteljskih usluga (smjetaj, prehrana i dr.); - Pruanje turistiko agencijskih usluga; - Organiziranje i provedba turistikih putovanja i izleta u zemlji i inozemstvu; - Organiziranje posjeta kulturnim, privrednim, sportskim i drugim priredbama; - Iznajmljivanje motornih vozila i plovila; - Organiziranje i provedba turistikih putovanja i izleta u inozemstvu za domae osobe; - Pruanje usluga kongresnog i zdravstveno rekreativnog turizma te prometne usluge u meunarodnom turistikom prometu. Ekonomska vanost turizma ogleda se u: - Uticaju turizma na drutveni proizvod i nacionalni dohodak, - Uticaju na poboljanje platne bilance zemlje, - Uticaju na veu zaposlenost u raznim djelatnostima koje prate turistiku ponudu i potranju, - Uticaju na investicije i njihovu strukturu i - Uticaju na razvoj privredno nerazvijenih podruja. Turizam je specifian oblik meunarodne razmjene i predstavlja, prije svega, trite tercijarnog sektora privrede, dakle usluga sa specifinostima koje ga bitno razlikuju od ekonomskih zakonitosti koje prate meunarodnu robnu razmjenu. Za razliku od robnog prometa, kod kojeg roba putuje od proizvoaa do potroaa u turistikom prometu putuje ovjek turist do mjesta gdje e zadovoljiti svoje potrebe i troiti odgovarajua novana sredstva. Turizam, dakle, postaje sastavnim dijelom meunarodne razmjene tek kad kupac doputuje u izabrano turistiko odredite u kojem kupnjom odreenih usluga i robe zadovoljava svoje turistike potrebe. Time dio slobodnih sredstava osobne potronje prelazi u turistiku potronju koja tako postaje predmetom meunarodne razmjene. Svojom turistikom potronjom u inozemstvu turist potroa pridonosi deviznom prilivu zemlje koju je izabrao za svoje turistiko odredite. Turizam u meunarodnoj razmjeni karakterizira sve vea prisutnost i uloga posrednika u organizaciji turistikih putovanja (turistike agencije) koji svojom aktivnou znaajno utiu na rashode emitivnih i prihode receptivnih turistikih zemalja, ime pridonose i ukupnom rastu meunarodne razmjene. Za razvoj turizma osobito je vana uloga prehrambene industrije, poljoprivrede, graevinarstve, proizvoaa opreme, poslovnih banakaa i drugih koji svojim djelatnostima direktno i indirektno utiu na razvoj ukupnog turistikog proizvoda.Turizam se svrstava meu privredne grane koje ostvaruju znatne pozitive uinke i kod kojeg devizni prihodi znatno nadmauju devizne rashode. Razvoj turistike ponude Bosne i Hercegovine inozemstvu ovisit e o dobroj organizovaosti i kvalitetnoj ponudi raznovrsnih turistikih sadraja, posebice u smislu privlanije izvanpasionske ponude, bolje opskrbljenosti maloprodajne mree i sl.


12

Najvei svjetski uvoznici i izvoznici turistikih usluga, slino kao i u sluaju transportnih usluga, su razvijene zemlje, to se podudara sa podatkom da je sektor usluga najrazvijeniji upravo u kategoriji razvijenih zemalja. Znaajno je svakako ukazati na pojavu Kine kao vodeeg uvoznika i izvoznika kako transportnih, tako i turistikih usluga. Pored toga Rusija se pojavljuje samo kao jedan od vodeih uvoznika turistikih usluga. Podaci naredne dvije tabele upravo to i ilustruju. Tabela broj 6: Vodei izvoznici turistikih usluga u svijetu10

Tabela broj 7: Vodei uvoznici turistikih usluga u svijetu11

10 11

Institut za meunarodnu politiku i privredu, Beograd. Institut za meunarodnu politiku i privredu, Beograd.


13

2.7.1.Znaaj i uticaj turizma za privredni razvoj Turizam, kao sloen ekonomski sistem treba biti uravnoteen unutar sebe, a ujedno ne smije gubiti vezu i naruavati proporcije sa sistemom iji je sastavni dio. Ista logika nastavlja se unutar samog kompleksa turizma, tj. odnosi se na svaku njegovu komponentu (podsistem) od njegove najvie organizacijske forme (privredna oblast) do najnie (preduzee). S razine destinacije, pojednostavljeno, meuovisnost turizma F BiH i drugih djelatnosti i podruja drutvenog ivota - ukljuivi politiku, moe se iskazati slikovito: Slika broj 1: Povezanost turizma i ostalih sektora ekonomije i drutva gdje politika utie na kompetitivnosti i odrivost destinacije12

12

http://www.komorabih.ba/images/dokumenti/pdf/privreda/strategija_razvoja_turizma_fbih_208-2018.pdf


14

2.7.2.Ekonomski znaaj razvoja turizma u svijetu O turizmu, njegovoj djelotvornosti i doprinosu ukupnom razvoju esto se vode rasprave i daju ocjene, s vrlo razliitih gledita i, naravno, s vrlo razliitim ocjenama. injenice, meutim, govore da je rije o izuzetno snanoj i otpornoj industriji koja, u novije doba, prerasta u vodeu industriju svijeta. Razvoj turizma u cijelom svijetu bio je izrazito dinamian sredinom prolog stoljea, a lagano se poeo usporavati 80-ih godina 20. stoljea, iz razloga to je postigao visoke apsolutne brojeve, ali i zbog nekih drugih, mahom eksternih razloga. Razlog tome je to su 2001., 2002., i 2003. (teroristiki napad na SAD, rat u Iraku, bolest SARS) godina bile nepovoljne za turizam te je broj turistikih dolazaka biljeio nie stope rasta. Prema najnovijim podacima Svjetske turistike organizacije rast meunarodnog turizma kulminirao je 2004. godine kada je u svijetu zabiljeeno vie od 760 milijuna dolazaka turista. Sljedea slika prikazuje meunarodne dolaske turista i predvianje broja njihova dolaska u svijetu u intervalu 1950.- 2020. Slika broj 2: Meunarodni dolasci turista i plan njihova dolaska13

Prognoze za razvoj i rast turizma su optimistine. Tako se 2010. godine uz prosjenu godinju stopu rasta od 4,8%, u meunarodnom turizmu planira ostvarivati vie od milijarde turistikih dolazaka u svijetu, a 2020. godine 1,6 milijardi dolazaka. Usporeni rast ili stagnacija (s elementima krize) svjetskoga gospodarstva, posebno razvijenih zemalja koje su i najvee emitivne zemlje turista, moe u kraem razdoblju negativno djelovati i na kretanja turista iduih nekoliko godina. Dugorono, meutim, pozitivan rast je izvjestan. Raspodjela turistikih tokova prema glavnim turistikim regijama uglavnom je stabilna, premda neke regije koje su prije imale manje udjele u svjetskim turistikim tokovima biljee dinaminije stope rasta, to utie na poveanje njihove vanosti na svjetskom turistikom tritu.

13



15

U meunarodnom turizmu Europa je tradicionalno vodea turistika regija, u kojoj se stalno ostvaruje vie od polovine ukupnih turistikih dolazaka. Zbog brzog rasta dolazaka u destinacije irom svijeta, uee Europe ukupno opada, ali trajno dominira. Sredozemlje je turistiki najaktivnija regija Europe jer ve desetljeima apsorbira polovinu europskih i oko etvrtine svjetskih meunarodnih turistikih tokova. Turizam je vaan i nezaobilazan segment ukupne privredne aktivnosti Europe i veliki generator razvoja ostalih djelatnosti. Prihod iz godine u godinu raste te se on u 2007.godini procjenjuje na oko 330 mlrd. EUR. Slika broj 3: Prihod od turizma od 1990.-2007.godine14

2.7.3.Prihodi od turizma Federacije Bosne i Hercegovine Uvaavajui procjene Centralne banke Bosne i Hercegovine, Svjetskog ekonomskog foruma (World Economic Forum) i Svjetske turistike organizacije (World Tourism Organization), prihodi od turizma F BiH mogu se procijeniti na priblino 420 mil. EUR. Udio domaeg turizma u prihodima turizma F BiH procijenjen je na 37,5%. Tabela broj 8: Prihodi od turizma Federacije Bosne i Hercegovine u 2007.godini Prihod 420,00 Ukupno 262,50 Stranci 157,5 Domai Turizam u BDP F BiH = 5,6 % * * procjene % 100,00 62,5 37,5

14



16

2.8.Ostale privredne usluge u meunarodnoj trgoviniPoslovi reklame i ekonomske propagande pod kojima se podrazumjevaju poslovi ispitivanja i obrade trita (marketing), unapreivanje ekonomske i turistike propagande i reklame, ostvarenje propagandnih planova i druge usluge u vezi s tim poslovima, priprema i prezentiranje plakata i reklamnih panoa, araniranje izloga i sajamskih tandova itd. Usluge cjevodnog transporta, pod kojima se podrazumjeva transport sirovine rafinirane nafte, prirodnog plina i drugih materijala cjevovodima. Telekomunikacijske usluge, pod kojima se podrazumjevaju telefonske i telegrafske usluge kojima se prenose podaci, organiziraju audiokonferencije i videokonferencije, teletekst i usluge kablovske televizije. Telekomunikacijske usluge obuhvataju telekomunikacijski saobraaj (promet) ostvaren u fiksnoj i mobilnoj mrei. Unutranji promet u fiksnoj ili mobilnoj mrei obuhvata ukupno ostvaren promet unutar vlastite fiksne ili mobilne mree prema drugim fiksnim ili mobilnim mreama. Meunarodni promet obuhvata ukupno ostvaren promet u fiksnim i mobilnim mreama koji poinje unutar Bosne i Hercegovine i zavrava izvan Bosne i Hercegovine. Pod konsultantskim uslugama podrazumjeva se obavljanje pripremnih istraivanja i izrada studija o tehnikoj ili ekonomskoj izvodljivosti nekog poduhvata i podnoenje izvjetaja o tome, izrada ugovorenih projekata, specifikacija i druge dokumentacije potrebne za izradu iscrpnog projekta i obavljanje poslova nadzora i rukovoenje pri izvoenju projekta. Pod kompjuterskim uslugama podrazumjevaju se: projektiranje informacijskih sistema, priprema podataka za obradu na kompjuteru, izrada kompjuterskog programa (softvera) za obradu podataka, obrada podataka pomou kompjutera, osposobljavanje osoblja za primjenu kompjutera, odravanje kompjutera, telekomunikacijski prijenos podataka i druge sline aktivnosti. Usluga osiguranja robe i drugih prijevoznih sredstava u meunarodnom prometu obuhvataju sve vrste osiguranja imovine korisnika, osiguranja od razliitih rizika koji bi mogli izazvati tetne posljedice za osiguranika. Osiguranik koji eli osigurati poiljku od mogueg rizika, obraa se direktno ili preko svog posrednika (npr.peditera) osiguravajuoj organizaciji s kojom sklapa ugovor o osiguranju polica osiguranja. Osiguravajua organizacija preuzima obavezu nadoknade nastale tete osiguraniku koja je posljedica pojave odreenih rizika od kojih je osiguranik osiguran uz uvjet da osiguranik uplati odgovarajuu premiju (cijenu osiguranja) za rizike od kojih se osigurava. Bankovne usluge (usluge poslovnih banaka) u vanjskotrgovinskom prometu obuhvataju niz usluga, kao npr.izvravanje radnji u platnom prometu s inozemstvom po nalogu domaih i inozemnih komitenata (devizne doznake, akreditivi, inkaso poslovi, izdavanje bankovnih garancija, davanje informacija o bonitetu inozemnih partnera i druge usluge iz bankarstva.


17

Potanske usluge; Pismonosne i paketne poiljke obuhvataju broj pismonosnih poiljaka prispjelih u meunarodnom prometu te otpremljenih u meunarodnom i unutranjem prometu. Platni promet se odnosi na uplate po potanskim uplatnicama, uplate i isplate po iro i tekuim raunima, po tednim knjinicama potanske tedionice i poslovnih banaka i isplate po inostranim tednim knjiicama.

Slika broj 4: Broj uplata i isplata u hiljadama KM u BiH u 2008. i 2009.godini15

15

http://www.komorabih.ba/images/dokumenti/pdf/statistika/bih_brojke10-bh.pdf


18

3.OPTI SPORAZUM O TRGOVINI USLUGAMA GATSTokom druge polovine dvadesetog vijeka uoen je porast znaaja usluga u privrednom razvoju mnogih zemalja. Naroito su se isticale razvijene zemlje sa SAD na elu po porastu udjela sektora usluga u drutvenom proizvodu i u zaposlenosti. Uporedo sa razvojem ovog sektora javlja se potreba da se trgovina uslugama multilateralno regulie. Prvi koraci uinjeni su jo ezdesetih godina prolog vijeka i to u okviru OECD. Pregovori o trgovini uslugama pokrenuti su tek u okviru Urugvajske runde pregovora i to od strane razvijenih zemalja. Za razliku od trgovine robom, predmet trgovine uslugama je neopipljiv i nevidljiv. Domaa proizvodnja moe se tititi carinama i koliinskim ogranienjima, odnosno podlee carinskim barijerama. Za razliku od robe, usluge nije mogue tititi na takav nain, ve se uglavnom tite obavezom uea stranih prualaca usluga u domaoj industriji, a tu su otvorene mogunosti za diskriminaciju. Zbog toga je dolo do pokretanja pregovarakog procesa radi uspostavljanja pravila koja e se odnositi na sve potpisnice multilateralnog trgovinskog sporazuma za sektor usluga. Opti sporazum o trgovini uslugama (General Agreement on Trade in Services GATS) je prvi multilateralni sporazum kojim se odreuju okvir i pravila koja e se primenjivati u oblasti trgovine uslugama. Nastao je sa eljom da se uspostavi multilateralni okvir principa i pravila za trgovinu uslugama sa ciljem ekspanzije ove trgovine pod uslovima transparentnosti i progresivne liberalizacije, i kao sredstvo za pospjeivanje privrednog rasta svih trgovinskih partnera i razvoja zemalja u razvoju. Ovaj sporazum se primjenjuje na sve usluge koje se obavljaju kao privredne djelatnosti na trgovakoj osnovi (pruanje usluga uz nadoknadu) nezavisno prua li uslugu preduzee u dravnom, privatnom ili mjeovitom vlasnitvu. Usluge ne prelaze granicu kao roba nego se ili: obavljaju na nacionalnom tritu blizu potroaa ili potroa-korisnik mora prei granicu da bi se koristio uslugama (turizam, obrazovanje u inostranstvu). GATS izdvaja etiri osnovna naina obavljanja usluga: - obavljanje usluga preko granice lice koje prua uslugu je u inostranstvu (savjetodavne usluge); - potronja usluga u inostranstvu - potroai se kreu i koriste usluge u inostranstvu (turizam, studenti); - lice koje uslugu prua to ini direktno na teritoriji druge drave osnivanjem stalne poslovne jedinice, filijale ili mjeovitog preduzea; - putem privremeno zaposlene osobe fiziko lice davalac usluge je na teritoriji druge drave lanice. Trgovina uslugama se u ovom sporazumu definie sa vie aspekata. Pod tim pojmom se podrazumeva pruanje usluga: sa teritorije jedne zemlje lanice na teritoriju neke druge lanice (na primjer usluge saobraaja); na teritoriji jedne zemlje lanice korisniku usluga iz druge zemlje lanice (na primjer turizam); putem komercijalnog prisustva subjekata jedne lanice ije se aktivnosti odvijaju na teritoriji druge zemlje lanice (na primjer u bankarstvu); od strane fizikih lica jedne lanice koji su prisutni na teritoriji neke druge lanice (na primjer graevinski radovi ili konsalting).


19

4.BERZA USLUGABerza predstavlja posebno stalno organizovano mjesto na kojem se redovno sastaju kupci, prodavci i meetari radi sklapanja poslova u skladu sa pravilima berze. Polazei od predmeta berzanskog poslovanja, berze se mogu podijeliti na: 1. robne (produktne) berze i berze usluga; 2. novane i devizne berze; 3. berze hartija od vrijednosti. Za berze je karakteristino, da ne posjeduju nikakvu sopstvenu robu, usluge, novana sredstva, devizna sredstva i hartije od vrijednosti. Cijena robe, usluga, novca, deviza i hatija od vrijednosti se odreuje na slobodnoj i otvoreoj aukciji u zavisnosti od veliine ponude i tranje u datom vremenskom periodu. Trgovanje na berzi obavljaju lanovi berze i to u odreenom prostoru, koji se naziva Sala za trgovanje.16 Berza usluga predstavlja posrednika u poslovanju, nudi ureeno trite na kome moete poslovati (nuditi i traiti usluge) a da ste pri tome pravno zatieni. Ukoliko se bavite nekim zanatom, pruate neku uslugu, imate znanja u nekoj oblasti, berza usluga vam omoguava da svoje usluge javno ponudite putem njihovog portala. Kako to praktino funkcionie? Primjer1: Ukoliko dobro znate neki strani jezik, moete se prijaviti na berzu usluga kao prevodilac. Klijenti kojima bude trebala usluga prevoda mogu doi do vas putem portala, gde nadalje vi stupate u direktan kontakt i ugovarate posao. Zastupljene su apsolutno sve usluge i vrste poslova. Primjer2: Bavite se web dizajnom i elite da svoju uslugu plasirate na trite, prijavite se na sajt berze usluga i cekate ponude. Posjetioci, klijenti kojima je potrebna usluga izrade web sajta na portalu berze usluga trae ponude za uslugu izrade web sajta, u bazi nailaze na vas, uspostavljate direktan kontakt i sami dalje nastavljate dogovor.

16

Kovaevi LJ., Vunjak N., Finansijska trita i berze, Subotica, 2009., str. 295.


20

ZAKLJUAKVanjska trgovina je privredna djelatnost koja obuhvata razmjenu robe i usluga s inozemstvom, odnosno sveukupnu razmjenu materijalnih i nematerijalnih dobara izmeu zemalja. U uem smislu vanjska trgovina obuhvata samo promet robe izmeu privrednih subjekata iz razliitih zemalja, pa je predmet vanjskotrgovinske razmjene samo ona roba koja prelazi dravnu granicu, odnosno carinsku crtu jedne ili vie zemalja. U irem smislu vanjska trgovina, uz meunarodnu robnu razmjenu, obuhvata i razmjenu privrednih usluga (tzv. nevidljivi izvoz i uvoz), promet kapitala, promet ljudi (turistiki promet) i prijenos vijesti (telekomunikacijski promet). Tokom druge polovine dvadesetog vijeka uoen je porast znaaja usluga u privrednom razvoju mnogih zemalja. Naroito su se isticale razvijene zemlje sa SAD na elu po porastu udjela sektora usluga u drutvenom proizvodu i u zaposlenosti. Uporedo sa razvojem ovog sektora javlja se potreba da se trgovina uslugama multilateralno regulie. Prvi koraci uinjeni su jo ezdesetih godina prolog vijeka i to u okviru OECD. Opti sporazum o trgovini uslugama (General Agreement on Trade in Services GATS) je prvi multilateralni sporazum kojim se odreuju okvir i pravila koja e se primenjivati u oblasti trgovine uslugama. Nastao je sa eljom da se uspostavi multilateralni okvir principa i pravila za trgovinu uslugama sa ciljem ekspanzije ove trgovine pod uslovima transparentnosti i progresivne liberalizacije, i kao sredstvo za pospjeivanje privrednog rasta svih trgovinskih partnera i razvoja zemalja u razvoju. Ovaj sporazum se primjenjuje na sve usluge koje se obavljaju kao privredne djelatnosti na trgovakoj osnovi (pruanje usluga uz nadoknadu) nezavisno prua li uslugu preduzee u dravnom, privatnom ili mjeovitom vlasnitvu.


21

LITERATURAI. Knjige: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. Andrijani I., Vanjska trgovina; Kako poslovati s inozemstvom, Zagreb, 2001. Babi M., Babi A., Meunarodna ekonomija, Zagreb. Beni ., Osnove ekonomije, Zagreb, 2004. Kovaevi LJ., Vunjak N., Finansijska trita i berze, Subotica, 2009. Kovaevi M., Meunarodna trgovina, Ekonomski fakultet, Beograd, 2002. Salvatore D., Meunarodna ekonomija, Zagreb. Samuelson P., Nordhaus W., Ekonomija, Zagreb.

II. Internet izvori: 8. http://www.zis.gov.rs/en/pdf_zigovi/nica.pdf 9. http://www.wto.org/english/res_e/statis_e/services_training_module_e.pdf 10. http://www.oecd-ilibrary.org/economics/manual-on-statistics-of-international-trade-inservices_9789264034778-en 11. http://www.komorabih.ba/images/dokumenti/pdf/privreda/strategija_razvoja_turizma_ fbih_208-2018.pdf 12. http://www.komorabih.ba/images/dokumenti/pdf/statistika/bih_brojke10-bh.pdf 13. Institut za meunarodnu politiku i privredu, Beograd.


22

Documents

Ju Univerzitet u Tuzli