Embed Size (px)
Citation preview
PALEOBOTANIKA
Proučava oblik, način života, prostornu rasprostranjenost i stratigrafski raspon biljnih vrsta u geološkoj prošlosti
Predavanja prof.dr.sc. J. Sremac
jsrem
ac@
geol.
pmf.h
r
PORIJEKLO NAZIVA I POVIJEST PALEOBOTANIKE
Naziv potječe od grčkih riječi:
palaios = star, drevan botane = paša, trava Ponekad se umjesto
riječi paleobotanika upotrebljava naziv paleofitologija
phyton = biljka
Paleobotanika je razmjerno mlada znanstvena disciplina, datira iz XIX. Stoljeća, a njenim se osnivačem smatra A. Brongniart.
Od početka je bila vezana uz botaniku, te je većina paleobotaničata potekla iz krugova biologa.
Predavanja prof.dr.sc. J. Sremac jsrem
ac@
geol.
pmf.h
r
FOSILIZACIJA BILJNIH OSTATAKA
Biljni su ostaci u stijenama još rjeđi od životinjskih i najčešće su fragmentirani.
Nalaze se u sitnozrnatim sedimentima, fitogenim karbonatima, ugljenu i jantaru.
Predavanja prof.dr.sc. J. Sremac jsrem
ac@
geol.
pmf.h
r
PROCESI FOSILIZACIJE
PETRIFIKACIJA (STANIČNA PERMINERALIZACIJA)
Biljni ostatak se impregnira mineralnom tvari.
U mikroskopskim preparatima se mogu proučavati detalji građe.
Predavanja prof.dr.sc. J. Sremac jsrem
ac@
geol.
pmf.h
r
PROCESI FOSILIZACIJE KARBONIZACIJA
(POUGLJENJIVANJE) Pod povišenim
pritiskom i bez pristupa zraka iz biljnog ostatka izlaze plin, voda i topivi materijali, a preostaju kruti ugljikovodici. Detalji građe mogu se proučavati na acetatnim folijama.
Predavanja prof.dr.sc. J. Sremac jsrem
ac@
geol.
pmf.h
r
PROCESI FOSILIZACIJE INKRUSTACIJA (CEMENTACIJA, AUTIGENO SAČUVANJE) Tijekom raspadanja biljni ostatak proizvodi električni naboj,
te privlači ionizirane čestice suprotnog naboja. Tako se na površini stvara kora, najčešće od kalcij-karbonata ili željeznih minerala.
Predavanja prof.dr.sc. J. Sremac jsrem
ac@
geol.
pmf.h
r
PROCESI FOSILIZACIJE
DUROPATRIČKO SAČUVANJE odnosi se na neizmijenjene skelete nekih protofita i algi, koji se mogu naći u fitogenim i klastičnim sedimentima.
Predavanja prof.dr.sc. J. Sremac jsrem
ac@
geol.
pmf.h
r
AUTOHTONI I ALOHTONI FOSILI
Biljke se razmjerno rijetko sačuvaju “in situ. Ponekad nalazimo stabla u položaju rasta, kao posljedicu brze karbonizacije, a iznimno i petrifikacije.
Najdulji transport mogu pretrpjeti palinomorfe (spore i peludna zrna).
Predavanja prof.dr.sc. J. Sremac jsrem
ac@
geol.
pmf.h
r
METODE RADA Od terenskog rada, preko izrade preparata, do rekonstrukcije
pojedinog taksona i njegovog položaja u zajednici.
Predavanja prof.dr.sc. J. Sremac jsrem
ac@
geol.
pmf.h
r
SISTEMATIKA I NOMENKLATURA
Premda se fosilni ostaci nastoje svrstati u prirodni sustav, u paleobotanici se često primjenjuje umjetna sistematika, jer su nalazi fosilne makroflore često fragmentarni.
Najčešće se u takvim slučajevima koristi naziv form genus, a za peludna zrna i spore načinjena je cijela složena umjetna sistematika.
Predavanja prof.dr.sc. J. Sremac jsrem
ac@
geol.
pmf.h
r
Sistematika palinomorfa CARSTVO : Plantae PODCARSTVO : Cormophyta TIP ORGANIZACIJE/STABLO : Tracheophyta ANTETURMA (koljeno): Pollenites TURMA (razred): Saccites SUBTURMA (red): Disaccites INFRATURMA (porodica): Podocarpoiditi FORM-GENUS: Platysaccus FORM-SPECIES: Platysaccus papilionis
Predavanja prof.dr.sc. J. Sremac jsrem
ac@
geol.
pmf.h
r
CARSTVO MONERA Sadrži prve fotosintetske
organizme – CIJANOBAKTERIJE (ranije CYANOPHYTA).
Predavanja prof.dr.sc. J. Sremac jsrem
ac@
geol.
pmf.h
r
Stromatoliti
Predavanja prof.dr.sc. J. Sremac jsrem
ac@
geol.
pmf.h
r
CARSTVO PROTISTA Fosilno su važni sljedeći odjeljci: CHRYSOPHYTA (BACILLARIOPHYTA), HAPTOPHYTA (COCCOLITHALES), PYRROPHYTA (DINOFLAGELLATA)
Predavanja prof.dr.sc. J. Sremac jsrem
ac@
geol.
pmf.h
r
BACILLARIOPHYTA
Danas živi oko 100000 vrsta, a poznato je na tisuće fosilnih taksona.
Imaju opalne frustule poput posudice s poklopcem
Najstarije poznate su se pojavile prije 250 milijuna godina.
Predavanja prof.dr.sc. J. Sremac jsrem
ac@
geol.
pmf.h
r
Diatomiti
Predavanja prof.dr.sc. J. Sremac jsrem
ac@
geol.
pmf.h
r
DINOFLAGELLATA
Fotosintetski ili paraziti. Neki imaju svojstvo
bioluminescencije (Noctiluca).
Kod hiperprodukcije proizvode neurotoksine i mogu dovesti do trovanja drugih organizama.
Predavanja prof.dr.sc. J. Sremac jsrem
ac@
geol.
pmf.h
r
Crvena plima
Predavanja prof.dr.sc. J. Sremac jsrem
ac@
geol.
pmf.h
r
VIŠESTANIČNE ALGE
U nekim klasifikacijama (npr. Stewart, 1990) pribrojene su carstvu PROTISTA, dok se u drugima ubrajaju u carstvo PLANTAE.
Poznate su od pretkambrija. Mnoge grade čvrste skelete, koji se mogu
fosilizirati neizmijenjeni. Važne su kao provodni, facijesni i
litogenetski fosili.
Predavanja prof.dr.sc. J. Sremac jsrem
ac@
geol.
pmf.h
r
1. odjeljak: RHODOPHYTA
Poznate od pretkambrija Stanice imaju jednu jezgru Danas žive u litoralnoj
zoni toplih mora (do 200 m).
Važne su familije: 1. Solenoporaceae 2. Gymnocodiaceae 3. Corallinaceae.
Predavanja prof.dr.sc. J. Sremac jsrem
ac@
geol.
pmf.h
r
RHODOPHYTA
Predavanja prof.dr.sc. J. Sremac
Corallinaceae Solenoporaceae
Gymnocodiaceae
jsrem
ac@
geol.
pmf.h
r
2. odjeljak: CHLOROPHYTA
Poznate od kambrija. Jednostanične ili
višestanične. Danas živi samo 10
rodova (fosilnih je 86).
Najčešće žive kao plankton ili bentos u slatkoj vodi, ili u moru blizu obale.
Fosilno su važni: 1. Red: SIPHONALES familia:
Dasycladaceae familia: Codiaceae 2. Red: CHARALES
familia Characeae
Predavanja prof.dr.sc. J. Sremac jsrem
ac@
geol.
pmf.h
r
Red SIPHONALES DASIKLADALNE ALGE Poznate od ordovicija, a u Hrvatskoj česte u gornjem
paleozoiku i mezozoiku (Anthracoporella, Mizzia, Diplopora, Clypeina i dr.)
Imaju jednu izduženu stanicu pričvršćenu rizoidima. Vezane uz tropska mora.
Predavanja prof.dr.sc. J. Sremac jsrem
ac@
geol.
pmf.h
r
DASYCLADALES Anthracoporella (D-P), Mizzia (C-P),
Diplopora (S-J), Clypeina (T-Pg)
Predavanja prof.dr.sc. J. Sremac jsrem
ac@
geol.
pmf.h
r
Red SIPHONALES
CODIACEAE Razgranjene, nitaste
stanice, bez poprečnih stijenki.
Ovoj se skupini pribrajaju paleozojske pločaste alge Eugonophyllum i Anchicodium.
Predavanja prof.dr.sc. J. Sremac jsrem
ac@
geol.
pmf.h
r
FILOIDNE ALGE
Predavanja prof.dr.sc. J. Sremac jsrem
ac@
geol.
pmf.h
r
Red CHARALES (PAROŽINE)
Poznate su od devona, a u Hrvatskoj važne u paleogenu (Chara).
Stvaraju podvodne livade u jezerima i potocima.
Inkrustiraju se kalcij-karbonatom, pa su važni sedrotvorci.
Predavanja prof.dr.sc. J. Sremac jsrem
ac@
geol.
pmf.h
r
3. Odjeljak PHAEOPHYTA
Smeđe alge ili haluge. Poznate su od silura, ali su fosili rijetki, jer
nemaju skeleta. Većinom su višestanične, marinske. Vjerojatno su nastale od hrizofita, ili
zajedničkih predaka. Veliki taksoni predstavljaju dom za epifite
(Sargassum).
Predavanja prof.dr.sc. J. Sremac jsrem
ac@
geol.
pmf.h
r
Predavanja prof.dr.sc. J. Sremac jsrem
ac@
geol.
pmf.h
r
