of 34/34
Carstvo ANIMALIA Tip organizacije SVITKOVCI (CHORDATA) Predavanja prof.dr.sc. J. Sremac [email protected]

[email protected]/~jsremac/predavanja/paleontologija/m_animalia4.pdf · PISCES - RIBE • Foslino se sačuvaju skeleti, posebice zubi, ljuske, otoliti (slušne košćice),

  • View
    3

  • Download
    0

Embed Size (px)

Text of [email protected]/~jsremac/predavanja/paleontologija/m_animalia4.pdf · PISCES - RIBE •...

  • Carstvo ANIMALIA Tip organizacije SVITKOVCI (CHORDATA)

    Pre

    dava

    nja

    prof

    .dr.s

    c. J

    . S

    rem

    ac

    jsrem

    [email protected]

    geol.

    pmf.h

    r

  • CHORDATA - SVITKOVCI

    • Duž dorzalne strane tijela imaju čvrstu os i uzdužni živac.

    • Probavilo i dišni organi su smješteni s trbušne strane.

    • Napredniji svitkovci imaju hrskavičnu ili koštanu kralježnicu.

    Pre

    dava

    nja

    prof

    .dr.s

    c. J

    . S

    rem

    ac

    kopljača

    jsrem

    [email protected]

    geol.

    pmf.h

    r

  • CHORDATA - SVITKOVCI

    • Fosilni ostaci svitkovaca uglavnom pripadaju skupini KRALJEŽNJAKA (VERTEBRATA).

    Pre

    dava

    nja

    prof

    .dr.s

    c. J

    . S

    rem

    ac

    jsrem

    [email protected]

    geol.

    pmf.h

    r

  • ZAJEDNIČKA SVOJSTVA VERTEBRATA

    jsrem

    [email protected]

    geol.

    pmf.h

    r

  • PLOSNATE I CJEVANIČNE KOSTI

    jsrem

    [email protected]

    geol.

    pmf.h

    r

  • jsrem

    [email protected]

    geol.

    pmf.h

    r

  • LUBANJA, ČELJUST I ZUBI

    jsrem

    [email protected]

    geol.

    pmf.h

    r

  • IZODONCIJA I HETERODONCIJA

    jsrem

    [email protected]

    geol.

    pmf.h

    r

  • VISINA KRUNE

    jsrem

    [email protected]

    geol.

    pmf.h

    r

  • ZUBNA FORMULA i - incizivi (sjekutići); c - kanini (očnjaci); pm - premolari (pretkutnjaci) m - molari (kutnjaci)

    jsrem

    [email protected]

    geol.

    pmf.h

    r

  • OBLIK ŽVAČNE POVRŠINE - BILJOJEDI

    jsrem

    [email protected]

    geol.

    pmf.h

    r

  • OBLIK ŽVAČNE POVRŠINE – MESOJEDI I SVEJEDI

    jsrem

    [email protected]

    geol.

    pmf.h

    r

  • KRALJEŠNICA Cervikalni kralješci

    Torakalni kralješci

    Lumbalni kralješci

    jsrem

    [email protected]

    geol.

    pmf.h

    r

  • VRATNI KRALJEŠCI

    Pas Čimpanza Čovjek

    jsrem

    [email protected]

    geol.

    pmf.h

    r

  • KOSTI UDOVA Prednji udovi: Nadlaktična, lakatna i palčana kost, kosti pešća, zapešća i članci prstiju

    Stražnji udovi: Bedrena kost, iver, goljenična i lisna kost, kosti nožja i donožja, kosti prstiju.

    jsrem

    [email protected]

    geol.

    pmf.h

    r

  • RAME I ZDJELICA Clavicula

    jsrem

    [email protected]

    geol.

    pmf.h

    r

  • REBRA I PRSNA KOST

    jsrem

    [email protected]

    geol.

    pmf.h

    r

  • PISCES - RIBE • Fosili riba česti su u

    stijenama od paleozoika do danas.

    • Maksimum razvoja imale su u devonu.

    • Najčešće se sačuvaju procesima petrifikacije i karbonizacije.

    Pre

    dava

    nja

    prof

    .dr.s

    c. J

    . S

    rem

    ac

    jsrem

    [email protected]

    geol.

    pmf.h

    r

  • PISCES - RIBE • Foslino se sačuvaju skeleti,

    posebice zubi, ljuske, otoliti (slušne košćice), ljuske, a ponekad cijeli ostatci.

    • U Hrvatskoj su najljepši fosili riba nađeni u kredi otoka Hvara i u miocenu Medvednice i okolice Našica.

    • U miocenu su nađeni morski psi, mačke, raže, orade, srdelice, skušovke i druge ribe.

    Pre

    dava

    nja

    prof

    .dr.s

    c. J

    . S

    rem

    ac

    jsrem

    [email protected]

    geol.

    pmf.h

    r

  • AMPHIBIA - - VODOZEMCI

    • Razvili su se iz riba prije oko

    380 milijuna godina. • Prijelazni oblik - Tiktaalik • Tijekom karbona došlo je do

    naglog razvoja vodozemaca, a od kraja paleozoika pojavljuju se i različiti fosili gmazova.

    • U Hrvatskoj su nalazi vodozemaca uglavnom vezani za špilje (npr. Šandalja u Istri).

    Pre

    dava

    nja

    prof

    .dr.s

    c. J

    . S

    rem

    ac

    jsrem

    [email protected]

    geol.

    pmf.h

    r

  • REPTILIA - GMAZOVI • U doba jure i krede

    gmazovi su bili dominantna skupina, te su živjeli u najrazličitijim okolišima na Zemlji.

    • Njihovo masovno izumiranje krajem krede (prije 65 milijuna godina), pripisuje se udaru asteroida ili kometa.

    Pre

    dava

    nja

    prof

    .dr.s

    c. J

    . S

    rem

    ac

    jsrem

    [email protected]

    geol.

    pmf.h

    r

  • REPTILIA - GMAZOVI

    • Nalazi dinosaura u Hrvatskoj, Sloveniji i Italiji.

    • U Hrvatskoj su najzastupljeniji tragovi, dok su ostatci kostiju rjeđi.

    Pre

    dava

    nja

    prof

    .dr.s

    c. J

    . S

    rem

    ac

    jsrem

    [email protected]

    geol.

    pmf.h

    r

  • AVES - PTICE • Najstariji fosil ptice

    nađen je u jurskim sedimentima u Bavarskoj.

    • Nalazi ptica u Hrvatskoj su uglavnom vezani za pleistocen i špilje (npr. Šandalja). Pre

    dava

    nja

    prof

    .dr.s

    c. J

    . S

    rem

    ac

    jsrem

    [email protected]

    geol.

    pmf.h

    r

  • MAMMALIA - SISAVCI

    • Nalazi sisavaca stariji su od prvih ptica, te su poznati možda već od trijasa (više od 200 milijuna godina) – nalaz iz Kine otkriven u rujnu 2014., a sigurno iz jure (oko 166 milijuna godina). G. 2013. otkriven je prasisavac jurske starosti - Megaconus - u Mongoliji.

    Pre

    dava

    nja

    prof

    .dr.s

    c. J

    . S

    rem

    ac

    Megaconus

    jsrem

    [email protected]

    geol.

    pmf.h

    r

  • MAMMALIA - SISAVCI

    • Glavna radijacija placentalnih sisavaca dogodila se prije oko 65 milijuna godina, nakon izumiranja dinosaura.

    Pre

    dava

    nja

    prof

    .dr.s

    c. J

    . S

    rem

    ac

    jsrem

    [email protected]

    geol.

    pmf.h

    r

  • MAMMALIA - SISAVCI

    • Vrlo se rijetko sačuvaju cijeli skeleti ili čak meko tkivo (npr. Oetzi, mamuti u permafrostu).

    Pre

    dava

    nja

    prof

    .dr.s

    c. J

    . S

    rem

    ac

    jsrem

    [email protected]

    geol.

    pmf.h

    r

  • MAMMALIA - SISAVCI • Kosti sisavaca česte su u

    aluvijalnim ležištima, jer brojne životinje stradaju na pojilu od predatora, ili se utope kod prijelaza na drugu obalu. Takve su kosti obično fragmentirane, osim zuba, koji često ostanu neoštećeni.

    • Također se razmjerno često mogu naći u koncentracijskim zamkama.

    Pre

    dava

    nja

    prof

    .dr.s

    c. J

    . S

    rem

    ac

    jsrem

    [email protected]

    geol.

    pmf.h

    r

  • MAMMALIA PRIMATI • Prvi su se primati pojavili tijekom krede. Isprva su bili sitna

    rasta i slični današnjim kukcojedima. Evoluciju primata prati razvoj dvonožnog hoda i porast kapaciteta mozga.

    Pre

    dava

    nja

    prof

    .dr.s

    c. J

    . S

    rem

    ac

    jsrem

    [email protected]

    geol.

    pmf.h

    r

  • Pre

    dava

    nja

    prof

    .dr.s

    c. J

    . S

    rem

    ac

    jsrem

    [email protected]

    geol.

    pmf.h

    r

  • MAMMALIA PRIMATI

    Pre

    dava

    nja

    prof

    .dr.s

    c. J

    . S

    rem

    ac

    Darwinius –mali lemur nazvan Ida Otkriven u jami Messel blizu Frankfurta.

    jsrem

    [email protected]

    geol.

    pmf.h

    r

  • MAMMALIA PRIMATES

    • Nalazište neandertalaca na brdu Hušnjakovo kraj Krapine jedno je od najbogatijih u svijetu. Otkriveno je 1899. g., a starost mu je oko 130.000 g.

    • Nađeno je oko 900 ljudskih kostiju koje pripadaju nekoliko desetaka jedinki u dobi od 2 do 40 g.

    Pre

    dava

    nja

    prof

    .dr.s

    c. J

    . S

    rem

    ac

    jsrem

    [email protected]

    geol.

    pmf.h

    r

  • Hominidi - Krapina

    Pre

    dava

    nja

    prof

    .dr.s

    c. J

    . S

    rem

    ac

    Nova zgrada muzeja otvorena je 2010.

    jsrem

    [email protected]

    geol.

    pmf.h

    r

  • Hominidi - Vindija

    • Špilja Vindija čuva kosti najmlađih neandertalaca, koji su ovdje živjeli od 45.000 do 28.000 g. prije današnjice.

    • Na jednom od nalaza načinjena je analiza, te je dekodiran genom neandertalca. Danas nosimo između 1 i 4 % neandertalskih gena.

    Pre

    dava

    nja

    prof

    .dr.s

    c. J

    . S

    rem

    ac

    jsrem

    [email protected]

    geol.

    pmf.h

    r

  • Pre

    dava

    nja

    prof

    .dr.s

    c. J

    . S

    rem

    ac

    jsrem

    [email protected]

    geol.

    pmf.h

    r

    Carstvo ANIMALIACHORDATA - SVITKOVCICHORDATA - SVITKOVCIZAJEDNIČKA SVOJSTVA VERTEBRATAPLOSNATE I CJEVANIČNE KOSTISlide Number 6LUBANJA, ČELJUST I ZUBIIZODONCIJA I HETERODONCIJAVISINA KRUNEZUBNA FORMULAOBLIK ŽVAČNE POVRŠINE - BILJOJEDIOBLIK ŽVAČNE POVRŠINE – MESOJEDI I SVEJEDIKRALJEŠNICAVRATNI KRALJEŠCIKOSTI UDOVARAME I ZDJELICAREBRA I PRSNA KOSTPISCES - RIBEPISCES - RIBEAMPHIBIA - - VODOZEMCIREPTILIA - GMAZOVIREPTILIA - GMAZOVIAVES - PTICEMAMMALIA - SISAVCIMAMMALIA - SISAVCIMAMMALIA - SISAVCIMAMMALIA - SISAVCIMAMMALIA�PRIMATISlide Number 29MAMMALIA�PRIMATIMAMMALIA�PRIMATESHominidi - KrapinaHominidi - VindijaSlide Number 34