REPUBLIKA HRVATSKA

DRŽAVNI INSPEKTORAT

10000 ZAGREB - Ulica grada Vukovara 78

Klasa:

Ur.broj:

Zagreb,

Kordinacija za gospodarstvo Vlade RH

Predmet: Izvješće o stanju eksploatacije mineralnih sirovina u RH

s prijedlogom mjera za učinkovitiju kontrolu iskorištavanja

Rudarstvo je gospodarska grana razvijena na bazi prirodnih resursa i po tome je istovjetnošumarstvu, vodnom gospodarstvu ili poljoprivredi. Pa ipak, dok potonje tri djelatnosti, čiji seinteresi suprostavljaju rudarstvu, imaju ekološki uglavnom pozitivni predznak, rudarstvo senajčešće poima u ekološki nepovoljnom kontekstu.

Novi pristup korištenju mineralnih sirovina, kroz integralno gospodarenje svim prirodnim resursima,trebao bi osigurati namirenje evidentnih potreba uz smanjenje konflikata u prostoru i manjenarušavanje okoliša. Gospodarenje prirodnim resursima osjetljivo je područje jer je poredneposrednih materijalnih probitaka neophodno voditi računa o dugoročnim i globalnim interesimakoji nisu uvijek sagledivi.

Definicija rudnog blaga ( mineralnih sirovina )

Rudno blago je dobro od interesa za Republiku Hrvatsku, ima njezinu osobitu zaštitu i iskorištava_se pod uvjetima i na način koji su propisani Zakonom o rudarstvu ( N.N. 35/95).

Rudno blago je neobnovljivo prirodno bogatstvo u vlasništvu RH.

Rudnim blagom smatraju se sve organske i neorganske mineralne sirovine koje se nalaze učvrstom, tekućem ili plinovitom stanju u prvobitnim ležištima u nanosima, jalovištima, talioničkimtroskama ili prirodnim rastopinama.

Mineralnim sirovinama smatraju se: energetske mineralne sirovine, mineralne sirovine iz kojih semogu proizvoditi metali i njihovi spojevi, nemetalne mineralne sirovine, arhitektonski građevnikamen, tehnički građevni kamen, građevni pijesak i šljunak, opekarska glina, sve vrste soli i solnihvoda, te mineralne i geotermalne vode.

Gospodarenje u rudarskoj djelatnosti

Gospodarenje mineralnim sirovinama treba sagledati kao proces kontinuiranog prikupljanjainformacija o rudnome blagu na području nadležnosti, pregled nad tržištem i formuliranjeintegralnog sustava odlučivanja o resursu. Odlučivanje o resursu treba biti pravo i obveza vlasnikaresursa - države, koja to realizira putem nadležnih upravnih tijela. Korištenje mineralnih sirovinasamo je jedna od nužnih manifestacija prisustva u prostoru. Ono samo po sebi nije stvar odabira,nego neminovnosti. Mogućnost izbora nudi se tek pri definiranju načina eksploatacije i njenihposljedica. Suvremeni senzibilitet prema okolišu, ali i gospodarski i civilizacijski interesi nalažuracionalno korištenje mineralnih sirovina kao temeljnu postavku gospodarenja mineralnimsirovinama u sklopu zaštite cjelovitog okoliša.

Racionalno korištenje mineralnih sirovina moguće je sagledati kroz tri aspekta:

a) Proizvodnju mineralnih sirovina,

b) Potrošnju mineralnih sirovina,

c) Gospodarenje mineralnim sirovinama.

a) Proizvodnja mineralnih sirovina

Proizvodnja mineralnih sirovina, kao i svaka druga proizvodnja odgovor je na zahtjeve tržišta,odnosno na društvene potrebe. Stoga, racionalizacija korištenja mineralnih sirovina u proizvodnjine može podrazumijevati veću ili manju proizvodnju, nego racionalizaciju samog procesaproizvodnje i iskorištenja prirodnog resursa.—i)ržava, kao vlasnik mineralnih sirovina, propisala je Zakonom o rudarstvu obvezu racionalnogskorištavanja ležišta mineralnih sirovina. U smislu Zakona, racionalno iskorištavanje ležišta>odrazumijeva što potpunije iskorištenje ležišta, te minimalizaciju gubitaka eksploatacije i prerade-jpjemenjivanja. Taj se državni interes realizira u postupku revizije rudarskih projekata.

Cjelovitom iskorištenju ležišta najčešće se suprostavljaju interesi zaštite drugih elemenata okoliša,skazani kroz posebne uvijete eksploatacije u lokacijskim dozvolama, te se na racionalizaciju u

ovom pogledu najviše može utjecati kvalitetnom regulativom i usklađivanjem interesa tijekompropisanih upravnih postupaka.

b) Potrošnja mineralnih sirovina

Potrošnja mineralnih sirovina definirana je graditeljskom aktivnošću.

c) Gospodarenje mineralnim sirovinama

Gospodarenje mineralnim sirovinama je područje najvećih potencijala racionalizacije. Aktualnomregulativom se gospodarenje mineralnim sirovinama svodi na obavezu racionalnog iskorištavavanjajstraženih ležišta i obavezu istraživanja ležišta mineralnih sirovina tijekom eksploatacije u cilju^zanavljanja rezervi". Time se aktivnosti oko gospodarenja mineralnim sirovinama u stvarnostidelegiraju na gospodarske subjekte, a država, unatoč tome što je vlasnik resursa, ima pasivnuulogu. Zbog takvih odnosa mineralne sirovine se ne afirmiraju srazmjerno drugim prirodnimresursima (vode, šume, poljoprivredno zemljište) i otežano se_reajizjra legitimni društveni interes-eksploatacija mineralnih sirovina.

Rudarskom djelatnošću u Republici Hrvatskoj bavi sp_^08 pravni_subiektLsa ukupno okoJJLOOO^zaposleniii gjeJaljTika^Vrijednost proizvodnje u rudarskoj djelatnosti (prema podacima iz 1997.godine) se kretala oko 4.000.000.000,00 kn (4jnilijarde kuna).

Rudarsko zakonodavstvo

l Rudarska djelatnost u RH se nadzire na osnovu Zakona o rudarstvu, Zakona o državnominspektoratu i Zakona o vodama.

Odredbe Zakona o rudarstvu odnose se na istraživanje i eksploataciju mineralnih sirovina koje senalaze u zemlji ili na njenoj površini, na riječnom, jezerskom ili morskom dnu ili ispod njega uunutarnjim morskim vodama ili teritorijalnom moru u granicama RH ili u podmorju Jadranskogmora izvan državnog područja do granica sa susjedima.

Iznimno eksploatacija obnovljivih ležišta građevnog pijeska i šljunka iz korita i s obala vodotoka,jezera, umjetnih objekata za sakupljanje vode, uređenog i neuređenog inundacijskog područja, izušća rijeka, koje se ulijevaju u more i kanala spojenih s morem, provodi se po propisima ovodama.

Rudarski radovi su radovi koji se izvode u svrhu istraživanja i eksploatacije mineralnih sirovina.

Istraživanjem mineralnih sirovina smatraju se radovi i ispitivanja kojima je svrha utvrditipostojanje, položaj i oblik ležišta mineralnih sirovina, njihovu kvalitetu i količinu, te uvijeteeksploatacije.

Eksploatacijom mineralnih sirovina smatra se vađenje iz ležišta i oplemenjivanje mineralnihsirovina.

Koncesija (odobrenje) za istraživanje ili eksploataciju mineralnih sirovina može se datitrgovačkom društvu i obrtniku registriranima za obavljanje te djelatnosti.

Postupak ishođenja odobrenja za istraživanje mineralnih sirovina određen je Pravilnikom oistraživanju mineralnih sirovina.

Postupak ishođenja odobrenja za dodjelu eksploatacijskog polja, odobrenje za izvođenje rudarskihradova..., propisan je Pravilnikom o eksploataciji mineralnih sirovina.

Odobrenje za istraživanje i eksploataciju mineralnih sirovina, osim nafte i prirodnog plina, izdajeMinistarstvo gospodarstva, odnosno županijski ured nadležan za poslove rudarstva.

Pripominjemo da rudarska inspekcija Državnog inspektorata kontrolira samoneobnovljive rudne rezerve, a da faktički postoje i obnovljive rudne rezerve ( rudnerezerve koje se nalaze u koritima rijeka, jezera i vodotoka). Obnovljive rudne rezerve injihovo eksploatiranje kontrolira Vodopravna inspekcija Ministarstva zaštite okoliša iprostornog uređenja.

rPored naprijed navedenog rudarskog zakonodavstva pri radu rudarskih trgovačkih društava i

j obrtnika treba uvažiti i niz odredbi iz slijedećih zakona:

- Zakon o koncesijama

- Zakon o prostornom uređenju

Zakon o građenju

- Zakon o zaštiti okoliša

- Zakon o zaštiti prirode

- Zakon o poljoprivrednom zemljištu

Zakon o šumama

- Zakon o izvlaštenju

Za eksploataciju mineralnih sirovina potrebna su odobrenja i to: rješenje kojim se odobravaeksploatacijsko polje, odobrenje za izvođenje rudarskih radova, građevna dozvola zagrađenje rudarskih objekata i postrojenja i dozvola za uporabu rudarskih objekata ipostrojenja.

Problematika nadzora rudarske djelatnosti

Nadzor nad radom u rudarskoj djelatnosti vrši Rudarska inspekcija državnog inspektorata,na osnovu Zakona o rudarskoj inspekciji.

_Zakon ojnjdarskoj inspekcijjje donijet još ^ST jodine^a doživio je dvije izmjene i dopune i to1989. i 1993. godine (samo u dijelu koji se odnosi na visinu novčanih kazni)., Kazne po Zakonu o

to iz razloga što su za visinu prekršaja smiješno male.

Navodimo primjere: Rudarski inspektor rješenjem naređuje obustavu eksploatacije. Zbogneizvršenja rješenja pravna osoba kazniti će se J Ojd lOOO^DEM^ a odgovorna osoba od 25 do125 DEM. Građanin će se za neizvršenje iješenjanča^nlti~^5~ojoT25DEM, a istome se može i izrećizaštitna mjera zabrane obavljanja djelatnosti, odnosno eksploatacije mineralnih sirovina u trajanjuod jedne godine. Ako se rudarski inspektor ometa u obavljanju nadzora za građanina je propisananovčana kazna od 25 do 120 DEM. Za pravnu osobu nema takove sankcije.

Vezano za upravnu mjeru , rudarski inspektor donijet će rješenje za obustavu radova, odnosnograđenja ako utvrdi da se rudarski radovi izvode bez odobrenja za izvođenje rudarskih radova,

.odnosno da se rudarski objekti, postrojenja ili uređaji grade bez odobrenja za građenje,f Dosadašnja je praksa bila da su se donosila rješenja kojima se naređivala obustava eksploatacije ,[jjli se nije išlo u kontrolu izvršenja rješenja . To se branilo tumačenjem da ako se vrši eksploatacija

nakon zabrane rudarskog inspektora, da se radi o krivičnom^djejujaađe, koje je u nadležnostiMinistarstva unutarnjih poslova. "

Ako pravna, odnosno fizička osoba ne postupi prema rješenju rudarskog inspektora, prisiliti će sena izvršenje upravnom mjerom u visini od 5 (pet) kunajjrema ZOUP-u iz razloga što u Zakonu orudarskoj inspekciji nije predviđena upravna mjera za neizvršenje rješenja.

Prema Zakonu o rudarstvu, novčane kazne za privredne prijestupe i prekršaje kreću se zatrgovačko društvo od 200 do 5000 kn, a za obrtnika od 100 do 3000 kn.

Stupanjem na snagu Zakona o Državnom inspektoratu^ koji je usvojen dne 3&QJL1299 godine uHrvatskom državnom Saboru, rudarskoj inspekciji dane u_^veće_^qylasti, što će omogućitiučinkovitiji i djelotvorniji nadzofT~ ——— -

Temeljem Zakona o Državnom inspektoratu date su veće ovlasti rudarskomeinspektoru, naročito u dijelu vođenja postupka kada inspektor naređuje otklanjanjenepravilnosti ili zabranjuje vršenje protupravne radnje.Donošenjem Zakonu o Državnom inspektoratu „novčane kazne ,, za prekršitelje urudarenju, su postale primjerene i kreću se od 15.000,00 KN do 160.000,00 KN, takoda je otklonjena nelogičnost koja je rudarske inspektore dosada onemogućavala unjihovoj učinkovitosti.

Utvrđeno stanje

Državni inspektorat je, ponukan lošim stanjem u domeni gospodarenja i nadzora u rudarskojdjelatnosti, u proteklih godinu dana vršio inspekcijski nadzor rada rudarskih inspektora, te usuradnji sa uredima za gospodarstvo županija prikupio saznanja o stanju dokumentacije naosnovu koje pravni subjekti vrše rudarsku djelatnost.

Utvrđeno je da_J84Sk subjekatajzvodi rudarske radove bez odobrenja predviđenihZakonom o rudarstvu, te bi na osnovu zatečenog stanja Državni inspektorat mogaozabraniti njihov daljnji rad, čime bi se trenutno mogla stvoriti neprocjenjiva štetagospodarstvu RH. Naglašavamo da je posebanprpjDlejTij; ^ zbogobima radova, kao i zbog spedflkuma^rada~Šl}unčara koje seza samo nekoliko sati mogu aktivirati,te je time i nadzor nad tim objektima vrlo otežan.

tividom u stanje dokumentacije utvrđeno je da se eksploatacija izvodi temeljem odobrenja koja suistekla, temeljem odobrenja za istražne radove, temeljem odobrenja za utvrđeno eksploatacijskopolje (ali bez odobrenja za izvođenje rudarskih radova), te na temelju raznih odobrenja izdavanihod strane općina, a koje nisu nadležne za izdavanje takovih odobrenja.

Sa problemima eksploatacije mineralnih sirovina bila je upoznata i Vlada RH koja je zbog narečeneproblematike organizirala sastanak na kolegiju županima s ciljem što bržeg rješavanja problemarudarenja. Moramo konstatirati da su vidljivi mali pomaci u nekim županijama, ali još uvijeknedovoljni, te je većina problema^koji su i do sada opterećivali rudarenje ostala neriješena.

Pripominjemo da je^ postupak^dobivanja kompletne dokumentacije na osnovu koje semogu izvoditi rudarski radovi, vrlo spor, te~da traje više godina, što je jedan od razlogarada pravnih osoba bez potrebne dokumentacije. Uočeno je da se problemi koddobivanja potrebne dokumentacije javljaju zbog sporosti izvlaštenja zemljišta, zbognepostojanja prostornih planova gradova i županija, gospodarskih planova razvojalokalne samouprave, procedure kod izdavanja vodopravne dozvole, te studija utjecajana okolinu, kao i drugih potrebnih suglasnosti ( spomenici kulture). Pripominjemo dase 109 kamenoloma nalazi na šumskom zemljištu, te se isto treba izvlastiti temeljemZakona o šumama.

Navodimo primjer kamenoloma "Buništa 2" u Zadarskoj županiji gdje je od zahtjeva za proširenjeistražnog prostora od veljače 1997. do listopada 1999. godine izdato ( što zaključaka, zapisnika,zahtjeva, suglasnosti) ukupno 4jjJok_ument,.a još uvijek stranka nije ishodila osnovni dokument -rješenje za izvođenje rudarskih radova na osnovu kojeg može vršiti eksploataciju mineralnihsirovina (privitak 1).

Posebna je problematika vezana za eksploataciju u šumama i šumskom zemljištu. Gradnjupojedinih građevina ( objekata- u smislu Zakona o šumama) u prostoru, prema Zakonu o građenjumože se pristupiti samo na temelju građevne dozvole, odnosno lokacijske dozvole. Prema_čL 44^Zakona o šumama, zabranjeno je krčenje i čista sječa šume, odnosno iskorištavanje humusa, gline,pijeska, šljunka i kamena. Izuzimanje objekata- kamenoloma iz šume, prema postojećoj zakonskojregulativi je vrlo otežano, jer odluku o izvlaštenju donosi Vlada RH.

Zakonska je odredba da trgovačko društvo i obrtnik plaćaju naknadu ocf2,5%}( odnosno 0,5% napodručjima od posebne državne skrbi) od ukupnog prihoda ostvarenog prodajom mineralnihsirovina. Ta naknada je prihod Republike Hrvatske, a ustupa se općini ili gradu na području kojihse vrši eksploatacija i koristi se za gospodarski razvoj, te zaštitu okoliša i prirode. Kontroluizdvajanja i korištenje sredstava vrši Ministarstvo financija- Financijska policija. Uočeno je dapravni subjekti koji eksploatairaju mineralne sirovine ne izdvajaju narečena sredstva,a da se i ne vrši kontrola izdvajanja od strane Financijske policije.Pri mjedeno je također da se eksploatacijom mineralnih sirovina vrše oštećenjainfrastrukturnih objekata koji se koriste prilikom eksploatacije (ceste), te da sunastale štete bitno veće od naknade koju bi koncesionari morali izdvajati u državniproračun. Predlažemo da se iz Zakona o rudarstvu izbaci odredba o maksimalnoj visini naknade tjodredi da minimalna naknada bude 2,5%, a da shodno koncesijskom ugovoru naknada budeonolika kolika se postigne u nadmetanju.

Poseban problem su i izdvajanja za sanaciju rudokopa. Naime, koncesijskim ugovorimamože se precizirati obveza koncesionara o sanaciji rudokopa nakon njegovog zatvaranja.Koncesionar je obvezan imati plan sanacije ,te mora uz eksploataciju vršiti i sanaciju. Dosadašnjaje praksa pokazala da se vrši isključivo eksploatacija, a ne i sanacija eksploatiranog područja.Problem je ako koncesionar prestane sa eksploatacijom (stečaj, likvidacija i dr.). U tom slučajusanaciju mora vršiti lokalna uprava.

Pojačanim radom državnog inspektorata - rudarske inspekcije u proteklom periodu, uočeno je dasu gospodarski subjekti koji se bave eksploatacijom mineralnih sirovina u velikom broju počelirješavati tehničku dokumentaciju vezanu za eksploataciju rudnog blaga, te je također uočen"pritisak" na Urede za gospodarstvo županija u cilju što bržeg sređivanja tehničke dokumentacije.Rudarska inspekcija je, u cilju uvođenja reda u rudarenju, fizički zatvorila više rudarskih objekata ionemogućila daljnju protupravnu eksploatadju,.DjiayjTpjry3r saznanja oprotupravnim eksploatacijama kako bi se sudom namirila šteta vezana za'stjecanje protupravneimovinske koristi i šteta nastala eksploatacijom državnog blaga. Pripominjemo da se radi omilijunskim iznosima za koje su prekršitelji oštetili Državu Hrvatsku.

Posebno ističemo da je Državni inspektorat imao dobru suradnju sa Državnimpravobraniteljstvom, te da često razmjenjujemo saznanja u cilju sprječavanjaprotupravne eksploatacije mineralnih sirovina. Suradnja sa Državnimpravobraniteljstvom je primjer kako bi trebale surađivati tijela državne uprave.

Uslijed pojačanog rada rudarske inspekcije, uočeno je da pravni subjekti pokušavaju izigratipozitivne zakonske propise u segmentu rudarenja i to na način da se pri Uredima za prostornouređenje i graditeljstvo županija daju zahtjevi za otvaranje ribnjaka, a u suštini se radi onelegalnoj eksploataciji mineralnih sirovina. Zahtjevom za otvaranje ribnjaka isključuje senadležnost rudarske inspekcije, te se vrši nelegalno eksploatiranje i država je oštećena za vrloveliku materijalnu vrijednost. Navodimo primjer zahtjeva za otvaranje ribnjaka na površini od 35ha, gdje bi se njegovim "uređenjem" vršio iskop od najmanje 3.500.000 m3 šljunka što bi imalomaterijalnu vrijednost od cea 70.000.000 DEM.

Ovakav vid nelegalne eksploatacije spriječio bi se boljom suradnjom Ureda za gospodarstvo iUreda za prostorno planiranje, odnosno predlažemo da se u lokacijskoj i građevnoj dozvoli izričitoodredi da je količina iskopane mineralne sirovine koja se dobiva izgradnjom ribnjaka moradeponirati i da je ona vlasništvo RH, a ne pravnog subjekta koji izgrađuje ribnjak. Tako deponiranamineralna sirovina može se koristiti pod uvijetima koje odredi dotična županija.

Zaključak

Na osnovu iznijetog, vidljivo je da su u djelatnosti rudarstva prisutni problemi koji su nagomilanikroz dulje vremensko razdoblje.

Isti su nastali zbog nedorečene zakonske regulative u području rudarstva, zbog nedjelotvornoginspekcijskog nadzora, te izostanka definirane dugoročne politike glede iskorištavanja rudnogablaga.

Posljedica ovakvog stanja je nekontrolirano iskorištavanje rudnoga blaga, devastacija prirodnogokoliša, kao i oštećenje državnog proračuna za enormna sredstva.

Prijedlozi mjera

1. Žurna obveza donošenja prostornih planova županija , gradova i općina

Ugraditi eksploataciju mineralnih sirovina u prostornu dokumentaciju vodeći računa odinamici razvitka grada ili općine i svim komparativnim prednostima lokacija. Pravilnim planiranjemtreba usmjeriti aktualnu rudarsku eksploataciju na realizaciju atraktivnih sadržaja simultano sazavršetkom eksploatacije. U suglasju s prostornim planovima, koji su u izradi, izraditi rudarskeosnove i strategiju razvoja rudarstva na nivou svake županije, te izraditi strategiju razvojarudarstva RH.

2. Izrada i donošenje Osnove gospodarenja mineralnim sirovinama županija

Osnove gospodarenja mineralnim sirovinama treba postati okosnica suvremenog gospodarenjamineralnim sirovinama, a u sklopu tog projekta treba biti i "katastar mineralnih sirovina".Temeljem takvog katastra mineralne se sirovine i njihovo korištenje mogu konačno uvrstiti uprostorne i gospodarske planove.

3. Izmjena Zakona o rudarstvu

U Zakonu o rudarstvu propisati upravne mjere, koje nisu propisane, izmijeniti kazneneodredbe, te propisati veće i primjerenije kazne za prijestupe i prekršaje.

Pl Propisati, u Zakonu o rudarstvu, obvezu oduzimanja predmeta kojima se čini} protuzakonita radnja (strojevi i oprema kao i mineralna sirovina).v^*

Propisati da je nezakonita eksploatacija mineralnih sirovina (istraživanje i eksploatacija)kazneno djelo.Izmijeniti Pravilnik o istraživanju mineralnih sirovina i Pravilnik o eksploatacijimineralnih sirovina kako bi se pojednostavio i ubrzao postupak ishođenja potrebnihodobrenja za eksploataciju mineralnih sirovina.

4. Studija utjecaja na okoliš, građevna dozvola, izvlaštenje

Predlaže se izrada više modela studije utjecaja na okoliš, ovisno o veličini predviđeniheksploatiranih količina mineralnih sirovina. Utvrditi svrhovit i brži postupak procjene utjecaja naokoliš pri eksploataciji mineralnih sirovina koji danas traje šest i više mjeseci.

U građevnoj dozvoli za građenje objekata kod kojih se obavlja značajan iskop mineralnih sirovina,a ista se ne može u cijelosti iskoristiti pri gradnji tog objekta, potrebno je odrediti da se ona

besplatno ustupi županiji koja bi sredstva ostvarena upotrebom te mineralne sirovine utrošila zaizradu rudarskih osnova ili u istraživanje.

Pojednostaviti postupak izvlaštenja, posebno kada se radi o državnom zemljištu. Glede rudarskedjelatnosti, Zakon o šumama je u velikoj mjeri ograničavajući, jer propisuje određeni broj odredbikoje otežavaju ili ponekad onemogućavaju eksploataciju mineralnih sirovina u šumama i našumskom zemljištu.

Pooštriti kontrolu plaćanja naknade za eksploataciju mineralnih sirovina po financijskoj policiji, tekontrolu izdvajanja sredstava za istraživanje mineralnih sirovina po rudarskoj inspekciji.

5. Koordinirano djelovanje nadležnih tijela uprave

Suvremen pristup gospodarenju mineralnim sirovinama izveden je iz danas opće prihvaćenog"održivog razvitka" i njegov je sastavni dio. Od suvremenog gospodarenja mineralnim sirovinamaočekuje se aktivan odnos; prostorno i financijsko moduliranje eksploatacije; odgovoran odnosprema okolišu.

Izražene konflikte interesa gospodarenja prirodnim resursima nije moguće riješiti samodokumentima (prostorni planovi, vodnogospodarska osnova, šumskogospodarska osnova, osnovegospodarenja mineralnim sirovinama), već je potrebna suradnja i koordinirano djelovanjenadležnih tijela uprave.

GLAVNI INSPEKTOR

Branko Jordanić