Razred CEPHALOPODAgeol.pmf.hr/~jsremac/predavanja/sistemska_paleontologija/... · 2008-03-09 · CEPHALOPODA Glavonošci su najsloženije građeni mekušci. Danas su uglavnom aktivni

RazredRazred CEPHALOPODACEPHALOPODA

GlavonoGlavonoššcici s s vanjskimvanjskim skeletomskeletom

CEPHALOPODACEPHALOPODA

GlavonoGlavonoššcici susu najslonajsložženijeenijegrađenigrađeni mekumekuššcici..Danas Danas susu uglavnomuglavnom aktivniaktivniplivaplivaččii, s , s dobrodobro razvijenimrazvijenimosjetilomosjetilom vidavida..IskljuIsključčivoivo susu marinskimarinski..NekiNeki odod njihnjih susu najvenajveććiižživuivuććii bezkraljebezkralježžnjacinjaci((ArchiteuthisArchiteuthis -- do 22 m do 22 m dug).dug).

CEPHALOPODACEPHALOPODAStopaloStopalo se se preobrazilopreobrazilo u u lijevaklijevak i i krakovekrakove, , dokdok jeje radularadulaslabijeslabije razvijenarazvijena negonego kodkodpupužževaeva..FosilnoFosilno susu glavonoglavonoššcicinajvanajvažžnijiniji provodniprovodni makrofosilimakrofosiliodod devonadevona do do krajakraja kredekrede..DijeleDijele se se nana ččetveroetverošškrkržžnjakenjake(ECTOCOCHLIA) i (ECTOCOCHLIA) i dvodvošškrkržžnjakenjake(ENDOCOCHLIA).(ENDOCOCHLIA).

CEPHALOPODACEPHALOPODA-- ECTOCOCHLIAECTOCOCHLIA

PoznatiPoznati susu odod srednjegsrednjegkambrijakambrija, a , a danasdanas susu žživiivifosilifosili..KuKuććicaica jeje podijeljenapodijeljena nananastanjenunastanjenu komoricukomoricu i i zrazraččnene komoricekomorice((phragmoconphragmocon pregrađenpregrađenseptimaseptima).).U U septimaseptima postojipostoji prolazprolazzaza sifosifo sasa sifonskimsifonskimogrlicamaogrlicama. .

CEPHALOPODACEPHALOPODA-- ECTOCOCHLIAECTOCOCHLIAU U zrazraččnene komoricekomorice se se izluizluččujeuje smjesasmjesa plinovaplinova pod pod tlakomtlakom odod okooko 0.8 0.8 atmosferaatmosfera..ŽŽivotinjaivotinja se se krekreććeeizbacivanjemizbacivanjem mlazamlaza vodevodekrozkroz lijevaklijevak..ZbogZbog plinaplina u u komoricamakomoricama, , kukuććicaica momožžee bitibiti dalekodalekotransportiranatransportirana poslijeposlije smrtismrtižživotinjeivotinje..

CEPHALOPODACEPHALOPODA-- ECTOCOCHLIAECTOCOCHLIA

GlavonoGlavonoššcici s s vanjskimvanjskim skeletomskeletom dijeledijelese se nana dvijedvije podskupinepodskupine: NAUTILOIDEA i : NAUTILOIDEA i AMMONOIDEA.AMMONOIDEA.NautilidiNautilidi žživeive i i danasdanas, , dokdok susu amonitiamonitiizumrliizumrli krajemkrajem kredekrede..

CEPHALOPODACEPHALOPODA-- ECTOCOCHLIAECTOCOCHLIANautiloideaNautiloidea

OkoOko usnogusnogotvoraotvora nalazinalazi se se vijenacvijenactentakulatentakula, , kojikoji se se nana vrvrššcimacimagranajugranaju u u tanketankeogrankeogranke -- cirecire..Na Na glaviglavi jeje kokožžnana““kapakapa””..IzraIzražženen jeje spolnispolnidimorfizamdimorfizam..

CEPHALOPODACEPHALOPODA-- ECTOCOCHLIA ECTOCOCHLIA NautiloideaNautiloidea

PremaPrema oblikuobliku kukuććiceicesusu isprvaisprva bile bile ortokoniortokoniččnene((šštapitapiččasteaste), ), zatimzatimcirtokonicirtokoniččnene ((blagoblagosavijenesavijene), pa ), pa girokonigirokoniččnene i i konakonaččnononautilikoninautilikoniččnene((involutneinvolutne) ) kukuććiceice..


SeptiSepti susu iznutraiznutraprirasliprirasli zaza stijenkustijenkukukuććiceice ššavovimaavovimakojekoje zovemozovemo lobnalobnalinijalinija iliili suturasutura..Suture Suture nautilidanautilidaimajuimaju oblikobliksinusoidesinusoide, a vide se , a vide se nana kamenojkamenoj jezgrijezgri..


DijeloveDijelove suture suture kojikoji susu izboizboččenienipremaprema uuššććuunazivamonazivamosedlasedla, a , a udubljeneudubljenedijelovedijelove lobovilobovi((lobilobi).).


OrthocerasOrthoceras jeje žživioivioodod ordovicijaordovicija do do trijasatrijasa..Imao Imao jeje šštapitapiććasteastekukuććiceice. . SmatraSmatra se se dadajeje mogaomogao žživjetiivjeti do do 400 m 400 m dubinedubine..NađenNađen jeje u u paleozoikupaleozoiku VelebitaVelebita


NautilusNautilus danasdanasmomožžee žživjetiivjeti do do 800 m 800 m dubinedubine..SpiralniSpiralni nautilidinautilidisusu poznatipoznati tektek ododkrajakraja trijasatrijasa..U U HrvatskojHrvatskoj jejenađennađen u u eocenueocenuIstreIstre..


AturiaAturia jeje malimaliplosnatiplosnatinautilidnautilid, , kojikoji jejenađennađen u u miocenskimmiocenskimsedimentimasedimentimaokoliceokoliceZagrebaZagreba..


EndocerasEndoceras jeje šštapitapiććastiastinautilidnautilid kojikoji se se odlikujeodlikuje postojanjempostojanjemunutarnjegunutarnjeg skeletaskeleta((ektosifoektosifo).).ŽŽivioivio jeje u u ordovicijuordoviciju u u silurusiluru, a , a mogaomogao jejenarastinarasti do 9 m do 9 m dudužžineine..

CEPHALOPODACEPHALOPODA-- ECTOCOCHLIAECTOCOCHLIAAmmonoideaAmmonoidea

IzumrliIzumrli glavonoglavonoššcici, , kojikoji susu žživjeliivjeli ododdevonadevona do do krajakrajakredekrede..NajNajččeeššććee susuplanispiralnoplanispiralno savijenisavijeni; ; imajuimaju nastanjenunastanjenukomoricukomoricu i i fragmokonfragmokon..


PromjerPromjerkukuććiceice momožžeebitibiti ododnekolikonekolikomilimetaramilimetarado 2.5 m.do 2.5 m.


KuKuććiceice mogumogu bitibiti evolutneevolutne iliili involutneinvolutne


InvolutneInvolutnekukuććiceiceponekadponekadimajuimajupupakpupak(umbilicus) (umbilicus) gdjegdje se se nazirunazirustarijistarijizavojizavoji).).


KuKuććiceice imajuimaju prirasneprirasne linijelinije. . SpiralnaSpiralna rebrarebra susurijetkarijetka, , dokdok susu poprepopreččnana rebrarebra uobiuobiččajenaajena, a , a mogumogu bitibiti jednostavnajednostavna iliili raraččvastavasta..


OblikOblik uuššććaa i i presjekpresjek zavojazavoja mogumogu bitibiti vrlovrlorazlirazliččitiiti..


OsimOsim rebararebara, , nanakukuććicamaicama se se ponekadponekad vide vide variksivariksi -- radijalnaradijalnaudubljenjaudubljenja, , nanamjestimamjestima ranijihranijihuuššććaa. . MoMožžee ihih bitibitiodod 11--6.6.


NastanjenaNastanjenakomoricakomorica jeje znatnoznatnoduljadulja negonego kodkodnautilidanautilida, a , a prolazprolaz zazasifosifo jeje najnajččeeššććee uzuzvanjskivanjski ((ventralniventralni) ) rub rub zavojazavoja, , rjeđerjeđe uzuzunutarnjiunutarnji rub rub iliilicentralnocentralno..


SeptiSepti susu izboizboččenieni u u odnosuodnosu nana uuššććee, a , a sifonskisifonski roroššcici susuokrenutiokrenuti premaprema uuššććuu..KuKuććiceice susu troslojnetroslojne, , aragonitnearagonitne, no , no imajuimajurorožžnatenate iliili kalcitnekalcitnepoklopcepoklopce ((aptychusaptychus))


AmonitiAmoniti susu ponekadponekadlitogenetskilitogenetski. . DogodiDogodise se dada se u se u stijenamastijenama nađunađusamosamo poklopcipoklopci((““aptiaptišškiki vapnencivapnenci””). ). RazlogRazlog tome tome momožžeebitibiti postmortalnipostmortalnitransport, transport, iliiliselektivnoselektivno otapanjeotapanje..


EvolucijuEvoluciju amonitaamonita obiljeobilježžavaava boranjeboranje sepatasepata i i razvojrazvoj lobnelobne linijelinije odod gonijatitnegonijatitne((paleozoikpaleozoik), ), prekopreko ceratitneceratitne ((trijastrijas) do ) do filoidnefiloidne iliili amonitneamonitne ((jurajura i i kredakreda).).


RazvojRazvoj suture suture momožžeese se pratitipratiti i i nanajedinkijedinki, , gdjegdje se se razlikujurazlikuju prosuturaprosutura((izmeđuizmeđu protokonhaprotokonhai i prveprve komoricekomorice), ), teteprimarnaprimarna suturasutura((izmeđuizmeđu prveprve i i drugedrugekomoricekomorice).).


AmonitiAmoniti susu, , kaokao i i svisvi drugidrugi glavonoglavonoššcici, , morskemorske žživotinjeivotinje..RanijeRanije se se smatralosmatralo dada jeje veveććinaina amonitaamonitažživjelaivjela pupuččinskiinski. Danas se . Danas se smatrasmatra dada susukukuććiceice s s masivnimmasivnim rebrimarebrima bile bile prilagođeneprilagođene žživotuivotu uzuz dnodno..BiliBili susu predatoripredatori..ŽŽivjeliivjeli susu odod ordovicijaordovicija do do krajakraja kredekrede..


PrviPrvi amonitiamoniti susu bilibili šštapitapiććastiasti, a , a predpred krajkraj se se pojaviopojavio veveććii brojbroj aberantnihaberantnih oblikaoblika..


U U novijenovijevrijemevrijemeotkrivenootkriveno jejeviviššee primjeraprimjerazaza izraizražženenspolnispolnidimorfizamdimorfizamkodkod amonitaamonita..


ANARCESTINA ANARCESTINA susu bilibili ččestiesti u u devonudevonu..ImajuImajugonijatitnugonijatitnulobnulobnu linijuliniju i i rupicurupicu u u pupkupupku..


CLYMENIINA CLYMENIINA susužživjeliivjeli u u devonudevonu..ImaIma evolutnihevolutnih i i involutnihinvolutnih, a , a sifosifoimim jeje smjesmješštentendorzalnodorzalno..


GONIATITINA GONIATITINA imajuimajutipitipiččnunu gonijatitnugonijatitnusuturusuturu, a , a žživjeliivjeli susu ododdevonadevona do do permaperma..KarakteristiKarakterističčnini rod rod jejeGoniatitesGoniatites, a u , a u HrvatskojHrvatskoj jeje nađennađenAgathicerasAgathiceras u u permupermuGorskogaGorskoga kotarakotara..


PROLECANITINA PROLECANITINA imajuimaju plosnateplosnatekukuććiceice s s gonijatitnomgonijatitnom do do ceratitnomceratitnomlobnomlobnom linijomlinijom..ŽŽivjeliivjeli susu ododdevonadevona do do trijasatrijasa


CERATITINA CERATITINA susu ččestiestiamonitiamoniti trijasatrijasa. . LobneLobnelinijelinije susu imim ceratitneceratitnedo do amonitneamonitne. . ČČestoestosusu izrazitoizrazitoskulpturiraniskulpturirani..U U donjemdonjem trijasutrijasuHrvatskeHrvatske ((npr.Munpr.Mućć) ) nađeninađeni susu DinaritesDinarites i i TirolitesTirolites..


TipiTipiččnini rod rod zazaovuovu skupinuskupinujeje CeratitesCeratites..CeratitnaCeratitnalobnalobna linijalinijaimaima boraneboranelobovelobove, , dokdoksusu sedlasedlaglatkaglatka..


BrojniBrojni ceratitniceratitniamonitiamoniti nađeninađeni susu u u srednjotrijaskimsrednjotrijaskimsedimentimasedimentimaGreguriGregurićć--brijegabrijega krajkrajZagrebaZagreba. . MeđuMeđunjimanjima susu i i rodovirodoviProtrachycerasProtrachyceras, , SturiaSturia, , i i ProarcestesProarcestes. .


Tu Tu jeje nađennađen i i najnajččeeššććiihrvatskihrvatski amonitamonitPtychitesPtychites ((““ptihitniptihitnivapnencivapnenci””), ), teteekstremnoekstremno tankitanki, , ponekadponekad vrlovrlo velikiveliki (1.5 (1.5 m u m u promjerupromjeru) ) PinacocerasPinacoceras s s najslonajsložženijomenijom lobnomlobnomlinijomlinijom međumeđu ceratitimaceratitima..


PHYLLOCERATINA PHYLLOCERATINA susu bilibili kozmopolitskikozmopolitskiamonitiamoniti mezozoikamezozoika..ObiObiččnono susu glatkiglatki iliilislaboslabo skulpturiraniskulpturirani..KarakteristiKarakterističčnini rod rod jejePhyllocerasPhylloceras, a u , a u HrvatskojHrvatskoj jeje nađennađenMonophyllitesMonophyllites..


LYTOCERATINA LYTOCERATINA susu skupinaskupina vavažžnanazaza jurujuru i i kredukredu..NajNajččeeššććee susuevolutnievolutni, , glatkiglatki iliilis s jednostavnimjednostavnimrebrimarebrima..KarakteristiKarakterističčanan jejerod rod LytocerasLytoceras


ANCYLOCERATINA ANCYLOCERATINA obuhvaobuhvaććajuaju brojnebrojneaberantneaberantnetaksonetaksone, , nprnpr. . DonjokredniDonjokredni rod rod CrioceratitesCrioceratites(=(=CriocerasCrioceras).).


U U ovuovu se se grupugrupu ubrajajuubrajaju i i tornjastitornjasti TurrilitesTurrilites, , tete sklupsklupččaniani NipponitesNipponites, , kojikoji susu žživjeliivjeli u u kredikredi..


AnAnkkiloceratinamailoceratinama pripadapripada i i masivnimasivni DouvilleicerasDouvilleiceras..


AMMONITINA AMMONITINA susujurskijurski i i krednikredniamonitiamoniti razlirazliččitogitogizgledaizgleda, s , s amonitnomamonitnom lobnomlobnomlinijomlinijom..MeđuMeđu njimanjima jeje i i krupnikrupni ArietitesArietites (do (do 1 m u 1 m u promjerupromjeru).).


AmaltheusAmaltheus jejeplosnatiplosnatiinvolutniinvolutniamonitamonit s s ventralnimventralnimččvorastimvorastimrebromrebrom naliknaliknana uužžee..ŽŽivioivio jeje u u donjojdonjoj jurijuri..


HarpocerasHarpoceras jeježživioivio u u jurijuri, a , a nađennađen jeje u u alpskoalpsko--mediteranskommediteranskomprostoruprostoru. . PlosnatPlosnat jeje, a , a ponekadponekad imaimauhatauhata uuššććaa..


PerisphinctesPerisphinctes imaimaevolutnuevolutnu kukuććicuicu s s radijalnimradijalnim rebrimarebrimakojakoja se se raraččvajuvaju. . ŽŽivioivio jeje krajemkrajem jurejure, , tete jeje nađennađen i u i u ““lemelemešškimkimnaslagamanaslagama””HrvatskeHrvatske..

Documents

Razred CEPHALOPODAgeol.pmf.hr/~jsremac/predavanja/sistemska_paleontologija/... · 2008-03-09 · CEPHALOPODA Glavonošci su najsloženije građeni mekušci. Danas su uglavnom aktivni