Carstvo PLANTAE Više biljke

Pred

avan

ja P

rof.d

r.sc.

J. S

rem

ac

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

Pred

avan

ja P

rof.d

r.sc.

J. S

rem

ac

http://www.cs.mcgill.ca jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

Podrijetlo kopnenih biljaka

Pred

avan

ja P

rof.d

r.sc.

J. S

rem

ac

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

Carstvo PLANTAE • Danas živi više od 250 000 vrsta i druga su skupina po brojnosti

poslije člankonožaca. • Moderne klasifikacije carstva PLANTAE međusobno se jako

razlikuju.

Pred

avan

ja P

rof.d

r.sc.

J. S

rem

ac

http://biology.tutorvista.com/

BILJKE BEZ SJEMENA SJEMENJAČE

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

Pred

avan

ja P

rof.d

r.sc.

J. S

rem

ac

http://www.ucmp.berkeley.edu/ jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

ZELENE ALGE - CHLOROPHYTA

• Različitog oblika i ekoloških prohtjeva. Ima jednostaničnih i višestaničnih. Žive kao plankton ili bentos u slatkoj i slanoj vodi, a neke i na kopnu.

• Fosilno su prisutne: 1. CODIACEAE 2. DASYCLADALES

Pre

dava

nja

Pro

f.dr.s

c. J

. Sre

mac

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

ZELENE ALGE - CHLOROPHYTA

• U Hrvatskoj su osobito važne dazikladalne alge, koje izgrađuju plitkomorske sedimente zaštićenih okoliša paleozojske i mezozojske starosti (Mizzia - a, Diplopora - b, Clypeina - c).

• Srodnik im je današnja Acetabularia -d.

Pre

dava

nja

Pro

f.dr.s

c. J

. Sre

mac

a b

c

d

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

ZELENE ALGE - CHAROPHYTA • Haroficeje ili parožine

danas tvore livade u jezerima i potocima.

• Poznate su od starijeg paleozoika.

• Smatraju ih pretcima mahovina.

• Fosilno se sačuvaju ovapnjele ženske rasplodne strukture – nukule.

Pre

dava

nja

Pro

f.dr.s

c. J

. Sre

mac

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

GLJIVE I LIŠAJEVI

Pred

avan

ja P

rof.d

r.sc.

J. S

rem

ac

Aglaophyton – Rhynie Chert - devon

Prototaxites – golema gljiva iz ranog devona

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

MAHOVINE I JETRENJARKE - BRYOPHYTA

• Poznate su od devona, ali rijetko se fosiliziraju.

Pred

avan

ja P

rof.d

r.sc.

J. S

rem

ac

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

Prve kopnene biljke

• Cooksonia – silur i devon. Veličina svega nekoliko cm.

Pred

avan

ja P

rof.d

r.sc.

J. S

rem

ac

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

PSILOFITI

Psilophyton • Prvi puta opisan 1859. iz devonskih naslaga. • Nalazišta: SAD, Kanada, Češka • Po starijim sistematikama ubrojen u papratnjače. Možda

zajednički predak papratnjača i sjemenjača.

Pred

avan

ja P

rof.d

r.sc.

J. S

rem

ac

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

PAPRATNJAČE - PTERIDOPHYTA

• Imaju korijen, koji omogućuje dobru opskrbu vodom.

• U stabljici imaju odrvenjele provodne žile.

• Poznate su od silura.

Pred

avan

ja P

rof.d

r.sc.

J. S

rem

ac

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

• PAPRATNJAČE - PSILOTALES

• Živi fosili - podsjećaju na izumrle rinije i prilofite iz silura i devona.

• Danas najjednostavnije kopnene biljke.

Pred

avan

ja P

rof.d

r.sc.

J. S

rem

ac

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

PAPRATNJAČE - CRVOTOČINE (LYCOPODIOPSIDA)

• Bile su najveće i najčešće biljke karbonskih prašuma. Tipični rodovi su Lepidodendron i Sigillaria (sl.).

• Stabljika je mogla narasti do 50 m u visinu, s promjerom do 5 m.

• Čvrstoću stablu je davala kora, koja je mogla činiti do 99% presjeka odraslog stabla.

Pred

avan

ja P

rof.d

r.sc.

J. S

rem

ac

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

PAPRATNJAČE PRESLICE (EQUISETOPSIDA) • Najstariji nalazi

potječu iz devona, a najviši rast dosegle su u karbonu. Bile su jako rasprostranjene i u trijasu.

• Visinu od 15 m mogle su doseći zahvaljujući šupljoj stabljici.

Pred

avan

ja P

rof.d

r.sc.

J. S

rem

ac

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

PAPRATNJAČE PAPRATI (POLYPODIOPSIDA)

• Danas živi 9000 vrsta. Drvenaste vrste žive u danas u tropima.

• Archaeopteris iz devona je prvo moderno drvo, čije je stablo slično današnjim četinjačama, a listovi su nalik na paprati.

Pred

avan

ja P

rof.d

r.sc.

J. S

rem

ac

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

2. Odjeljak SJEMENJAČE

SJEMENJAČE ili CVJETNICE obuhvaćaju nekoliko podskupina:

• PTERIDOSPERME • IGLIČASTE GOLOSJEMENJAČE • PERASTOLISNE GOLOSJEMENJAČE • KRITOSJEMENJAČE

Pred

avan

ja P

rof.d

r.sc.

J. S

rem

ac

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

Zajedničke osobine

• Kao i većina papratnjača, cvjetnice imaju korijen, stabljiku i list. Provodni sustav je poboljšan, sastoji se od traheja ili sitastih cijevi. Stabljika ima sekundarni rast u debljinu.

• Razvijaju se cvijet, sjemenka i plod.

Pred

avan

ja P

rof.d

r.sc.

J. S

rem

ac

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

Porijeklo i sistematika sjemenjača

• Nastale su od predaka sličnih prapapratima i razvijale se paralelno papratnjačama.

• Golosjemenjače su postale dominantne sredinom perma, a od sredine krede dominantna skupina su kritosjemenjače.

• Danas živi manji broj vrsta igličastih i perastolisnih golosjemenjača, a najviše ima magnoliofitina.

Pred

avan

ja P

rof.d

r.sc.

J. S

rem

ac

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

IGLIČASTE GOLOSJEMENJAČE GINKGOATAE

• Poznati su od gornjeg devona, maksimum razvoja su imali u juri i kredi, a danas su živi fosili.

• Rod Ginkgo datira iz donje jure (190 000 000 god.) i najstarije je živuće drvo.

Pred

avan

ja P

rof.d

r.sc.

J. S

rem

ac

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

IGLIČASTE GOLOSJEMENJAČE KORDAITI • Živjeli su u karbonskim močvara (kao današnji Everglades)

Pred

avan

ja P

rof.d

r.sc.

J. S

rem

ac

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

IGLIČASTE GOLOSJEMENJAČE ČETINJAČE • Danas između 550 i

700 vrsta. • Iz ove je skupine

najstarije živo stablo na Zemlji “Metuzalem” - bor (Pinus) koji živi u Kaliforniji i star je gotovo 5000 godina.

Pred

avan

ja P

rof.d

r.sc.

J. S

rem

ac

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

PINATAE • Od smole jantarnog bora

Pinus succinifera nastali su oligocenski jantari.

• Brojni ostatci, najčešće iglica i sjemenki, te češera četinjača nađeni su u miocenu okolice Zagreba.

• Velike četinjače u geološkoj prošlosti (mamutovci, močvarni čempresi) dale su materijal za stvaranje ugljena.

Pred

avan

ja P

rof.d

r.sc.

J. S

rem

ac

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

PERASTOLISNE GOLOSJEMENJAČE • Poznate su od gornjeg devona do danas. Danas su to

“živi fosili”. • Slične su palmama. • Bile su glavni izvor hrane biljojednim dinosaurima.

Pred

avan

ja P

rof.d

r.sc.

J. S

rem

ac

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

PERASTOLISNE GOLOSJEMENJAČE

• Na temelju rasprostranjenosti roda Glossopteris znanstvenici su dokazali nekadašnju povezanost južnog pankontinenta Gondwana.

Pred

avan

ja P

rof.d

r.sc.

J. S

rem

ac

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

KRITOSJEMENJAČE • Imaju sjemene zametke zatvorene u plodnici

nastaloj od plodnih listova..

Pred

avan

ja P

rof.d

r.sc.

J. S

rem

ac

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

DVOSUPNICE

• Fosilno se mogu sačuvati različiti dijelovi, a najčešće se fosiliziraju peludna zrna i listovi.

Pred

avan

ja P

rof.d

r.sc.

J. S

rem

ac

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

DVOSUPNICE • Kopnene biljke su

dobri pokazatelji klime.

• Tako su smokva, avokado,lovor i cimetovac indikatori tople klime, mahunarke upućuju na sušnu klimu, dok je breza karakteristična za hladnija područja.

Pred

avan

ja P

rof.d

r.sc.

J. S

rem

ac

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

JEDNOSUPNICE

• Jednosupnice su pretežito zeljaste biljke, koje nisu ostavile veliki broj fosila. Iznimka su barske biljke, npr. lopoči i trske.

• Za fosilizaciju su pogodne palme, koje su ujedno i dobri pokazatelji klime.

Pred

avan

ja P

rof.d

r.sc.

J. S

rem

ac

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

SJEMENJAČE U HRVATSKOJ • U Hrvatskoj ima više nalazišta

kopnene flore. Među njima najbogatija su u Velebitu (karbon), Promini (eocen) i Hrvatskom zagorju i Medvednici (miocen).

• Nađen je cijeli niz vrsta golosjemenjača i kritosjemenjača, među kojima borovi, lovori, cimetovci, hrastovi, kesteni, bukve, javori, vrbe, topole, palme i mnogi drugi.

Pred

avan

ja P

rof.d

r.sc.

J. S

rem

ac

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r