Carstvo ANIMALIA Tip organizacije OLIGOMERIA P

red

ava

nja

pro

f.d

r.sc. J.

Sre

ma

c

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

OLIGOMERIA - MALOKOLUTIĆAVCI

• Marinski organizmi, koji mogu živjeti solitarno, ili kolonijski.

• Prema načinu kretanja mogu živjeti kao sesilni bentos, vagilni bentos , nekton ili plankton.

• Ontogenetski razvoj karakterizira preobrazba, a tijekom ontogenije gubi se primarna člankovitost tijela.

Pre

da

va

nja

pro

f.d

r.sc. J.

Sre

ma

c

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

OLIGOMERIA - MAHOVNJACI

• Mahovnjaci su kolonijski morski organizmi, koji imaju vanjski karbonatni skelet – ČAŠKU ili TEKU.

• Unutar kolonije postoji podjela rada.

• Imaju važnu ulogu u konsolidaciji mekih supstrata, a važni su i kao graditelji grebena.

Pre

da

va

nja

pro

f.d

r.sc. J.

Sre

ma

c

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

OLIGOMERIA - MAHOVNJACI

Pre

da

va

nja

pro

f.d

r.sc. J.

Sre

ma

c

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

OLIGOMERIA - MAHOVNJACI

• Poznati su od paleozoika do danas, a nađeni su i u Hrvatskoj.

• Najbrojniji su nalazi u paleozoiku Velebita (Fenestella) i miocenu sjeverne Hrvatske.

Pre

da

va

nja

pro

f.d

r.sc. J.

Sre

ma

c

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

OLIGOMERIA - RAMENONOŠCI

• Brachiopoda (ramenonošci) su morske životinje koje imaju meko tijelo zaštideno ljušturama

• Unutar ljuštura se nalazi parni trepetiljkavi organ, LOFOFOR (BRAHIJA), koji pomaže pri hranjenju, disanju i izbacivanju otpadnih tvari.

Pre

da

va

nja

pro

f.d

r.sc. J.

Sre

ma

c

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

OLIGOMERIA - RAMENONOŠCI

• Ljušture su nejednake. Razlikujemo VENTRALNU (stapčanu) i DORZALNU (brahijalnu) ljušturu.

• Mnoge ljušture imaju otvor za stapku, a mogu biti glatke ili ukrašene rebrima.

Pre

da

va

nja

pro

f.d

r.sc. J.

Sre

ma

c

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

OLIGOMERIA - RAMENONOŠCI

• Zubi, tj. brava nisu uvijek prisutni, te ramenonošce dijelimo na:

1. INARTICULATA – bez brave, ljušture su od hitinofosfata.

2. ARTICULATA - imaju bravu u ventralnoj ljušturi. Ljušture su od kalcij-karbonata, uglavnom aragonita.

Pre

da

va

nja

pro

f.d

r.sc. J.

Sre

ma

c

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

OLIGOMERIA - RAMENONOŠCI

• Najvažniji kriterij za određivanje ramenonožaca je brahijalni skelet – čvrsti nosač za lofofor.

• Za određivanje unutarnjeg skeleta primjenjuje se metoda rendgenskog snimanja ili izrada paralelnih presjeka.

Pre

da

va

nja

pro

f.d

r.sc. J.

Sre

ma

c

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

OLIGOMERIA - RAMENONOŠCI

• Odrasli žive kao sesilni bentos, pričvršdeni na stapci, usidreni bodljama, prirasli za podlogu, ili slobodno leže na dnu.

• Poznati su od paleozoika, no danas su prilično rijetki.

• U Hrvatskoj su česti u paleozoiku, a nađeni su i u mezozoiku i kenozoiku.

Pre

da

va

nja

pro

f.d

r.sc. J.

Sre

ma

c

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

OLIGOMERIA - BODLJIKAŠI

• Morske životinje, najčešde peterozrakaste simetrije, s razvijenim vodožilnim sustavom.

• Skelet je unutarnji i sastoji se od pločica, najčešde od magnezijskog kalcita.

• Dijele se na STAPKOBODLJIKAŠE i SLOBODNOBODLJIKAŠE

Pre

da

va

nja

pro

f.d

r.sc. J.

Sre

ma

c

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

OLIGOMERIA – BODLJIKAŠI STAPKOBODLJIKAŠI

• Među stapkobodljikašima najviše su fosila ostavili KRINOIDI (morski ljiljani). Tijekom razvoja krinoida, neki su izgubili stapku i prešli na pučinski način života.

Pre

da

va

nja

pro

f.d

r.sc. J.

Sre

ma

c

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

OLIGOMERIA – BODLJIKAŠI STAPKOBODLJIKAŠI

• Krinoidi su građeni od KORIJENA, STAPKE i KRUNE. Kruna se sastoji od ČAŠKE i KRAKOVA (brahija). Za odredbu krinoida najvažniji je element čaška u kojoj se nalaze svi najvažniji organi.

Pre

da

va

nja

pro

f.d

r.sc. J.

Sre

ma

c

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

OLIGOMERIA – BODLJIKAŠI STAPKOBODLJIKAŠI

• Krinoidi iz uzburkanih sredina imaju masivne stapke i krune, te se sastoje od manjeg broja pločica.

• Pučinski krinoidi roda Saccocoma česti su u juri i kredi.

Pre

da

va

nja

pro

f.d

r.sc. J.

Sre

ma

c

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

OLIGOMERIA – BODLJIKAŠI SLOBODNOBODLJIKAŠI

Pre

da

va

nja

pro

f.d

r.sc. J.

Sre

ma

c

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

OLIGOMERIA – BODLJIKAŠI SLOBODNOBODLJIKAŠI

• Najvedi broj fosila slobodnobodljikaša pripada skupini ježinaca.

• Skelet ježinaca je unutarnji, naziva se ČAHURA (THECA), a načinjen je od magnezijskog kalcita.

• Na čahuri se nalaze zglobno vezane bodlje – RADIOLE.

Pre

da

va

nja

pro

f.d

r.sc. J.

Sre

ma

c

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

OLIGOMERIA – BODLJIKAŠI SLOBODNOBODLJIKAŠI

• Ježince dijelimo na PRAVILNJAKE (REGULARIA) i NEPRAVILNJAKE (IRREGULARIA).

• Ove se dvije grupe razlikuju po simetriji, položaju izmetnog otvora, bodljama i načinu života.

Pre

da

va

nja

pro

f.d

r.sc. J.

Sre

ma

c

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

OLIGOMERIA – BODLJIKAŠI SLOBODNOBODLJIKAŠI

• Pravilnjaci najčešde žive na kamenim obalama, u plitkom moru, a hrane se pomodu žvakala (ARISTOTELOVA LATERNA).

• Fosilno se najčešde nađu fragmenti čahure i radiole.

Pre

da

va

nja

pro

f.d

r.sc. J.

Sre

ma

c

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

OLIGOMERIA – BODLJIKAŠI SLOBODNOBODLJIKAŠI

• Nepravilnjaci često žive djelomice ili posve ukopani u mulju ili finom pijesku. Stoga se često fosiliziraju cijele čahure.

• Fosili nepravilnjaka česti su u sedimentima krede, paleogena i neogena.

Pre

da

va

nja

pro

f.d

r.sc. J.

Sre

ma

c

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

OLIGOMERIA – BODLJIKAŠI SLOBODNOBODLJIKAŠI

• Fosili zvjezdača i zmijača su razmjerno rijetki, no poznati su od ordovicija.

• Osim petrificiranih ostataka ponekad se u stijenama nađu i tragovi odmaranja.

Pre

da

va

nja

pro

f.d

r.sc. J.

Sre

ma

c

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

OLIGOMERIA – BODLJIKAŠI SLOBODNOBODLJIKAŠI

• Skelet trpova je reduciran i sastoji se od slobodnih kalcitnih pločica (SKLERITI).

• Poznati su od devona, no fosilni su nalazi rijetki.

Pre

da

va

nja

pro

f.d

r.sc. J.

Sre

ma

c

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

OLIGOMERIA – POLUSVITKOVCI

• Fosilno su najvažniji predstavnici skupine GRAPTOLITA (od kambrija do karbona, s maksimumom u ordoviciju i siluru).

• Graptoliti su imali hitinske čaške nanizane na zajedničkoj cijevi, u kojoj se kod nekih vrsta pojavljuje čvrsta os.

• Cijela se kolonija naziva RABDOSOM

Pre

da

va

nja

pro

f.d

r.sc. J.

Sre

ma

c

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

OLIGOMERIA – POLUSVITKOVCI

• Više rabdosoma moglo se ujediniti u koloniju višeg reda – SINRABDOSOM, koja bi imala zajednički plivadi mjehur – PNEUMATOFOR, te po obodu manje mjehuride.

Pre

da

va

nja

pro

f.d

r.sc. J.

Sre

ma

c

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

OLIGOMERIA – POLUSVITKOVCI

• Mnogi su graptoliti živjeli kao epiplankton, te bi se pričvršdivali na plutajude objekte.

• Prema novijim istraživanjima se vjeruje da su razgranjene kolonije mogle živjeti i kao bentos.

Pre

da

va

nja

pro

f.d

r.sc. J.

Sre

ma

c

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

OLIGOMERIA – POLUSVITKOVCI

• Slabo sačuvani graptoliti roda Climacograptus, koji su živjeli krajem ordovicija i u siluru, za sad su najstariji životinjski fosili u Hrvatskoj, a nađeni su na Medvednici.

Pre

da

va

nja

pro

f.d

r.sc. J.

Sre

ma

c

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r