SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET RIJEKA

Nikola Škoda

IZVOZ BOJE PODUZEĆA HEMPEL UMAG

Diplomski rad

Rijeka, 2013.

SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET RIJEKA

IZVOZ BOJE PODUZEĆA HEMPEL UMAG

Diplomski rad II

Kolegij: Vanjskotrgovinsko poslovanje Mentor: Prof. dr. sc. Heri Bezić Student: Nikola Škoda MB: 22021 Smjer: Meñunarodna razmjena

Rijeka, rujan 2013.

SADRŽAJ

1. UVOD............................................................................................................................. 1

1.1. Problem i predmet istraživanja, radna hipoteza....................................................... 1

1.2. Svrha i ciljevi istraživanja........................................................................................ 2

1.3. Znanstvene metode .................................................................................................. 2

1.4. Struktura rada........................................................................................................... 2

2. DEFINIRANJE VANJSKOTRGOVINSKOG POSLOVANJA .............................. 4

2.1. Uloga i značaj vanjske trgovine............................................................................... 4

2.2. Oblici nastupa na inozemnom tržištu..................................................................... 11

2.2.1. Neizravan (posredan) nastup na inozemnom tržištu....................................... 13

2.2.2. Izravan (direktan) nastup na inozemnom tržištu............................................. 15

2.3. Hrvatski vanjskotrgovinski sustav ......................................................................... 18

3. POSLOVI KLASIČNOG IZVOZA .......................................................................... 20

3.1. Pojam i vrste izvoza ............................................................................................... 20

3.2. Tehnika izvršenja izvoznog posla.......................................................................... 24

4. OSNOVNI PODACI O PODUZEĆU HEMPEL ..................................................... 30

4.1. Značajke kompanije Hempel ................................................................................. 30

4.2. Proizvodi poduzeća Hempel .................................................................................. 32

5. ANALIZA VANJSKOTRGOVINSKOG POSLOVANJA PODUZEĆA HEMPEL

UMAG.............................................................................................................................. 37

5.1. Analiza izvoza boje prema godinama i proizvodima............................................. 37

5.2. Analiza izvoza boje prema tržištima...................................................................... 42

6. ZAKLJUČAK ............................................................................................................. 48

LITERATURA................................................................................................................ 49

POPIS TABLICA............................................................................................................ 50

POPIS GRAFIKONA..................................................................................................... 51

1

1. UVOD

Trgovina predstavlja organiziran i razvije oblik robne razmjene, a usmjerena je na

povezivanje meñusobno ovisnih jedinki poput pojedinaca, poduzeća i država u procesu

proizvodnje i procesu zadovoljavanja potreba.

1.1. Problem i predmet istraživanja, radna hipoteza

Vanjska trgovina je važan segment gospodarstva svake zemlje, a predstavlja sveukupnu

razmjenu materijalnih i nematerijalnih dobara izmeñu zemalja. Pojedine zemlje se u

meñunardonu razmjenu uključuju ratificiranjem meñunarodnih konvencija, običaja i

pravila vezanih uz vanjsku trgovinu. O društvenom ureñenju i stupnju gospodarskog

razvoja ovisi organizacija vanjskotrgovinskog poslovanja neke zemlje. Pri tome su

razvijenije zemlje u prednosti od onih manje razvijenih, jer izvoze složenije i skuplje

proizvode, dok manje razvijene zemlje najčešće izvoze sirovine. U Republici Hrvatskoj

je djelatnost trgovine na domaćem i inozemnom tržištu definirana Zakonom o trgovini,

koji propisuje zaštitne mjere pri uvozu i izvozu, te mjere kojima se ograničava obavljanje

vanjske trgovine.

Svoj interes u vanjskotrgovinskom poslovanju našlo je i poduzeće Hempel Umag, koje na

inozemnom tržištu nastupa izravno. Svoje proizvode, odnosno boju izvozi u Bjelorusiju,

Bosnu i hercegovinu, Makedoniju, Sloveniju, Srbiju i Ukrajinu. Stoga je i predmet

istraživanja diplomskog rada izvoz boje u poduzeću Hempel Umag.

Iz predmeta istraživanja proizlazi hipoteza rada koja glasi: istraživanjem temeljnih

zakonitosti vanjskotrgovinskog poslovanja, moguće je zaključiti kako je izvoz boje u

poduzeću Hempel Umag od velikog značaja za poslovanje tog poduzeća.

2

1.2. Svrha i ciljevi istraživanja

Svrha i ciljevi diplomskog rada su istražiti temeljna obilježja vanjskotrgovinskog

poslovanja te analizirati vanjskotrgovinsko poslovanje poduzeća Hempel Umag. Da bi se

postigla svrha i ciljevi istraživanja, potrebno je odgovoriti na sljedeća pitanja:

1. Što je vanjska trgovina?

2. Koji su oblici nastupa na inozemnom tržištu?

3. Koje sve vrste izvoza postoje?

4. Kako je regulirana vanjska trgovina u Republici Hrvatskoj?

5. Koji su glavni proizvodi koje izvozi poduzeće Hempel Umag?

6. Na koja tržišta poduzeće Hempel Umag izvozi svoje proizvode?

1.3. Znanstvene metode

Pri izradi diplomskog rada korištena je dostupna literatura, koja obuhvaća knjige i

službene podatke poduzeća Hempel Umag. Pojedini djelovi rada prezentirani su kroz

tablice i grafikone.

U izradi rada je korištena kombinacija sljedećih znanstvenih metoda: u teorijskom dijelu

su korištene metoda analize i sinteze, metoda indukcije i dedukcije te deskriptivna

metoda, a u analitičkom dijelu je korištena statistička metoda, te metoda komparacije.

1.4. Struktura rada

Diplomski rad se sastoji od šest meñusobno povezanih dijelova. U prvom dijelu, uvodu,

je definiran predmet istraživanja, svrha i ciljevi istraživanja, znanstvene metode i

struktura rada.

3

Drugi dio nosi naziv “Definiranje vanjskotrgovinskog poslovanja”, a prikazuje ulogu i

značaj vanjske trgovine, oblike nastupa na inozemnom tržištu te Hrvatski

vanjskotrgovinski sustav.

“Poslovi klasičnog izvoza” naslov je trećeg dijela, u kojem se definiraju vrste izvoza i

prikazuje tehnika izvršenja izvoznog posla.

U četvrtom dijelu, “Osnovni podaci o poduzeću Hempel”, se govori o značajkama i

proizvodima grupacije Hempel.

Peti dio pod nazivom “Analiza vanjskotrgovinskog poslovanja poduzeća Hempel Umag”

donosi rezultate analize izvoza poduzeća Hempel Umag za razdoblje od 2006. do 2010.

godine.

Šesti dio, odnosno zaključak, predstavlja sintezu rezultata istraživanja do kojih se došlo u

diplomskom radu.

4

2. DEFINIRANJE VANJSKOTRGOVINSKOG POSLOVANJA

Oblici trgovanja s inozemstvom su različiti te se prilagoñavaju konkretnoj poslovnoj

situaciji. Domaći izvoznik pri planiranju izvoza neke robe na neko strano tržište može

razmisliti što mu je povoljnije i što može dati bolje poslovne efekte. Da li izvoziti robu

uvoznicima s tog tržišta koji rade po komisionom nalogu nekog drugog korisnika te robe

ili svoju robu prodavati preko odabranog zastupnika ili distributera na tom tržištu,

organizirati vlastitu vanjskotrgovinsku mrežu na stranom tržištu te preko nje prodavati

robu na tom tržištu, itd.

2.1. Uloga i značaj vanjske trgovine

Vanjska trgovina je gospodarska djelatnost koja obuhvaća razmjenu robe i usluga s

inozemstvom, odnosno sveukupnu razmjenu materijalnih i nematerijalnih dobara izmeñu

zemalja. Moguće ju je definirati u užem i širem smislu. Vanjska trgovina u užem smislu

obuhvaća samo promet robe izmeñu gospodarskih subjekata iz različitih zemalja, a

predmet vanjskotrgovinske razmjene je samo ona roba koja prelazi državnu granicu jedne

ili više zemalja. Vanjska trgovina u širem smislu podrazumijeva meñunarodnu robnu

razmjenu, razmjenu gospodarskih usluga, promet kapitala, turistički promet i

telekomunikacijski promet.

Uz razmjenu materijalnih dobara, vanjska trgovina obuhvaća i obavljanje različitih

proizvodnih i neproizvodnih usluga prema nalogu i za račun inozemnih državaljana,

odnosno inozemnih gospodarskih subjekata – poslovnih partnera. To mogu biti

transportne usluge, špediterske usluge, tranzitne usluge, skladišne usluge, usluge

osiguranja protiv robnih, financijskih, transportnih i drugih rizika, bankovne usluge,

usluge meñunarodnog trgovačkog posredovanja, usluge provjere kvalitete i količine robe,

propagandne usluge, itd.

5

Poslovi vanjskotrgovinskog prometa odnose se na sveukupnost razmjene robe i usluga s

inozemstvom. Za razliku od unutarnje trgovne, koja obuhvaća djelatnost trogvačkog

prometa unutar granica jedne zemlje, vanjska trgovina izlazi iz državnog područja, što

znači da vanjskotrgovinski promet odreñuje inozemnost. Vanjska trgovina ima mnogo

specifičnosti koje ju razlikuju od unutarnje trgovine. Glavne značajke vanjske trgovine

su:1

• vanjska trgovina se proteže na različite vanjskotrgovinske i monetarne

sustave, što uvjetuje njeno reguliranje meñunarodnim trgovinskim i platnim

sporazumima

• vanjska trgovina u svim zemljama nailazi na razna ekonomsko-politička

ograničenja koja se provode kontrolom vanjskotrgovinske razmjene,

carinskim režimom (carinama i carinskim barijerama), uvoñenjem tzv.

kontingenata kojima se ograničuje količina ili vrijednost robe koja se smije

uvoziti u zemlju ili izvoziti iz zemlje, obvezom prodaje ostvarenih deviza

nadležnoj domaćoj banci, mjerama državnih tijela kojima se često pretjerano

štiti domaća proizvodnja i slično, čime svaka zemlja regulira ukupan promet

roba i usluga s inozemstvom i štiti interese vlastitog gospodarstva

• vlastitim deviznim sustavom svaka zemlja regulira platni promet i kreditne

odnose s inozemstvom sprječavajući tako nekontrolirani odljev i korištenje

konvertibilnih deviznih sredstava

• vanjsku trgovinu prate mnogobrojne meñunarodne konvencije, običaji i

pravila, nakon što ih je pojedina zemlja ratificirala i tako se ravnopravno

uključila u meñunarodnu razmjenu

• vanjsku trgovinu karakteriziraju složene tehnike plaćanja (različiti načini i

instrumenti meñunarodnog platnog prometa) i osiguranja plaćanja i naplate

ugovorenih vanjskotrgovinskih poslova

• vanjska trgovina je podvrgnuta posebnom sustavu nadzora nad kretanjem robe

i usluga u meñunarodnoj razmjeni i o njoj se vodi zasebna vanjskotrgovinska

statistika, koja daje podatke za praćenje i usporeñivanje razmjene robe i

1 Andrijanić, I.: Vanjska trgovina: kako poslovati s inozemstvom, Mikrorad, Zagreb, 2001., str. 7.

6

usluga zemlje s inozemstvom (prema robnim skupinama, gospodarskim

uslugama, vrijednostima, količinama, zemljama izvoza i uvoza i drugo)

• vanjsku trgovinu prati posebna dokumentacija, poseban način izračunavanja

cijene različitim metodama vanjskotrgovinskih kalkulacija, posebni troškovi

(npr. carinske i ostale uvozne pristojbe, posebne takse i drugo) i posebne

procedure

• izvoz robe u inozemstvo ima za posljedicu da se unutarnja (domaća) cijena

robe mora preoblikovati na cijenu koja se formira na svjetskom tržištu, a

svjetska cijena nastaje pod djelovanjem tržišnih zakona ponude i potražnje

izmeñu sudionika iz raznih zemalja u njihovoj meñusobnoj konkurenciji, s

time da su zemlje u čijim je proizvodima sadržana manja količina utrošenog

društvenog rada konkurentnije u odnosu na druge zemlje (pri tome valja

naglasiti da se, sa stajališta pojedine zemlje, svjetska cijena povećava u

slučaju slabljenja njezine valute ili jačanja strane valute u kojoj se kupljena

roba ili usluga plaća i obrnuto)

• poslovni rizici u vanjskoj trgovini su mnogo izraženiji nego u unutarnjoj

trgovini i postoje u svim vrstama i oblicima vanjskotrgovinskog prometa,

stoga je politika osiguranja od robnih i financijskih rizika u vanjskoj trgovini

sastavni i osobito važan dio poslovne politike poduzeća koja se bave

djelatnošću vanjskotrgovinskog prometa

• uspostavljanje poslovnih dodira i trajnih poslovnih veza u vanjskoj trgovini je

vezano uz dobru poslovnu informiranost vanjskotrgovinskih poduzetnika,

kojima na raspolaganju stoje različiti izvori poslovnih informacija iz čitava

svijeta o ponudi, potražnji, uvjetima kupoprodaje, o komercijalnim i

nekomercijalnim rizicima, bonitetu poslovnih partnera, gospodarskim i

političkim previñanjima o odreñenom inozemnom tržištu, mogućnostima

financiranja i kreditiranja vanjskotrgovinskih poslova, obavljenim

meñunarodnim licitacijama, o kretanju cijena na meñunarodnim burzama i

meñunarodnim aukcijama i drugo

• uspješnost poslovanja u vanjskoj trgovini je vezana uz posebna znanja i

umješnosti poduzetnika i vanjskotrgovinskih djelatnika (znanje stranih jezika,

7

stručno vladanje tehnikom vanjskotrgovinskog poslovanja, poznavanje

poslovne kombinatorike u pripremi i ostvarenju vanjskotrgovinskih poslovnih

transakcija, poznavanje meñunarodnih trgovačkih običaja i pravila te domaćih

i stranih vanjskotrgovinskih, deviznih i carinskih propisa, sposobnost

kulturnog i stručnog poslovnog komuniciranja u inozemstvu i viñenja

trgovačkih pregovora, odlično poznavanje roba ili gospodarskih usluga s

kojima se u vanjskoj trgovini posluje pri njihovu izvozu ili uvozu, umješnost

zatvaranja financijskih konstrukcija u svezi s plaćanjem i naplatom u

poslovanju s inozemstvom, sposobnost brzog reagiranja na tržišne promjene i

“tržišne signale” i osiguranja od mogućih robnih i financijskih rizika, razumna

poduzetnička odvažnost u prihvaćanju izazova što ih nudi meñunarodno

tržište uz zaštitu vlastitog interesa, ali i interesa i ugleda vlastite zemlje u

svijetu, itd.).

U teoriji i praksi vanjske trgovine postoje različite podjele vanjskotrgovinskih poslova,

odnosno poslova u vanjskotrgovinskom prometu, ovisno o specifičnostima poslovnih

transakcija, broju sudionika u pojedinom poslu, načinu plaćanja i naplate, zakonskoj

regulativi i drugo. Za sve vrste poslova u vanjskotrgovinskom prometu je zajedničko i

svojstveno sljedeće:2

• poslovni partneri (nositelji vanjskotrgovinskog posla) rezidenti su različitih

državnih i carinskih područja

• sudionici u obavljanju vanjskotrgovinskog posla nužno se podvrgavaju

zakonskim propisima svoje zemlje kojima se regulira i utvrñuje način

poslovanja u razmjeni robe i usluga s inozemstvom

• roba koja je predmet poslovne transakcije prenosi se iz zemlje izvoznika u

zemlju uvoznika ili, po njegovom nalogu, u neku treću zemlju (kao npr. kod

reeksportnih poslova)

• plaćanje i naplata vanjskotrgovinskog posla obavlja se u ugovorenoj valuti i u

skladu s platnim sporazumima izmeñu zemalja sudionika u izvršenju

vanjskotrgovinskog posla (konvertibilno ili klirinško plaćanje i naplata)

2 Andrijanić, I.: Poslovanje u vanjskoj trgovini, Mikrorad, Zagreb, 2005., str. 248.

8

• ako je predmet vanjskotrgovinske poslovne transakcije usluga (proizvodna ili

neproizvodna), onda se na temelju ugovora (narudžbe ili naloga) takva usluga

pruža inozemnom korisniku i takoñer naplaćuje u ugovorenoj valuti

• u svim poslovnim transakcijama s inozemstvom sudionici su se u obavljanju

posla dužni pridržavati dobrih poslovnih običaja, meñunarodnih uzanci i

konvencija što su ih ratificirale vlade njihovih zemalja te u izvršavanju

ugovorenih obveza moraju štititi svoje interese, interese svoga društva i ugled

svoje zemlje u inozemstvu.

Organizacija vanskotrgovinskog poslovanja neke zemlje ovisi o društvenom ureñenju i

stupnju njenog gopodaskog razvoja. U svim zemljama vanjsku trgovinu ureñuju tri vrste

čimbenika: državna tijela, trgovačka misija te trgovačka društva koja se bave izvozom i

uvozom robe i usluga. Državna tijela su jedan od čimbenika koji ureñuje vanjsku

trgovinu, a posebnu ulogu ima ministarstvo nadležno za vanjsku trgovinu. Ono u suradnji

s ministarstvom financija te ostalim ministarstvima predlaže mjere vanjskotrgovinske

politike, nacrte zakona i odluka za reguliranje vanjske trgovine. Posebnu ulogu u

ureñenju i nadzoru meñunarodnog prometa robe i usluga imaju državne banke i uprava

carina.

Vanjsku trgovinu ureñuju i posebne misije, ustanove i asocijacije ili zajednice čija je

zadaća unapreñivanje vanjske trgovine, analiziranje meñunarodne trgovine, utvrñivanje

rezultata poduzetih mjera i predlaganje novih mjera za poboljšanje položaja zemlje na

svjetskom tržištu. Trgovačka misija je sastavljena od predstavnika nadležnih državnih

tijela i predstavnika poslovnih krugova zemlje iz kojih misija dolazi. Zadatak trgovačke

misije je da s predstavnicima druge zemlje dogovori niz mjera i sporazuma vezanih uz

povećanje i poboljšanje postojećih meñusobnih gospodarskih odnosa. Trgovačka misija

ništa ne kupuje niti ne prodaje. Ona razmatra poslovne probleme na najvišoj razini i

pronalazi mogućnosti za njihova rješenja.

Trgovačka društva koja se bave izvozom i uvozom robe i usluga čine najmasovniju grupu

čimbenika koji ureñuju vanjsku trgovinu. U ovu skupinu čimbenika se ubrajaju

9

proizvoñači i potrošači roba ili davatelji različitih usluga u vanjskoj trgovini. Oni mogu

izvoz i uvoz robe i usluga obavljati neposredno (u svoje ime i za svoj računu) ili

posredstvom raznih vanjskotrgovinskih posrednika (specijaliziranih vanjskotrgovinskih

poduzeća).

Poslovi vanjske tregovine se mogu podijeliti u sljedeće skupine:3

• poslovi konačne kupoprodaje robe

- poslovi izvoza robe (klasičnog odnosno redovitog u smislu izvoza robe

i njene naplate u devizama od inozemnog partnera – kupca)

- poslovi uvoza robe (klasičnog odnosno redovitog u smislu uvoza robe

i njenog plaćanja u devizama inozemnom partneru – dobavljaču)

• kooperacijski poslovi s inozemstvom

- dugoročna proizvodna kooperacija s inozemstvom

- poslovno-tehnička suradnja s inozemstvom

- transfer tehnologije

- zajednička ulaganja s inozemstvom (Joint Venture)

- ostali oblici poslovne suradnje s inozemstvom

• specifični poslovi u vanjskoj trgovini

- poslovi vezane trgovine u meñunarodnoj razmjeni (kompenzacijski

poslovi, vezani-barter poslovi, posebne vrste poslova vezane trgovine)

- reeksportni poslovi

- switch poslovi

- leasing poslovi

- franchising poslovi – ugovori o franchisingu

- malogranični promet

• gospodarske usluge u vanjskoj trgovini

- zastupanje stranih tvrtki i konsigrancijska prodaja strane robe

- distributerstvo i dilerstvo

- usluge izvoñenja investicijskih radova u inozemstvu

- usluge oplemenjivanja (obrada, dorada, prerada i popravci) strane robe

3 Andrijanić, I.: Vanjska trgovina: kako poslovati s inozemstvom, Mikrorad, Zagreb, 2001., str. 425.

10

- otpremničke (špediterske) usluge u meñunarodnom prometu

- usluge meñunarodnog prijevoza robe i putnika

- meñunarodne prometno-agencijske usluge

- tranzitne usluge u meñunarodnom robnom prometu

- ugovorna kontrola kvalitete i količine robe u meñunarodnom prometu

- usluge skladištenja i rukovanja robom

- turističke usluge u poslovanju s inozemstvom (turistički poslovi s

inozemstvom)

- ostale gospodarske usluge u vanjskoj trgovini.

Osnovni zadatak vanjske trgovine je da se po najpovoljnijim uvjetima kupuje (uvozi)

roba koje ili uopće nema ili je nema u dovoljnim količinama na domaćem tržištu, te da se

po najpovoljnijim uvjetima prodaje (izvozi) domaća roba na inozemno tržište. Vanjska

trgovina ima veliku ulogu i značenje za gospodarstvo zemlje. Ona omogućava opskrbu

gospodarstva zemlje proizvodima koje ne može proizvoditi (ili ih ne proizvodi u

količinama dovoljnim za zadovoljenje domaće potrošnje) te omogućava konkurenciju

izmeñu kupaca i proizvoñača, sprečavajući stvaranje monopola i prenagle promjene

cijena robe. Vanjska trgovina doprinosi svjetskoj podjeli rada (te na taj način i smanjenju

proizvodnih troškova) i olakšava izvoz kapitala.

Vanjska trgovina je važna za cjelokupno gospodarstvo neke zemlje, a koje značenje ima

vanjska trgovina u gospodarstvu pojedine zemlje ovisi o stupnju njenog gospodarskog

razvoja, ekonomskoj politici i širino domaćeg tržišta. Uloga i značenje vanjske trgovine u

gospodarstvu jedne zemlje se može ocijeniti pomoću sljedećih pokazatelja:4

• koliko je pridonijela opskrbljenosti domaćeg tržišta potrebnim količinama i

asortimanom robe (uvoz)

• koliko je utjecala na izjednačavanje troškova proizvodnje domaće robe s

troškovima proizvodnje istovrsne inozemne robe (uvoz i izvoz)

• koliko je omogućila potpunije korištenje domaćih proizvodnih kapaciteta

plasmanom domaće robe na inozemnom tržištu (izvoz)

4 Andrijanić, I.: Vanjska trgovina: kako poslovati s inozemstvom, Mikrorad, Zagreb, 2001., str. 10.

11

• koliki je udio vanjskotrgovinske razmjene (izvoz i uvoz robe i usluga) u

ukupnom društvenom proizvodu zemlje.

Vrlo važan čimbenik koji utječe na položaj zemlje u meñunarodnoj trgovini je stupanj

razvoja proizvodnih snaga zemlje. Pri tome su nerazvijene zemlje u slabijem položaju na

svjetskom tržištu od razvijenih zemalja. U nerazvijenim zemljama je proizvodnost rada

niska, asortiman je ograničen i nema razvnorsnosti roba za izvoz. Ove zemlje izvoze

poljoprivredne proizvode, sirovine i repromaterijal, te artikle nižeg stupnja obrade. Takvi

proizvodi na svjetskom tržištu imaju znatno niže cijene nego proizvodi s višim stupnjem

obrade, koje su nerazvijene zemlje primorane uvoziti (npr. strojevi, ureñaji,

visokokvalitetna oprema i slično). S druge strane, razvijene zemlje prodaju svoju robu

nerazvijenim zemljama iznad njezine vrijednosti. Tako dolazi do neravnopravnosti u

meñusobnoj razmjeni nerazvijenih i razvijenih zemalja, pri čemu se prelijevaju

vrijednosti iz nerazvijenih u razvijene zemlje.

2.2. Oblici nastupa na inozemnom tržištu

Osnovni oblici trgovanja s inozemstvom su izravno trgovanje (u svoje ime i za svoj

račun) i posredničko trgovanje (u svoje ime, ali za račun nalogodavca ili u tuñe ime i za

tuñi račun). Pod osnovnim oblicima vanjske trgovine podrazumijeva se:5

• izravan i posredan izvoz

• izravan i posredan uvoz

• tranzitna trgovina.

Oblik nastupa poduzeća na inozemnom tržištu, odnosno njegovo uključivanje u

meñunarodnu razmjenu, ovisi o nizu subjektivnih i objektivnih okolnosti, kao što su:6

• vrste i svojstva robe (ili usluge) koja se izvozi ili uvozi

5 Andrjianić, I.: Vanjska trgovina: kako poslovati s inozemstvom, Mikrorad, Zagreb, 2001., str. 45. 6 Andrijanić, I.: Vanjska trgovina: kako poslovati s inozemstvom, Mikrorad, Zagreb, 2001., str. 46.

12

• značajke inozemnog tržišta, uvjeta kupnje ili prodaje i konjukturi koja je na

tom tržištu prisutna (ili pokazuje dugoročniji trend stabilnog kretanja) za robu

ili usluge koje su predmet trgovanja

• vlastiti kapacitet domaćeg proizvoda (veličina poduzeća, opseg proizvodnje,

veličina zaliha, opseg potreba za reprodukcijskim materijalom, sirovinama,

opremom i drugim dobrima, raspoloživost stručnog osoblja, skladišni i drugi

kapaciteti, itd.)

• intenzitet moguće prodaje ili uvoza i udaljenost od mjesta proizvodnje i/ili

nabave

• poslovni običaji, uzance i odnosi na inozemnom tržištu

• vanjskotrgovinski, devizni i carinski sustav u vlastitoj zemlji i u zemlji

potencijalnih poslovnih partnera u inozemstvu

• motiviranost domaćeg poduzeća kao potencijalnog izvoznika ili izravnog

uvoznika za vlastite potrebe ili potrebe drugoga

• ostale specifične okolnosti i uvjeti koji su vezani uz poslovnu odluku u obliku

nastupa na inozemnom tržištu.

Uz navedne okolnosti, izbor nastupa na inozemnom tržištu ovisi i o stanju na odreñenom

inozemnom tržištu, posebice o uvjetima i tradiciji obavljanja poslova vanjske trgovine.

Čimbenici koji utječu na izbor oblika vanjskotrgovinskog poslovanja s inozemstvom su:7

• visina raspoloživog kapitala nositelja vanjskotrgovinskog posla

• visina transportnih i drugih troškova od proizvoñača do krajnjeg potrošača u

inozemstvu

• zaštita vlastitih interesa proizvoñača na stranom tržištu, poglavito njegova

prisutnost na stranom tržištu za koje je proizvoñač zainteresiran

• poznavanje inozemnog tržišta

• raspoložive poslovne veze na inozemnom tržištu

• složenost proizvoda ili usluge kojom se trguje

7 Andrijanić, I.: Poslovanje u vanjskoj trgovini, Mikrorad, Zagreb, 2005., str. 34.

13

• mogućnost organiziranja kvalitetne trgovačke mreže u inozemstvu s pratećim

skladištima, servisima i slično

• procjena isplativosti izravnog ili neizravnog nastupa na inozemnom tržištu

(visina provizije vanjskotrgovinskog posrednika u odnosu na troškove

obavljanja vanjskotrgovinskog prometa u vlastitoj režiji) i drugo.

Neposredno ili neizravno uključivanje u vanjskotrgovinsku razmjenu ovisi o tome da li je

proizvoñač, koji želi plasirati svoju robu na inozemno tržište ili uvesti robu iz inozemstva

za vlastite potrebe, neposredan nositelj vanjskotrgovinskog posla izvoza ili uvoza (što

znači da taj proizvoñač obavlja sve osnovne radnje u vanjskotrgovinskoj poslovnoj

transakciji) ili taj izvoz i/ili uvoz povjerava specijaliziranom vanjskotrgovinskom

poduzeću, koje samostalno obavlja sve poslove transakcije i ostvaruje sve

vanjskotrgovinske odnose s inozemnim poslovnim partnerima.

2.2.1. Neizravan (posredan) nastup na inozemnom tržištu

Kod posrednog nastupa na inozemnom tržištu, odnosno neizravnog izvoza i uvoza robe,

domaći proizvoñač (trgovac) se uključuje u strano tržište putem specijaliziranih

vanjskotrgovinskih poduzeća, najčešće lociranih u zemlji u koju se roba izvozi.

Proizvoñač robe nije direktan izvoznik/uvoznik robe, već svoje proizvode prodaje

vanjskotrgovinskom posredniku koji obavlja sve poslove vanjskotrgovinskog posla.

Posredničko vanjskotrgovinsko poduzeće obavlja niz radnji, koje uključuju istraživanje

inozemnog tržišta, organizaciju promidžbe, pregovaranje s inozemnim poslovnim

partnerima, rješavanje svih poslovnih i administrativnih problema od trenutka sklapanja

kupoprodajnog ugovora do konačne realizacije izvoza/uvoza.

Neizravan nastup na inozemnom tržištu ima odreñene prednosti i nedostatke. Prednosti

neizravnog nastupa na inozemnom tržištu su:8

8 Andrijanić, I.: Poslovanje u vanjskoj trgovini, Mikrorad, Zagreb, 2005., str. 35.

14

• proizvoñač robe prodaje svoje prozvode specijaliziranom vanjskotrgovinskom

poduzeću koje preuzima sve rizike i probleme prodaje ili kupnje robe na

inozemnom tržištu. Ovim se načinom izvoza i uvoza robe proizvoñač

oslobaña svih briga za organizaciju interne i vanjske službe vanjske trgovine,

odnosno organizacije izvozno-uvoznog odjela u vlastitom poduzeću i pratećih

vanjskih organizacijskih jedinica na stranom tržištu, što mu omogućuje da

svojoj proizvodnoj djelatnosti posveti veću brigu i da proizvodnju uskladi sa

zahtjevima inozemnog tržišta ili na temelju preporuka i uputa što ih dobiva od

specijaliziranog vanjskotrgovinskog poduzeća koje iscrpno istražuje i prati

kretanja na inozemnom tržištu. Na taj način domaći proizvoñač može

osigurati i prednost u odnosu na ostale proizvoñače istovrsne robe

• pri ovom načinu nastupa na inozemnom tržištu domaći proizvoñač nema

troškova obrade i istraživanja inozemnog tržišta, jer se koristi uhodanom

organizacijom specijaliziranog posredničkog vanjskotrgovinskog poduzeća

• prodajom robe neposredno specijaliziranom vanjskotrgovinskom poduzeću

(ako je riječ o poslovima kod kojih posredničko vanjskotrgovinsko poduzeće

radi u svoje ime i za svoj račun), proizvoñač robe isključuje iz svog

poslovanja sve financijske i druge rizike koji prate robu u tijeku ostvarenja

vanjskotrgovinskog posla od njegova početka do svršetka

• prodaja proizvedene robe brža je, a time i veći koeficijent obrtaja kapitala, što

se neposredno odražava na uspješnost i unosnost poslovanja

• uključujući se u strana tržišta putem specijaliziranih vanjskotrgovinskih

posredničkih poduzeća, proizvoñač robe se koristi uhodanom, čvrstom i

stabilnom pozicijom posredničkog poduzeća na meñunarodnom tržištu, a

često i njegovim kapitalom za financiranje i kreditiranje izvoza i uvoza robe i

usluga, ako je riječ o snažnom i stabilnom specijaliziranom

vanjskotrgovinskom poduzeću odlična boniteta.

15

Nedostaci neizravnog nastupa na inozemnom tržištu su:9

• proizvoñač robe ne može aktivnije sudjelovati u prodaji svoje robe na

inozemnom tržištu i time neposredno utjecati na povećanje prodaje svoje robe

u inozemstvu

• proizvoñač ne obrañuje sustavno inozemno tržište i ne stvara odreñenu čvrstu

poziciju za prodaju svijih proizvoda. Proizvoñać ne može od

vanjskotrgovinskog posrednika očekivati uvijek posebnu brigu, jer

posredničko vanjskotrgovinsko poduzeće prodaje na inozemnom tržištu robu

raznih proizvoñača i često daje prednost jednoj ili drugoj robi, odnosno

proizvoñaču. To ovisi i o zainteresiranosti vanjskotrgovinskog posrednika za

svog komitenta (proizvoñača), konkurentnost proizvoñačeve robe na

meñunarodnom tržištu, visini zarade vanjskotrgovinskog posrednika koji

ostvaruje iz poslovanja s proizvoñačem i drugo

• proizvoñač robe obično ne moće predstaviti kvalitetu i prednosti svojih

proizvoda i neposredno upozoriti kupca na sve njene odlike i prednosti te na

taj način proširiti broj kupaca i interesenata za svoje proizvode.

Iz navedenih prednosti i nedostataka neizravnog nastupa na inozemnom tržištu, vidljivo

je kako se najbolji rezultati kod ovakvog nastupa postižu kada postoji usklañen poslovni

odnos izmeñu proizvoñača i specijaliziranog vanjskotrgovinskog poduzeća, te kad meñu

njima postoji dobra suradnja.

2.2.2. Izravan (direktan) nastup na inozemnom tržištu

Zbog vrlo oštre konkurencije na svjetskom tržištu, nametnula se potreba svrhovite i

elastične organizacije vanjske trgovine, što podrazumijeva izravan dodir s kupcima iz

inozemstva, kako bi se ostvario brži i najisplativiji izvoz vlastitih proizvoda. Neposredna

ili izravna prodaja je postala aktualna na stranim tržištima pri proizvodnji i plasmanu

proizvoda visokog stupnja obrade, složenih i sofisticiranih proizvoda za koje su potrebne

9 Andrijanić, I.: Poslovanje u vanjskoj trgovini, Mikrorad, Zagreb, 2005., str. 35.

16

posebne upute o rukovanju i održavanju, elektroničkih ureñaja i strojeva, brodova i

zrakoplova, te drugih proizvoda koji uglavnom nemaju univerzalnu primjenu. Uz prodaju

ovih proizvoda redovito se veže pružanje posebnih usluga proizvoñača robe (npr. usluga

montaže, puštanja u pogon, školovanja osoblja kupca za uporabu i održavanje proizvoda,

itd.).

Izravni nastup proizvoñača na inozemnom tržištu ima nekoliko prednosti i nedostataka.

Prednosti izravnog nastupa proizvoñača na inozemnom tržištu su:10

• proizvoñač sam organizira izvoz svojih proizvoda i uvoz za svoje potrebe,

prilagoñavajući organizaciju izvoza i uvoza svojim potrebama i tržištima na

koja prodaje svoje proizvode ili s kojih uvozi raznu robu za svoje potrebe

• temeljitom i studioznom obradom stranog tržišta, usmjerenom na prodaju

vlastitih proizvoda, proizvoñač može stvarno ocijeniti svoje izglede za

plasman svojih proizvoda na tom tržištu i isplativost takvog plasmana

• obavljajući sam izvoz vlastitih proizvoda, isključuje svako miješanje u prodaji

od strane trećih osoba i ostvareni financijski rezultat ne dijeli s posrednicima

• solidnim poslovanjem, kulantnim i dobrim poslovnim odnosima na

inozemnom tržištu, proizvoñač stvara stabilnu i trajnu vezu sa stranim

poslovnim partnerima, dobar glas i čvrstu poziciju u poslovnom svijetu, što

mu omogućuje slobodu odlučivanja i ugovaranja uvjeta trogovine i proširenja

izvoza razmjerno njegovim mogućnostima

• zahvaljujući unutarnjoj i vanjskoj izvozno-uvoznoj organizaciji omogućeno

mu je bolje poznavanje stanja na inozemnom tržištu, običaja i uzanci u

vanjskotrgovinskom poslovanju, širenja poslovnih poznanstava i slično, što

mu olakšava brzo prilagoñavanje potrebama inozemnog tržišta i svakom

novonastalom stanju na tom tržištu.

10 Andrijanić, I.: Poslovanje u vanjskoj trgovini, Mikrorad, Zagreb, 2005., str. 37.

17

Poduzeća koja se odluče na izravni nastup na inozemnom tržištu moraju biti svjesna i

odreñenih nedostataka takvog nastupa. Nedostaci izravnog nastupa na inozemnom tržištu

mogu biti:11

• izravna prodaja robe na inozemnom tržištu redovito zahtijeva velike troškove

za održavanje unutarnje vanjskotrgovinske organizacije i trgovačke mreže u

inozemstvu, pa stoga nije prikladna za proizvoñače koji raspolažu

ograničenim kapitalom

• proizvodno poduzeće mora u sklopu vlastite organizacije obavljati cjelokupno

vanjskotrgovinsko poslovanje (od istraživanja inozemnog tržišta do konačnog

ostvarenja izvoznih ili uvoznih poslova), što znači da je proizvoñač primoran

organizirati odgovarajući marketinški tim koji će pokrivati ovo područje

djelatnosti. Stoga mora raspolagati odgovarajućim stručnim osobljem koje

odlično poznaje cjelokupnu problematiku vanjskotrgovinskog poslovanja,

deviznog poslovanja, način obrade inozemnog tržišta i tehniku izvršenja

vanjskotrgovinskih poslova

• ukoliko proizvodno poduzeće ne izvozi, odnosno ne uvozi, kontinuirano veće

količine robe, već to čini povremeno, tada troškovi vlastite organizacijske

jedinice za vanjsku trgovinu mogu znatno povećati troškove poslovanja i

dovesti u pitanje isplativost izvoznih odnosno uvoznih poslova koje obavlja u

vlastitoj režiji

• izravan nastup na inozemnom tržištu automatski znači i preuzimanje svih

rizika (robnih i financijskih) što prate ostvarenje vanjskotrgovinskih poslova,

a mjere osiguranja od robnih i financijskih, odnosno komercijalnih i

nekomercijalnih rizika mogu značajno opteretiti troškove poslovanja s

inozemstvom

• izravan izvoz vlastitih proizvoda zahtijeva veće angažiranje kapitala i

korištenje skupih kredita te neposredno utječe na usporavanje obrtaja

financijskih sredstava i na unosnost poslovanja.

11 Andrijanić, I.: Poslovanje u vanjskoj trgovini, Mikrorad, Zagreb, 2005., str. 37.

18

S obzirom na navedene prednosti i nedostatke, proizvoñač treba dobro odvagnuti da li mu

se isplati izravan nastup na inozemnom tržištu u odnosu na postavljeni poslovni cilj.

Poduzeće koje želi izravno izvoziti svoje proizvode ili uvoziti za svoje potrebe, može

kombinirati neizravan i izravan oblik nastupa na inozemnom tržištu. Tako će izravan

nastup koristiti pri izvozu glavnih proizvoda, a za ostali izvoz i uvoz može koristiti

neizravan nastup, odnosno povjeriti taj segment posredničkoj vanjskotrgovinskoj

organizaciji. Na taj se način racionalizira ukupna vanjskotrgovinska djelatnost.

2.3. Hrvatski vanjskotrgovinski sustav

Zakon o trgovini je osnovni propis kojim se ureñuju uvjeti za obavljanje djelatnosti

trgovine na domaćem i inozemnom tržištu, zaštitne mjere pri uvozu i izvozu, mjere

kojima se ograničava obavljanje vanjske trgovine, definira nepošteno tržišno natjecanje te

odreñuju upravne mjere i mjere za nadzor trgovine. Uz Zakon o trgovini, veliku važnost

imaju i Zakon o zaštiti tržišnog natjecanja, Zakon o državnom inspektoratu, Zakon o

zdravstvenoj ispravnosti i zdravstvenom nadzoru nad namirnicama i predmetima opće

uporabe, Pravilnik o minimalnim tehničkim uvjetima za poslovne prostorije u kojima se

obavlja trgovina i posredovanje u trgovini i uvjetima za prodaju robe izvan prostorija,

Uredba o obavljanju trgovine na veliko i trgovine s inozemstvom za odreñenu robu, itd.12

Zakon o trgovini je bitno liberalizirao trgovinu i bavljenje trgovinom, budući da se na

vanjsku i unutarnju trgovinu primjenjuju ista načela, te su vanjska i unutarnja trgovina

regulirane istim zakonom.

Djelatnost trgovine je kupnja i prodaja robe te obavljanje trgovačkog posredovanja na

domaćem i inozemnom tržištu. Djelatnost trgovine može obavljati pravna i fizička osoba

koja je registrirana za obavljanje te djelatnosti. Trgovac je pravna ili fizička osoba koja

obavlja trgovačku djelatnost. Izvoznik je trgovac te druga pravna ili fizička osoba koja

radi obavljanja registrirane djelatnosti izvozi robu iz zemlje, a uvoznik je trgovac te druga

12 Matić, B.: Vanjskotrgovinsko poslovanje, Sinergija nakladništvo, Zagreb, 2004., str. 67.

19

pravna ili fizička osoba koja radi obavljanja registrirane djelatnosti uvozi robu u zemlju.

Da bi neka osoba, pravna ili fizička, stekla status trgovca, mora biti registrirana u

sudskom registru za obavljanje jedne ili više djelatnosti veletrgovine koje namjerava

obavljati.13

Zakon o trgovini propisuje samo minimalne uvjete kao opće uvjete za bavljenje svim

oblicima trgovine. Minimalni uvjeti za obavljanje trgovine su:14

• minimalni tehnički uvjeti kojima moraju udovoljavati poslovne prostorije,

oprema i sredstva pomoću kojih se obavlja trgovina

• opći sanitarni i zdravstveni uvjeti kojima moraju udovoljavati poslovne

prostorije, oprema, sredstva i osobe koje neposredno posluju s robom, a koji

mogu utjecati na zdravlje ljudi

• minimalna stručna sprema koju moraju imati osobe koje obavljaju odreñene

poslove u trgovini.

Uz spomenute minimalne uvjete koji vrijede za sve oblike trgovine, za bavljenje

vanjskom trgovinom se propisuje da se vanjskotrgovinski poslovi moraju obavljati na

osnovi ugovora koji se sklapa izmeñu rezidenta i nerezidenta. U praksi se ugovori u

vanjskoj trgovini redovito sklapaju u pisanom obliku.

Danom izvoza/uvoza se smatra dan kada je roba ocarinjena, a to je vidljivo iz datuma na

jedinstvenoj carinskoj deklaraciji. Izvoz/uvoz robe i usluga je obavljen kada je roba

ocarinjena, odnosno kada je usluga pružena. Robne i druge isprave su neizbježni pratioci

vanjskotrgovinskih poslova. Ugovorom s poslovnim partnerom iz inozemstva, propisima

njegove zemlje, meñunarodnim sporazumima i hrvatskim propisima je ureñeno koje

isprave prate robu pri izvozu/uvozu.

13 Andrijanić, I.: Poslovanje u vanjskoj trgovini, Mikrorad, Zagreb, 2005., str. 78. 14 Matić, B.: Vanjskotrgovinsko poslovanje, Sinergija nakladništvo, Zagreb, 2004., str. 68.

20

3. POSLOVI KLASIČNOG IZVOZA

Da bi se mogao izvršiti izvozni posao, potrebno je da izvozničko poduzeće raspolaže

robom odgovarajuće vrste i kvalitete za kojom na inozemnom tržištu postoji potražnja.

Roba može biti vlastite proizvodnje, roba kupljena na domaćem tržištu radi izvoza ili

roba koju specijalizirano vanjskotrgovinsko poduzeće izvozi na inozemno tržište kao

posrednik.

3.1. Pojam i vrste izvoza

Izvoz predstavlja prodaju robe iz odreñene zemlje inozemstvu. Na taj se način pribavljaju

potrebna devizna sredstva za plaćanje uvoza i drugih deviznih obveza prema inozemstvu.

Osim izvoza robe (trgovina u užem smislu) postoji i izvoz usluga (trgovina u širem

smislu), koji se u praksi zove nevidljivi izvoz.

Izvoz čini redovite vanjskotrgovinske poslove, pri čemu je prodavatelj u zemlji, a kupac

u inozemstvu. Izvoz obuhvaća prodaju robe od strane domaćeg rezidenta inozemnom

kupcu, što znači da roba izlazi iz domaćeg carinskog područja u carinsko područje kupca

i naplaćuje se u ugovorenim devizama. Izvoz robe se, ovisno o carinskom postupku,

može podijeliti na:15

• konačan (redoviti) izvoz

• izvoz robe radi vanjske proizvodnje

• privremeni izvoz s obvezom vraćanja u nepromijenjeno stanje

• ponovni izvoz i ostale vrste izvoza (npr. posebne poslovne transakcije s

inozemstvom, kao što su npr. transakcije vezane trgovine, kooperacijski

poslovi sa stranim partnerima, meñunarodno trgovinsko posredovanje,

uslužne i druge transakcije s inozemstvom).

15 Andrijanić, I.: Poslovanje u vanjskoj trgovini, Mikrorad, Zagreb, 2005., str. 249.

21

Prilikom nastupa na inozemnom tržištu, razlikuje se nekoliko načina poslovanja.

Vanjskotrgovinsko poduzeće može poslovati na sljedeće načine:16

• u svoje ime i za svoj račun

• u svoje ime, a za tuñi račun

• u tuñe ime i za tuñi račun.

Kada vanjskotrgovinsko poduzeće posluje u svoje ime i za svoj račun, to znači da se bavi

proizvodnjom odreñene robe koju samo izvozi ili kupuje robu od drugih domaćih

proizvoñača pa ju izvozi inozemnom kupcu. U oba slučaja sva korist od obavljenog posla

pripada tom poduzeću, te snosi i sve rizike iz takvog posla.

Kada vanjskotrgovinsko poduzeće posluje u svoje ime, a za tuñi račun, ono se pojavljuje

kao vanjskotrgovinski posrednik (komisionar) koji prodaje tuñu robu, a prema

inozemnom kupcu nastupa kao nositelj posla. Domaći komitent snosi sve rizike koji

nastanu u poslu i pripada mu sva korist od takvog posla, a vanjskotrgovinskom poduzeću

pripada dogovorena visina komisione provizije za obavljeni posao u postotku od

ugovorene vrijednosti izvoza.

Kada vanjskotrgovinsko poduzeće posluje u tuñe ime i za tuñi račun, ono zastupa svog

nalogodavca, čiju robu prodaje na odreñenom tržištu po njegovim eksportnim cijenama,

od kojih dobiva odgovarajuću zastupničku proviziju u postotku od utvrñene eksportne

cijene.

Kao podlogu za formulaciju stvaranja budućnosti kroz poslovnu strategiju, menadžeri

izvozničkog poduzeća mogu koristiti listu deset smjerova traganja za privremenim

monopolom:17

• potraga za novim tržištima

• razvoj novih proizvoda ili usluga

• bolje usluživanje kupaca

16 Andrijanić, I.: Poslovanje u vanjskoj trgovini, Mikrorad, Zagreb, 2005., str. 250. 17 Srića, V., Kliment, A.: Kako prodavati u EU, Delfin, Zagreb, 2006., str. 29.

22

• tehnološki razvoj

• unapreñenje proizvodnih kapaciteta

• unapreñenje metoda prodaje

• unapreñenje tehnika distribucije

• ovladavanje prirodnim resursima

• povećanje opsega poslovanja

• povećanje dobiti.

Buduća strateška prednost može biti rezultat jedne ili više komponenti. Tako neko

poduzeće može u svoj strateški plan ugraditi ubrzani izlazak na regionalno tržište Srednje

i Istočne Europe, unapreñenje metoda prodaje i poboljšano usluživanje kupaca. Drugo

poduzeće može svoju šansu potražiti u tehnološkom razvoju, boljoj izobrazbi kadrova i

unapreñenju proizvodnih kapaciteta.

Prije ulaska u bilo koji izvozni posao, potrebno je izraditi pretkalkulaciju izvoznog posla.

Pri tome se uzimaju u obzir svi troškovi u zemlji i inozemstvu i visina moguće prodajne

cijene na inozemnom tržištu. U konačnici se izračuna da li je taj posao unosan ili su

troškovi veći od protuvrijednosti deviznog priljeva.

Za svaki izvozni posao moraju biti definirana obilježja tog posla. Osnovni podaci o

izvoznom poslu su:18

• opis predmeta izvoza (trgovački naziv robe koja se izvozi)

• opis kvalitete i navoñenje standardne oznake (ako je riječ o standardiziranim

proizvodima)

• količina robe fiksno odreñena (npr. 1.000 komada, 200 tona, 2.000 metara i

slično) ili približna uz odgovarajuću toleranciju, odnosno mogućnost manjeg

odstupanja (npr. 15.000 tona pšenice +/- 5%)

• cijena u ugovorenoj valuti (fiksna – nepromjenjiva ili odrediva s jasnom

naznakom kako će biti odreñena konačna cijena, npr. pozivom na kotaciju

18 Andrijanić, I.: Poslovanje u vanjskoj trgovini, Mikrorad, Zagreb, 2005., str. 252.

23

odreñene burze na dan isporuke na koji će roba koja je predmet izvoza kotirati

na toj burzi)

• paritet isporuke (npr. EXW, CIF, FOB, FAS, DAF, FCA, CIP, CPT, DES i

drugo, prema transportnim klauzuluma Incotermsa 2000)

• podaci o ambalaži, koja se ovisno o njenoj vrijednosti, ugovara uz cijenu

različitim izrazima (npr. franko ambalaža, ambalaža gratis, ambalaža

uključena u cijenu, ambalaže se zaračunava posebno, povratna ambalaža,

bruto za neto, posebno pakiranje i zaštita robe u ambalaži od vanjskih utjecaja

i slično) i o dimenzijama koleta

• pojedinačna težina paleta i ukupna težina pošiljke (ukupnu težinu u tonama

treba usporediti s dimezijama ambalaže koja čini ukupnu zapremninu pošiljke

u kubičnim metrima, jer će vozar po sustavu težina/zapremnina naplatiti

prijevoznu tarifu po težini ako je više tona od kubičnih metara, odnosno po

zapremnini, ako je kubičnih metara više od ukupne tonaže pošiljke)

• način prijevoza (željeznica, kamion, pomorski ili riječni brod, zrakoplov)

• rok isporuke koji može biti fiksan (npr. 27. studenog 2011.) ili odrediv (npr.

15 dana nakon obavijesti o otvaranju meñunarodnog dokumentarnog

neoporezivog akreditiva u korist izvoznika, 30 dana od dana sklapanja

kupoprodajnog ugovora i slično)

• način plaćanja (gotovinski ili kredit)

• instrument plaćanja i osiguranja naplate (akreditiv, bankovna doznaka, inkaso

dokumenata, ček, mjenica, bankovna garancija i slično)

• carinski tarifni broj i imenovanje robe prema carinskoj tarifi

• režim izvoza (roba koju se izvozi može biti na režimu LB – slobodan izvoz,

na režimu K – kontingenta za koji je nužno prethodno zatražiti rješenje

nadležne komore ili u nekim zemljama nadležnog ministarstva, na režimu D –

dozvola za čiji je izvoz prethodno potrebno dobiti odobrenje nadležnog

ministarstva)

• informacije o svim troškovima izvoznog posla (npr. troškovi prijevoza,

osiguranja, skladištenja, kontrole količine i kvalitete, lučkih pristojbi, raznih

inspektorata, loko-prijevoza, pretovara, manipulacija robom, troškovi cijene

24

usluge špeditera, troškovi platnog prometa s inozemstvom, odnosno svi

troškovi koje izvoznik mora uzeti u obzir pri izradi pretkalkulacije izvoznog

posla)

• provizija izvoznika (kada je riječ o posredničkom – komisionom poslu, pri

čemu se provizija obično utvrñuje komisionim ugovorom izmeñu poduzeća i

domaćeg komitenta ili na temelju dobivenog komisionog naloga i pisanog

sporazuma o visini izvozničke provizije, koja se utvrñuje u odreñenom

postotku od vrijednosti izvezene robe)

• ostali podaci, ovisno o vrsti vanjskotrgovinskog posla, vrsti robe,

specifičnostima vanjskotrgovinskog poslovnog aranžmana i slično.

Za svaki izvozni posao je potrebno voditi urednu dokumentaciju, koja se može odlagati u

poseban fascikl, a na početku se može imati ispisan pregled svih sudionika koji se

pojavljuju u poslu, uz osnovne podatke o poslu izvoza.

3.2. Tehnika izvršenja izvoznog posla

Izvršenje izvoznog posla obavlja se u nekoliko karakterističnih faza. Cjelokupno

izvršenje izvozničkog posla se može podijeliti u tri faze:19

• pripremne radnje

• ugovaranje posla i njegovo operativno izvršenje

• zaključne radnje.

Svako izvršenje izvoznog posla započinje pripremnim radnjama. Pripremne radnje

izvoznog posla obuhvaćaju po uobičajenom redosljedu:20

• odreñivanje vrste proizvoda namijenjenih izvozu

• pronalaženje domaćih proizvoñača – komitenata pogodnih za isporuku robe

namijenjene izvozu

19 Andrijanić, I.: Poslovanje u vanjskoj trgovini, Mikrorad, Zagreb, 2005., str. 252. 20 Andrijanić, I.: Poslovanje u vanjskoj trgovini, Mikrorad, Zagreb, 2005., str. 253.

25

• pronalaženje potencijalnih inozemnih kupaca – uvoznika odabranih proizvoda

(uspostavljanje poslovnih veza i prethodni trgovački razgovori o predmetu

izvoza)

• dobivanje upita od inozemnog kupca – uvoznika

• izrada vlastitog terminskog plana izvoznika za ostvarenje predmetnog

izvoznog posla (podsjetnik)

• slanje upita domaćem proizvoñaču (ili proizvoñačima), čije se proizvode

namjerava plasirati na inozemno tržište (telefaksom, dopisom, teleksom, a u

hitnim slučajevima telefonskim ili izravnim usmenim dogovorom)

• dobivanje čvrste ponude domaćeg komitenta – proizvoñača robe namijenjene

izvozu sa svim komecrijalno-financijskim i tehničko-tehnološkim uvjetima

pod kojima je voljan prodati svoju robu

• izvoznikovo slanje upita svom špediteru o zavisnim troškovima koji prate

robu u izvozu

• dobivanje špediterove pisane informacije o svim zavisnim troškovima

(transport, osiguranje, takse, pregledi robe, utovar, pretovar, skladišnina,

posebna pratnja robe i drugo)

• izrada pretkalkulacije izvoznog posla, uz dodavanje ostalih pratećih troškova i

izračunavanje isplativosti predmetnog izvoza (uz pretpostavku da se zna

moguća prodajna cijena na odgovarajućem paritetu)

• traženje informacija o bonitetu izvoznog kupca – uvoznika (ukoliko ga se

dobro ne poznaje, ili je riječ o osobito vrijednom izvoznom poslu),

kreditiranju inozemnog kupca i riziku naplate izvoznog kredita i slično je

moguće zatražiti od Hrvatske gospodarske komore, World Trade Centra,

poslovnih banaka i slično

• izrada čvrste ponude inozemnom kupcu – uvozniku sa svim komercijalno-

financijskim i tehničko-tehnološkim uvjetima prodaje robe koju se izvozi

(ponuda mora imati u zaglavlju naznaku da je riječ o “čvrstoj ponudi” s

odreñenim rokom važnosti, odnosno opcije ponude, npr. 30 dana od datuma

njena izdavanja), a sadrži obično sve elemente koji se poslije unose u

kupoprodajni ugovor, ukoliko inozemni kupac prihvati ponudu

26

• naknadne korekcije komercijalno-financijskih uvjeta iz čvrste ponude, ako to

kupac iz inozemstva traži i ako su mogući (npr. odgovarajući popust u cijeni,

skraćenje roka isporuke, odobravanje komercijalnog kredita inozemnom

kupcu i slično), s time da se korekcije u cijeni prethodno moraju dogovoriti s

domaćim proizvoñačem, a na zavisne troškove je, osim na visinu provizije

izvoznika, uglavnom teško utjecati ili ih uspjeti smanjiti

• izvoznikova definitivna čvrsta ponuda inozemnom kupcu – uvozniku

• prihvat čvrste ponude od strane inozemnog kupca, odnosno čvrsta narudžba

inozemnog kupca – uvoznika

• potvrñivanje čvrste narudžbe inozemnom kupcu

• sklapanje kupoprodajnog ugovora izvoznika s inozemnim kupcem –

uvoznikom

• osiguranje naplate od inozemnog kupca (svaki razuman izvoznik će prije

isporuke robe osigurati naplatu ugovorenog posla, npr. ugovaranjem otvaranja

meñunarodnog neoporezivog dokumentarnog akreditiva u njegovu korist

odmah nakon sklapanja ugovora, izvršenjem doznake cjelokupnog iznosa

ugovorenog posla od strane inozemnog kupca u korist izvoznika, uz

eventualno jamstvo izvoznikove banke da će taj doznačeni iznos kupcu biti

vraćen s kamatama ukoliko izvoznik ne izvrši svoju ugovornu obvezu,

traženjem jamstva poslovne banke uvoznika da će izvozniku biti plaćen

ugovoreni iznos odmah nakon isporuke robe, ugovaranjem uplate bankovnog

jamstva da će preostali dio ugovorenog iznosa biti plaćen bankovnom

doznakom odmah po preuzimanju robe od strane uvoznika, ugovaranjem

inkaso naplate – dokumentirane naplate uz jamstvo banke, itd.).

Druga faza izvršenja izvoznog posla je operativno izvršenje izvoznog posla. Ova faza

slijedi odmah nakon potpisivanja kupoprodajnog ugovora o izvozu robe, a obuhvaća:21

• obavijest domaćem komitentu – proizvoñaču da je ugovor sklopljen, naplata

osigurana i da može započeti s proizvodnjom, ili ako već ima robu na

skladištu da robu pripremi za izvoz 21 Andrijanić, I.: Poslovanje u vanjskoj trgovini, Mikrorad, Zagreb, 2005., str. 255.

27

• dostava dispozicije (naloga) špediteru da obavi svoj dio posla (sve što je

navedeno u dispoziciji)

• potvrda primitka dispozicije od strane špeditera

• obavijest proizvoñača da je roba spremna za isporuku

• obavijest špeditera da je rezervirao i ugovorio prijevozno sredstvo te izvijestio

proizvoñača o datumu kada će se roba moći ukrcati na prijevozno sredstvo

• dostava svih robnih i ostalih dokumenata špediteru radi izvoznog carinjenja

(izvoznikove fakture, dozvole, uvjerenja o robi, specifikacije, itd.). ostale

dokumente za izvozno carinjenje i otpremu robe priprema sam špediter

(jedinstvena carinska deklaracija za izvozno carinjenje robe, transportni

dokumenti, polica osiguranja, sanitarni, veterinanski ili fitopatološki certifikati

i drugo)

• izvozno carinjenje robe kod nadležne carinarnice, odnosno carinske ispostave

• otprema robe u inozemstvo

• kvalitativno i kvantitativno preuzimanje robe od strane inozemnog kupca

• obavijest inozemnog kupca izvozniku da je uredno preuzeo isporučenu robu

• uobičajeno pismo zahvalnosti izvoznika inozemnom kupcu za povjereni

posao.

Posljednja faza izvoznog posla odnosi se na zaključne radnje. Zaključne radnje

izvoznog posla obuhvaćaju:22

• dostava svih robnih, transportnih, osiguravateljnih, carinskih i drugih

dokumenata od strane špeditera izvozniku, uz račun špeditera za izvršene

usluge

• dopis (telefaks, teleks, obični dopis) inozemnom kupcu – uvozniku da mu je

roba otpremljena, s podacima o pošiljci i prijevoznom sredstvu

• dostava ovjerene izvozne dokumentacije izvoznikovoj poslovnoj banci radi

naplate (ako je plaćanje ugovoreno akreditivom ili inkasom dokumenata),

odnosno hitna dostava robne i ostale dokumentacije inozemnom kupcu radi

22 Andrijanić, I.: Poslovanje u vanjskoj trgovini, Mikrorad, Zagreb, 2005., str. 257.

28

preuzimanja robe od prijevoznika (ako je plaćanje izvršeno bankovnom

doznakom ili nekim drugim instrumentom plaćanja pri kojem se dokumenti ne

moraju predočiti poslovnoj banci na naplatu)

• obavijest poslovne banke izvozniku o deviznom priljevu

• izrada definitvne (obračunske) kalkulacije izvoznog posla na temelju

ostvarenog deviznog priljeva i svih troškova prema dokumentiranim računima

svih sudionika u poslu, uz obračun poreza na uslugu obavljenog izvoza prema

propisanim stopama poreza na usluge

• isplata prema računu špeditera (koji sadrži i troškove ostalih uslužnih

poduzeća što su sudjelovala u ostvarenju izvoznog posla)

• primitak računa domaćeg komitenta – proizvoñača za isporučenu robu

• izvoznikov nalog banci za isplatu, odnosno raspored isplate deviznog priljeva

na devizni račun domaćeg komitenta i devizi račun poduzeća, odnosno

nalog banci za isplatu protuvrijednosti deviznog priljeva u domaćoj valuti na

žiro-račun komitenta i žiro-račun poduzeća (nakon odbitka svih troškova)

• izrada tzv. Kontrolnika izvoza u skladu sa zakonskim propisima o obveznoj

evidenciji vanjskotrgovinskog prometa

• evidentiranje izvršenog izvoznog posla u odgovarajuću poslovnu knjigu

izvoznih zaključaka

• evidentiranje izvoznog posla u tzv. Nadzornu knjigu izvoza robe

• dopis domaćem komitentu uz zahvalu na povjerenom poslu

• računovodstveno praćenje izvršenog izvoza (komisionar u svom

računovodstvu provodi samo knjiženje svoje fakture komitentu, a komitent u

svom računovodstvu provodi knjiženja na temelju komisionarova izvještaja o

obavljenom poslu izvoza, jer sva korist i šteta u tom poslu pripadaju

komitentu)

• analiza rezultata izvoznog posla i vlastite zarade (provizije izvoznika) nakon

odbitka svih troškova

• arhiviranje dokumentacije izvoznog posla (čuvanje sve propisane

dokumentacije potrebne pri provjeri izvoznikova poslovanja od strane

29

financijske policije, devizne inspekcije i zbog drugih razloga dokazivanja

izvršenja ugovornih obveza, naknadnih reklamacija i slično).

Uobičajeni sudionici u izvrñenju nekog izvoznog posla su izvoznik, domaći proizvoñač

(komitent čiju se robu izvozi), inozemni kupac (uvoznik iz inozemstva), krajnji

korisnik robe koja se izvozi (npr. proizvodna poduzeća ili fizičke osobe), inozemni

agent – posrednik, ovlaštena banka u zemlji, inozemna poslovna banka, meñunarodni

otpremnik – špediter, inozemni korespondent – špediter (špediter u zemlji uvoznika),

poduzeće za meñunarodni prijevoz robe (brodsko, željezničko, cestovno ili zrakoplovno),

osiguravajuće društvo, ovlašteno poduzeće za ugovornu kontrolu kvalitete i kvantitete

robe u meñunarodnom prometu, ostala uslužna poduzeća, nadležna carinarnica, Hrvatska

narodna banka, Hrvatska gospodarska komora te ostali sudionici, ovisno o vrsti

vanjskotrgovinskog posla, režimu izvoza, potrebi osiguranja od nekomercijalnih rizika,

izdavanju sanitarih, veterinarskih i fitopatoloških uvjerenja, Državni zavod za

normizaciju i mjeriteljstvo, Ministarstvo financija, Ministarstvo gospodarstva, itd.

30

4. OSNOVNI PODACI O PODUZEĆU HEMPEL

Hempel je dobavljač visokokvalitetnih premaza, koji imaju izrazito učinkovitu korozivnu

otpornost i dugoročnu postojanost. S obzirom na veličinu i rasprostranjenost prodajne

mreže, Hempel je u mogućnosti u bilo kojem dijelu svijeta osigurati promptnu isporuku

netom izrañenih proizvoda visoke kvalitete.

4.1. Značajke kompanije Hempel

Kompaniju Hempel osnovao je 1915. godine J. C. Hempel. Prva Hempelova tvornica je

započela s proizvodnjom te iste godine u Danskoj pod motom “Quality and Service”, što

je do današnjeg dana ostao prepoznatljiv znak kompanije Hempel. Tokom godina

mijenjali su se sadržaj i značenje, kako bi se prilagodili izmijenjenim uvjetima i

zahtjevima tržišta.

Grupacija Hempel je kontinuirano rasla te je prerasla u globalnu organizaciju koja danas

u svom sastavu ima 2 glavna i 4 regionalna centra za istraživanje i razvoj, 20 proizvodnih

pogona, 47 prodajnih predstavništava i više od 130 skladišnih punktova strateški

rasporeñenih širom svijeta. Kompanija je narasla do te mjere da ju se svrstava na mjesto

najvećeg neovisnog dobavljača brodskih boja i premaza za industrijske projekte u svijetu.

U kompaniji ima ukupno 3.879 zaposlenika, koji su rasporeñeni na pet kontinenata.

Hempel posluje u nekoliko strateških segmenata, koji uključuju:

• boje za pomorstvo

• zaštitne premaze u industriji

• premaze za zaštitu kontejnera

• dekorativne premaze

• premaze za jahte.

31

Kompanija Hempel svojim kupcima nudi usluge koje se temelje na razmjeni znanja i

zajedničkih vrijednosti preko različitih klimatskih zona i uvjeta okoliša koji determiniraju

potrebe i želje kupaca te stoga utječu na oblikovanje sastava proizvoda. Budući da se

potrebe kupaca razlikuju od regije do regije i od jedne do druge djelatnosti, potrebno je

temeljito poznavati poslovanje, što ponekad zahtijeva i suočavanje s izazovima.

Hempelov tehnički servis pokriva sve faze projekta uključujući:

• obuku kupaca i ličilaca

• planiranje i izradu proračuna za projekt

• izdavanje specifikacije bojenja

• predprojektnu procjenu izvoñača radova

• praćenje projekta u vidu nadzora stanja premaza, pripreme površine i

nanošenje boje

• dokumentiranje projekta, uključujući pripremu izvještaja o napretku,

zaključnih izvještaja i dokumentacije o zaštiti okoliša.

Hempelova pokretačka misija je pružiti kupcima najkvalitetnije proizvode i usluge.

Tvrtka proizvodi i isporučuje širok asortiman jako kvalitetnih boja i usluga. Svi postupci

vezani za kontrolu kvalitete su u skladu sa zahtjevima standarda ISO 9001. U Hempelu

jamče da će njihovi kupci širom svijeta, bez obzira gdje se nalaze, dobiti

Hempelove proizvode jako visoke kvalitete. Dvadeset proizvodnih jedinica posjeduje

certifikat ISO 9001.

U Hempelu se ozbiljno shvaća obveza po pitanju zaštite zdravlja i sigurnosti. Stoga sve

proizvodne jedinice imaju predano osoblje koje je zaduženo za zaštitu zdravlja, sigurnost

i zaštitu okoliša. Kao dio tog sustava, postavljaju se ciljevi koji imaju za svrhu

unapreñenje rada svake proizvodne jedinice. Jedanaest proizvodnih jedinica posjeduje

certifikat ISO 14001.

Hempel uz proizvode visoke kvalitete pruža i profesionalni tehnički servis i stručno

znanje. U cijelom svijetu korporacija raspolaže sa 650 visoko obučenih inženjera i

32

tehničara primjene, koji pomažu u izradi specifikacija i primjeni procesa. Kako bi se

održala visok stupanj stručnosti inspektora, kontinuirano se pruža obuka u Hempel’s

Service Academy. Hempelovi stručnjaci raspolažu s najsuvremenijom opremom, čime se

osigurava kontinuitet u pružanju usluga najviše razine u skladu sa specifikacijama.

Hempel takoñer pruža tehničku obuku za kupce i ličioce.

4.2. Proizvodi poduzeća Hempel

U središtu Hempelovog uspjeha na polju istraživanja i razvoja nalaze se stručna znanja iz

različitih područja, a odnosi se na premaze za kontejnere, vagone, vjetroturbine,

cjevovode, brodove, terminale za naftu i plin, rafinerije, mostove, radioničke temelje.

Okosnicu Hempelove tehnologije boja čine:23

• radionički temelji – netom opjeskarene/očišćene čelične površine trebaju

zaštitu od korozije u periodu skladištenja, obrade i izgradnje. U tu je svrhu

Hempel razvio konkurentan asortiman radioničkih temelja visoke izvedbe,

kako na bazi otapala, tako i na bazi vode

• premazi za kontejnere – kontejnere za transport treba zaštititi od agresivnog

okoliša i od velikog broja različitih tereta koji se prevoze. Hempel je razvio

premaze koji imaju nizak hlapivi organski sadržaj, boje na bazi klorkaučuka

koje ne sadrže ugljikov tetraklorid i sustave na bazi vode. Ovi premazi

omogućuju udovoljavanje preciznim i strogim zahtjevima kupca i

zakonodavnih tijela, te propisa iz područja zaštite na radu i zaštite zdravlja

• premazi za cjevovode – cijevi je potrebno zaštititi iznutra i izvana. Iznutra radi

zaštite od materijala koji se prevozi, a izvana radi zaštite od utjecaja okoliša

• premazi za tankove balasta – razvojem korisnički naklonjenih premaza

svijetle boje za zaštitu tankova, Hempel je u mogućnosti ponuditi premaze za

dugotrajnu zaštitu, koje odlikuje jednostavnost nanošenja i inspekcije.

Dobivanjem atesta za odobrenje materijala za pomorstvo, Hempel je osvojio

najvišu preporuku

23 www.hempel.com

33

• antivegetativni premazi – brodovlasnici trebaju zaštitu za njihova plovila

iznad i ispod vodene linije. Hempel je kroz dugogodišnje razdoblje razvio

učinkovite antivegetativne premaze koji imaju sposobnost zaštititi površinu od

obrastanja morskim organizmima na rok do pet godina. Vodeći brigu o

okolišu, razvijeni su antivegetativni premazi koji onemogućavaju prijanjanje

obraštaja, a ne sadrže biocide

• premazi na bazi vode – u uskoj suradnji s kupcima, Hempel je razvio čitavu

paletu sustava premaza na bazi vode, koji se koriste u većini industrijskih

sektora, poput spremnika za naftu, mostva, kontejnera i industrijskih

postrojenja

• premazi za vjetroturbine – Hempel trenutno nudi nekoliko suvremenih sustava

za zaštitu vjetroturbina.

Proizvodi poduzeća Hempel podijeljeni su u nekoliko segmenata:

• boje za pomorstvo

• zaštitni premazi za industrijske projekte

• premazi za kontejnere

• premazi za jahte

• dekorativni premazi

Hempelov segment pomorstva je najveći od navedenih pet glavnih segmenata, a

uključuje boje za novogradnju i održavanje, kako na brodu, tako i u doku. Asortiman

proizvoda uključuje:

• proizvode za kontrolu obraštaja

• premaze za zaštitu tankova

• premaze za tankove

• premaze za skladišta tereta

• radioničke temelje.

Hempel nudi kompletnu paletu proizvoda za kontrolu obraštaja temeljenih na dva glavna

tipa tehnologije: protuobraštaja i otpuštanja obraštaja. Sveobuhvatna paleta proizvoda

34

protiv obraštaja nudi veliku fleksibilnost u specifikacijama, kako bi se udovoljilo

pojedinačnim zahtjevima današnjih kupaca. Jako inovativna paleta proizvoda za

otpuštanje obraštaja nudi mogućnost uštede na goriuv, a bez korištenja biocida.

Hempel ima kompletnu paletu premaza za zaštitu balastnih tankova, koji udovoljavaju

najnovijim kriterijima o ponašanju premaza, pri čemu pružaju optimalnu izvedbu i zaštitu

vitalnih dijelova broda. Premazi za zaštitu balastnih tankova kombiniraju jake reference,

zahvaljujući inovativnoj tehnologiji kao što je patentirano ojačanje vlaknima.

Hempelovi premazi za tankove udovoljavaju specifičnim zahtjevima koji su imanentni

svakom tipu tereta koji se prevozi. Široka lepeza proizvoda nudi zaštitu za čitav niz

tekućih tereta. Hempel nudi i čitavu palteu premaza za skladišta tereta, koji pružaju

izvanrednu zaštitu od korozije, te izvrsnu otpornost na habanje i udar. Hempelovi

radnički temelji su razvijeni s ciljem da pomognu brodogradilištima postići optimalni

proizvodni tok tako što kombiniraju izvrsnu zaštitu od korozije s odličnim svojstvima

rezanja i zavarivanja.

Nastavljajući dugogodišnje iskustvo stečeno u pomorskom segmentu, Hempel nudi

zaštitne premaze za industrijske projekte, odnosno antikorozivne premaze za gotovo

sve vrste čeličnih konstrukcija. Premazi pružaju dokazanu učinkovitost u zaštiti

konstrukcija čak i u najizazovnijem okolišu kao što su postrojenja za eksploataciju i

preradu nafte i plina, instalacije za eksploataciju nafte i plina iz podmorja te unutrašnjost

kemijskih tankova. Sve su to površine koje su izložene jako korozivnom okolišu.

Hempelove boje se mogu koristiti kako u lužnatom, tako i u kiselom okolišu. Kupcu se u

nekoliko dana ispunjavaju njegov zahtjev za premazima izraženim po mjeri za specifične

projekte, čak i u malim količinama ili u nijansama u skladu sa standardima RAL, NCS,

BS, itd.

35

Kupci zaštitnih premaza za industrijske projekte dolaze iz poslovnih segmenata kao što

su:

• eksploatacija i prerada nafte i plina (na kopnu i u podmorju)

• petrokemijska postrojenja

• lučka mehanizacija (npr. dizalice)

• vjetroturbine

• mostovi

• željeznički vagoni

• kemijska industrija.

Hempel je u proteklih 35 godina kontinuirano rastao i danas je vodeći svjetski dobavljač

premaza za kontejnere, kako za kontejnerske novogradnje, tako i za obnovu starih

kontejnera. Na zaštitne premaze otpada otprilike 7% ukupnih troškova za kontejner, a

životni vijek kontejnera se može znatno produljiti odabirom odgovarajućeg sustava

premaza. Vlasnik kontejnera postavlja dva ključna zahtjeva vezano za kontejner: zaštita

od korozije i kozmetički izgled.

Hempel isporučuje sve vrste premaza, lakova i proizvoda za njegu koji se koriste za nove

jedrilice i motorna plovila, kao i za njihovo kasnije održavanje. Asortiman proizvoda

uključuje:

• temeljne premaze

• antivegetativne premaze (antifaulinge)

• završne premaze

• lakove

• proizvode za njegu plovila.

Hempelov asortiman temelja pruža dobar izolacijski premaz kojeg odlikuje visoka

otpornost na vodu i dobra svojstva adhezije na npr. drvetu, čeliku, šperploči, aluminiju,

stakloplastici i ferocementu. Ti temelji pružaju izvrsnu zaštitu iznad i ispod vodene linije.

Hempel takoñer nudi i kompletan asortiman učinkovitih i ekološki prihvatljivih

antivegetativnih premaza za sve vrste plovila i plovidbenih voda. Proizvodi udovoljavaju

36

različitim zahtjevima, bilo da se radi o tome da se osigura dobar prolaz kroz vodu i

zaštitu tijekom čitave sezone ili da se radi o ekonomičnijem rješenju koje još uvijek pruža

dobru zaštitu protiv obraštaja.

Hempelovi jednokomponentni i dvokomponentni poliuretanski završni premazi

osiguravaju savršen izgled u velikoj gustoći i jasnim nijansama. Jednostavni su za

nanošenje i pružaju visok sjaj, postojanost nijanse i trajnost. Neki Hempelovi lakovi su

jednokomponentni i odlikuje ih visok sjaj i jednostavnost nanošenja, brzo se suše i

zadržavaju sjaj dugo godina. Drugi lakovi su dvokomponentni, te su otporni na udar i

imaju produljenu trajnost i visok sjaj. Svi lakovi sadrže učinkovit UV filter, otporni su na

slanu vodu i sunčeve zrake, a neki su čak otporni i na sredstva za čišćenje i jake tekućine

kao što je alkohol.

Sve vrste plovila zahtijevaju održavanje, čak i u toku sezone, kako bi se osigurao dobar

izgled i trajnost. Količina brige i pažnje koja se traži ovisi o okolišu u kojem je plovilo

vezano ili korišteno. Hempel ima čitavu paletu proizvoda za njegu plovila kako bi

udovoljio zahtjevima svakog vlasnika plovila pojedinačno. U Hempelovom razvoju

proizvoda su dva vrlo važna čimbenika: kvaliteta i okoliš. Stoga se svi antifaulinzi

proizvode u tvornicama koje udovoljavaju ISO 14001 standardu.

Na pojedinim tržištima Južne Europe (Španjolska i Portugal), Srednjem Istoku i Kini,

Hempel je prisutan i sa isporukama dekorativnih premaza. Sveobuhvatna paleta

proizvoda uključuje vrlo kvalitetne emulzije i enamele koji zajedno sa širokom paletom

različitih teksturnih boja nude korisnicima veliki izbor raznoraznih mogućnosti. S

obzirom da proizvodni asortiman takoñer uključuje temelje, sredstva za zaptivanje i

kitove, kupci mogu koristiti kompletan Hempelov sustav kako bi na najbolji mogući

način postigli željeni cilj. Kako bi upotpunio glavni asortiman dekorativnih boja, Hempel

nudi izvjestan broj premaza sa specijalnim efektom s ciljem postizanja prepoznatljivog

izgleda površine (npr. baršunasti ili mramorni). Hempelov sveobuhvatni portfelj premaza

uključuje emulzije i enamele visoke kvalitete, teksturne boje, temelje i sredstva za

zaptivanje te premaze za specijalne efekte.

37

5. ANALIZA VANJSKOTRGOVINSKOG POSLOVANJA

PODUZEĆA HEMPEL UMAG

Tvornica brodskih boja Submarincolor je utemeljena 1954. godine u Umagu. Proizvodila

je brodske boje, a kasnije je asortiman proširila na čitavu paletu premaza za zaštitu

brodova. Godine 1970. potpisan je ugovor o zajedničkom ulaganju s danskom tvrtkom

Hempel's Marine paints, čime je postala dio Hempelove multinacionalne grupacije.

Hempel Umag ima 82 zaposlenika i godišnje proizvede oko 6.500.000 t boja različitih

generičkih tipova, te ima predstavništva i skladišta u Puli, Rijeci, Splitu, Zagrebu,

Moskvi i Odesi.

5.1. Analiza izvoza boje prema godinama i proizvodima

Za analizu izvoza boje promatrat će se razdoblje od posljednjih pet godina, odnosno od

2006. do 2010. godine. Tablica 1 prikazuje izvoz boje poduzeća Hempel Umag za

razdoblje od 2006. do 2010. godine.

Tablica 1. Izvoz boje poduzeća Hempel Umag od 2006. do 2010. godine u litrama

GODINA IZVOZ BOJE U LITRAMA 2006. 1.171.537 2007. 1.621.989 2008. 1.816.235 2009. 837.753 2010. 770.458

UKUPNO 5.524.562 Izvor: kreirao autor prema podacima poduzeća Hempel Umag

U promatranom razdoblju od 2006. do 2010. godine Hempel Umag je ukupno izvezao

5.524.562 litre boje. Prema grafikonu 1, najviše boje je izvezeno 2008. godine (30%) i

2007. godine (26%), dok je najmanje boje izvezeno 2010. godine (12%). U odnosu na

2006. godinu, izvoz boje je u 2010. godini smanjen za 34,24%.

38

Grafikon 1. Izvoz boje poduzeća Hempel Umag od 2006. do 2010. godine u %

19%

26%

30%

13%

12%

2006.

2007.

2008.

2009.

2010.

Izvor: kreirao autor prema tablici 1

Proizvodi koje poduzeće Hempel Umag najčešće izvozi su24:

• Hempel’s traffic paint

• Hempel’s thinner

• Hempadur quattro

• Hempadur 45141 i 45143

• Hempadur mastic 45880 i 45881

• Hempalin enamel

• Hempel’s epotem ht

• Hempel’s antifouling oceanic

• Hempel’s shopprimer

• Hempadur 15130.

Hempel’s traffic paint je jednokomponentni brzosušeći premaz na bazi sintetskih boja

koji se nanosi u debelom sloju. Specijalno je formuliran za direktno nanošenje na asfalt.

Stvara tvrd premaz sa naročito dobrom otpornošću na habanje i adhezijom na podlogu te

ostalim fizikalno-kemijskih svojstvima. Otporan je na vodu, benzin, mineralna ulja i

24 U nastavku se donosi opis navedenih proizvoda prema dokumentu Tehnički podaci o proizvodu

39

slično, te se odlikuje sposobnošću pranja, odnosno skidanja prljavštine tijekom kišnog

vremena. Hempel’s traffic paint se preporuča kao premaz za horizontalnu signalizaciju na

cestama. Prema potrebi se može kombinirati s reflektirajućim staklenim kuglicama, čime

se postiže vrlo visok efekt reflektiranja svjetla.

Hempel’s thinner je razrjeñivač. Hempelove boje se proizvode i isporučuju na način da

razrjeñivanje u pravilu nije potrebno. Meñutim, ukoliko boju treba nanijeti u maloj

debljini filma (npr. kod izolacijskih premaza) ili ukoliko je boja postala suviše gusta

(zbog hladnog vremena), može se dodati razrjeñivač kako je naznačeno u tehničkim

podacima o proizvodu, da bi se dobila gustoća prikladna za nanošenje. Postoji više vrsta

razrjeñivača i mogućnosti upotrebe.

Hempadur quattro je dvokomponentna univerzalna epoksidna boja. Otvrdnjavanjem

prerasta u tvrd i čvrst premaz koji je otporan na abraziju, morsku vodu i različita ulja.

Kao univerzalni epoksidni premaz kojem nije potreban temelj, namijenjen je za

atmosfersku eksploataciju i eksploataciju u vodi, uključujući tankove vodenog balasta.

Hempadur quattro je namijenjen za upotrebu tijekom cijele godine na temperaturama sve

do -10°C, a odlikuju ga izvanredna antikorozivna i jako dobra mehanička svojstva te

kratko vrijeme sušenja.

Hempadur 45141 i 45143 su dvokomponentne epoksidne boje s poliamidnim aduktom

kao sredstvom za otvrdnjavanje. Svojstveno joj je dobro kvašenje podloge i niska

vodopropusnost. Kao samostalan premaz, bez temeljne boje, stvara izdržljiv premaz,

otporan na abraziju i udar, morsku vodu, mineralna ulja, alifatske ugljikovodike, a

otporan je i na dodir s benzinom i sličnim proizvodima. Ne djeluje štetno na prijevoz

žitarica. Preporuča se kao temeljni premaz, meñupremaz i/ili završni premaz za

nanošenje u debelom sloju. Koristi se za popravke i održavanje na temperaturama iznad

-10°C na poklopcima grotla, palubama, skladištima tereta, itd. Takošer se preporuča kao

premaz za zaštitu tankova balasta. Hempadur 45143 je namijenjen za hladne i umjerene

klimatske uvjete, a Hempadur 45141 za toplije klimatske uvjete.

40

Hempadur mastic 45880 i 45881 su dvokomponentne epoksidne boje koje se skrućuju

poliamidnim aduktom. Imaju visok sadržaj suhe tvari, a formulirane su za nanošenje u

debelom sloju. Hempadur mastic stvara otporan i izdržljiv premaz kojem je svojstveno

dobro kvašenje podloge. Otvrdnjava na niskim temperaturama. Preporuča se kao

samostojeći sustav premaza kojemu nije potreban temeljni premaz i koji dobro podnosi

neasvršeno pripremljenu površinu, zatim kao meñupremaz te kao završni premaz u

sustavima premaza za teške uvjete rada. Za visoke temperature se koristi Hempadur

mastic 45881, a za niske do srednjih temperatura Hempadur mastic 45880. Hempadur

mastic je namijenjen za višenamjenski premaz prema specifikaciji za održavanje i manje

popravke uključujući tankove balasta i podvodnog dijela te ovog čelika. Takoñer se

preporuča kao završni premaz u uvjetima vanjske izloženosti gdje je kozmetički izgled

epoksidnih premaza prihvatljiv. Ovaj proizvod ne djeluje štetno na prevoz žitarica.

Hempalin enamel je sjajna alkidna lak boja otporna na atmosferalije. Elastična je i

otporna na slanu vodu, prolijevanje mineralnih ulja i drugih alifatskih ugljikovodika.

Preporuča se kao univerzalni završni premaz u alkidnim sistemima na vanjskim i

unutarnjim čeličnim i drvenim površinama u blago do umjereno korozivnoj sredini.

Takoñer se preporuča kao završni premaz u strojarnici, uključujući stropove te za glavni

motor i za pomoćne strojeve.

Hempel’s epotem ht je brzosušeći jednokomponentni antikorozivni temelj an bazi

modificiranog epoksida, s antikorozivnim pigmentima kao inhibitorima korozije.

Odlikuje se izvanrednim svojstvima prijanjanja i meñuslojnog prijanjanja, elastičnošću,

otpornošću na udar, otpornosti u slanoj i tropskoj komori, te izuzetno brzim sušenjem na

zraku čak i na temperaturama znatno ispod 0°C. Preporuča se kao višenamjenska

temeljna boja za zaštitu unutarnjih i vanjskih metalnih površina, kao završni premaz gdje

uvjet nije postojanost na UV, odnosno postizanje visokog sjaja, te kao temljna boja za

različite vrste zračnosušivih i pečenih tipova premaza, te ostale završne premaze prema

specifikaciji.

41

Hempel’s antifouling oceanic je samopolirajuća antivegetativna boja s visokim sadržajem

suhe tvari, koja u svome sastavu nema organometale. Poliranje se vrši na temelju izmjene

iona, čime se dobiva sloj koji se aktivira hidrolizom. Ojačanje matrice smole

anorganskim vlaknom osigurava učinkovitu kontrolu poliranja i mehaničku snagu.

Snažna bioaktivna smjesa i njezin učinak samoobnavljanja čine ovaj proizvod podesnim

za zaštitu na brodovima koji saobraćaju dubokim morima. Proizvod ne sadrži spojeve

organometala koji imaju ulogu biocida, te je u skladu s Meñunarodnom konvencijom o

kontroli štetnih sustava antifaulinga na brodovima.

Hempadur 15130 je dvokomponentna katran-epoksidna boja koja se skrućuje

poliamidnim sredstvom za otvrdnjavanje. Boja stvara izdržljiv premaz, izuzetno otporan

na morsku vodu i mineralna ulja. Ograničena mu je otpornost na odreñeni broj otapala.

Preporuča se kao samostalan premaz, bez temeljne boje, za dugoročnu zaštitu čelika i

betona u jako korozivnoj sredini. Pruža izvanrednu zaštitu kao premaz za tankove sirove

nafte i goriva. Proizvod ne djeluje štetno na prevoz žitarica.

Tablica 2. Proizvodi poduzeća Hempel Umag koje najčešće izvoze izraženo u postotku izvoza za 2010. godinu

NAZIV PROIZVODA UDIO U IZVOZU (%) Hempel’s traffic paint 12,09 Hempel’s thinner 3,63 Hempadur quattro 3,01 Hempadur 45141/45143 2,03 Hempadur mastic 45880/45881 1,91 Hepalin enamel 1,88 Hempel’s epotem ht 1,71 Hempel’s shopprimer 1,29 Hempadur 15130 1,07 Izvor: kreirao autor prema podacima poduzeća Hempel Umag

Iz tablice 2 je vidljivo kako je Hempel’s traffic paint proizvod koji je poduzeće Hempel

Umag najčešće izvozila u 2010. godini, te čini 12,09% ukupnog izvoza. Svi ostali

proizvodi se izvoze u postotku manjem od 3%.

42

5.2. Analiza izvoza boje prema tržištima

Hempel Umag na inozemnom tržištu nastupa izravno, odnosno direktno. Svoje proizvode

izvozi u Bjelorusiju, Bosnu i Hercegovinu, Makedoniju, Sloveniju, Srbiju i Ukrajinu. U

nastavku će se analizirati razdoblje od 2006. do 2010. godine za pojedina tržišta.

Tablica 3. Izvoz boje poduzeća Hempel Umag prema tržištima od 2006. do 2010. godine u litrama

GODINA

ZEMLJA

UKUPNO 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. Bjelorusija 335.825 - 23.000 174.165 99.500 39.160 BIH 501.698 115.970 67.401 143.178 99.009 76.131 Makedonija 558.360 113.225 137.924 142.993 68.208 96.010 Slovenija 308.287 94.687 49.477 55.831 53.163 58.129 Srbija 822.601 73.964 149.742 261.320 212.176 125.399 Ukrajina 3.688.210 773.691 1.194.445 1.038.748 305.697 375.629 Ukupno 6.214.981 1.171.537 1.621.989 1.816.235 837.753 770.458 Izvor: kreirao autor prema podacima poduzeća Hempel Umag

Hempel Umag najviše svojih proizvoda izvozi u Ukrajinu te je izvoz u tu zemlju iznosio

čak 73,64% ukupnog izvoza 2007. godine. Ostale zemlje sudjeluju sa znatno manjim

postotkom, što prikazuje grafikon 2.

Grafikon 2. Izvoz boje poduzeća Hempel Umag 2006. – 2010. prema tržištima u %

5% 8%

9%

5%

13%60%

Bjelorusija

BIH

Makedonija

Slovenija

Srbija

Ukrajina

Izvor: kreirao autor prema tablici 3

43

U promatranom razdoblju od 2006. do 2010. godine, poduzeće Hempel Umag je najviše

izvozilo u Ukrajinu na koju se odnosi 60% ukupnog izvoza boje. Zatim slijedi Srbija sa

13%, Makedonija sa 9%, Bosna i hercegovina sa 8% te Slovenija i Bjelorusija sa po 5%.

U posljednje dvije promatrane godine (2009. i 2010. godina) se ukupni izvoz smanjio pa

se sukladno tome smanjio i izvoz prema navedenim tržištima. U 2010. godini je u

Ukrajinu izvezeno 49% boje, u Srbiju 16%, Makedoniju 12%, Bosnu i hercegovinu 10%,

Sloveniju 8% te Bjelorusiju 5%. Za promatrano razdoblje od 2006. do 2010. godine izvoz

boje u navedene zemlje ne pokazuje jednak intenzitet, niti svake godine ista poduzeća

kupuju proizvode poduzeća Hempel Umag.

Tablica 4. Izvoz boje firme Hempel u Bjelorusiju od 2006. do 2010. godine u litrama

GODINA

NAZIV

UKUPNO 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. Minskij avtomobilskij 333.120 - 23.000 172.760 98.200 39.160 Novogrudskij Z. Gazovo 640 - - 640 - - Baranovičskij avtoagir 2.065 - - 765 1.300 - Izvor: kreirao autor prema podacima poduzeća Hempel Umag

Hempel Umag u Bjelorusiju počinje izvoziti od 2007. godine. Najviše boje je izvezeno

2008. godine i to čak 51,86% od ukupnog izvoza. U 2010. godini je u odnosu na 2007.

godinu izvoz povećan za 79,26%.Firma Minskij avtomobilskij je najveći kupac, odnosno

uvoznik Hempelovih proizvoda, te uvozi 99,12% boje, dok je druge dvije firme imaju

jako male udjele (Baranovičskij avtoagir 0,61%, Novogrudskij Z. Gazovo 0,27%).

Tablica 5. Izvoz boje poduzeća Hempel Umag u Makedoniju od 2006. do 2010. godine u litrama

GODINA

NAZIV

UKUPNO 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. Bomex export-import 7.040 7.040 - - - - Hest Stefan Dooel 217.355 57.081 58.024 49.635 30.321 22.294 Makstil A.D. 333.966 49.104 79.900 93.358 37.888 73.716 Izvor: kreirao autor prema podacima poduzeća Hempel Umag

44

Poduzeće Hempel Umag u Makedoniju izvozi svoje proizvode u tri poduzeća. Najveći

izvoz ostvaren je 2008. godine i iznosi 142.993 litre boje, odnosno 25,61% od ukupnog

izvoza boje u Makedoniju. U odnosu na 2006. godinu, Hempel Umag je u 2010. godini

smanjio izvoz u Makedoniju za 15,20%. Poduzeće Makstil A.D. uvozi 59,81%

Hempelovih proizvoda, Hest Stefan Dooel 38,93%, a Bomex export-import 1,26%.

Tablica 6. Izvoz boje poduzeća Hempel Umag u Bosnu i hercegovinu od 2006. do 2010. godine u litrama

GODINA

NAZIV

UKUPNO 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. Tom 238.715 25.636 33.860 74.819 38.460 65.940 Signalizacija 50.856 32.189 12.843 5.824 - - Daca-commerce 31.952 6.378 8.401 12.486 2.212 2.475 Integra 21.076 6.942 3.858 3.139 3.577 3.560 Bilo trade 32.821 27.120 2.151 3.550 - - Bilton 21.205 17.705 3.500 - - - J.P. Komunalno 2.549 - 2.549 - - - Širbegović 12.660 - - 12.660 - - Brotek 32.697 - - 30.700 1.780 217 G.M.T. Konstrukcije 34.320 - - - 34.320 - Izotehnika 395 - - - 395 - Krajina 20.985 - - - 17.045 3.940 Rudstroj 69 - - - - - Izvor: kreirao autor prema podacima poduzeća Hempel Umag

Poslovnu suradnju, odnosno izvoz svojih proizvoda Hempel Umag u Bosni i Hercegovini

ima sa 13 poduzeća. Najviše boje je izvezeno 2008. godine, što čini 28,57% ukupnog

izvoza u tu zemlju. U 2010. godini je u odnosu na 2006. godinu izvoz smanjen za

34,35%. Poduzeće Tom je najveći uvoznih Hempelovih proizvoda sa 47,58% uvoza boje,

a zatim slijedi Signalizacija sa 10,14% te G.M.T. Konstrukcije sa 6,84%.

45

Tablica 7. Izvoz boje poduzeća Hempel Umag u Sloveniju od 2006. do 2010. godine u litrama

GODINA

NAZIV

UKUPNO 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. Javor Pivka 52.680 15.440 11.840 7.840 9.720 7.840 Porim 146.493 22.487 34.090 32.918 33.842 23.156 Lima-lihteneker 1.850 1.850 - - - - Gopla 340 340 - - - - Hakl zaščita 28.680 28.680 - - - - Pleskar 1.080 1.080 - - - - Ittp 1.830 1.830 - - - - Riko kor 240 240 - - - - Salonit Anhovo 310 - - - - 310 Trimo 22.840 22.740 100 - - - Klemetal 1300 - 1.300 - - - Fipis 11.685 - 2.010 4.800 900 3.975 Nafta Strojna 2.638 - 138 - 1.340 1.160 Rotis 260 - - 260 - - Primet 179 - - - 179 - Goma 27.742 - - 6.162 7.180 14.400 Imko 120 - - - - 120 Montavar metalna Nova 7.157 - - - - 7.157 Izvor: kreirao autor prema podacima poduzeća Hempel Umag

Hempel Umag je u Sloveniji uspostavio poslovnu suradnju sa 18 poduzeća, a 2006.

godine je zabilježen najveći izvoz boje koji je iznosio 30,71% ukupnog izvoza u

Sloveniju. U 2010. godini je izvoz smanjen za 38,61% u odnosu na 2006. godinu.

Najveći uvoznici boje iz poduzeća Hempel Umag su Porim (47,52%), Javor Pivka

(17,09%) i Hakl zaščita (9,30%).

Tablica 8. Izvoz boje poduzeća Hempel Umag u Srbiju od 2006. do 2010. godine u litrama

GODINA

NAZIV

UKUPNO 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. Marincolor 124.013 33.265 37.108 20.599 16.824 16.217 Terra trade 30.266 9.648 7.040 9.808 3.770 - KTD 559.659 24.950 53.774 203.862 167.891 109.182 Volharding for Vahali 26.620 - 26.620 - - - Koncern FVK AD 62.212 - 19.540 27.004 15.668 - Danubius building 11.760 6.100 5.660 - - - Izvor: kreirao autor prema podacima poduzeća Hempel Umag

46

Hempel Umag u Srbiju izvozi svoje proizvode u 7 poduzeća, a najuspješnija je bila 2008.

godina kada je izvezeno 31,77% od ukupnog izvoza boje u Srbiju. U odnosu na 2006.

godinu, Hempel Umag je u 2010. godini izvezao 69,54% više boje. Najviše proizvoda je

kupilo poduzeće KTD (68,04%), a zatim slijede Marincolor (15,08%) i Koncern FVK

AD (7,56%).

Tablica 9. Izvoz boje poduzeća Hempel Umag u Ukrajnu od 2006. do 2010. godine u litrama

GODINA

NAZIV

UKUPNO 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. Janimar shipping management 1.080 1.080 - - - - Public joint-stock company 13.640 - - - - 13.640 Rederik company ltd. 520 - 520 - - - Master/Owner Aviva 44.749 - 11.190 16.025 9.503 8.031 Concord shipping corporation 165.613 25.520 36.990 75.763 5.080 22.260 Vernon business limited 13.000 - 13.000 - - - Marward shipping company 8.230 1.000 5.160 2.070 - - Supertramp maritime 6.485 5.585 900 - - - Semarine limited 4.780 - 2.220 - - 2.560 Manchester shipping 22.400 4.640 5.740 6.100 - 5.920 Wandan yards okean 318.087 96.309 195.298 26.480 - - Avgust ltd. Mariupol 79.235 30.742 36.127 9.092 - 3.274 Roma ltd. Odessa 2.048 2.048 - - - - Zavod Leninskaja Kuzin 40.700 12.240 28.460 - - Zorya mašproekt 64.600 10.580 2.840 10.040 17.740 23.400 Hento inter 150.970 22.400 114.710 13.860 - Sudostroiteljni zavod 59.920 19.800 40.120 - - Hersonskij mašinostroj 129.820 29.240 49.320 51.260 - Shipyard Liman 1.009 449 560 - - Hark trakt Z.I.M. 445.880 100.100 134.460 172.780 20.640 17.900 HK Avtokraz 349.840 124.340 140.480 85.020 - - Medcharter 2.920 2.920 - - - - Mariupolskij Ž. Tjaž 278.760 32.320 64.460 92.060 - 89.920 IM Trevizo srl 1.200 1.200 - - - - Romana 91.498 12.042 14.522 25.435 25.161 14.338 Transservis 123.740 24.000 36.000 36.200 - 27.540 Frontenac international 8.950 3.480 5.470 - - - Raniertmanagement 228.991 16.320 20.640 87.009 48.502 56.520 Minskij avtomobilskij 333.120 - 23.000 172.760 98.200 39.160 Ritmex 2.350 2.350 - - - - Natalmare 5.140 5.140 - - - -

47

nastavak tablice 9. GODINA

NAZIV

UKUPNO 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. Steincore 5.200 5.200 - - - - Markling shipping company 25.927 21.247 2.560 1.120 - - Lumar Odessa 37.565 29.315 8.250 - 6.620 - Seatrans service 17.640 2.540 4.740 1.740 - 2.000 Sartoria company 14.341 11.241 3.100 - - - Seamar navigation 4.320 - 4.320 - - - Sea traffic shipping 1.780 - - - - 1.780 Rose shipping ltd. 2.240 - - - - 2.240 Avto holding 10.500 - - 10.500 - - Sevmorzavod 6.340 - - 6.340 - - Oneprmetall sevisgrup 55.260 - - 55.260 - - Lozovskij Kuznečo 12.000 - - 12.000 - - Mestex 2.940 - - - - 2.940 Farba ltd. 6.527 - - 1.878 2.428 2.221 Ekokapitel 32.840 - - 32.840 - - Metal servis grupa 26.040 - - - 13.020 13.020 London alliance limited 1.260 - - - 1.260 - Kontraprom 42.530 - - - 42.530 - Topaz 1.000 - - - 1.000 - Strongtec system ltd. 11.205 - - - - 11.205 Novogrudskij Z. Gazovo 640 - - 640 - - Rup Baranovičskij 2.056 - - 756 1.300 - Frontenac international 1.840 - - 1.840 - - Elanio shipping company 958 - - 958 - - Bling shipholding 740 - - 740 - - Waterlux 14.010 - - 11.075 2.035 900 Navitramp reight agency 11.940 - - 11.940 - - Nicknard trading 2.340 - - 2.340 - - Vapur shipping limited 2.060 - - 2.060 - - Silver knot shipping 400 - - - 400 - Starlio shipping company 2.760 - - 2.760 - - Ekoeltrog 13.680 - - - - 13.680 Zernotrans 1.640 - - - - 1.640

Izvor: kreirao autor prema podacima poduzeća Hempel Umag

Poslovnu suradnju, odnosno izvoz svojih proizvoda Hempel Umag u Ukrajini ima sa čak

64 poduzeća. Najviše boje je izvezeno 2007. godine, što čini 32,39% ukupnog izvoza u tu

zemlju. U 2010. godini je u odnosu na 2006. godinu izvoz smanjen za 51,45%. Poduzeće

Hark trakt Z.I.M. je najveći uvoznih Hempelovih proizvoda u Ukrajini sa 12,09% uvoza

boje, a zatim slijedi HK Avtokraz sa 9,49% te Minskij avtomobilskij sa 9,03%.

48

6. ZAKLJUČAK

Hempel Umag je dobavljač visokokvalitetnih premaza, koji nude učinkovitu korozivnu

otpornost i postojanost. Proizvodi poduzeća su podijeljeni u pet segmenata: boje za

pomorstvo, zaštitni premazi za industrijske projekte, premazi za kontejnere, premazi za

jahte, dekorativni premazi.

Na inozemnom tržištu Hempel Umag nastupa direktno. Svoje proizvode izvozi na šest

tržišta, odnosno u sljedeće zemlje Europe: Bjelorusija, Bosna i Hercegovina, Makedonija,

Slovenija, Srbija i Ukrajina. Proizvodi koje poduzeće Hempel Umag najčešće izvozi su

Hempel’s traffic paint, Hempel’s thinner, Hempadur quattro, Hempadur 45141 i 45143,

Hempadur mastic 45880 i 45881, Hempalin enamel, Hempel’s epotem ht, Hempel’s

antifouling oceanic, Hempel’s shopprimer, Hempadur 15130.

U promatranom razdoblju od 2006. do 2010. godine Hempel Umag je ukupno izvezao

5.524.562 litre boje. U odnosu na 2006. godinu, izvoz boje je u 2010. godini smanjen za

34%. Najviše boje je izvezeno 2008. godine i 2007. godine, a najmanje 2010. godine.

Smanjenje ukupnog izvoza u 2009. i 2010. godini može se povezati sa stanjem i

promjenama na svjetskom tržištu, odnosno gospodarskom krizom i recesijom.

Skoro 50% izvoza poduzeća Hempel Umag se odnosi na Ukrajinu, gdje je ostvarena

poslovna suradnja sa čak 64 poduzeća. Značajnije je i tržište Srbije na koje se odnosi

13% izvoza, a zatim slijede Makedonija (9%), Bosna i hercegovina (8%), Slovenija (5%)

i Bjelorusija (5%).

Poduzeće Hempel Umag ima mogućnost osvajanja i ostalih tržišta Srednje i Istočne

Europe, a zbog raširenosti grupacije Hempel i velikog broja prodajnih predstavništava,

izvoz u ostale zemlje je teško ostvariv.

49

LITERATURA

KNJIGE

1. Andrijanić, I.: Vanjska trgovina: kako poslovati s inozemstvom, Mikrorad,

Zagreb, 2001.

2. Andrijanić, I.: Poslovanje u vanjskoj trgovini, Mikrorad, Zagreb, 2005.

3. Matić, B.: Vanjskotrgovinsko poslovanje, Sinergija nakladništvo, Zagreb, 2004.

4. Srića, V., Kliment, A.: Kako prodavati u EU, Delfin, Zagreb, 2006.

OSTALI IZVORI

1. Dokument Tehnički podaci o proizvodu, Hempel Umag

2. Podaci poduzeća Hempel Umag

3. www.hempel.com

50

POPIS TABLICA

Tablica 1. Izvoz boje poduzeća Hempel Umag od 2006. do 2010. godine u litrama ...... 37

Tablica 2. Proizvodi poduzeća Hempel Umag koje najčešće izvoze izraženo u postotku

izvoza za 2010. godinu ............................................................................................. 41

Tablica 3. Izvoz boje poduzeća Hempel Umag prema tržištima od 2006. do 2010. godine

u litrama .................................................................................................................... 42

Tablica 4. Izvoz boje firme Hempel u Bjelorusiju od 2006. do 2010. godine u litrama.. 43

Tablica 5. Izvoz boje poduzeća Hempel Umag u Makedoniju od 2006. do 2010. godine u

litrama ....................................................................................................................... 43

Tablica 6. Izvoz boje poduzeća Hempel Umag u Bosnu i hercegovinu od 2006. do 2010.

godine u litrama ........................................................................................................ 44

Tablica 7. Izvoz boje poduzeća Hempel Umag u Sloveniju od 2006. do 2010. godine u

litrama ....................................................................................................................... 45

Tablica 8. Izvoz boje poduzeća Hempel Umag u Srbiju od 2006. do 2010. godine u

litrama ....................................................................................................................... 45

Tablica 9. Izvoz boje poduzeća Hempel Umag u Ukrajnu od 2006. do 2010. godine u

litrama ....................................................................................................................... 46

51

POPIS GRAFIKONA

Grafikon 1. Izvoz boje poduzeća Hempel Umag od 2006. do 2010. godine u % ........... 38

Grafikon 2. Izvoz boje poduzeća Hempel Umag 2006. – 2010. prema tržištima u % ... 42