SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET

Antonio Tolja

Stope PDV-a: Usporedba RH, EU i zemalja regije

DIPLOMSKI RAD

Rijeka 2013.

SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

STOPE PDV-A: USPOREDBA RH, EU I ZEMALJA REGIJE

DIPLOMSKI RAD

Predmet: Usporedni porezni sustavi

Mentor: dr. sc. Blažić Helena

Student: Ime i prezime: Antonio Tolja

Studijski smjer: Financije i bankarstvo

JMBAG: 0081108894

Rijeka, srpanj 2013.

SADRŽAJ

Stranica

1. UVOD .......................................................................................................................... 1

1.1. Problem, predmet i objekt istraživanja ................................................................ 1

1.2. Radna hipoteza ................................................................................................... 2

1.3. Svrha i ciljevi istraživanja .................................................................................. 2

1.4. Znanstvene metode .............................................................................................. 3

1.5. Struktura rada ...................................................................................................... 3

2. RAZVOJ I KARAKTERISTIKE POREZA NA DODANU VRIJEDNOST ....... 4

2.1. Povijesni razvoj PDV-a ........................................................................................ 4

2.2. Temeljne karakteristike PDV-a ............................................................................ 5

2.3. Stope PDV-a ......................................................................................................... 8

3. POREZ NA DODANU VRIJEDNOST NA PODRUČJU EUROPSKE UNIJE.11

3.1. Direktive EU o ubiranju PDV-a ......................................................................... 11

3.2. Oporeziva dobra i usluge .................................................................................... 16

3.3. Obveznici plaćanja PDV-a ................................................................................. 17

3.4. Porezna osnovica ................................................................................................ 18

3.5. Stope PDV-a........................................................................................................19

3.5.1. Standardna stopa ....................................................................................... 19

3.5.2. Snižena stopa ............................................................................................ 22

3.5.3. Parking stopa ............................................................................................ 31

3.5.4. Nulta i supersnižena stopa ........................................................................ 33

3.6. Izuzeća od PDV-a ............................................................................................... 37

3.7. Budućnost PDV-a ............................................................................................... 40

4. POREZ NA DODANU VRIJEDNOST NA PODRUČJU REPUBLIKE

HRVATSKE I ZEMALJA REGIJE...........................................................................43

4.1. Razvoj PDV-a na području RH, te njegov značaj .............................................. 43

4.2. Oporeziva dobra i usluge, porezna osnovica na području RH ........................... 46

4.3. Obveznici plaćanja PDV-a na području RH ....................................................... 50

4.4. Stope PDV-a na području RH ............................................................................ 53

4.5. Budućnost stopa PDV-a na području RH ........................................................... 60

4.6. Stope PDV-a u zemljama regije (Albanija, BiH, Kosovo, Makedonija, Crna

Gora, Srbija) ....................................................................................................... 63

5. ZAKLJUČAK ........................................................................................................... 68

LITERATURA ............................................................................................................. 71

POPIS TABLICA ......................................................................................................... 75

POPIS GRAFIKONA .................................................................................................. 76

- 1 -

1. UVOD

U prvom dijelu rada, Uvodu, posebna pozornost posvećena je ovim tematskim

jedinicama: 1) problem, predmet i objekt istraživanja, 2) radna hipoteza, 3) svrha i

cilj istraživanja, 4) znanstvene metode i 5) struktura rada.

1.1 PROBLEM, PREDMET I OBJEKT ISTRAŽIVANJA

Iako PDV u svom pravom obliku postoji već 50-ak godina, još uvijek nije prisutno

potpuno poznavanje njegovog značenja, vrsta koje postoje, te prednosti i nedostataka

koje pruža.

Problemi istraživanja u radu su: nedovoljno poznavanje pojma PDV, njegovih

karakteristika, važnosti, postojanja više stopa, te neusklađenost poreznih sustava

pojedinih zemalja s Direktivom 2006/112/EZ.

U skladu s navedenim problemom istraživanja određen je predmet istraživanja:

temeljne značajke poreza na dodanu vrijednost, istraživanje učinaka korištenja različitih

poreznih stopa, prilagodba Republike Hrvatske Direktivi 2006/112/EZ, kojom je

reguliran porez na dodanu vrijednost, te promjene koje u budućnosti očekuju porezne

vlasti u zemljama članicama EU, s osvrtom na Republiku Hrvatsku.

Problem i predmet istraživanja odnose se na realni objekt istraživanja, a to su: stanje

stopa poreza na dodanu vrijednost na području Europske unije, Republike Hrvatske i

zemalja regije.

- 2 -

1.2. RADNA HIPOTEZA

Uvažavajući probleme, predmete i objekte istraživanja postavljena je radna hipoteza:

uvažavanjem Zakona o PDV-u, koji su doneseni te onih koji će se donijeti u budućnosti

na području Europske unije, buduće države članice bi trebale harmonizirati svoje

postojeće Zakone o PDV-u kako ne bi došlo do štetne porezne konkurencije i kako bi

ojačale svoju konkurentnost na jedinstvenom tržištu, te kako bi njihovi građani

iskoristili prednosti poreznog sustava koji se koristi.

1.3. SVRHA I CILJEVI ISTRAŽIVANJA

Svrha i ciljevi istraživanja rada jesu utvrditi sve veću važnost poreza na dodanu

vrijednost, kao oblik oporezivanja prometa, te razlike između korištenja jedne ili više

stopa te njihovog učinka.

Da bi se to i ostvarilo, nužno je odgovoriti na slijedeća pitanja:

1. Što je PDV, na koji način je nastao i kako se razvijao tijekom godina?

2. Koji porezni sustav je na snazi u pojedinoj zemlji članici EU, te koje su stope u

primjeni?

3. Koji porezni sustav je na snazi, te koje stope se koriste u Republici Hrvatskoj i

zemljama regije?

4. Koje promjene očekuju u budućnosti zemlje članice Europske unije, Republiku

Hrvatsku kao buduću punopravnu članicu, te zemlje regije?

- 3 -

1.4. ZNANSTVENE METODE

Prilikom izučavanja i formuliranja rezultata istraživanja korištene su odgovarajuće

kombinacije znanstvenih metoda: povijesna metoda, metoda analize i sinteze, metoda

indukcije i dedukcije, te metoda kompilacije, dokazivanja i opovrgavanja.

1.5. STRUKTURA RADA

U prvom dijelu, Uvodu, formuliran je problem, predmet i objekt istraživanja,

postavljena je radna hipoteza, navedeni su svrha i ciljevi, kao i znanstvene metode

korištene pri istraživanju i formuliranju rezultata istraživanja, te je obrazložena struktura

rada diplomskog rada.

U drugome dijelu s naslovom Razvoj i karakteristike poreza na dodanu vrijednost,

obrađene su tri tematske jedinice: povijesni razvoj PDV-a, temeljne karakteristike PDV-

a, te stope PDV-a.

Naslov trećeg dijela je Porez na dodanu vrijednost na području Europske unije, koji

objašnjava Direktive EU o ubiranju PDV-a, principe ubiranja PDV-a, oporeziva dobra i

usluge, obveznike plaćanja PDV-a, poreznu osnovicu, stope PDV-a, izuzeća od PDV-a,

te budućnost PDV-a u zemljama članicama Europske unije.

U četvrtome dijelu koji nosi naslov Porez na dodanu vrijednost na području

Republike Hrvatske i zemljama regije prikazan je razvoj i značaj PDV-a na području

RH, te kao i u prethodnom dijelu, oporeziva dobra i usluge, porezna osnovica, obveznici

plaćanja PDV-a, stope PDV-a, budućnost PDV-a u Republici Hrvatskoj, te stope PDV-a

u zemljama regije.

U posljednjem dijelu, Zaključku, iznijeti su rezultati istrraživanja kojima je dokazivana

radna hipoteza.

- 4 -

2. RAZVOJ I KARAKTERISTIKE POREZA NA DODANU VRIJEDNOST

Kako bi se pobliže upoznali s pojmom PDV-a, u ovom poglavlju će u prvoj tematskoj

jedinici naziva Povijesni razvoj PDV-a, biti rečeno o njegovim samim počecima,

zemljama koje se ga prve uvele, te zemljama koje ga još ne primjenjuju. Druga tematska

jedinica naziva Temeljne karakteristike PDV-a, objašnjava njegova osnovna

obilježja, pravila na kojima se zasniva, oblike koji postoje, te metode prema kojima se

izračunava. Stope PDV-a je treća tematska jedinica, u kojoj je definiran pojam porezne

stope, te razlike između jednostopnog i višestopnog sustava PDV-a, a ujedno i prednosti

i nedostaci istih.

2.1. POVIJESNI RAZVOJ PDV-A

Ideja o uvođenju poreza na dodanu vrijednost se javila unatrag skoro 100 godina,

točnije davne 1918. godine, od strane njemačkog poslovnog čovjeka F. von Siemensa,

te 1921. kada je na sveučilištu Yale, profesor T.S. Adams održao izlaganje o uvođenju

poreza na dodanu vrijednost i njegovim prednostima. Ti događaji se smatraju vrlo

važnim za razvoj PDV-a i njegovu primjenu (Jelčić i suradnici, 2008).

Najveća uloga ipak pripada tadašnjoj Europskoj ekonomskoj zajednici koja je osnovana

1957. godine, u kojoj je tada bilo ukupno 6 zemalja, a to su Italija, Njemačka,

Francuska, Belgija, Nizozemska i Luksemburg. Te zemlje su postigle dogovor o

harmonizaciji svojih propisa o indirektnim porezima. Prvi put je uveden na ukupan

promet jedne države 1967. godine u Danskoj na području Europe, i u Brazilu u svijetu.

U pravom obliku su ga postepeno uvodili, prvo Njemačka i Francuska 1968. godine,

zatim Nizozemska 1969. godine, Luksemburg 1970. godine, Belgija 1971. godine, i na

samom kraju Italija 1973. godine. Ugledajući se na spomenute države, Švedska, Velika

Britanija, Danska i Portugal preuzimaju porez na dodanu vrijednost. Njihov glavni

argument za uvođenje je harmonizacija s već postojećim sustavom u Europskoj

- 5 -

ekonomskoj zajednici. Val uvođenja se dogodio 70-ih godina, kada ga, osim već

spomenutih država, u svoje porezne sustave uvodi ukupno još 25 država. 1980-ih

godina ga je već imalo 48 država, dok je kroz 1990-e godine prisutan u devedesetak

država. Najveća je novost u području oporezivanja u prošlom stoljeću, a vjeruje se da je

to ujedno i završna faza u razvoju općeg poreza na promet. Bilo je mnogo prigovora

prilikom njegovog uvođenja, ali pokazalo se da je to, u konačnici, vrlo koristan porez za

gospodarstvo i prikupljanje prihoda javnih vlasti (Jelčić, 2001).

Zanimljiva je činjenica da se danas primjenjuje u skoro svim zemljama svijeta, osim u

SAD-u i još nekoliko federativnih država (Cindori i Pogačić, 2010).

Glavni razlog neuvođenja poreza na promet u SAD-u je stajalište da kamate, dividende i

kapitalni dobici koji su već oporezovani, ne bi trebali predmet ponovnog oporezivanja

(Šimović i Šimović, 2006).

2.2. TEMELJNE KARAKTERISTIKE PDV-A

Osnovna obilježja poreza na promet su (Šimović i Šimović, 2006: 106):

1. obilježje prevaljivosti,

2. financijska obilježja,

3. ekonomska obilježja,

4. socijalna obilježja.

Prevaljivanje porezne obveze znači da porez na promet, u povećanoj cijeni

oporezovanog proizvoda i usluge, plaća krajnji potrošač iz svog dohotka.

Financijska obilježja se ogledaju kroz kriterij izdašnosti prihoda, kriterij stabilnosti

prihoda, kriterij jeftinoće ubiranja prihoda, te kriterij ugodnosti plaćanja poreza.

- 6 -

Ekonomska obilježja na promet imaju alokacijske učinke, stabilizacijske učinke, te

imaju učinak na gospodarski rast.

Socijalno obilježje poreza na promet je njegov negativan učinak (regresivnost). To znači

da svi građani bez obzira na svoj dohodak, snose isto porezno opterećenje pa se taj

učinak nastoji ispraviti oslobađanjem plaćanja poreza na promet određenih proizvoda, te

uvođenjem sustava sniženih stopa (Šimović i Šimović, 2006).

U daljnjem tekstu je napisano više o samom porezu na dodanu vrijednost.

Porez na dodanu vrijednost (PDV) ili neto svefazni porez na promet spada u opći porez

na promet (Jelčić, 2001).

Porezom na dodanu vrijednost se oporezuju sve faze proizvodno-prometnog ciklusa, na

način da se u svakoj fazi oporezuje iznos dodane vrijednosti koja se ostvarila u toj fazi

proizvodno-prometnog ciklusa (Jelčić i suradnici, 2004).

Zasniva se na slijedećim polaznim pravilima (Jelčić i suradnici, 2008: 377):

1. svaka isporuka dobara i usluga mora biti oporezovana porezom na dodanu

vrijednost, ako nije oslobođena posebnom odredbom,

2. niti jedna isporuka dobara i usluga ne smije biti obuhvaćena porezom na dodanu

vrijednost dva ili više puta,

3. porez na dodanu vrijednost u isporukama dobara i usluga u poduzetničke svrhe

mora biti putem “pretporeza” odbijen, kako bi se ostvarilo načelo njegove

neutralnosti u poduzetničkim aktivnostima, te

4. svaki poduzetnik zahtijeva od svojih dobavljača (poduzetnika) da na računima

iskažu zaračunani porez na dodanu vrijednost kako bi ga oni mogli odbiti kao

“svoj pretporez”.

Postoje 3 oblika poreza na dodanu vrijednost a to su: proizvodni, dohodovni i potrošni

oblik. Proizvodni oblik se javlja u slučaju kad porezni obveznik pri prodaji svog

proizvoda ne može odbiti trošak nabave kapitalnih dobara, dohodovni oblik se javlja

kad porezni obveznik prigodom prodaje svog proizvoda može odbiti amortizaciju, dok

- 7 -

potrošni oblik podrazumijeva kad prilikom prodaje porezni obveznik može odbiti iznos

utrošen za nabavu kapitalnih dobara (bruto investicije) (Jelčić, 2001).

U najvećem broju država se rabi potrošni oblik, a razlog tome je da se njegovom

primjenom ne utječe na odluku poduzetnika hoće li ili koliko investirati. Sa stajališta

ulaganja je neutralan, jer odluka o nabavi dugotrajne imovine ne utječe na visinu

porezne obveze (Jelčić, 2001).

Već navedeni oblici (proizvodni, dohodovni i potrošni) se temelje na dva načela (Jelčić i

suradnici, 2008):

1. načelu podrijetla, i

2. načelu odredišta.

Iznos poreza koji se treba naplatiti se izračunava prema tri metode (Jelčić i suradnici,

2008):

1. metodi zbrajanja,

2. metodi oduzimanja, i

3. kreditnoj metodi.

Metoda oduzimanja znači da porezni obveznik od ukupne vrijednosti svoje prodaje

oduzme ukupnu vrijednost svoje kupnje, te na tako dobivenu vrijednost primjeni

poreznu stopu poreza na dodanu vrijednost. Prema metodi zbrajanja dodatna vrijednost

poduzeća je jedanaka zbroju nadnica, renti, kamate i neto profita, a ona se može jedino

primjeniti ako se upotrebljava jednostopni sustav, jer se u poduzećima profit ne utvrđuje

po pojedinim proizvodima nego za cijelo poduzeće. Kod kreditne metode se porezna

obveza izračunava tako da se vrijednost poreza na dodanu vrijednost plaćenog u

inputima odbije od poreza na dodanu vrijednost plaćenog u outputima.

Najčešće korištena metoda je kreditna metoda. Drugi naziv za nju je metoda odbitka

prethodno plaćenog poreza, prema kojoj porezni obveznik uplaćuje u državnu blagajnu

razliku između poreza koji treba platiti za svoj output i pretporeza koji je već platio

svom dobavljaču (Jelčić, 2001).

- 8 -

Kod oporezivanja u međunarodnoj razmijeni, upotrebljavaju se dva načela: načelo

zemlje porijekla i načelo zemlje odredišta. Po načelu porijekla, dobra se oporezuju u

zemlji gdje su proizvedena, a prema načelu odredišta, dobra se oporezuju u zemlji

krajnje potrošnje (Jelčić i suradnici, 2008).

Porez na dodanu vrijednost ima slijedeće prednosti: djelotvornije oslobađanje inputa od

poreza na potrošnju, učinkovitije oporezivanje usluga, snažnije oslobađanje robe koja se

izvozi od porezne iskrivljenosti, a najvažnija prednost je da ubire više poreznih prihoda

od potrošnje zbog široke porezne osnovice.

Još neke od njegovih prednosti su neutralnost i otežano izbjegavanje plaćanja (Jelčić i

suradnici, 2008).

Šimović i Šimović (2006) kao prednosti PDV-a navode još i relativnu stabilnost prihoda

te njegovu potencijalnu mogućnost da ga se koristi kao izuzetno elastičan i djelotvoran

instrument ekonomske politike.

Nedostaci su to što je složen i administrativno skup, te njegova regresivnost (Jelčić i

Bejaković, 2012).

Može se zaključiti da nema jednoznačnog odgovora je li porez na dodanu vrijednost

najbolji način za oporezivanje prometa, a to je vidljivo po stavovima mnoštva autora

koji navode njegove prednosti i nedostatke, a time ujedno i izražavaju suprotne stavove

i mišljenja.

2.3. STOPE PDV-A

Pojam porezna stopa označava iznos za koji će se smanjiti porezna osnovica nakon što

porezni obveznik podmiri svoju obvezu. Obično se određuje u postocima.

Razlikuju se jednostopni i višestopni sustavi PDV-a, od kojih svaki ima određene

prednosti i nedostatke, koji će se u nastavku teksta detaljnije obraditi.

- 9 -

Prednost jednostopnog sustava je da se njime ostvaruju fiskalni i gospodarski ciljevi

oporezivanja, te njegova neutralnost. Najveći nedostatak jednostopnog sustava je

regresivnost. To znači da svi porezni obveznici plaćaju nominalno isti iznos poreza, bez

obzira na svoju ekonomsku snagu, te se tako ne ostvaruje načelo pravednosti. Tako su

građani s manjom ekonomskom snagom postotno jače opterećeni porezom.

Načelo pravednosti se može ispraviti primjerice isplaćivanjem transfera (npr. dječjeg

doplatka, socijalne pomoći), te progresivnijim djelovanjem poreza na dohodak.

Prednosti višestopnog sustava su ublažavanje regresivnosti, povećanje konkurentnosti

određenih sektora i lakše ostvarivanje ekonomskog rasta. Njegovi nedostaci su veći

troškovi oporezivanja i proračunski gubici, koji su znatno manji kod jednostopnog

sustava.

Šimović navodi još neke nedostatke višestopnog sustava PDV-a, a to su iskrivljavanje

potrošačevih i proizvođačevih odluka (zahtjev za neutralnošću), niža stopa PDV-a ne

znači nužno da će se krajnji potrošač okoristiti, jer trgovci svoje cijene formiraju ovisno

o elastičnosti potražnje, stvaranje povlaštenog položaja određenih proizvoda i usluga, te

sužavanje porezne osnovice (Šimović i Šimović, 2006).

Višestopni sustav PDV-a, kao što mu samo ime kaže, ima više stopa, a to su:

1. standardna (opća) stopa – njom se oporezuje najveći dio proizvoda. na te

proizvode se ne primjenjuje snižena, povišena ili nulta porezna stopa, niti su ti

proizvodi porezno oslobođeni,

2. snižena (povlaštena) stopa – niža je od standardne. Njome se oporezuju

proizvodi bitni za životni standard, primjerice lijekovi, prehrambeni proizvodi i

sl.,

3. povišena (luksuzna) stopa – viša je od standardne. Njom se oporezuju luksuzni

proizvodi, te

4. „nulta“ stopa ili porezno oslobođenje s pravom odbitka pretporeza – porezni

obveznici plaćaju porez po „nultoj“ stopi. Takvi porezni obveznici su u sustavu

PDV-a, te imaju pravo plaćeni porez odbiti kao pretporez.

- 10 -

Istraživanje koje je provedeno 80-ih godina prošlog stoljeća od strane OECD-a također

potvrđuje da jednostopni sustav PDV-a ima već navedene prednosti, a to su povećanje

poreznih prihoda, smanjenje troškova administracije, ali napominje da sustav poreza,

bilo jednostopni ili višestopni, ne može u značajnoj mjeri utjecati na ponašanje

potrošača. Za zemlje članice predlažu da više pažnje usmjere na učinke snižene stope na

gospodarstvo, putem koje standardna stopa postaje lakše prihvatljivija potrošačima

(Charlet i Owens, 2010).

Što su istraživanja distributivnog učinka PDV-a novija, ona u pravilu pokazuju veću

regresivnost. Najveći razlog tome je smanjena diferencijacija stopa i obuhvat negativne

štednje, što se pokazalo posebno značajnim za područje Republike Hrvatske (Blažić,

2010).

Suglasnost o visini stopa PDV-a na području Europske unije ne postoji. Gornja granica

standardne stope PDV-a nije propisana, dok se o donjoj granici vode rasprave. Glavni

argument za povećanje stope PDV-a je brzo povećanje proračunskih prihoda. Međutim,

samo povećanje stope dovodi do različitih posljedica, a to su porast cijena proizvoda, a

samim time i do pogoršanja životnog standarda, smanjenja konkurentnosti određenih

gospodarskih grana, do pada potražnje, a to se u konačnici onda nužno odražava i na

državni proračun, koji se smanjuje. Bitno je napomenuti i da povećanje porezne stope

podiže troškove plaćanja poreza za poreznog obveznika te da poskupljuje poreznu

administraciju.

- 11 -

3. POREZ NA DODANU VRIJEDNOST NA PODRUČJU EUROPSKE UNIJE

U ovom poglavlju je navedeno za koje svoje potrebe EU ubire PDV, objašnjen je proces

harmonizacije, te postojeća PDV Direktiva i prva propisana Direktiva u prvoj tematskoj

jedinici, naziva Direktive EU o ubiranju PDV-a. Druga tematska jedinica nosi naslov

Principi ubiranja PDV-a, a treća tematska jedinica naziv Oporeziva dobra i usluge u

kojoj je navedeno što se oporezuje PDV-om na području EU. U četvrtoj tematskoj

jedinici, Obveznici plaćanja PDV-a, navedeno je koji sve obveznici podliježu

zakonskim propisima plaćanja PDV-a. U tematskoj jedinici Porezna osnovica je

navedeno što porezna osnovica uključuje i ne uključuje, a u slijedećim tematskim

jedinicama (Standardna stopa, Snižena stopa, Parking stopa, Nulta i supersnižena

stopa) je dan pregled po zemljama EU i napravljena je usporedba koje stope pojedine

zemlje koriste, i koliko te stope iznose. Izuzeća od PDV-a je naslov sedme tematske

jedinice, u kojoj je navedeno koje zemlje upotrebljavaju porezna izuzeća i za koje

proizvode i usluge. U zadnjoj tematskoj jedinici, Budućnost PDV-a navedeni su

zaključci Europske komisije na kojim područjima je potrebno dodatno poraditi i koje je

promjene potrebno provesti kako bi sustav ubiranja PDV-a bio što efikasniji, te kako bi

prikupio što više poreznih prihoda.

3.1. DIREKTIVE EU O UBIRANJU PDV-A

Od samog osnivanja Europske unije se radi na usklađivanju poreza na dodanu

vrijednost, ali unatoč velikim naporima poduzetim na tom području još i danas postoje

značajne razlike u visini i broju stopa u pojedinim zemljama članicama.

Dio poreza na dodanu vrijednost, naplaćenog u državama članicama, Uniji služi kao

izvor financiranja administracije i kao izvor financiranja mnogobrojnih namjenskih

fondova. Stoga je posebna pozornost posvećena usklađenosti propisa o PDV-u u svim

zemljama članicama (Jelčić i Bejaković, 2012).

- 12 -

Proces usklađivanja propisa o oporezivanju naziva se procesom harmonizacije. To

podrazumijeva usklađivanje poreznih propisa koje će pridonijeti ostvarivanju

gospodarskih i drugih ciljeva integracije. Usklađivanje teži tome da države članice

imaju iste porezne oblike i iste porezne osnovice, ali na području EU ne postoji

jedinstveni sustav oporezivanja prometa dobara i usluga. Svaka od država članica

Europske unije ima i svoje posebnosti, a tijela Europske unije dopuštaju određene

iznimke od usvojenih odredbi. Temelj za harmonizaciju neizravnih poreza sadržan je u

članku 93, Ugovora o Europskoj uniji.

Prvom PDV Direktivom, naziva 67/227/EEZ, je bilo propisano da države članice svoje

dotadašnje sustave poreza na promet moraju zamijeniti PDV-om, najkasnije do 1.

siječnja 1970. godine. Prva bitnija direktiva koja se tiče PDV-a, je Šesta PDV direktiva,

broj 77/388, koja je mijenjana i nadopunjavana 30-ak puta zbog svoje složenosti i

nerazumljivosti (Javor, 2008).

Zahtjevi za harmonizaciju propisa o porezu na dodanu vrijednost su sadržani u Direktivi

112 EU iz 2006. godine, koja ja zamijenila Šestu direktivu. Tiču se harmonizacije visine

poreznih stopa, načina određivanja poreznih obveznika i predmeta oporezivanja te

pravila uređivanja prava na odbitak pretporeza (Jelčić i Bejaković, 2012).

28. studenog 2006. godine je donijeta, već spomenuta Direktiva 112, kojom je Šesta

direktiva pročišćena i sistematizirana. U upotrebi je od 1. siječnja 2007. godine. Njome

je određeno da će države članice primjenjivati standardnu stopu, koja ne smije biti niža

od 15%, za isporuku dobara i pružanje usluga. Također, države članice mogu

primjenjivati jednu ili dvije snižene stope na isporuke dobara ili pružanje usluga iz

Aneksa III. Snižene stope ispituje Vijeće EU, na temelju izvješća Komisije EU, svake

dvije godine. Kao što je već spomenuto, standardna stopa prema Direktivi 2006/112/EZ

ne može biti manja od 15%, snižena stopa ne smije biti niža od 5%, super snižena stopa

se kreće u rasponu od 0% do 5%, parking stopa je stopa niža od standardne, ali viša od

snižene, a nulta stopa je prvenstveno namijenjena za izvoz i primjenjuje načelo zemlje

odredišta. Prema spomenutoj Direktivi, postoje još i geografske stope. To su zapravo

snižene standardne stope, a njihova svrha je poticanje ekonomskih aktivnosti u

posebnim područjima npr. na udaljenim otocima, slobodnim trgovinskim zonama,

turističkim regijama i slično (Cindori i Pogačić, 2010).

- 13 -

Direktiva 2006/112/EZ je također nekoliko puta izmijenjena. Prva izmjena i dopuna se

dogodila 19. prosinca 2006. godine. Naziva je Direktiva 2006/138/EZ, a njome je

produžen rok za primjenu odredbi o mjestu oporezivanja usluga radijskog i TV

emitiranja te usluga koje se pružaju elektroničkim putem (Council Directive

2006/138/EC, 2006).

Druga izmjena i dopuna je bila 20. prosinca 2007. godine. Naziva je Direktiva

2007/75/EZ, a tiče se produženja odstupanja u svezi sa stopama PDV-a za Češku, Cipar,

Maltu, Poljsku i Sloveniju.1

Treća nadopuna i izmjena je donesena 12. veljače 2008. godine, naziva Direktiva

2008/8/EZ. Većim dijelom se odnosi na oporezivanje usluga. Za usluge koje porezni

obveznici obave drugim poreznim obveznicima se, počevši od 2010. godine pa sve do

2015. godine, uspostavlja oporezivanje usluga prema mjestu gdje je sjedište poreznog

obveznika – primatelja usluge, dok se usluge koje porezni obveznici pruže

nepoduzetnicima oporezuju prema mjestu gdje je sjedište izvršitelja usluga. Od 1.

siječnja 2010. godine, za porezne obveznike se uvodi i obveza izvješćivanja putem tzv.

zbornih prijava o uslugama. Za telekomunikacijske usluge te usluge emitiranja radija i

TV, koje pružaju poduzetnici sa sjedištem izvan Europske unije, uspostavljeno je

oporezivanje po „one stop“ shemi. To znači da se ti poduzetnici registriraju u jednoj

državi članici i mogu obavljati usluge krajnjim potrošačima u svim drugim državama

članicama (Council Directive 2008/8/EC, 2008).

1 Češka - mogla je primjenjivati sniženu stopu PDV-a od 5% na građevinske radove za stambene objekte (naknadno ukinuto), Cipar – mogla se primjenjivati stopa od 0% za isporuke lijekova i većinu prehrambenih proizvoda (trenutno se oporezuje sniženom stopom od 5%), te snižena stopa od 5% na ugostiteljske usluge (stopa trenutno iznosi 8%), Malta - još i danas se primjenjuje stopa od 0% za isporuke lijekova i hrane, Poljska – primjenjivala se stopa od 0% za isporuke određenih knjiga i posebnih periodičnih izdanja (sada se oporezuje sniženom stopom od 5%), snižena stopa od 7% na ugostiteljske usluge (podignuto na 8%), na građevinske usluge, renoviranje i preuređivanje stanova i na isporuke novih stambenih objekata te super sniženu stopu od 3% na isporuku većine prehrambenih proizvoda (sada se oporezuje m stopom od 5%), Slovenija - primjenjuje sniženu stopu od 8,5% na pripremu jela i 5% na usluge izgradnje, obnavljanja i održavanja stambenih objekata (sada se također oporezuje sniženom stopom od 8,5%).

- 14 -

16. prosinca 2008. godine donesena je Direktiva 2008/117/EZ, a tiče se izmjena u

oporezivanju usluga koje se pružaju kontinuirano u razdoblju dužem od jedne godine

(Council Directive 2008/117/EC, 2008).

2009. godine su donesene tri nove Direktive. Prva je donesena 5. svibnja 2009. godine.

Naziva je Direktiva 2009/47/EZ, a propisane su izmjene za Cipar, Maltu i Portugal

(Council Directive 2009/47/EC, 2009).2

25. lipnja 2009. godine je donesena Direktiva 2009/69/EZ, u kojoj je stavljen naglasak

na sprječavanje porezne evazije na području neizravnog oporezivanja (Council

Directive 2009/69/EC, 2009).

22. prosinca 2009. godine je donesena Direktiva 2009/162/EZ, a njome je određeno da

države članice mogu korisiti sniženu stopu na usluge opskrbe prirodnim plinom,

električnu energiju te usluge grijanja i/ili hlađenja (Council Directive 2009/162/EZ,

2009).

16. ožujka 2010. godine je donesena Direktiva 2010/23/EZ, kojom su propisane izmjene

u oporezivanju prekograničnih transakcija u visoko rizičnim sektorima (građevinarskom

sektoru i sektoru prikupljanju otpada) (Council Directive 2010/23/EC, 2010).

13. srpnja 2010. godine donesena je Direktiva 2010/45/EZ, a tiče se otklanjanja

poteškoća elektroničkog fakturiranja računa kako bi se olakšalo malim i srednjim

poduzećima u poslovanju, a sve s ciljem poboljšanja funkcioniranja zajedničkog tržišta

(Council Directive 2010/45/EZ, 2010).

7. prosinca 2010. godine je donesena posljednja izmjena Direktive 2006/112/EZ.

Naziva je Direktiva 2010/88/EZ, a njome je propisano da donja granica standardne

2 Cipar - može koristiti jednu od sniženih stopa na opskrbu tekućeg ukapljenog plina, dječju odjeću i obuću te usluge stanovanja, Malta – može koristiti sniženu stopa na hranu namijenjenu ljudskoj potrošnji i farmaceutske proizvode, Portugal – jednu od dvije sniženih stopa može koristiti za cestarine na mostovima na području Lisabona, te se dozvoljava korištenje niže stope od onih koje se koriste na kopnu za transakcije obavljene na području otoka Madeire i Azora, Sve države članice koje su na dan 1. siječnja 1991. godine primjenjivale sniženu stopu na oporezivanje dječje obuće i odjeće te usluge stanovanja mogu je koristiti i dalje.

- 15 -

stope PDV-a mora iznositi najmanje 15%. To važi za razdoblje od 1. siječnja 2011.

godine do 31. prosinca 2015. godine (Council Directive 2010/88/EC, 2010).

U upotrebi su još i paralelne direktive koje pokrivaju uvoz dobara bez plaćanja PDV-a i

trošarina. 20. prosinca 2007. godine je donesena Direktiva 2007/74/EZ u kojoj su

donesene određene izmjene (Javor, 2008).3

Sve zemlje koje su Europskoj uniji dužne su surađivati na području PDV-a, a to je

propisano Uredbom broj 1798/2003 koja je na snazi od 1. siječnja 2004. godine. Njome

je propisana obveza automatske razmjene informacija o isporukama dobara od strane

poreznih obveznika jedne države članice poreznim obveznicima u drugu državu članicu

putem VIES sustava, te razmjena informacija na zahtjev u svim prekograničnim

transakcijama. Također, obvezuje zemlje članice na administrativnu suradnju, u cilju

odgovarajuće primjene PDV-a na jedinstvenom tržištu. Propisani su standardni obrasci

za traženje informacija o lažnim poduzetnicima osnovanim s ciljem utaje PDV-a,

odnosno korištenja pretporeza (tzv. missing trade, phoenix companies) i dr. Sve države

članice obvezne su uspostaviti Središnji ured za suradnju, koji ima zadatak održavati

kontakt s drugim zemljama članicama (Javor, 2008).

Od novih zemalja članica kojima je Direktivom 2006/112/EZ bilo dopušteno koristiti

snižene ili nulte stope, trenutno je samo Malti dopušteno korištenje nulte stope, dok je

kod ostalih novih zemalja članica stopa povećana. Kod Češke je ukinuta primjena

snižene stope od 5% na izgradnju kuća za stanovanje, na Cipru je ukinuta primjena

nulte stope za prehrambene i farmacuetske proizvode, a snižena stopa od 5% na

restorantske usluge je podignuta na 8%. Poljska ne primjenjuje više nultu stopu na

knjige i novine koje izlaze periodično, a snižena stopa od 7% na restorantske usluge,

usluge izgradnje i popravaka kućanstava, te izgradnju novih zgrada je podignuta na 8%,

3 Direktivom su donesene slijedeće izmjene:

1. granica vrijednosti dobara koja uvoze putnici u okviru međunarodnog putničkog prometa povećana je s 175€ na 430€ za putnike koji iz trećih zemalja dolaze na područje zajednice i s 175€ na 300€ za putnike koji dolaze kopnenim putem,

2. ukidanje količinskih ograničenja za parfeme, kavu i čaj, 3. uvođenje novih količinskih ograničenja za pivo, 4. države članice mogu propisati različita količinska ograničenja za neoporezivi

uvoz duhanskih proizvoda ovisno o tome ulaze li putnici na područje Zajednice zračnim putem ili kopnenim ili vodenim.

- 16 -

a za većinu prehrambenih proizvoda za koje se upotrebljavala supersnižena stopa od 3%

trenutno se upotrebljava snižena stopa od 5%. U Sloveniji se još koristi snižena stopa od

8,5% na pripremanje hrane, a za usluge izgradnje i popravaka privatnih kućanstava

snižena stopa je iznosila 5%, a trenutno također iznosi, već spomenutih 8,5% (Council

of the European Union, 2007).

3.2. OPOREZIVA DOBRA I USLUGE

Porezom na dodanu vrijednost oporezuje se (Kalčić i suradnici, 2011: 21):

1. isporuka dobara uz naknadu na području države članice od strane poreznog

obveznika koji djeluje kao takav,

2. stjecanje dobara uz naknadu unutar Zajednice na području neke države članice,

3. pružanje usluga uz naknadu na području neke države članice od strane poreznog

obveznika koji djeluje kao takav,

4. uvoz dobara.

Prethodna sistematizacija oporezivih dobara i usluga je određena Direktivom

2006/112/EZ.

Isporuka dobara označava prijenos prava raspolaganja materijalnom imovinom u

svojstvu vlasnika. Također, isporukom dobara se smatraju još i slijedeće stavke (Kalčić

i suradnici, 2011: 25):

1. prijenos, po nalogu tijela javne vlasti ili u njegovo ime, ili na temelju zakona,

vlasništva nad imovinom uz plaćanje naknade,

2. stvarna prodaja dobara, prema ugovoru o najmu dobara na određeno vrijeme ili

o prodaji dobara uz odgodu plaćanja, koji određuje da se u normalnom tijeku

događaja vlasništvo stječe najkasnije nakon plaćanja zadnjeg obroka,

3. prijenos dobara na temelju ugovora prema kojem se plaća provizija za kupnju ili

prodaju.

- 17 -

Države članice mogu predaju određenih građevinskih radova također smatrati

isporukom dobara (Kalčić i suradnici, 2011:26).

Stjecanje dobara unutar Zajednice označava stjecanje prava na raspolaganje, u svojstvu

vlasnika, pokretnom materijalnom imovinom, koju prodavatelj ili stjecatelj dobara, ili

druga osoba u njihovo ime otpremi ili preveze do stjecatelja tih dobara u državu članicu

koja nije država članica u kojoj je započela otprema ili prijevoz tih dobara (Kalčić i

suradnici, 2011: 27).

Pružanje usluga označava svaku transakciju koja ne predstavlja isporuku dobara (Kalčić

i suradnici, 2011: 28).

Uvoz dobara označava unos u Zajednicu dobara koja nisu u slobodnom prometu (Kalčić

i suradnici, 2011: 29).

Mjesto oporezivanja u slučaju isporuke dobara jest mjesto isporuke, tj. mjesto na kojem

se nalazi dobro (proizvod) u trenutku isporuke. Ako je uslugu obavila tvrtka, odnosno

poslovna jedinica, mjesto isporuke usluge je sjedište tvrtke, odnosno poslovne jedinice.

Mjestima najma i zakupa nekretnine smatra se mjesto gdje se nekretnina nalazi.

Mjestom obavljanja znanstvenih, umjetničkih, zabavnih, sportskih, nastavnih i sličnih

usluga smatra se mjesto gdje je usluga stvarno obavljena, dok se za savjetodavne usluge

(odvjetnik, računovođa i sl.), promidžbene usluge, prijenos i korištenje autorskih prava i

dr. sjedištem smatra sjedište primatelja usluge. Mjestom izvršenja usluge prijevoza

smatra se polazna točka puta (Jelčić, 2001: 359).

3.3. OBVEZNICI PLAĆANJA PDV-A

Prema Direktivi 2006/112/EZ, poreznim obveznikom se smatra svaka osoba koja na

bilo kojem mjestu samostalno obavlja bilo kakvu gospodarsku djelatnost, bez obzira na

svrhu i rezultate te djelatnosti. Gospodarskom aktivnošću poglavito se smatra

- 18 -

iskorištavanje materijalne ili nematerijalne imovine u svrhu trajnog ostvarivanja

dohotka.

Poreznim obveznikom se također smatra svaka osoba koja povremeno isporučuje nova

prijevozna sredstva, koja se otpremaju ili prevoze do korisnika od strane prodavatelja ili

korisnika ili u ime prodavatelja ili korisnika, u neko odredište izvan područja neke

države članice, ali unutar područja Zajednice (Kalčić i suradnici, 2011).

Uz poreznog obveznika se vežu još dva pojma, a to su porezni teret i porezna obveza.

Porezna obveza je pravnim aktom propisana obveza plaćanja poreza, a porezni teret je

smanjenje ekonomske snage do kojeg je došlo zbog podmirenja porezne obveze (Jelčić,

2001).

3.4. POREZNA OSNOVICA

Osnovicu poreza na dodanu vrijednost čini naknada za isporučeno dobro ili obavljenu

uslugu. Kod vlastite potrošnje ili kod isporuke dobara ili obavljanja usluga

posloprimcima, za poreznu se osnovicu uzima tržišna vrijednost isporučenog dobra

odnosno obavljene usluge (Jelčić, 2001: 359).

Porezna osnovica uključuje i slijedeće (Kalčić i suradnici, 2011: 40):

1. poreze, carine, namete i pristojbe, osim samog PDV-a,

2. nepredviđene izdatke kao što su provizije, troškovi pakiranja, prijevoza i

osiguranja koje isporučitelj naplaćuje korisniku.

Porezna osnovica ne uključuje (Kalčić i suradnici, 2011: 40):

1. sniženja cijena zbog popusta na prijevremeno plaćanje,

2. popuste na cijenu i rabate odobrene korisniku i obračunate u vrijeme isporuke,

- 19 -

3. iznose koje porezni obveznik primi od korisnika kao povrat izdataka koje je

snosio u ime i za račun korisnika i koji se u njegove knjige unose na prazni

račun.

3.5. STOPE PDV-A

3.5.1. Standardna stopa

Donji prag standardne stope PDV-a u Europskoj Uniji je 15%, dok gornji prag ne

postoji. Prethodno je postojao i gornji prag, a iznosio je 25% (Kolassa, 2012).

Standardnu stopu određuje svaka zemlja zasebno, ali treba se voditi računa da stopa

bude u skladu s Direktivom 2006/112/EZ, koja je zamijenila 2006. godine Šestu

direktivu. Po standardnoj stopi se oporezuje promet svih proizvoda i usluga na koje se

ne primjenjuje snižena, povišena, nulta porezna stopa, parking stopa i porezno izuzeće.

U tablici broj 1 su prikazane standardne stope poreza na dodanu vrijednost, u svakoj od

zemalja članica Europske Unije za 2000., 2011., 2012., i 2013. godinu te prosjek po

pojedinoj godini.

Tablica 1: Standardne stope poreza na dodanu vrijednost, u zemljama članicama

Europske Unije u 2000., 2011., 2012., i 2013. godini te prosjek po godinama

Zemlja Stope PDV-a (u%)

2000. 2011. 2012. 2013.

Austrija 20 20 20 20

Belgija 21 21 21 21

Bugarska 20 20 20 20

Cipar 10 15 17 18

Češka 22 20 20 21

Danska 25 25 25 25

Estonija 18 20 20 20

- 20 -

Finska 22 23 23 24

Francuska 19,6 19,6 19,6 19,6

Grčka 18 23 23 23

Irska 21 21 23 23

Italija 20 20 21 21

Latvija 18 22 22 21

Litva 18 21 21 21

Luksemburg 15 15 15 15

Mađarska 25 25 27 27

Malta 15 18 18 18

Nizozemska 17,5 19 19 21

Njemačka 16 19 19 19

Poljska 22 23 23 23

Portugal 17 23 23 23

Rumunjska 19 24 24 24

Slovačka 23 20 20 20

Slovenija 19 20 20 20

Španjolska 16 18 18 21

Švedska 25 25 25 25

Ujedinjeno Kraljevstvo 17,5 20 20 20

PROSJEK 19,25 20,72 20,98 21,21

Izvor: Eurostat, 2012 i European Commission, 2013 (obrada autora)

U promatranom razdoblju, prosječna standardna stopa poreza na dodanu vrijednost se

povećala s 19,25% na 21,21%. Postoji više razloga za povećanje stope poreza na

dodanu vrijednost, a jedan od njih je povećanje proračunskih prihoda, mada u konačnici

povećanje porezne stope ne mora rezultirati i povećanjem proračunskih prihoda. Razlog

tome je da će povećanje porezne stope vjerojatno utjecati na povećanje cijene proizvoda

i usluga na tržištu što može dovesti do pada gospodarske aktivnosti i pada potrošnje

građana. Još jedan razlog je smanjivanje porezne stope direktnih poreza na području

Europske unije, primjerice poreza na dohodak, čija se prosječna porezna stopa u

razdoblju od 1995. godine do 2012. godine smanjila za 9,3%, ali trenutno ima

tendenciju rasta. Plaćanje PDV-a se ne može izbjegnuti, te ga moraju svi plaćati, dok se

na području direktnih poreza može dogoditi i utaja poreza što je još jedan argument za

- 21 -

povećanje porezne stope. Primjerice kod poreza na dobit, kod kojeg je također zamjetan

pad prosječne porezne stope na području Europske unije, tvrtke mogu fiktivno

prelijevati ostvarenu dobit u svoje offshore kompanije na području zemalja u kojima ne

postoje porezi na dobit ili su oni minimalni (tzv. porezne oaze/porezni rajevi) te tako ne

moraju plaćati porez na dobit u zemlji u kojoj su stvarno ostvarili svoje prihode. Takav

način (ne)oporezivanja dovodi do štetne porezne konkurencije, jer unatoč činjenici da se

narušava međunarodna konkurencija, česti su slučajevi da su domaći subjekti također

oporezovani po višoj stopi. Najvišu stopu poreza na dodanu vrijednost, gledajući i stare

i nove zemlje članice EU ima Mađarska (27%) od siječnja 2012. godine, koja je

povećala svoju stopu iznad prethodno ukinutog praga od 25%. Ona trenutno ima ne

samo najvišu stopu na području EU, nego ima i jednu od najviših stopa na svijetu.

Razlog za uvođenje tako visoke stope je pravdan ostvarenim proračunskim deficitom.

Iza Mađarske slijede Danska i Švedska u kojima je stopa 25%, te Rumunjska i Finska u

kojima je stopa 24%. Najmanju stopu ima Luksemburg (15%), a potom Cipar i Malta u

kojima je stopa 18%. Prosjek porezne stope u novim zemljama članicama je 21,08%, od

kojih je porezna stopa niža od 20% jedino u već spomenutoj Malti i Cipru, dok je kod

ostalih zemalja stopa više od 20%. Što se tiče novih zemalja članica prosječna porezna

stopa iznosi 21,37%, što je za 0,29% više nego u starim zemljama članicama. Jedino

Njemačka i Francuska imaju poreznu stopu nižu od 20% (u Njemačkoj iznosi 19%, a u

Francuskoj 19,6%), dok je u ostalim zemljama stopa viša od 20%. Skandinavske zemlje

bilježe najviše stope (već spomenute Danska i Švedska, u kojima je stopa 25%, te

Finska sa stopom od 24%). U Austriji, Bugarskoj, Belgiji, Danskoj, Francuskoj,

Luksemburgu i Švedskoj se u promatranim godinama stopa nije mijenjala. Na Cipru je

zabilježen najveći porast stope, koja se povećala s 10% na 18%. Zatim slijedi Portugal,

u kojem se stopa povećala s 17% na 23%, te Latvija s povećanjem stope s 18% na 22%,

ali od 1.1.2013. godine je zabilježen pad za 1 postotni poen, pa stopa sada iznosi 21%.

U 2013. godini stope su povećali Cipar, Češka, Finska, Nizozemska i Španjolska

(ujedno je zabilježen i najveći rast stope, koja se povećala s 18% na 21%). Od

promatranih zemalja, samo je u već spomenutoj Latviji, zabilježen pad stope s 22% na

21%, te u Češkoj s 22% na 20%, ali s ponovnim povećanjem na 21%.

- 22 -

3.5.2. Snižena stopa

Snižena porezna stopa je niža od standardne, u većini slučajeva se odnosi na promet

proizvoda i usluga bitnih za životni standard. Propisano je da stopa ne smije biti manja

od 5%.

Snižene stope se primjenjuju na isporuke dobara ili pružanje usluge koje su određene

Direktivom 2006/112/EZ te Direktivom 2009/47/EZ.

Prema Direktivi 2006/112/EZ na slijedeće isporuke dobara i usluga se može primijeniti

snižena stopa (Kalčić i suradnici, 2011):

1. prehrambene proizvode (uključujući pića, ali ne alkoholna pića) za ljudsku i

životinjsku potrošnju; žive životinje, sjemenje, biljke i sastojke koji su u pravilu

namijenjeni za pripremanje hrane; proizvode koji su u pravilu namijenjeni za

korištenje kao dodatak hrani ili nadomjestak za hranu,

2. opskrbu vodom,

3. farmaceutske proizvode koji se obično koriste za zdravstvenu zaštitu,

sprječavanje bolesti, te liječenje za medicinske i veterinarske potrebe,

uključujući proizvode koji se koriste za kontracepciju,

4. higijensku zaštitu,

5. medicinsku opremu, pomagala i druge sprave koje se obično koriste za

ublažavanje ili liječenje invalidnosti, isključivo za osobnu uporabu invalidnih

osoba, uključujući i popravak takvih sprava, te dječje sjedalice za automobile,

6. prijevoz putnika i njihove prtljage,

7. prodaju ulaznica za priredbe, kazališta, cirkuse, sajmove, zabavne parkove,

koncerte, muzeje, zoološke vrtove, kina, izložba i slične kulturne priredbe i

ustanove,

8. prijam radijskih i televizijskih programa,

9. usluge pisaca, skladatelja i reproduktivnih umjetnika, te njihove prihode od

autorskih prava,

10. isporuku, izgradnju, obnovu i preuređenje stanova koji se obavljaju u okviru

socijalne politike,

- 23 -

11. isporuke dobara i usluga koje su u pravilu namijenjene poljoprivrednoj

proizvodnji, ali bez kapitalnih dobara kao što su strojevi i zgrade,

12. usluge smještaja koje pružaju hoteli i slične ustanove, uključujući smještaj za

vrijeme praznika, te iznajmljivanje prostora u kampovima i autokampovima,

13. prodaju ulaznica za sportske priredbe i ustanove,

14. korištenje sportskih objekata,

15. isporuke dobara i pružanje usluga od strane organizacija koje države članice

priznaju kao ustanove posvećene socijalnom blagostanju, i koje se bave

socijalnom skrbi ili socijalnim osiguranjem, ukoliko te isporuke nisu izuzete,

16. usluge koje pružaju pogrebnici i krematoriji, te isporuke s time povezanih

dobara,

17. pružanje zdravstvene i stomatološke zaštite, kao i termalno liječenje, ukoliko te

usluge nisu izuzete,

18. usluge u vezi s čišćenjem ulica, prikupljanjem i obradom otpada, s izuzetkom

takvih usluga ako ih pružaju države te tijela lokalne i regionalne vlasti i druga

javnopravna tijela pod uvjetom da narušavaju tržišno natjecanje.

2009. godine je donesena Direktiva 2009/47/EZ po kojoj je proširena lista dobara i

usluga na koje se može primjeniti snižena stopa. Prema toj Direktivi na listu se još

ubrojilo i slijedeće (Kalčić i suradnici, 2011):

1. isporuke, uključujući i pozajmljivanje iz knjižnica, knjiga (uključujući brošure,

letke i sličan tiskani materijal, dječje slikovnice, crtanke i bojanke, glazbene note

u tiskanom obliku ili u rukopisu, zemljopisne karte, te hidrografske i slične

karte), novina i časopisa, osim materijala koji su u cijelosti ili uglavnom

posvećeni oglašavanju,

2. renoviranje i popravak privatnih stanova, bez materijala koji čine značajan dio

vrijednosti isporučene usluge,

3. čišćenje prozora i čišćenje privatnih kuća,

4. restorane i ugostiteljske usluge, s time da je moguće isključiti isporuku

(alkoholnih i/ili bezalkohonih pića),

- 24 -

5. manje popravke bicikala, obuće i proizvode od kože, odjeće i posteljine

(uključujući popravke i prekrajanja),

6. usluge skrbi u tuzemstvu, kao što je pomoć u kući i skrb za mlade, starije ili

bolesne i invalidne osobe,

7. frizerske usluge.

Za određena dobra i usluge izvan Aneksa III je također odobreno korištenje snižene

stope pod uvjetom da nema rizika od narušavanja tržišne konkurencije i ako to odobri

Komisija zadužena za PDV. U tu kategoriju spadaju isporuke prirodnog plina,

električne energije ili daljinskog grijanja, uvoz umjetničkih djela, kolekcionarskih

predmeta i antikviteta (Kalčič i suradnici, 2011).

Snižene stope ne primjenjuju se na usluge koje se pružaju elektroničkim putem (Kalčić i

suradnici, 2011: 44).

U tablici broj 2 su prikazane zemlje na području EU koje koriste sniženu, ili više

sniženih poreznih stopa, a u nastavku će biti navedeno za koje proizvode i/ili usluge ih

koriste. Od svih promatranih zemalja, samo Danska ne koristi sniženu poreznu stopu.

Tablica 2: Zemlje u EU u kojima se primjenjuje snižena porezna stopa

Zemlja Snižena porezna stopa (u%)

Austrija 10

Belgija 6; 12

Bugarska 9

Cipar 5; 8

Češka 15

Danska /

Estonija 9

Finska 10; 14

Francuska 5,5; 7

Grčka 6,5; 13

Irska 9; 13,5

Italija 10

- 25 -

Latvija 12

Litva 5; 9

Luksemburg 6; 12

Mađarska 5; 18

Malta 5; 7

Nizozemska 6

Njemačka 7

Poljska 5; 8

Portugal 6; 13

Rumunjska 5; 9

Slovačka 10

Slovenija 8,5

Španjolska 10

Švedska 6; 12

Ujedinjeno Kraljevstvo 5

Izvor: European Commission, 2013 (obrada autora)

U Austriji snižena stopa od 10% se primjenjuje na hranu, opskrbu vodom,

farmaceutske proizvode, transport putnika, knjige, novine, ulaznice za kulturne

događaje, usluge TV emitiranja, usluge od pisaca, skladatelja, umjetnika, poljoprivredne

proizvode, usluge hotelskog smještaja, posluživanje hrane, mlijeka i čokoladnih

napitaka u restoranima, javne usluge, te na usluge vezane uz odvoz smeća, čišćenje

ulica, upravljanje otpadom (deponiji) i sl.

U Belgiji postoje dvije snižene stope: 6% i 12%. Stopa od 6% se primjenjuje na hranu,

opskrbu vodom, farmaceutske proizvode, medicinsku opremu, transport putnika, knjige,

novine, ulaznice za kulturne događaje, usluge od pisaca, skladatelja, umjetnika,

renoviranje i popravke privatnih stanova izgrađenih prije 5 ili više godina, neke

poljoprivredne proizvode, usluge hotelskog smještaja, ulaznice za sportske događaje,

korištenje sportskih prostora, javne usluge, te usluge pokopa, groblja, krematorija i

sličnih usluga. Stopa od 12% se odnosi na socijalne stambene prostore, neke

poljoprivredne proizvode, te posluživanje hrane u restoranima.

U Bugarskoj je u primjeni jedna snižena stopa, iznosi 9% i odnosi se na usluge

hotelskog smještaja.

- 26 -

Na Cipru postoje dvije snižene stope, 5% i 8%. Stopa od 5% se primjenjuje na hranu,

opskrbu vodom, farmaceutske proizvode, medicinsku opremu, proizvodnju dječjih

sjedalica za automobile, transport putnika, knjige, novine, ulaznice za kulturne događaje

te zabavne parkove, usluge od pisaca, skladatelja, umjetnika, renoviranje i popravke

privatnih stanova, neke poljoprivredne proizvode, ulaznice za sportske događaje, usluge

pokopa, groblja, krematorija i sličnih usluga, odvoz smeća i sl., te za frizerske usluge.

Stopa od 8% se primjenjuje transport putnika, usluge hotelskog smještaja, te

restorantske usluge.

U Češkoj se primjenjuje snižena stopa od 15% na hranu, opskrbu vodom, farmaceutske

proizvode, medicinsku opremu, proizvodnju dječjih sjedalica za automobile, transport

putnika, knjige, novine, ulaznice za kulturne događaje i zabavne parkove, usluge od

pisaca, skladatelja, umjetnika, javno stanovanje, renoviranje i popravke privatnih

stanova, čišćenje prozora i privatnih kućanstava, neke poljoprivredne proizvode, usluge

hotelskog smještaja, ulaznice za sportske događaje, korištenje sportskih prostora, javne

usluge, te usluge pokopa, groblja, krematorija i sličnih usluga, medicinske i

stomatološke usluge, prikupljanje kućnog otpada, čišćenje i odvodnju otpadnih voda, te

usluge skrbi u domu.

Danska ne primjenjuje sniženu stopu.

Estonija primjenjuje sniženu stopu od 9% na farrmaceutske proizvode, medicinsku

opremu, knjige, neke od novina, te usluge hotelskog smještaja.

Snižene stope od 10% i 14% se upotrebljavaju u Finskoj. Stopa od 10% se upotrebljava

na farmaceutske proizvode, transport putnika, knjige, neke od novina, ulaznice za

kulturne događaje i zabavne parkove, TV prava, kupovinu autorskih naknada od strane

autorskih organizacija, usluge hotelskog smještaja, ulaznice za sportske događaje te

korištenje sportskih terena, popravak bicikala, odjevnih i sitnih kućanskih predmeta te

usluge frizera. Stopa od 14% se upotrebljava na prehrambene proizvode, neke od

poljoprivrednih proizvoda, te restorantske usluge.

U Francuskoj su u primjeni dvije snižene stope, od 5,5% i 7%. Stopa od 5,5% se

primjenjuje na neke od prehrambenih proizvoda, opskrbu vodom, medicinsku opremu,

knjige, ulaznice za određene kulturne događaje, usluge od pisaca, skladatelja,

- 27 -

umjetnika, te usluge skrbi u domu. Stopa od 7% se primjenjuje na neke od

prehrambenih proizvoda, farmaceutske proizvode, transport putnika, zabavne parkove

kulturne tematike, usluge TV emitiranja, javno stanovanje, renoviranje i popravak

stanova izgrađenih prije više od 2 godine, čišćenje prozora i privatnih kućanstava, neke

poljoprivredne proizvode, usluge hotelskog smještaja, restorantske usluge i posluživanje

pića (osim alkoholnih), te odvoz smeća i slične usluge.

Grčka primjenjuje dvije snižene stope. Stopa od 6,5% se primjenjuje na neke

farmaceutske proizvode, knjige, novine, ulaznice za kazališne predstave, te usluge

hotelskog smještaja. Stopa od 13% se primjenjuje na prehrambene proizvode, opskrbu

vodom od strane javnih vlasti, neke farmacutske proizvode, medicinsku opremu,

transport putnika, ulaznice za kulturne događaje (osim kazališnih predstava), ulaznice za

zabavne parkove, usluge TV emitiranja (osim javne televizije i radija, koji su izuzeti),

usluge od pisaca, skladatelja, umjetnika, javno stanovanje, renoviranje i popravak starih

privatnih stanova, poljoprivredne proizvode, ulaznice za sportske događaje, javno

stanovanje, usluge pokopa, groblja, krematorija i sličnih usluga, medicinske i

stomatološke usluge, odvoz smeća i slične usluge (ako usluge obavljaju javne vlasti,

onda su izuzete od oporezivanja), popravak bicikala, odjevnih i sitnih kućanskih

predmeta, te usluge skrbi u domu.

U Irskoj postoje dvije snižene stope. Stopa od 9% se primjenjuje na novine, ulaznice za

kulturne događaje, ulaznice za zabavne parkove, usluge hotelskog smještaja,

restorantske usluge (osim posluživanja svih vrsta pića), korištenje sportskih terena, te

frizerske usluge. Stopa od 13,5% se primjenjuje na neke prehrambene proizvode,

proizvodnju dječjih sjedalica za auto, javno stanovanje, renoviranje i popravak privatnih

stanova, čišćenje prozora i privatnih kućanstava, poljoprivredne proizvode, odvoz

smeća i slične usluge, te popravak bicikala, odjevnih i sitnih kućanskih predmeta.

Italija primjenjuje sniženu stopu od 10% na neke prehrambene proizvode, opskrbu

vodom, neke farmaceutske proizvode, transport putnika, ulaznice za kulturne događaje,

javno stanovanje (također se koristi supersnižena stopa), renoviranje i popravak

privatnih stanova, neke poljoprivredne proizvode, usluge hotelskog smještaja,

restorantske usluge, ulaznice za kulturne događaje (također se koristi standardna stopa),

- 28 -

javne usluge (koriste se supersnižena i standardna stopa), te na usluge odvoza smeća i

sličnih usluge.

U Latviji je u upotrebi snižena stopa od 12% na prehrambene proizvode za dojenčad,

farmaceutske proizvode, medicinsku opremu, transport putnika, knjige, novine, te na

usluge hotelskog smještaja.

Litva primjenjuje dvije snižene stope. Stopa od 5% se primjenjuje opskrbu lijekova i

medicinskih pomagala za osobe koje imaju pravo na potpunu ili djelomičnu naknadu

troškova stjecanja tih dobara u skladu sa Zakonom o zdravstvenom osiguranju do 31.

prosinca 2012. godine. Stopa od 9% se primjenjuje na knjige i publikacije koje ne izlaze

periodično.

Luksemburg primjenjuje sniženu stopu od 6% na čišćenje prozora i privatnih

kućanstava, te na popravak bicikala, odjevnih i sitnih kućanskih predmeta. Stopa od

12% se primjenjuje na gorivo, određene publikacije namijenjene oglašavanju, te za

administrativne poslove i poslove pohrane vrijednosnih papira.

U Mađarskoj su na snazi dvije snižene stope, od 5% i 18%. Stopa od 5% se

primjenjuje na farmaceutske proizvode za ljude, medicinsku opremu, knjige, te na

novine. Stopa od 18% se primjenjuje na mlijeko i mliječne proizvode (osim majčinog

mlijeka), aromatizirana mlijeka, proizvode koji sadrže brašno, žitarice, škrob ili mlijeko

i na restorantske usluge.

Na Malti postoje dvije snižene stope. Stopa od 5% se primjenjuje na medicinsku

opremu, knjige, novine, ulaznice za kulturne događaje, te na popravak bicikala,

odjevnih i sitnih kućanskih predmeta, a stopa od 7% se primjenjuje na usluge hotelskog

smještaja.

Nizozemska primjenjuje sniženu stopu od 6% na prehrambene proizvode, opskrbu

vodom, neke farmaceutske proizvode, medicinsku opremu (primjenjuje se još

standardna stopa), transport putnika (primjenjuju se još standardna stopa i izuzeće),

knjige, novine, ulaznice za kulturne događaje i zabavne parkove, usluge od pisaca,

skladatelja, umjetnika, bojanje i plastificiranje za popravke i renoviranje privatnih

stanova starijih više od 15 godina, poljoprivredne proizvode, usluge hotelskog

- 29 -

smještaja, posluživanje pića u restoranima (osim alkoholnih pića), ulaznice za sportske

događaje, korištenje sportskih terena, na popravak bicikala, odjevnih i sitnih kućanskih

predmeta, te frizerske usluge.

Njemačka primjenjuje sniženu stopu od 7% na neke prehrambene proizvode, opskrbu

vodom, medicinsku opremu, transport putnika (uz korištenje standardne stope), knjige,

novine, ulaznice za kulturne događaje (uz korištenje poreznog izuzeća), usluge od

pisaca, skladatelja, umjetnika, poljoprivredne proizvode, usluge hotelskog smještaja,

ulaznice za sportske događaje, javne usluge, te na medicinske i stomatološke usluge (uz

korištenje poreznog izuzeća).

Poljska primjenjuje snižene stope od 5% i 8%. Stopa od 5% se primjenjuje na neke

prehrambene proizvode, knjige (uz korištenje standardne stope), novine koje izlaze

periodično (uz korištenje standardne stope), neke poljoprivredne proizvode. Stopa od

8% se primjenjuje na neke prehrambene proizvode, opskrbu vodom, farmaceutske

proizvode, medicinsku opremu, proizvodnju dječjih sjedalica za auto, novine (uz

korištenje standardne stope), ulaznice za kulturne događaje i zabavne parkove, usluge

TV emitiranja (uz korištenje standardne stope), usluge od pisaca, skladatelja, umjetnika,

javno stanovanje, renoviranje i popravak privatnih kućanstava, neke poljoprivredne

proizvode, usluge hotelskog smještaja, posluživanje pića u restoranima (osim

alkoholnih), ulaznice za sportske događaje, korištenje sportskih terena, usluge pokopa,

groblja, krematorija i sličnih usluga, medicinske i stomatološke usluge, popravak

bicikala, odjevnih i sitnih kućanskih predmeta, te frizerske usluge.

U Portugalu se snižena stopa od 6% primjenjuje na neke prehrambene proizvode,

opskrbu vodom, neke farmaceutske proizvode, medicinsku opremu, proizvodnju dječjih

sjedalica za auto, prijevoz putnika, knjige, novine, TV prava, javno stanovanje (uz

primjenu izuzeća), renoviranje i popravak privatnih stanova, neke poljoprivredne

proizvode, usluge hotelskog smještaja, neke od javnih usluga, neke medicinske i

stomatološke usluge, usluge vezane uz odvoz smeća, čišćenje ulica, upravljanje

otpadom (deponiji) i sl., te na usluge javne skrbi u domu. Snižena stopa od 13% se

primjenjuje na neke prehrambene proizvode, na ulaznice za kulturne događaje (uz

primjenu izuzeća), te na neke poljoprivredne proizvode.

- 30 -

Rumunjska primjenjuje sniženu stopu od 5% samo na javno stanovanje. Snižena stopa

od 9% se primjenjuje na farmaceutske proizvode, opskrbu svih ortopedskih proizvoda i

proteza, osim zubnih proteza, knjige, novine, ulaznice za kulturne događaje i zabavne

parkove, te na usluge hotelskog smještaja.

Slovačka primjenjuje sniženu stopu od 10% na neke prehrambene proizvode,

farmaceutske proizvode, medicinsku opremu, te na knjige.

Slovenija primjenjuje sniženu stopu od 8,5% na prehrambene proizvode, opskrbu

vodom, farmaceutske proizvode, medicinsku opremu, prijevoz putnika, knjige, novine,

ulaznice za kulturne događaje i zabavne parkove, usluge od pisaca, skladatelja,

umjetnika, javno stanovanje, renoviranje i popravak privatnih stanova, čišćenje prozora

i privatnih kućanstava, poljoprivredne proizvode, usluge hotelskog smještaja, usluge

pripremanja hrane u ugostiteljskim objektima, ulaznice za sportske događaje, korištenje

sportskih terena, usluge pokopa, groblja, krematorija i sličnih usluga, usluge vezane uz

odvoz smeća, čišćenje ulica, upravljanje otpadom (deponiji) i sl., popravak bicikala,

odjevnih i sitnih kućanskih predmeta, usluge skrbi u domu, te frizerske usluge. U planu

javnih vlasti za 2014. godinu je povećanje snižene stope na 9,5%.

Španjolska primjenjuje sniženu stopu od 10% na neke prehrambene proizvode, opskrbu

vodom, medicinsku opremu, prijevoz putnika, usluge od pisaca, skladatelja, umjetnika,

zidarske radove za popravak stambenih objekata, poljoprivredne proizvode, usluge

hotelskog smještaja, restorantske usluge, ulaznice za sportske događaje, javne usluge,

medicinske i stomatološke usluge (uz korištenje poreznog izuzeća), usluge vezane uz

odvoz smeća, čišćenje ulica, upravljanje otpadom (deponiji) i sl., te frizerske usluge.

Švedska primjenjuje snižene stope od 6% i 12%. Stopa od 6% se primjenjuje na

prijevoz putnika, knjige, dobra koja pomažu gluhonijemim i slijepim osobama u

dobivanju informacija, novine, ulaznice za kulturne događaje, usluge od pisaca,

skladatelja, umjetnika, te na ulaznice za sportske događaje i korištenje sportskih terena

(uz primjenu poreznog izuzeća). Stopa od 12% se primjenjuje na neke prehrambene

proizvode, usluge hotelskog smještaja, te restorantske usluge.

- 31 -

Ujedinjeno Kraljevstvo primjenjuje sniženu stopu od 5% na proizvodnju dječjih

sjedalica za automobile, javno stanovanje, te na području otoka Mana za usluge

renoviranja i popravaka privatnih stanova.

3.5.3. Parking stopa

Parking stope se odnose na dobra i usluge izvan Aneksa III, za koje su neke države

članice primjenjivale sniženu, supersniženu ili nultu stopu poreza na dodanu vrijednost

prije 1. siječnja 1991. godine. Stopa mora iznositi minimalno 12%. Tim zemljama je

dozvoljeno zadržavanje parking stope u tzv. „prijelaznom“ razdoblju, koje nije točno

definirano. Zbog toga se slobodno može reći, da su te zemlje u usporedbi s drugima u

privilegiranom položaju (Šimović, 2007).

Pošto bi dobra i usluge koje nisu sadržane u Aneksu III trebale biti oporezovane

standardnom stopom, a niti nije točno definirano koja dobra i usluge spadaju u

kategoriju koja bi mogla biti oporezovana parking stopom, smatra se da bi uvođenje te

stope imalo negativan učinak na proračun, posebno u bivšim tranzicijskim zemljama, a

sada punopravnim članicama i budućim članicama Europske unije koje se ionako

suočavaju s proračunskim deficitom. U tim uvjetima, uz ostale čimbenike koji imaju

ulogu punjenja državnog proračuna, još bi teže bilo provesti fiskalnu konsolidaciju koja

je posebno značajna u uvjetima svjetske gospodarske krize. Samim time bi na području

Europske unije bilo olakšano harmonizirati porezne sustave članica.

Parking stopu na području Europske unije primjenjuju stare zemlje članice, a to su

Austrija, Belgija, Irska, Luksemburg, i Portugal (European Commission, 2013).

U Austriji se primjenjuje na vina proizvedena na obiteljskim poljoprivrednim

gospodarstvima, a iznosi 12%.

U Belgiji parking stopa iznosi 12%, a primjenjuje se za određene energetske proizvode

(ugljen i kruta goriva dobivena iz ugljena, lignit i aglomerirani lignit, koks i polukoks

- 32 -

od kamenog uglja, lignita i treseta, i naftni koks koji se koristi za gorivo), te za određene

gume i zračnice.

Irska primjenjuje parking stopu od 13,5% na slijedeće proizvode i usluge:

1. energiju za grijanje i svijetla,

2. pokretnine koje se koriste u izgradnji i održavanju nepokretne imovine,

3. nabave nekretnina,

4. rutinske usluge čišćenja nekretnina,

5. popravak i održavanje pokretne imovine,

6. usluge koje se odnose na brigu o ljudskom tijelu,

7. specifične turističke usluge,

8. fotografske usluge,

9. usluge koje pružaju jahači,

10. umjetnine i antikvitete,

11. kratkoročni najam (manje od 5 tjedana) motornih vozila dizajniranih za transport

osoba cestom, brodova i druga plovila za prijevoz putnika do 15 bruto tona,

sportsko-rekreacijska plovila, te kampera, prikolica, i šatora,

12. auto-škole,

13. usluge veterinarskih kirurga.

U Luksemburgu se primjenjuje stopa od 12% na slijedeće proizvode i usluge:

1. određena vina

2. čvrsta mineralna goriva, mineralna ulja i drvo namijenjeno korištenju za gorivo,

s izuzetkom drva za grijanje,

3. strojeve za pranje i čišćenje,

4. tiskane reklamne materijale, komercijalne i slične kataloge, turističke

publikacije,

5. toplinske i klima uređaje,

6. čuvanje i upravljanje vrijednosnim papirima,

7. administrativne poslove s kreditima i kreditnim jamstvima od strane osoba koje

nisu odobrile kredit.

- 33 -

Portugal primjenjuje parking stopu od 13% na sva vina, poljoprivredne alate, mobilne

silose, traktore, pumpe i druge strojeve namijenjene isključivo ili uglavnom za potrebe

poljoprivrede, stočarstva i šumarstva, te na lož ulje i dizel za poljoprivredu.

3.5.4. Nulta i supersnižena stopa

Kod nulte stope se prilikom isporuke proizvoda ne obračunava PDV, ali on se može

odbiti kao pretporez koji je sadržan u ulaznim računima dobavljača. To znači da se na

isporuku zaračunava porez po stopi od 0%, a potrošač koji se nalazi u sustavu PDV-a

ima pravo na odbitak pretporeza. Zbog tog razloga, nulta stopa je za potrošače

povoljnija od poreznog izuzeća, dok je za državni proračun obratno.

Problem koji se javlja kod nulte stope je što se narušava načelo neutralnosti jer se dobra

i usluge koje se oporezuju nultom stopom dovode u privilegirani položaj, a to može

narušiti funkcioniranje Zajedničkog tržišta.

Najčešće se primjenjuje za osnovne prehrambene namirnice, novine, lijekove i sl., te

uvijek za izvoz. Kod izvoza to znači da se izvozne isporuke i s izvozom izjednačene

isporuke u zemlji izvoza oporezuju nultom stopom, uz spomenuto pravo na odbitak

pretporeza, a u zemlji uvoza se oporezuju važećom stopom u toj zemlji. Na taj se način

uvozni i domaći proizvodi isto oporezuju, te se ostvaruje načelo zemlje odredišta.

Nulta stopa nije u skladu s pravnom stečevinom EU te bi se prema važećoj Direktivi

2006/112/EZ trebala koristiti samo pri izvozu dobara i usluga, ali nulta stopa se u nekim

zemljama (Belgija, Danska, Irska, Italija, Finska, Švedska i Ujedinjeno Kraljevstvo) u

kojima je bila u upotrebi prije 1. siječnja 1991. godine primjenjuje i za isporuke unutar

zemlje. Navedene stare zemlje članice imaju povlasticu korištenja nulte porezne stope u

neodređenom vremenskom razdoblju (tj. „do uspostave konačnog sustava PDV-a“).

Pravila EU za primjenu nulte stope su prilično stroga, kako za proizvode i usluge koje

bi se oporezovale tom stopom, tako i za vremensko razdoblje u kojem bi se tako

- 34 -

oporezovale, a to je vidljivo i po primjeru novih članica (Cipra, Malte i Poljske). Naime,

Cipar i Poljska su koristili nultu stopu u prijelaznom razdoblju, a Malta je jedini

izuzetak od novih članica kojoj je i trenutno dozvoljeno korištenje nulte stope vjerojatno

zbog svog specifičnog geografskog položaja i činjenice da ne primjenjuje geografsku

stopu. Cipar je svoje pravo na nultu stopu na isporuke određene vrste hrane i pića te na

isporuke farmaceutskih proizvoda, lijekova i cjepiva smio primjenjivati do 31. prosinca

2007. godine, ali je zatražio odgodu do 31. prosinca 2009. godine. Poljska je nultu stopu

na isporuke određenih knjiga i specijalističke periodike smjela zadržati do 31. prosinca

2007. godine, ali je također zatražila odgodu do 31. prosinca 2010. godine (Kesner-

Škreb i Medak Fell, 2008).

Zemlje koje upotrebljavaju nultu stopu na području Europske unije su Belgija, Danska,

Irska, Italija, Malta, Finska, Švedska i Ujedinjeno Kraljevstvo (European Commission,

2013).

Belgija upotrebljava nultu stopu na zalihe dnevnih i tjednih novina koje pružaju

općenite informacije, zalihe određenih upotrebljenih materijala i nusproizvoda.

U Danskoj se upotrebljava na novine koje izlaze više od jedan put mjesečno.

U Finskoj se upotrebljava na usluge za tisak, pružene za učlanjenje u neprofitne

organizacije.

Irska upotrebljava nultu stopu na slijedeće proizvode i usluge: potrošni materijal za

knjige i pamflete (isključujući novine, časopise, kataloge, dnevnike i sl., zalihe hrane i

pića namijenjenih ljudskoj prehrani (isključujući proizvode kao što su alkoholna pića,

sladoledi i bomboni), zalihe sjemenki, biljke, drveće i ostalo što se koristi za

proizvodnju hrane, zalihe pojedinih gnojiva u pakovanjima ne manjim od 10 kilograma,

zalihe lijekova za ljudsku potrošnju, kao i za životinjsku (osim lijekova za kućne

ljubimce), pojedine proizvode za žensku higijenu, zalihe medicinske opreme, kao što su

invalidska kolica, štake, ortopedski aparati i drugi umjetni dijelovi tijela (bez umjetnih

zubi), zalihe odjevnih predmeta i obuće za djecu od prosječne dobi od deset godina

(isključujući odjeću od krzna ili kože, te odjevne predmete i obuću na kojima nije točno

naznačeno za koju dob je namijenjeno), zalihe voštanih svijeća (obične, bijele i bez

ukrasa), te određene usluge koje odredi Komisija Irish Lights.

- 35 -

Italija upotrebljava nultu stopu na zalihe zemlje, pod uvjetom da zalihe nisu

namijenjene za građevinsko zemljište.

Malta upotrebljava nultu stopu na slijedeće proizvode i usluge: zalihe hrane za ljudsku

potrošnju, osim zaliha prethodno skuhanih jela i određenih obrađenih proizvoda, kao što

su sladoled, čokolade, proizvedena pića ili pića koja podliježu plaćanju trošarina, te

hrane za kućne ljubimce, zalihe sjemena i drugih sredstava za razmnožavanje biljaka,

zalihe živih životinja koje se koriste za proizvodnju hrane, ili za ljudsku potrošnju,

zalihe vode od strane javne vlasti, osim vode za poduzeća, destilirane ili mineralne

vode, pribor za farmaceutske proizvode, propisane lijekove, zalihe robe u povezane sa s

pružanjem njege ili medicinske ili kirurške opreme u bolnicama ili službeno odobrenim

institucijama, odnosno za skrb u ustanovama koje spadaju u propisane uvjete.

U Švedskoj se upotrebljava na usluge u vezi s proizvodnjom (u osnovi tiskarske usluge)

vezane za članstvo u časopisima izdanih od strane neprofitnih organizacija, uključujući i

usluge vezane za takvu proizvodnju, kao što su usluge distribucije, lijekova dobivenih

na recept ili prodanih bolnicama ili koje se uvoze na recept ili prodaju bolnicama.

Ujendinjeno Kraljevstvo upotrebljava nultu stopu na slijedeće proizvode i usluge:

zalihe knjiga, novina, časopisa, notnih zapisa, karata itd., zalihe hrane za ljudsku i

životinjsku prehranu, osim zaliha skuhanih jela i nekih prerađenih proizvoda poput

sladoleda, čokolade, industrijski proizvedenenih pića i napitaka koji podliježu plaćanju

trošarina i namirnica za ljubimce, zalihe sjemena i drugih sredstava za razmnožavanje

biljaka, zalihe živih životinja koje se koriste za proizvodnju hrane, ili za ljudsku

potrošnju, zalihe vode od strane javne vlasti, osim vode za poduzeća, destilirane ili

mineralne vode, pribor za farmaceutske proizvode, propisane lijekove, zalihe robe

humanitarnih organizacija doniranih s ciljem da se prodaju, zalihe magnetskih traka i

kaseta, itd. na Nacionalnom institutu za slijepe osobe, zalihe radio prijemnika za slijepe

osobe kod humanitarnih organizacija, kanalizacijske usluge, prijevoz putnika svakim

vozilom, brodom ili zrakoplovom koji prevozi najmanje 12 putnika, prijevoz putnika ili

robe iz ili na mjesto izvan Ujedinjenog kraljevstva, zalihe određenih prikolica i brodova

namijenjenih ljudskom stanovanju, zalihe čizmi i kaciga za industrijsku uporabu, zalihe

motociklističkih i biciklističkih kaciga i na tiskanje novčanica.

- 36 -

Supersnižene stope se upotrebljavaju u zemljama u kojima su bile u upotrebi do 1990.

godine. Stope iznose između 0% i 5%.

Zemlje koje upotrebljavaju supersniženu stopu su Francuska, Irska, Italija, Luksemburg

i Španjolska. To su sve stare zemlje članice (European Commission, 2013).

U Francuskoj supersnižena stopa iznosi 2,1% i upotrebljava se za farmaceutske

proizvode, novine koje izlaze svakodnevno i periodično, te na televizijska prava.

Irska upotrebljava supersniženu stopu, koja iznosi 4,8% na prehrambene proizvode.

U Italiji supersnižena stopa iznosi 4%, a upotrebljava se za prehrambene proizvode,

knjige, kazete i ostale magnetske medije za slijepe osobe, novine koje izlaze

svakodnevno i periodično, televizijska prava, izgradnju novih zgrada i konstrukcijske

radove na novim zgradama, medicinsku opremu, javne usluge ta na pesticide i prirodna

i umjetna gnojiva.

Luksemburg upotrebljava supersniženu stopu od 3% na prehrambene proizvode,

određena pića: mineralne vode i limunade, odjeću i obuću za djecu, farmaceutske

proizvode, knjige i novine, restorantske i hotelske usluge, ulaznice za kulturne

događaje, korištenje sportskih prostora, obradu otpada i otpadnih voda, komunalne

pristojbe, prijevoz putnika, kuće namijenjene stanovanju, radove na stambenim

objektima izgrađenim prije više od 20 godina, nasljedstva, medicinsku opremu, opskrbu

vodom, sirovu vunu i poljoprivredne inpute.

Španjolska supersnižena stopa iznosi 4% i primjenjuje se na prehrambene proizvode,

farmaceutske proizvode, knjige (uključujući i one koje se mogu slobodno nadopuniti) i

novine, izgradnju i rekonstrukcijske radove na novim zgradama, te renoviranje i

popravke.

- 37 -

3.6. IZUZEĆA OD PDV-A

U svim državama u kojima je u primjeni porez na dodanu vrijednost, upotrebljavaju se

razna porezna izuzeća, koja su najčešće uvjetovana socijalno-političkim razlozima te

razlozima tehničke prirode. To su primjerice, poštanske usluge, obrazovne i zdravstvene

usluge, usluge financijskih institucija i slično (Jelčić, 2001).

Izuzeće znači da porezni obveznik plaća PDV na kupljene inpute, ali ga ne obračunava

na prodaju svojih proizvoda. Porezni obveznik ne može tako plaćen porez odbiti od

PDV-a na output, jer je taj output oslobođen plaćanja PDV-a.

Djelatnosti koje se mogu izuzimati iz sustava PDV-a bez obzira na to koja ih ustanova

ili društvo obavlja se dijele na djelatnosti od javnog interesa te na druga izuzeća.

Djelatnosti od javnog interesa obuhvaćaju javne poštanske usluge, bolničku i

medicinsku njegu, socijalnu skrb i socijalno osiguranje, zaštitu i izobrazbu djece i

mladeži, školsku ili sveučilišnu izobrazbu, usluge neprofitnih organizacija (političkih,

sindikalnih, vjerskih, filantropskih i sl.), određene sportske i kulturne usluge te

djelatnosti javnog radija i televizije. Druga izuzeća odnose se na niz različitih

transakcija, primjerice na transakcije osiguranja i reosiguranja, iznajmljivanje

nekretnina, odobravanje i ugovaranje kredita ili kreditnih jamstava, trgovanje i

upravljanje vrijednosnim papirima, te transakcije u vezi s novcem, depozitnim i tekućim

računima i ostalim sredstvima plaćanja (Kesner-Škreb i Medak Fell, 2008).

Pitanje koje se javlja kod izuzeća, jest treba li oporezivati usluge i isporuke dobara koje

obavljaju državna tijela i javna poduzeća (Šimović i Šimović, 2006).

Direktiva 2006/112/EZ dijeli oslobođenja na (Common system of value added tax

(VAT)):

1. izuzeća bez prava na odbitak u koje spadaju određene djelatnosti od općeg

interesa (kao što su bolnice i liječnička njega, robe i usluge povezane s dobrobiti

i socijalnom osiguranju na poslu, u školi i visokom obrazovanju i određene

kulturne usluge), određene transakcije, uključujući osiguranja, odobravanje

- 38 -

kredita, određene bankovne usluge, zalihe poštanskih maraka, igre na sreću i

određene zalihe nepokretne imovine,

2. kako bi se olakšala trgovina, određeni uvoz robe iz zemalja izvan EU je također

oslobođen. To uključuje robu uvezenu u putničkim prtljagama, robu uvezenu u

nekomercijalne svrhe te male pošiljke robe u nekomercijalne svrhe,

3. izuzeća s pravom na odbitak u koje spadaju isporuke dobara unutar EU,

uključujući nova prijevozna sredstva i proizvode koji podliježu plaćanju

trošarina koji su otpremljeni iz jedne zemlje u drugu EU, izvoz robe iz EU u

treće zemlje, određene transakcije koje se odnose na međunarodni prijevoz ili

koje se tretiraju kao izvoz te određene transakcije koje se odnose na

međunarodnu trgovinu, kao što su one koje se tiču carinskih i drugih skladišta.

U tablici broj 3 su prikazana porezna izuzeća, po zemljama članicama Europske unije.

Tablica 3: Porezna izuzeća po zemljama EU

Zemlja Izuzeća

Austrija

− građevinsko zemljište, − izgradnja novih zgrada (koristi se još i

standardna stopa od 20%), − određeni postupci sa zlatom

Belgija − građevinsko zemljište, − određeni postupci sa zlatom, − neke usluge pružene od odvjetnika

Cipar − određeni postupci sa zlatom, − građevinsko zemljište

Češka − usluge javnog radija i televizije, osim onih komercijalne naravi

Danska

− putničke agencije, − određeni postupci sa zlatom, − građevinsko zemljište, − izgradnja novih zgrada, − domaći transport

Estonija − određeni postupci sa zlatom

Finska − građevinsko zemljište, − izgradnja novih zgrada

Francuska − usluga prijevoza cestama (koristi se još i

snižena stopa od 7%), − određeni postupci sa zlatom

Grčka − građevinsko zemljište, − određeni postupci sa zlatom

Irska − određeni postupci sa zlatom, − domaći transport, − TV prava

Italija − domaći prijevoz željeznicom ili cestom (koristi

se još i snižena stopa od 10%), − određeni postupci sa zlatom

- 39 -

Latvija − određeni postupci sa zlatom, − građevinsko zemljište

Litva − određeni postupci sa zlatom

Luksemburg

− TV prava, − određeni postupci sa zlatom, − građevinsko zemljište, − izgradnja novih zgrada

Mađarska − određeni postupci sa zlatom

Malta

− određeni postupci sa zlatom, − građevinsko zemljište, − izgradnja novih zgrada, − javno stanovanje

Nizozemska − putničke agencije, − TV prava

Njemačka − građevinsko zemljište, − izgradnja novih zgrada, − određeni postupci sa zlatom

Poljska

− određeni postupci sa zlatom (koristi se još i standardna stopa od 23%),

− građevinsko zemljište, − izgradnja novih zgrada, − javno stanovanje (koristi se još i snižena stopa

od 6%)

Rumunjska − određeni postupci sa zlatom, − usluge javnog radija i televizije, osim onih

komercijalne naravi

Slovačka

− određeni postupci sa zlatom, − usluge javnog radija i televizije, osim onih

komercijalne naravi, − građevinsko zemljište ako se isporučuje s

građevinom koja je oslobođena PDV-a, − TV prava (koristi se još i standardna stopa od

20%), − usluge javnog radija i televizije (koristi se još i

standardna stopa od 20%)

Slovenija − određeni postupci sa zlatom, − usluge javnog radija i televizije, osim onih

komercijalne naravi Španjolska − određeni postupci sa zlatom

Švedska

− javno stanovanje (koristi se još i standardna stopa od 25%),

− građevinsko zemljište, − izgradnja novih zgrada, − određeni postupci sa zlatom, − TV prava

Ujedinjeno Kraljevstvo − građevinsko zemljište (koristi se još i

standardna stopa od 20%), − TV prava

Izvor: European Commission, 2013 (obrada autora)

U promatranim zemljama najčešće su porezno izuzeti građevinsko zemljište, određeni

postupci sa zlatom, te usluge javnog radija i televizije, ukoliko nemaju komercijalnu

svrhu. Najviše porezno izuzetih isporuka dobara i usluga je prisutno na području

Danske, Švedske i Poljske, ukupno 5 po pojedinoj zemlji. Zatim slijede Luksemburg,

Malta i Poljska s četiri porezna izuzeća. Najmanje poreznih izuzeća postoji u Češkoj,

- 40 -

gdje su porezno izuzete samo usluge javnog radija i televizije, osim onih komercijalne

naravi.

3.7.BUDUĆNOST PDV-A

Vezano za PDV u budućnosti, Europska komisija je donijela nekoliko Direktiva, u

svrhu povećanja poreznih prihoda i povećanja transparentnosti.

Proces reforme koji je opisan u Zelenoj knjizi naglašava jednostavnost, efikasnost i

neutralnost, te sprječavanje porezne evazije. Jednostavnost se tiče postavljanja jasnih i

jednostavnijih pravila, prilagođenih suvremenim poslovnim modelima. To će potaknuti

veću prekograničnu trgovinu, te olakšati poslovanje i administraciju. Efikasnost i

neutralnost naglašava prednosti uvođenja šire porezne osnovice i što veće

primjenjivanje standardne porezne stope, a ujedno i ograničavanje korištenja sniženih

stopa. Još jedna ideja o budućnosti stopa PDV-a je potpuno ukinuće primjene nulte

stope, a korištenje dvije snižene stope s time da bi se njima oporezivao veći broj dobara

i usluga na koje se primjenjuje standardna stopa. Postoji još jedno razmatranje, a to je

da se porezni prihodi mogu povećati ukoliko se snizi standardna stopa, a potpuno ukinu

nulta i snižena stopa. To će rezultirati povećanjem poreznih prihoda. Sprječavanje

porezne evazije će se postići korištenjem suvremenijih metoda prikupljanja i praćenja

PDV-a, a na tom području je nužna brža razmjena informacija između nacionalnih

poreznih uprava. Europska komisija poduzima velike napore kako bi uspostavila

suradnju s trećim zemljama, u cilju sprječavanja porezne evazije, jer prema izrađenim

studijama zaključeno je da gubitak poreznih prihoda od PDV-a iznosi oko 12%

godišnje. U prvoj polovici 2014. godine Komisija će iznijeti novi prijedlog Zakona o

oporezivanju trgovinske razmjene (European Commission, 2011).

Istovremeno, korištenjem sniženih stopa za određena područja (kulturno, ekološko

područje i područje zdravstva) bi se pružile izjednačenije prilike svim građanima za

- 41 -

pristup obrazovnim i kulturnim sadržajima, te bi se poticale eko-inovacije, dok bi se

ukinule snižene stope na robe i usluge koje su štetne za okoliš, zdravlje i dobrobit

stanovništva. Zbog stajališta da lokalno pružene usluge ne narušavaju funkcioniranje

Zajedničko tržišta razmatra se uvođenje sniženih stopa na slijedeće usluge:

1. isporuku, izgradnju, obnovu i preuređenje stanova koji se obavljaju u okviru

socijalne politike,

2. isporuke dobara i usluga koje su upravilu namijenjene poljoprivrednoj

proizvodnji, ali bez kapitalnih dobara kao što su strojevi i zgrade,

3. renoviranje i popravak privatnih stanova, bez materijala koji čine značajan dio

vrijednosti isporučene usluge,

4. čišćenje prozora i čišćenje privatnih kuća,

5. restorane i ugostiteljske usluge, s time da je moguće isključiti isporuku

(alkoholnih i/ili bezalkohonih pića),

6. manje popravke bicikala, obuće i proizvode od kože, odjeće i posteljine

(uključujući popravke i prekrajanja),

7. usluge skrbi u tuzemstvu, kao što je pomoć u kući i skrb za mlade, starije ili

bolesne i invalidne osobe,

8. frizerske usluge.

Trenutno korištenje sniženih stopa i standardne stope, od strane određenih zemalja, ne

narušava Zajedničko tržište zbog toga jer postoje različiti korektivni mehanizmi za

ispravljanje (primjerice kod prodaje na daljinu, te kod prodaje novih vozila). Problem

kod tih prekograničnih transakcija je stvaranje troškova kod ispunjavanja porezne

prijave, a posebno je problem kad tvrtka postane obveznik plaćanja PDV-a u zemlji

članici gdje nema sjedište. Zbog toga je nužno razviti online bazu kako bi se to

ispravilo.

U budućnosti se također očekuje porast stopa PDV-a jer je očigledno da države zbog

lakšeg punjenja proračuna imaju naviku dizanja stope indirektnih poreza, nego direktnih

poreza, jer je potrošnja stabilniji izvor prihoda nego primjerice porez na dobit ili porez

na dohodak (European Commission, 2010).

- 42 -

Trenutno se teži potpunom ukidanju nulte stope, ali prije potpunog ukidanja je

potrebno naći rješenje za vjerojatno povećanje cijena proizvoda i usluga koji su tako

oporezovani. Tendencija Europske unije je oporezivati porezom na dodanu vrijednost

što veći broj proizvoda, smanjiti korištenje poreznih izuzeća, izbjegavati korištenje nulte

stope, primjenjivati što manji broj stopa (po mogućnosti samo jednu – standardnu). To

će utjecati na povećanje prihoda državnih proračuna, a samim time i proračuna

Europske unije. Neki analitičari čak idu toliko daleko da predlažu korištenje iste

porezne stope u svim državama članicama. Taj prijedlog nailazi na otpor jer se smatra

da bi uvođenje jedinstvene stope i eliminiranje izuzeća bio politički suicid, te da bi

učinak povećanja troškova na dobra koja se izuzimaju iz jedinstvene stope nadvladao

korist jednostavnosti obračuna PDV-a (Gulin, 2011).

Za poreznu harmonizaciju je izuzetno bitno uskladiti stope PDV-a kako u

međunarodnoj trgovini ne bi došlo do iskrivljavanja, tj. kako viša/niža porezna stopa ne

bi utjecala na potrošačeve odluke o kupnji. Posljednjih godina je izvjesno sve više

izjednačavanje standardne stope u svim zemljama, a to bi bilo idealno rješenje za

poboljšanje ekonomske efikasnosti.

- 43 -

4. POREZ NA DODANU VRIJEDNOST NA PODRUČJU REPUBLIKE

HRVATSKE I ZEMALJA REGIJE

U četvrtom poglavlju postoji šest tematskih jedinica. Prva nosi naslov, Razvoj PDV-a

na području RH, te njegov značaj. U njoj je objašnjeno kako se porez na dodanu

vrijednost razvijao u svom pravom obliku, te postojanje njegovog prethodnika, općeg

poreza na promet. Također je objašnjen njegov veliki značaj i utjecaj na punjenje

državnog proračuna. U drugoj tematskoj jedinici, naziva Oporeziva dobra i usluge,

porezna osnovica na području RH navedeno je što se oporezuje PDV-om na području

RH, te što je uključeno u poreznu osnovicu. Obveznici plaćanja PDV-a je naslov treće

tematske jedinice, u kojoj je navedeno koji sve obveznici podliježu zakonskim

propisima plaćanja PDV-a na području RH. U tematskoj jedinici, Stope PDV-a na

području RH navedene su stope koje postoje, te za koja dobra i usluge se koriste. U

tematskoj jedinici, Budućnost PDV-a na području RH je navedeno koje promjene će

se dogoditi punopravnim članstvom Republike Hrvatske u EU, 01.07.2013. godine. U

posljednjoj tematskoj jedinici, naziva Stope PDV-a u zemljama regije (Albanija, BiH,

Kosovo, Makedonija, Crna Gora, Srbija) je dan pregled stopa PDV-a po zemljama

regije.

4.1. RAZVOJ PDV-A NA PODRUČJU RH, TE NJEGOV ZNAČAJ

Porez na dodanu vrijednost u Republici Hrvatskoj je pravno reguliran Zakonima o

porezu na dodanu vrijednost br. 47/95, 106/96, 164/98, 105/99, 54/00, 73/00, 48/04,

82/04, 90/05, 76/07, 87/09, 94/09, 22/12, 136/12, Pravilnicima o porezu na dodanu

vrijednost br. 149/09, 89/11, 29/12, 64/12, 146/12, Okvirnim sporazumom Europske

komisije i Vlade Republike Hrvatske u svezi sudjelovanja Republike Hrvatske u

programima pomoći Europske zajednice, NN – Međunarodni ugovori 8/02, 11/02, te

Okvirnim sporazumom između Vlade Republike Hrvatske i Komisije Europskih

- 44 -

zajednica o pravilima za suradnju u svezi financijske pomoći Europske zajednice

Republici Hrvatskoj u provedbi pomoći u okviru instrumenta pretpristupne pomoći

(IPA), NN – Međunarodni ugovori 10/07.

Prije nego što se opiše trenutno stanje u RH, što se tiče poreza na dodanu vrijednost,

nešto će biti rečeno o samim počecima i uvođenju prethodnika PDV-a, poreza na

promet. Osnivanjem Republike Hrvatske najznačajniji fiskalni instrument je bio porez

na promet. Bio je upotrebljavan kao instrument reguliranja ponude i potražnje za

određenim proizvodima. Prvi Zakon o porezu na promet proizvoda i usluga je donesen

u lipnju 1991. godine, koji je u tijeku iste godine izmijenjen i nadopunjen. Još jednom je

izmijenjen 1993. godine, te 1994. godine. Opća stopa poreza na promet za proizvode

iznosila je 20%, a snižene stope su iznosile 5%, 10% i 15%. Zakon o porezu na promet

proizvoda i usluga iz 1994. godine, s određenim izmjenama i dopunama bio je u

primjeni do 1. siječnja 1998. godine, odnosno do uvođenja poreza na dodanu vrijednost

(Jelčić i Bejaković, 2012).

Osnovna zamjerka poreza na dodanu vrijednost, koji se tada primjenjivao u Hrvatskoj

(od 1998. godine) je postojanje jedne stope (iznosila je 22%), koja je imala regresivni

učinak. Kako bi se to ispravilo, od 1. studenog 1999. godine, počinje se primjenjivati

stopa od 0%, i to za sve vrste kruha, mlijeko i mliječne proizvode, knjige stručnog,

znanstvenog, umjetničkog, kulturnog i obrazovnog sadržaja te udžbenike, lijekove

određene Odlukom o utvrđivanju liste lijekova Hrvatskog zavoda za zdravstveno

osiguranje te za proizvode koje se kirurškim putem ugrađuju u ljudsko tijelo i određene

druge medicinske proizvode za nadomještanje tjelesnog oštećenja ili nedostataka. 1.

rujna 2000. godine na tu listu ulaze i knjige koje su objavljene na CD-ROM-u,

videokasetama i audio-kasetama te na znanstvene časopise, a nulta stopa je od polovice

studenog 2000. godine vrijedila i za javno prikazivanje filmova, te za određene

turističke usluge za inozemne goste u organiziranom boravku koje se plaćaju doznakam

iz inozemstva od 1. siječnja 2001. godine. 2006. godine je uvedena snižena stopa za

turizam (10%) čime se nastojalo pomoći turističkom sektoru da postane solventniji jer

su porezni obveznici morali platiti poreznu obvezu državi, iako je još nisu naplatili od

kupca. 2007. godine uvodi se još jedna snižena stopa, i to za novine i časopise koji

izlaze dnevno ili periodično, ali to se ne odnosi na one koji u cijelosti ili uglavnom

- 45 -

sadrže oglase. 2009. godine je standardna stopa od 22% povećana na 23%, zbog

smanjenja proračunskih prihoda. 2010. godine su uvedene brojne promjene, s

institucionalnog se prešlo na funkcionalno načelo, ukinuto je oslobođenje od PDV-a za

inozemne novčane donacije za dobra koja se uvoze ili za nabave u tuzemstvu, ograničio

se odbitak pretporeza za osobna prijevozna sredstva i reprezentaciju, uveo se posebni

postupak oporezivanja marže i povrat poreza inozemnim poduzetnicima za isporuke

dobara i usluga.

Porez na dodanu vrijednost je vrlo značajan proračunski prihod u svim državama EU,

ali i svijeta u kojima se upotrebljava, a to je slučaj i u Republici Hrvatskoj. PDV je

financijski najizdašnija stavka našeg poreznog sustava, a to jasno prikazuje tablica broj

4.

Tablica 4: Ukupni porezni prihodi i prihodi od PDV-a u državnom proračunu u

razdoblju od 2002. godine do 2012. godine uključujući prvo tromjesečje 2013. godine

(u mlrd. kn)

Godine

Državni proračun Postotak u ukupnim poreznim prihodima

(%)

Indeks prihoda od poreza na dodanu

vrijednost Ukupni porezni prihodi

(kn)

Prihodi od PDV-a

(kn)

2002. 42,8 25,9 60,51 /

2003. 45,2 28,1 62,17 108,49

2004. 47,1 29,8 63,27 106,05

2005. 50,6 32,2 63,64 108,05

2006. 58,4 34,9 59,76 108,39

2007. 64,2 37,7 58,72 108,02

2008. 69,5 41,3 59,42 109,55

2009. 63,6 37 58,18 89,59

2010. 62,8 37,6 59,87 101,62

2011. 61,4 37,7 61,40 100,27

2012. 64,6 40,6 62,85 107,69 I.-III. mj.

2013. 24,9 9,4 37,75 /

Izvor: Ministarstvo financija, 2013 (obrada autora)

- 46 -

Iz tablice je jasno vidljivo da u svim promatranim godinama prihodi od poreza na

dodanu vrijednost iznose više od polovice ukupnih poreznih prihoda. Prosječno iznose

60,89%, isključujući prvo tromjesečje 2013. godine. Najviše su iznosili u 2005. godini

(63,64%), a najmanje u 2009. godini (58,18%) zbog čega je i kasnije porezna stopa

povećana. U apsolutnom iznosu su najviše iznosili 2008. godine (41,3 milijarde kuna), a

najmanje 2002. godine (25,9 milijardi kuna). Vidljiv je i rast prihoda od poreza na

dodanu vrijednost u svim godinama, osim u 2009. godini kada pad iznosi 10,41

postotnih poena. Najveći rast je zabilježen u 2008. godini, kada iznosi 9,55 postotnih

poena. Ukupni prihodi od PDV-a u promatranim godinama su porasli za 14,6 milijardi

kuna, ili za 56%. Ukoliko se u tekućoj godini nastavi prikupljanje poreznih prihoda

istom dinamikom kao i u prvom tromjesečju, lako je moguće da će iznositi više nego

prijašnjih godina. To se događa zbog ukidanja nulte stope, uvođenja dvije snižene stope,

a i zbog fiskalizacije zbog čega dolazi do smanjivanja porezne evazije.

4.2. OPOREZIVA DOBRA I USLUGE, POREZNA OSNOVICA NA PODRUČJU

RH

U tablici broj 5 prikazani su predmeti koji se oporezuju na području Republike

Hrvatske, s pripadajućim poreznim osnovicama.

Tablica 5: Predmeti koji se oporezuju na području Republike Hrvatske, s pripadajućim

poreznim osnovicama

Redni broj Predmet oporezivanja Porezna osnovica

1.

Isporuke svih vrsta dobara i sve obavljene

usluge u tuzemstvu uz naknadu, a što ih

poduzetnik izvrši baveći se svojom

gospodarskom ili drugom djelatnosti

naknada za isporučena

dobra ili obavljene usluge

2. Isporuke svih vrsta dobara i sve usluge što tržišna vrijednost u

- 47 -

se obavljaju na osnovi zakonskih odredbi ili

odluka državnih tijela

trenutku isporuke dobara

ili obavljene usluge

3. Razmjena

vrijednost dobara ili

usluga što su predmet

razmjene

4.

-Prijenos gospodarske cjeline ili pogona u cijelosti,

-Otuđenje poduzeća ili dijela poduzeća koji čini gospodarsku cjelinu

pojedinačna naknada za

svaki preneseni predmet, s

time da zbroj svih tih

pojedinačnih naknada čini

ukupnu naknadu za tu

gospodarsku cjelinu ili

pogon umanjenu za

vrijednost nekretnina

5. Prijenos vlasničkog prava nad založnicom

cijena založnice uvećana

za razliku do tržišne

vrijednosti založenog

dobra

6.

Korištenje dobara, što čine dio poduzetničke

imovine, od strane poreznog obveznika ili

njegovih zaposlenika u privatne ili druge

nepoduzetničke svrhe ako se PDV na ta

dobra mogao odbiti u cijelosti ili djelomično

tržišna vrijednost u

trenutku isporuke dobara

ili obavljene usluge

7.

Obavljanje usluga bez naknade od strane

poreznog obveznika ili njegovih

zaposlenika u privatne ili druge

nepoduzetničke svrhe

tržišna vrijednost u

trenutku isporuke dobara

ili obavljene usluge

8. Uvoz dobara u tuzemstvo

carinska vrijednost

utvrđena prema carinskim

propisima

- 48 -

9. Uvoz dobara što su prethodno bila izvezena

u inozemstvu radi oplemenjivanja

plaćena naknada za

oplemenjivanje, a ako

naknada nije plaćena tada

povećana vrijednost zbog

oplemenjivanja

10.

Isporuke rabljenih dobara, umjetničkih

djela, kolekcionarskih i antiknih predmeta

koje obavi preprodavatelj primjenjuje se

poseban postupak oporezivanja marže

marža koja je jednaka

razlici između prodajne i

nabavne cijene isporučenih

dobara umanjena za iznos

PDV-a koji je sadržan u

toj marži

Izvor: Porezna uprava, 2013 (obrada autora)

Osnovica poreza na dodanu vrijednost je naknada za isporučena dobra ili obavljene

usluge. Naknadom se smatra sve ono što primatelj dobara ili usluga treba dati ili platiti

za isporučena dobra i obavljene usluge, osim poreza na dodanu vrijednost. U poreznu

osnovicu ulazi i sve ono što neka druga osoba, a ne primatelj dobara ili usluga, treba

dati ili platiti poduzetniku za isporučena dobra ili obavljene usluge. U poreznu osnovicu

ne ulaze iznosi koje poduzetnik zaračuna, primi ili izda u ime i za račun druge osobe.

U poreznu osnovicu ne ulaze sniženja cijene i popusti što se kupcu odobre u trenutku

ispostavljanja računa.

Ako se porezna osnovica promijeni naknadno zbog različitih vrsta popusta ili

nemogućnosti naplate, tada poduzetnik koji je isporučio dobro ili obavio uslugu može

ispraviti (smanjiti) iznos poreza, tek nakon što poduzetnik kome su isporučena dobra ili

obavljene usluge ispravi (smanji) odbitak pretporeza i o tome pisano izvijesti

isporučitelja. Ako je porez na dodanu vrijednost obračunat i plaćen pri uvozu odbijen

kao pretporez, a naknadno je snižen ili nadoknađen, tada uvoznik mora za pripadni

iznos ispraviti odbitak pretporeza. Ispravak porezne osnovice obavlja se i u slučaju kada

se porezna osnovica promijeni na više. Ispravci se moraju obaviti u obračunskom

razdoblju u kojemu je promijenjena porezna osnovica.

- 49 -

Ako se prenosi pravo koje se odnosi na posjedovanje založnice, tada je porezna

osnovica cijena založnice uvećana za razliku do tržišne vrijednosti založenog dobra.

Pri razmjeni i drugim sličnim poslovima porezna osnovica je vrijednost dobara ili

usluga koje su predmet razmjene.

U slučajevima isporuke dobara i obavljanja usluga koje se obavljaju na osnovi

zakonskih odredbi ili odluka državnih tijela, te ako porezni obveznik ili njegovi

zaposlenici u privatne svrhe izuzimaju dobra koja čine dio poduzetničke imovine, ako

raspolažu njima bez naknade ili ih izuzimaju u druge nepoduzetničke svrhe, a za ta

dobra se u cijelosti ili djelomično mogao iskoristiti odbitak pretporeza, porezna

osnovica se utvrđuje prema tržišnoj vrijednosti u trenutku isporuke dobara ili obavljene

usluge. Isporukama dobara uz naknadu, u ovom slučaju, ne smatra se besplatno davanje

uzoraka u razumnim količinama kupcima ili budućim kupcima, i davanje poklona u

vrijednosti do 80,00 kuna u okviru obavljanja gospodarske djelatnosti, uz uvjet da se

daju povremeno i ne istim osobama. U usluge obavljene uz naknadu spada:

korištenje dobara koja čine dio poduzetničke imovine od strane poreznog obveznika ili

njegovih zaposlenika u privatne ili druge nepoduzetničke svrhe ako se porez na dodanu

vrijednost na ta dobra mogao u cijelosti ili djelomično odbiti, te obavljanje usluga bez

naknade od strane poreznog obveznika ili njegovih zaposlenika u privatne ili druge

nepoduzetničke svrhe. I u ovom slučaju, porezna osnovica se utvrđuje prema tržišnoj

vrijednosti u trenutku isporuke dobara ili obavljene usluge.

Ako se neka gospodarska cjelina ili pogon u cijelosti prenese, tada je osnovica

pojedinačna naknada za svaki preneseni predmet, s time da zbroj svih tih pojedinačnih

naknada čini ukupnu naknadu za tu gospodarsku cjelinu ili pogon umanjenu za

vrijednost nekretnina koje se oporezuju po posebnom propisu. Preuzeti se dugovi ne

odbijaju od osnovice. Ako obračunati porez na dodanu vrijednost pri stjecanju

gospodarske cjeline ili pogona stjecatelj u cijelosti može odbiti kao pretporez, tada se ne

plaća porez na dodanu vrijednost, a taj se prijenos smatra neoporezivim.

- 50 -

Poreznu osnovicu pri uvozu dobara u tuzemstvo, pri čemu se pod uvozom razumijeva i

unos i prijam i drugih oblika uvoza dobara čini carinska vrijednost utvrđena prema

carinskim propisima. Ako nisu uključeni u carinsku vrijednost, u poreznu osnovicu biti

će uključeni: carina, posebni porezi, pristojbe i slična davanja koja se plaćaju pri uvozu

dobara, osim poreza na dodanu vrijednost, te troškovi kao što su provizije, troškovi

pakiranja, prijevoza i osiguranja, nastali do prvog mjesta odredišta u tuzemstvu. Prvo

mjesto odredišta jest mjesto navedeno u otpremnom listu ili bilo kojoj drugoj ispravi na

temelju koje se dobra uvoze. Ako takvo mjesto u ispravi nije navedeno, prvim mjestom

odredišta smatra se mjesto prvog pretovara dobara u tuzemstvu.

Ako se neko dobro izveze u inozemstvo, i u inozemstvu se oplemeni, pa izvoznik ili

netko drugi to dobro opet uveze, tada se porezna osnovica, utvrđuje prema naknadi

plaćenoj za oplemenjivanje. Ako takva naknada nije plaćena, tada se porezna osnovica

utvrđuje prema vrijednosti uvećanoj zbog oplemenjivanja.

4.3. OBVEZNICI PLAĆANJA PDV-A NA PODRUČJU RH

U porezne obveznike na području Republike Hrvatske spadaju (Porezna uprava, 2013):

1. poduzetnici koji isporučuju dobra (primjerice novoizgrađene građevine,

proizvode, robu i sl.) ili obavljaju usluge u tuzemstvu uz naknadu baveći se

svojom gospodarskom ili drugom djelatnosti, a koje obavljaju na osnovi

zakonskih odredbi ili na osnovi odluka državnih tijela. U ovu kategoriju ne

spadaju poduzetnici čija ukupna vrijednost isporučenih dobara i obavljenih

usluga, nakon odbitka vrijednosti isporuka, nije bila veća od 230.000,00 kuna,

2. uvoznici koji uvoze dobra na teritorije Republike Hrvatske, osim slobodnih zona

utvrđenih posebnim zakonom. Uvoz u ovom slučaju razumijeva i unos i prijam i

drugih oblika uvoza dobara,

3. poduzetnici koji na području Republike Hrvatske nemaju sjedište, poslovnu

jedinicu, prebivalište ili uobičajeno boravište, a na teritoriju Republike Hrvatske,

- 51 -

na svim područjima, osim slobodnih zona utvrđenih zakonom, obavljaju

isporuke dobara i usluga baveći se svojom gospodarskom ili drugom djelatnosti,

a koje obavljaju na osnovi zakonskih odredbi ili na osnovi odluka državnih

tijela, osim usluga koje obave domaćem poduzetniku. U tom slučaju domaći

poduzetnik mora obračunati i prijavljeni porez na dodanu vrijednost za

obračunsko razdoblje platiti u rokovima koji su propisani za podnošenje prijave,

odnosno konačnog obračuna poreza,

4. izdavatelji računa koji na nekome računu iskažu porez na dodanu vrijednost,

iako za to nisu ovlašteni,

5. domaći poduzetnici kojima su uslugu obavili poduzetnici sa sjedištem u

inozemstvu. Porez se mora platiti u rokovima koji su propisani za podnošenje

prijave, odnosno konačnog obračuna poreza.

Svi poduzetnici koji u prethodnoj kalendarskoj godini ostvare godišnju vrijednost

isporuka dobara i obavljenih isporuka koje su oporezive PDV-om, u iznosu većem od

230.000,00 kn su obveznici poreza na dodanu vrijednost. To se odnosi na društva i

obrtnike „dobitaše“, samostalne djelatnosti obrta i slobodnih zanimanja – „dohodaši“,

građane, poduzetnike koji obavljaju isporuke oslobođene PDV-a ako su im isporuke

koje bi bile oporezive, u 2012. godini veće od 230.000,00 kn, te na poduzetnike koji na

području RH nemaju sjedište, poslovnu jedinicu, prebivalište ili uobičajeno boravište, a

u tuzemstvu obavljaju isporuke dobara ili usluga, osim „inozemnih usluga“ za koje je

domaći primatelj usluga obvezan obračunati i uplatiti PDV. Za izlazak iz sustava PDV-

a, temeljni kriterij je visina ostvarenog prometa, koja mora biti manja od 230.000,00 kn.

Porezni obveznik može prestati biti i poduzetnik koji je likvidirao djelatnost u tijeku

kalendarske godine (Markota, 2012).

Porezni obveznici su također tijela državne vlasti, tijela državne i lokalne samouprave i

uprave, političke stranke, sindikati i komore ako obavljaju gospodarsku ili drugu

djelatnost, a neoporezivanjem te djelatnosti došlo bi do stjecanja neopravdanih

povlastica. Tada Porezna uprava rješenjem utvrđuje da su porezni obveznici za tu

djelatnost.

- 52 -

Ako poduzetnik na području Republike Hrvatske nema sjedište, poslovnu jednicu,

prebivalište ili uobičajeno boravište, a u tuzemstvu obavlja isporuke dobara i usluga,

osim usluga za koje je domaći primatelj usluga obvezan obračunati i uplatiti porez, tada

mora imenovati poreznog zastupnika te ga oponumoćiti za zaprimanje pisama i

obavljanje svih poslova u vezi s utvrđivanjem i plaćanjem poreza. Imenovani porezni

zastupnik mora biti porezni obveznik sa sjedištem, odnosno prebivalištem, u tuzemstvu

koji je registriran kao obveznik poreza na dodanu vrijednost. Mora se obvezno prijaviti

Poreznoj upravi, te priložiti podatke o sebi i inozemnim poduzetnicima koje zastupa.

Nakon prijave Porezna uprava poreznom zastupniku izdaje odobrenje, pod uvjetom da

ispunjava uvjete za obavljanje poslova poreznog zastupnika. Porezna uprava ima pravo

uskratiti izdavanje odobrenja ili oduzeti izdano odobrenje ako je porezni zastupnik

kažnjen na temelju pravomoćnog rješenja za prekršaj, odnosno ako je dužnik poreza ili

drugih javnih davanja. Porezni zastupnik jamči za obvezu plaćanja poreza.

Porezni zastupnik ne može biti podružnica niti poslovna jedinica strane pravne osobe

(Markota, 2012: 45).

Inozemni poduzetnici, kao i poduzetnici registrirani u tuzemstvu, imaju pravo na povrat

PDV-a koji su im nakon 31. prosinca 2009. godine zaračunali porezni obveznici na

području Republike Hrvatske za isporuke pokretnih dobara i obavljene usluge (Jančiev i

suradnici, 2011).

Pravo na povrat poreza ostvaruje se pod uvjetom da u državi podrijetla podnositelja

zahtijeva tuzemni porezni obveznik također ima pravo na povrat poreza. Porezni

obveznik mora Poreznoj upravi predati zahtjev za povrat poreza najkasnije u roku od

šest mjeseci nakon završetka kalendarske godine na koju se zahtjev odnosi (Jančiev i

suraadnici, 2011: 45).

Porezna uprava RH nudi i elektroničku uslugu podnošenja porezne prijave putem

Interneta, naziva ePDV. Prednosti elektroničkog podnošenja porezne prijave su

sigurnost i brzina prijenosa podataka, ušteda vremena i troškova, te otklanjanje

pogrešaka (Porezna uprava, 2013).

- 53 -

4.4. STOPE PDV-A NA PODRUČJU RH

U Republici Hrvatskoj se primjenjuje standardna stopa, koja iznosi 25%. Ona se kreće u

europskim okvirima gdje su stope u rasponu od 15-25%, izuzev Mađarske, te dvije

snižene stope, od 5% i 10%. Nulta stopa se također primjenjuje, ali samo za izvoz.

Porez na dodanu vrijednost plaća se po sniženoj stopi od 5% na (Porezna uprava, 2013):

1. sve vrste kruha,

2. sve vrste mlijeka (kravlje, ovčje, kozje), koje se stavlja u promet pod istim

nazivom u tekućem stanju, svježe, pasterizirano, homogenizirano, kondenzirano

(osim kiselog mlijeka, jogurta, kefira, čokoladnog mlijeka i drugih mliječnih

proizvoda), nadomjestke za majčino mlijeko,

3. knjige stručnog, znanstvenog, umjetničkog, kulturnog i obrazovnog sadržaja,

udžbenike za pedagoški odgoj i obrazovanje, za osnovno, srednje i visoko

obrazovanje, otisnute na papiru ili na drugim nositeljima teksta uključivo i CD-

ROM, video kasetu i audiokasetu,

4. lijekove određene Odlukom o utvrđivanju Liste lijekova Hrvatskog zavoda za

zdravstveno osiguranje,

5. proizvode koji se kirurškim putem ugrađuju u ljudsko tijelo - implantati (srčani

zalisci, elektronski stimulatori, umjetni zglobovi, materijal za osteosintezu,

stentovi, interauterini ulošci i dr.), te ostale medicinske proizvode za

nadomještanje tjelesnog oštećenja ili nedostatka iz Pravilnika o ortopedskim i

drugim pomagalima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, osim zubnih

nadomjestaka iz usluge što ih obavljaju zubni tehničari u okviru svoje prakse te

zubnih nadomjestaka koje isporučuju zubni tehničari i stomatolozi,

6. znanstvene časopise,

7. usluge javnog prikazivanja filmova,

8. plovila za sport i razonodu koja se stavljaju u carinski postupak puštanja u

slobodan promet do 31. svibnja 2013., a koja su prethodno bila u postupku

privremenog uvoza.

- 54 -

Porez na dodanu vrijednost plaća se po stopi od 10% na (Porezna uprava, 2013):

1. usluge smještaja ili smještaja s doručkom, polupansiona ili punog pansiona u

svim vrstama komercijalnih ugostiteljskih objekata i usluge agencijske provizije

za naprijed navedene usluge,

2. usluge pripremanja hrane i obavljanje usluga prehrane u ugostiteljskim

objektima te pripremanje i usluživanje bezalkoholnih pića i napitaka, vina i piva

u tim objektima u skladu s posebnim propisima,

3. novine i časopise otisnute na papiru koji izlaze periodično, osim na one koji u

cijelosti ili uglavnom sadrže oglase ili služe oglašavanju,

4. jestiva ulja i masti, biljnog i životinjskog podrijetla, u skladu s posebnim

propisima,

5. dječju hranu i prerađenu hranu na bazi žitarica za dojenčad i malu djecu, u

skladu s posebnim propisima,

6. isporuku vode, osim vode koja se stavlja na tržište u bocama ili u drugoj

ambalaži,

7. bijeli šećer od trske i šećerne repe.

Na sve ostale proizvode i usluge, koji nisu navedene prethodno, plaća se standardna

stopa od 25%.

Neki ekonomisti smatraju da bi RH trebala primjenjivati sniženu stopu na radno-

intenzivne usluge, što bi rezultiralo poticanjem tih aktivnosti, snižavanjem cijena, te

oporavkom gospodarstva. Od djelatnosti koje spadaju u radno-intenzivne, snižena stopa

je trenutno uvedena samo za ugostiteljske usluge.

Istraživanje koje je provedeno 2011. godine, na području Republike Hrvatske, na

uzorku od 200 ispitanika je dalo još jedan motiv i poticaj za uvođenje snižene stope na

radno-intenzivne djelatnosti. Rezultati tog istraživanja kažu da ¼ ispitanika nije

spremna sniziti cijene ako bi se u RH primjenjivala snižena stopa na radno-intenzivne

usluge. Najveći broj negativnih odgovora je prisutno kod taksi službi, frizera i

kozmetičara, dok su najbolji rezultati dobiveni kod poljoprivrede i ribarstva, te restorana

i barova. Određen pesimizam je prisutan kod povećanja prometa, gdje preko polovice

- 55 -

ispitanika smatra da neće doći do povećanja, ili da će eventualno povećanje biti samo

neznatno u slučaju uvođenja snižene stope. Uvođenjem snižene stope, čak ¾ ispitanika

je spremno povećati zaposlenost, što je izrazito pozitivan motiv za uvođenje snižene

stope. Zbog postojeće visoke standardne stope PDV-a od 25%, u svrhu dugoročnog

razvoja je izrazito poticajno uvesti sniženu stopu, što je RH i napravila za ugostiteljske

usluge. Tim potezom se povećala konkurentnost turističke i ugostiteljske ponude RH s

ostalim turističkim zemljama EU, a u svrhu jačanja posrnulog građevinskog sektora bilo

bi povoljno uvesti i sniženu stopu, primjerice na građevinske usluge renoviranja i

popravka privatnih stanova (Blažić i Dimitrić, 2011).

Ekonomisti su se oduvijek zalagali za uvođenje poreza na dodanu vrijednost kao

poreznog oblika koji potiče poreznu efikasnost, ali zbog njegovog regresivnog

djelovanja se s političke strane otežavalo njegovo uvođenje. Do regresivnog učinka

poreza na dodanu vrijednost dolazi zbog toga što osobe sa manjim raspoloživim

dohotkom troše veći dio dohotka za razliku od osoba s visokim dohotkom. Kod PDV-a

se ne vodi računa o stvarnoj ekonomskoj snazi poreznog obveznika iz koje se izdvaja

porez, te se porezno opterećenje na dohodak siromašnih povećava više nego što je to u

slučaju poreza na dohodak. Što se tiče poreza na dodanu vrijednost, pretpostavlja se da

će se kroz intenzivnije oporezivanje potrošnje stimulirati pojedince na štednju, koja će

dovesti do rasta investicija, a to će se u konačnici odraziti na rast outputa (Škare, 2000).

Regresivnost bi se trebala rješavati primjerice socijalnim transferima ili poreznim

kreditiranjem, politikom cijena itd., a to su sredstva izvan poreznog sustava, te

progresivnijim oporezivanjem dohotka, a ne uvođenjem nulte stope ili više stopa budući

da takve mjere nemaju direktan utjecaj na raspoloživi dohodak siromašnih osoba.

U uvjetima deficita i pada outputa se uvijek aktualiziraju promjene u poreznoj

struktruri, pa tako države najčešće uvode više stope PDV-a, a to se opravdava najčešće

prikupljanjem većih poreznih prihoda nego u ranijim razdobljima koji će se kasnije

preraspodijeliti siromašnom stanovništvu i gospodarstvu. Gdje je prisutan deficit na

tekućem računu platne bilance i proračunski deficit te potrošni porezni sustav, a to je

slučaj u Hrvatskoj, država ostvaruje više prihoda od indirektnih poreza nego od

direktnih poreza te joj je cilj imati više poreze ne potrošnju kako bi lakše povećala

porezne prihode.

Na grafikonu broj 1 je prikazan udio PDV

dohodovnim skupinama na podru

Grafikon 1: Udio PDV-a u raspoloživom dohotku prema dohodovnim skupinama na

području Republike Hrvatske u 2008. godini

Dohodovne skupine: 1.≤2000kn, 2.

6.≤7000kn, 7.≥8000kn

Izvor: Blažić, 2008

Iz grafikona je vidljivo da krivulja poreznog optere

do pete dohodovne skupine, što je i tipi

kod većih dohodovnih skupina i koja raste s porastom dohotka, a koje nema kod nižih

dohodovnih skupina. Isto porezno optere

Ovim grafikonom je prikazan osnovni problem PDV

Na grafikonu broj 2 je prikazan udio PDV

dohodovnim skupinama na podru

0

5

10

15

20

25

1. 2.

22,02

15,58

afikonu broj 1 je prikazan udio PDV-a u raspoloživom dohotku prema

dohodovnim skupinama na području Republike Hrvatske u 2008. godini.

a u raspoloživom dohotku prema dohodovnim skupinama na

ju Republike Hrvatske u 2008. godini

≤2000kn, 2. ≤3000kn, 3.≤4000kn, 4.≤5000kn, 5.

Iz grafikona je vidljivo da krivulja poreznog opterećenja ima pad na intervalu od prve

do pete dohodovne skupine, što je i tipično zbog štednje dijela dohotka koja se ostvaruje

ih dohodovnih skupina i koja raste s porastom dohotka, a koje nema kod nižih

dohodovnih skupina. Isto porezno opterećenje je prisutno kod pete i šeste skupine.

Ovim grafikonom je prikazan osnovni problem PDV-a, a to je regresivnost.

Na grafikonu broj 2 je prikazan udio PDV-a u raspoloživom dohotku prema

dohodovnim skupinama na području Republike Hrvatske u 2009. godini.

3. 4. 5. 6. 7.

12,4611,19 10,33 10,33 10,05

Dohodovne skupine

- 56 -

a u raspoloživom dohotku prema

ju Republike Hrvatske u 2008. godini.

a u raspoloživom dohotku prema dohodovnim skupinama na

5000kn, 5.≤6000kn,

enja ima pad na intervalu od prve

dnje dijela dohotka koja se ostvaruje

ih dohodovnih skupina i koja raste s porastom dohotka, a koje nema kod nižih

enje je prisutno kod pete i šeste skupine.

a to je regresivnost.

a u raspoloživom dohotku prema

ju Republike Hrvatske u 2009. godini.

10,05 %

- 57 -

Grafikon 2: Udio PDV-a u raspoloživom dohotku prema dohodovnim skupinama na

području Republike Hrvatske u 2009. godini

Dohodovne skupine: 1.≤2000kn, 2. ≤3000kn, 3.≤4000kn, 4.≤5000kn, 5.≤6000kn,

6.≤7000kn, 7.≥8000kn

Izvor: Škarica, 2009

Kod grafikona broj 2 također je prisutna regresivnost i pad krivulje poreznog

opterećenja, također zbog akumuliranja štednje dijela dohotka. Jedino odstupanje se

bilježi kod prijelaza iz pete u šestu skupinu (0,39 postotnih poena). U odnosu na

prijašnji grafikon, prisutna je veća regresivnost u svim dohodovnim skupinama, a

najviše se očituje u prvoj dohodovnoj skupini (povećanje od 4,18 postotnih poena).

Oko jednostopnog i višestopnog sustava poreza na dodanu vrijednost se također vode

polemike. Višestopni sustav (koji se koristi i u Hrvatskoj) iziskuje veće administrativne

troškove kako tvrtkama koje moraju obračunavati i plaćati PDV, tako i samoj državi

koja mora imati više zaposlenika za obradu poreznih prijava. Višestopni sustav

zahtijeha točno definiranje oporezivih proizvoda i usluga jer postoje neki granični

proizvodi koji mogu biti oporezovani po više različitih stopa, a to može dovesti do

evazije jer će porezni obveznici svoje proizvode pokušati ugurati u kategoriju niže

stope. Niže stope PDV-a ne impliciraju nužno na snižavanje cijena jer se na slobodnom

tržištu cijene formiraju ovisno o elastičnosti potražnje. Postojanje različitih stopa

iskrivljuje sklonost potrošača i donosi manje prihode u državni proračun, te neizravno

26,2

18,72

15,3413,63 12,55 12,94 12,27

0

5

10

15

20

25

30

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7.Dohodovne skupine

%

- 58 -

subvencionira bogate. Zagovornici jednostopnog sustava smatraju da se nedostatak

jednostopnog (regresivnost) mora ispravljati drugim instrumentima fiskalnog sustava

kao što su transferi iz državnog proračuna (socijalne pomoći siromašnima) i

progresivnijim djelovanjem poreza na dohodak i ostalih poreznih oblika (Ott i suradnici,

2000).

U Hrvatskoj je posebno aktualno pitanje korištenja snižene stope na ugostiteljske usluge

(usluge smještaja i restorantske usluge) pošto prihodi od turizma čine oko 5% godišnjeg

BDP-a države. Nulta stopa na usluge inozemnim turistima u organiziranim

aranžmanima je uvedena 1. siječnja 2001. godine, a od 1. siječnja 2006. godine se

ukinula te je na takve dolaske primjenjivana snižena stopa od 10%. Nedostatak takvog

oporezivanja je bio da su domaći turisti i inozemni turisti koji dolaze samostalno u

Hrvatsku plaćali PDV po standardnoj stopi, koja je tada iznosila 22%, te od 2009.

godine 23%. Osim na navedeno, snižena stopa se primjenjivala na usluge smještaja ili

smještaja s polupansionom te punim pansionom u svim vrstama komercijalnih

ugostiteljskih objekata. Marić (2012) u svom radu iznosi rezultate svojih istraživanja o

utjecaju snižene stope na broj ostvarenih noćenja i dolaske stranih turista, te na

poslovanje hotela. 2006. godine kada je stopa uvedena broj noćenja se smanjio za 2,2%

u odnosu na 2005. godinu. U 2007. godini se nastavio negativan trend, te je zabilježen

pad od 2,4%, a u 2008. godini je također zabilježen pad od 1,9% u odnosu na prijašnju

godinu. Kod dolaska stranih turista su također zabilježeni padovi, 2007. godine je

prisutan pad od 2,1%, 2008. godine pad od 1,3%. Padovi se mogu pripisati povećanju

stope PDV-a, ali i većem broju noćenja domaćih turista. Što se tiče poslovanja hotela, u

2006. godini je zabilježen neto gubitak hotelskih tvrtki u iznosu od 45 milijuna kuna u

odnosu na godinu prije kada je dobit iznosila 415 milijuna kuna. Od 1. siječnja tekuće

godine je uvedena snižena stopa na restorantske usluge, a kakve učinke će vjerojatno

donijeti istražila je Marić (2012). Tako navodi da je od 112 ispitanika (uključeni

hotelijeri, restorani, barovi) koji će moći primjenjivati sniženu stopu na usluge

pripremanja i posluživanja hrane i pića 54% hotelijera i 58% restorana odgovorilo da će

doći do smanjenja cijena, dok 40% barova ima neutralan stav oko smanjenja cijena.

Grupi ispitanika koja smatra da će doći do smanjenja cijena postavljeno je pitanje o

učinku povećanja prodaje. Više od polovice ispitanika smatra da će doći do povećanja

prodaje, dok ostatak ne očekuje povećanje prodaje zbog visoke cjenovne elastičnosti

- 59 -

potražnje u ovom sektoru. Hoteli (53%) i restorani (57%) očekuju povećanje broja

zaposlenih, dok čak 60% barova ne očekuje povećanje zaposlenosti. Kod učinka

povećanja plaća zaposlenih, 53% restorana je sklono povećanju plaća i 42% hotela, dok

kod barova samo 32% očekuje povećanje plaća. Čak 80% je sklono investiranju u nove

djelatnosti te 65% restorana, dok porast investicija kod barova očekuje njih 46%. Mora

se također reći da snižavanje stope PDV-a ne može i neće riješiti sve probleme s kojima

se hrvatski turizam susreće, a samo neki od njih su pomalo zastarjela infrastruktura,

kratka turistička sezona te ostali nameti koje moraju plaćati.

Na grafikonu 3 je prikazana usporedba sniženih stopa PDV-a na usluge hotelskog

smještaja u mediteranskim državama.

Grafikon 3: Snižene stope PDV-a na usluge hotelskog smještaja u mediteranskim

državama.

Izvor: European Commission, 2013 (obrada autora)

Iz grafikona je vidljivo da Portugal primjenjuje najnižu stopu (6%), a zatim slijedi

Grčka sa stopom od 6,5%, Malta sa stopom od 7%, te Cipar sa stopom od 8%. Hrvatska,

Italija i Španjolska imaju najviše snižene stope od analiziranih zemalja, a stopa iznosi

10%.

Na grafikonu 4 je prikazana usporedba sniženih stopa PDV-a na restorantske usluge u

mediteranskim državama.

8%6,50%

10%

7% 6%

10% 10%

0%2%4%6%8%

10%12%

Snižena stopa PDV-a

- 60 -

Grafikon 4: Snižene stope PDV-a na restorantske usluge u mediteranskim državama.

Izvor: European Commission, 2013 (obrada autora)

Najnižu stopu na restorantske usluge u mediteranskim državama primjenjuje Cipar

(8%). Hrvatska, Italija i Španjolska primjenjuju stopu od 10%, kao i za usluge hotelskog

smještaja, dok Malta, Grčka i Portugal primjenjuju standardne stope na restorantske

usluge. U Malti stopa iznosi 18%, a u Grčkoj i Španjolskoj 23%.

4.5.BUDUĆNOST STOPA PDV-A NA PODRUČJU RH

Izuzeće od plaćanja PDV-a bez prava na odbitak pretporeza u unutrašnjem prometu se

temelji na funkcionalnom načelu od 2010. godine, kao i u EU. To znači da banke,

štedionice, štednokreditne organizacije, društva osiguranja i reosiguranja, privatne

liječničke prakse, zdravstvene i obrazovne ustanove su oslobođene obveze

obračunavanja PDV-a bez prava na odbitak pretporeza, ali samo za određene vrste

usluga i isporuka dobara definiranih u Direktivi 2006/112/EZ (prethodnoj Šestoj

direktivi EU), dok su prijašnje usluge i isporuke dobara od navedenih subjekata bile

oslobođene obveze obračunavanja PDV-a kod obavljanja svih vrsta isporuka dobara ili

usluga. Za ostale isporuke dobara i usluga imati će obvezu plaćanja PDV-a, ali i

djelomičnu mogućnost povrata pretporeza. Što se tiče poreznih stopa, Republika

Hrvatska ima potpuno usklađeni sustav. Kako bi se uskladila s PDV Direktivom,

8%

23%

10%

18%23%

10% 10%

0%

5%

10%

15%

20%

25%

Snižena stopa PDV-a

- 61 -

Hrvatska je ukinula korištenje nulte stope, iako je tražila prijelazno razdoblje od šest

godina u kojem je htjela zadržati nultu stopu. U skladu s direktivama, osim standardne

stope PDV-a, dopušta se primjena dvije snižene stope koje ne smiju biti manje od 5% (u

RH se primjenjuje snižena stopa od 5% i 10%).

U daljnjem razvoju europskog poreznog jedinstva težište će sigurno biti na dosljednijoj

primjeni Direktive Vijeća 2006/112 te zahtjevima EU na usklađivanju s njom, pogotovo

novih članica poput Hrvatske, a djelovanje bi trebalo usmjeriti na što je moguće duže

zadržavanje sadašnjeg stanja u pogledu stope, na pojednostavljenje sustava te dosljedno

tumačenje i primjenu propisa (Jelčić i Bejaković, 2012).

Od 1.7.2013. godine porezom na dodanu vrijednost će se oporezovati (Markota, 2013):

1. Isporuke dobara u tuzemstvu uz naknadu:

− prijenos prava raspolaganja materijalnom imovinom,

− predaja dobara na raspolaganje, uz odgodu plaćanja,

− isporuka električne energije, plina, grijanja...,

− korištenje dobara poslovne imovine za privatne potrebe,

− uzorci i pokloni male vrijednosti do 160,00 kn u okviru obavljanja gospodarske

djelatnosti se NE oporezuju.

2. Obavljanje usluga u tuzemstvu uz naknadu:

− svaka transakcija koja se ne smatra isporukom dobra,

− prijenos prava, suzdržavanje od neke radnje ili trpljenje neke radnje ili stanja,

− korištenje dobara za privatne potrebe,

− obavljanje usluga bez naknade za privatne potrebe.

3. Stjecanje dobara unutar EU

− nabava dobara u zemlji članici EU, pod uvjetom da isporuka nije otpremljena

kupcu u istoj zemlji članici,

− NE oporezuje se isporuka ako je riječ o kupcu-poreznom obvezniku iz RH ili

kupcu iz druge države članice (provjera putem VIES sustava).

- 62 -

4. Uvoz dobara

− svako stjecanje dobara iz „trećih zemalja“ i „trećih područja“ (zemlje koje nisu u

EU),

− postupak uvoza prema carinskim propisima.

Stjecanje dobara iz „trećih zemalja“ i „trećih područja“ (zemlje koje nisu u EU), te

postupak uvoza prema carinskim propisima se odnosi na sve zemlje koje nisu članice

EU.

Što se tiče registracije u sustav PDV-a, porezni obveznici su se dužni registrirati u

sustav PDV-a ukoliko je njihova ukupna vrijednost isporuka bez PDV-a 230.000,00 kn.

Svi porezni obveznici trebaju predati zahtjev za izdavanje PDV identifikacijskog broja,

koji sadrži osobni identifikacijski broj i predznak HR. Obveznici PDV-a u 2013. su i

porezni obveznici od 1. srpnja 2013. godine. Porezni obveznici su i poduzetnici u RH

koji nisu porezni obveznici, a koji su prešli prag od 77.000,00 kn. Oni moraju

obračunati PDV, bez prava priznavanja pretporeza. Također su porezni obveznici i

isporučitelji iz druge države članice EU koji u RH isporučuju dobra fizičkim osobama.

Standardna stopa će od 1.7. tekuće godine iznositi također 25%, snižene stope će

također ostati nepromijenjene (5% i 10%), a nulta stopa neće postojati, što odgovara

sadašnjim stopama. Od PDV-a će biti oslobođene djelatnosti od javnog interesa,

transakcije unutar EU, određena oslobođenja pri uvozu i izvozu, obavljanje usluga na

uvezenoj pokretnoj imovini, usluge u vezi s međunarodnim prijevozom, te određene

isporuke koje su izjednačene s izvozom.

Prijedlog Vlade, uvažavajući teško stanje u hrvatskim medijima, je smanjenje sadašnje

stope PDV-a od 10% na 5%, na dnevne novine. Ukida se oslobađanje samostalnih

umjetnika od plaćanja PDV-a ako imaju godišnje prihode iznad 230.000,00 kuna, kao i

oslobađanje od plaćanja PDV-a za uvoz dobara koja vjerskim zajednicama služe za

obavljanje vjerskih poslova, a koja one primaju od stranih vjerskih zajednica te pravnih

i fizičkih osoba. Također se ukida oslobađanje od PDV-a za branitelje pri uvozu

osobnih automobila i opreme za gospodarsku djelatnost. Predviđeno je i da se od PDV-a

oslobodi nabava goriva za brodove koji plove na otvorenom moru, a zakon predviđa i

- 63 -

ukidanje slobodnih zona koje postaju dio jedinstvenog tržišta. Od 1. srpnja tekuće

godine PDV se više ne bi plaćao na promet roba i usluga između Hrvatske i zemalja

EU, no ostaje plaćanje na uvoz i izvoz iz zemalja izvan EU-a (Sabor sutra o novom

zakonu o PDV-u, 2013).

Od 1. srpnja tekuće godine umjesto sadašnjih 25% snižena stopa PDV-a od 10% plaćati

će se na ulaznice za koncerte, te na smještaj u plovnim objektima natičkog turizma

(Snižava se stopa PDV-a na ulaznice za koncerte, 2013).

U razmatranju je uvođenje PDV-a na igre na sreću jer je njihov prihod 20-ak milijardi

kuna godišnje (Šestak, 2011).

Veća promjena predviđa se kod PDV-a na nekretnine, jer se od 1. siječnja 2015.

nekretnine, odnosno zemljište i ostalo više neće moći prodavati bez PDV-a. Zbog

uključenja u korištenje novog međunarodnog sustava za razmjenu podataka propisuje se

zadnji dan u mjesecu kao krajnji rok za predaju zbirne prijave PDV-a.

Rok ze plaćanje PDV-a ostaje isti, do zadnjeg dana u mjesecu, ali se mijenja rok za

podnošenje konačnog obračuna PDV-a. To znači da ga svi poduzetnici moraju podnijeti

do kraja veljače za prethodnu godinu (Prijedlog novog Zakona o PDV-u „kači“ i

pjevače, glumce, branitelje, vjerske zajednice..., 2013).

4.6. Stope PDV-a u zemljama regije (Albanija, BiH, Kosovo, Makedonija, Crna

Gora, Srbija)

Sve analizirane zemlje primjenjuju tri stope: standardnu, sniženu i nultu stopu. Nulta

stopa se primjenjuje za izvoz, kako bi se poštivalo načelo odredišta, te se u daljnjem

tekstu neće spominjati uz navođenje ostalih stopa koje su u upotrebi. U nastavku će se

prikazati stope poreza na dodanu vrijednost koje se koriste u zemljama regije (prema

Juravić i Jurin, 2013).

- 64 -

U Albaniji porezni obveznici su fizičke i pravne osobe, koje ostvare godišnji prihod u

ukupnom iznosu većem od 5.000.000,00 €, i/ili fizičke i pravne osobe koje se odluče na

uvoz dobara i usluga. Porezni obveznici imaju mogućnost privremene registracije.

U primjeni su 2 stope: standardna stopa koja iznosi 20%, te snižena stopa koja iznosi

10% (vrijedi za medicinske usluge).

Postoje i porezna izuzeća, u koje spadaju: zakup (najam) zemljišta, zakup zgrada (osim

hotela i gdje zakup zemljišta ne prelazi 2 mjeseca, osim ako se porezni obveznik sam ne

odluči na drugačije), financijske usluge, nabavke neprofitnih organizacija, usluge

obrazovanja pružene od strane privatnih ili javnih institucija, nabavka poštanskih

maraka, uvoz živih životinja za razmnožavanje, davanje usluga koje su relevantne za

nastavak posla u tijeku, koji je namijenjen za izvoz (autoriziranih posebnim kodom),

djelatnosti obavljene izvan Albanije, od strane rezidenta, novine, magazini, knjige

različiti oblici marketinških materijala u elektronskom ili pisanom obliku, te aktivnosti

vezane uz kockanje.

U Bosni i Hercegovini, porezni obveznici su fizičke i pravne osobe koje obavljaju

samostalne djelatnosti, osobe u čije ime i za čiji račun je roba isporučena ili uvezena i

usluge isporučene, kao i osobe koje isporučuju i uvoze robu, ili isporučuju robu u svoje

ime ali za račun druge osobe. Svaka osoba čije porezne transakcije tijekom godine

prelaze 50.000,00 KM moraju biti registrirani za plaćanje PDV-a. Ako male tvrtke

ostvaruju promet ispod tog praga, mogu se registrirati kao porezni obveznici, ali moraju

biti u sustavu PDV-a minimalno 5 godina.

Standardna stopa iznosi 17%, dok se snižena stopa ne upotrebljava. Porezno su izuzete

aktivnosti u javnom interesu (javne poštanske usluge, medicinska i zdravstvena zaštita,

socijalna sigurnosna služba, obrazovanja, registrirane vjerske organizacije, usluge na

području kulture, javnog radija i televizije), usluge osiguranja i reosiguranja,

iznajmljivanje stambenih nekretnina za razdoblje dulje od 60 dana, leasing

poljoprivrednog zemljišta ili šume, registrirane u zemljišnim knjigama, te igre na sreću.

U Crnoj Gori porezni obveznici su sve fizičke i pravne osobe čiji je ukupni godišnji

prihod u prethodnih 12 mjeseci prešao 18.000,00 €. Porezni obveznici čiji ukupni

- 65 -

prihod nije prešao 18.000,00 € u prethodnih 12 mjeseci su izuzeti od plaćanja PDV-a i

nemaju se obvezu registrirati.

Standardna stopa iznosi 17%, snižena stopa iznosi 7%, a nultom stopom se oporezuje

izvoz. Snižena stopa vrijedi za osnovne prehrambene proizvode, lijekove, hotelske

usluge, usluge javnog prijevoza, održavanja brodova u inozemstvu, autorske naknade, te

za kompjutersku opremu. Porezno su izuzete slijedeće stavke: opskrba nepokretne

imovine (osim prvih vlasničkih prava koja su povezana sa novoizgrađenim zemljištem),

usluge od javnog interesa, financijske usluge banaka i ostalih financijskih institucija,

uključujući usluge osiguranja i reosiguranja, usluge zakupa nepokretne imovine

obrazovanje, umjetnost, kultura, sport te organiziranje lutrije.

Porezni obveznici na Kosovu su fizičke i pravne osobe koje proizvode dobra i usluge

koje podliježu PDV-u i koje imaju godišnji promet u iznosu većem od 50.000,00 €.

Fizičke i pravne osobe koje obavljaju aktivnosti uvoza i izvoza obvezne su prijaviti

porez bez obzira na godišnji prihod.

Standardna stopa iznosi 16%, dok se snižena stopa ne primjenjuje. Porezno su izuzete

financijske usluge, transakcije osiguranja i reosiguranja, bolničke usluge i zdravstvena

njega, uvoz lijekova i farmaceutskih proizvoda i medicinskih instrumenata, nabava

dobara i usluga koje su povezane sa kvalitetom života, obrazovanje i religijske

aktivnosti, zemljišta sa ili bez kuće, najam nepokretne imovine, opskrba taksenim

markama, opskrba elektroničkim pomagalima i medijima, te knjige i brošure za privatne

potrebe.

Porezni obveznici u Makedoniji su osobe koje privremeno ili trajno obavljaju

djelatnost kojoj je cilj ostvarivanje profita. Obveznici koji ostvaruju 2.000.000,00

makedonskih dinara, u prethodnih 12 mjeseci, se moraju registrirati kao porezni

obveznici. Osobe koje ostvaruju manji promet od 2.000.000,00 makedonskih dinara, se

mogu dobrovoljno registrirati kao porezni obveznici.

Standardna stopa iznosi 18%, a snižena stopa 5%. Snižena stopa se odnosi na osnovne

prehrambene namirnice, poljoprivredna pomagala, sjeme i ostali materijal za sadnju i

proizvodnju poljoprivrednih dobara, vodu koju pruža javni sektor, vodu za

navodnjavanje poljoprivrednih površina, različite publikacije, osim onih koje služe za

- 66 -

oglašavanje ili promoviranje poduzeća te publikacije pornografskog sadržaja,

medicinska pomagala i opremu, osobna računala, solarno grijanje i njegove

komponente, usluge prijevoza osoba i njihove prateće prtljage, softverski programi za

osobna računala, nerafinirano ulje za kuhanje, usluge smještaja i davanja obroka,

komunalne usluge, usluge odlaganja otpada te nabavku rezidentalnih zgrada do 5

godina. Nultom stopom se oporezuje roba za izvoz, usluge povezane sa izvozom,

uvozom ili prijevozom dobara, roba nabavljena u slobodnim zonama, usluge popravka,

modifikacije, iznajmljivanja zrakoplova koji služi za komercijalne internacionalne

usluge prijevoza, te usluge internacionalnog zračnog prijevoza putnika. Porezno su

izuzete bankarske i financijske usluge, usluge osiguranja, zdravstvene usluge, usluge

obrazovanja, poštanske usluge makedonske pošte, usluge iznajmljivanja, te

prekogranični transport ljudi, osim zračnog prometa.

U Srbiji porezni obveznici su sve pravne i fizičke osobe koje obavljaju registriranu

djelatnost. Porezni obveznici čiji ukupni promet nije prešao 2.000.000,00 srpskih dinara

u prethodnih 12 mjeseci su oslobođeni od plaćanja PDV-a, porezni obveznici čiji

ukupni promet u prethodnih 12 mjeseci iznosi između 2.000.000,00 - 4.000.000,00

srpskih dinara mogu se odlučiti da prijave porez na dodanu vrijednost, a porezni

obveznici čiji ukupni promet u posljednjih 12 mjeseci prelazi 4.000.000,00 srpskih

dinara moraju se registrirati kao obveznici PDV-a.

Standardna stopa iznosi 18%, snižena stopa iznosi 8% i odnosi se na osnovne

prehrambene namirnice, određene lijekove, školske knjige, osobna računala, javne

usluge i usluge hotelskog smještaja. Porezno su izuzete nabavke zemljišta i zgrada

(osim prve nabavke), financijske usluge i usluge osiguranja, medicinske usluge,

socijalna skrb, obrazovanje, kultura, umjetničke usluge te organiziranje igara na sreću.

Na grafikonu broj 5 su prikazane stope PDV-a (standardna i snižena) koje se

upotrebljavaju u zemljama regije.

- 67 -

Grafikon 5: Standardne i snižene stope PDV-a u zemljama regije

Izvor: izrada autora

Na grafikonu je vidljivo da su najviše stope u Albaniji (standardna stopa iznosi 20%, a

snižena 10%), zatim slijedi Srbija gdje standardna stopa iznosi 18%, a snižena stopa

8%. Na Kosovu je najniža standardna stopa (16%), a snižena stopa se ne koristi.

Snižena stopa se ne koristi niti u Bosni i Hercegovini. Nulta stopa postoji u svim

zemljama, i njom se oporezuje izvoz.

0%5%

10%15%20%25%

Standardne i snižene stope PDV-a u

zemljama regije

Standardna stopa

Snižena stopa

- 68 -

5. ZAKLJUČAK

Najveća uloga uvođenja PDV-a u porezne sustave pripada Europskoj ekonomskoj

zajednici osnovanoj 1957. godine, koje su tada bile članice Belgija, Francuska, Italija,

Luksemburg, Nizozemska i Njemačka, ali ipak na ukupan promet jedne države je prvi

put uveden 1967. godine u Danskoj koja nije bila članica tadašnje EEZ. Prvi val

uvođenja PDV-a se dogodio 70-ih godina prošlog stoljeća, dok je kroz 1990-e godine

već prisutan u devedesetak država. Od samog početka primjene PDV-a, u praksi su se

vodile rasprave o prednostima i nedostacima uvođenja poreza na dodanu vrijednost, te o

razlikama između jednostopnog i višestopnog sustava PDV-a te prednostima i

nedostacima istih. Danas he PDV široko prihvaćen, a rasprave se vode o visini stopa i

opravdanosti uvođenja sniženih stopa jer se shvatilo da se ograničavanjem korištenja

sniženih stopa ubiru znatni porezni prihodi. Prema nekim podacima, prihodi od PDV-a

čine čak 7,5% ukupnog svjetskog BDP-a. Kako je već spomenuto, postoje jednostopni i

višestopni sustavi poreza na dodanu vrijednost. Temeljna prednost jednostopnog

sustava je njegova izdašnost, i to što se PDV ubire jednostavno, dok kod višestopnog

sustava dolazi do administrativne složenosti u njegovom prikupljanju, ali su niže

oporezovani određeni proizvodi i usluge.

U praksi su u primjeni četiri stope PDV-a, a to su standardna, snižena, supersnižena i

nulta stopa PDV-a. Također su prisutna i razna porezna izuzeća po zemljama, a to su

većinom usluge od javnog interesa. U svim zemljama postoji standardna stopa, koja ne

smije biti niža od 15%, dok gornje granice nema. Samo u Luksemburgu standardna

stopa iznosi 15%, kao što je u Direktivi određen najniži prag, dok se u većini zemalja

stopa kreće između 20% i 23%. Najviša stopa je u Mađarskoj, i iznosi 27%. Snižene

stope, koje mogu iznositi od 5% do 15% se koriste u svim zemljama EU, osim Danske.

Neke od zemalja koriste samo jednu sniženu stopu, dok neke poput Belgije, Cipra,

Finske itd. koriste dvije snižene stope. Parking stope koje se koriste za dobra i usluge

izvan Aneksa III, koriste Austrija, Belgija, Irska, Luksemburg, i Portugal. Ona mora

iznositi minimalno 12%, što je slučaj u Austriji, Belgiji i Luksemburgu, dok u Portugalu

iznosi 13%, a u Irskoj 13,5%. Također se upotrebljavaju i nulta te supersnižena stopa.

Nultu stopu od starih zemalja članica upotrebljavaju Belgija, Danska, Irska, Italija,

- 69 -

Finska, Švedska i Ujedinjeno Kraljevstvo, a od novih zemalja članica samo Malta, uz

Poljsku i Cipar koji više ne primjenjuju nultu stopu. Nulta stopa se najčešće primjenjuje

za osnovne prehrambene namirnice, novine, lijekove i sl., te uvijek za izvoz. Problem

koji se javlja kod nulte stope je što se narušava načelo neutralnosti jer se dobra i usluge

koje se oporezuju nultom stopom dovode u privilegirani položaj. Nulta stopa nije u

skladu s pravnom stečevinom EU, a navedene stare zemlje članice imaju povlasticu

korištenja nulte porezne stope u neodređenom vremenskom razdoblju (tj. „do uspostave

konačnog sustava PDV-a“). Supersnižena stopa mora iznositi od 0% do 5%, a

primjenjuju je Francuska, Irska, Italija, Luksemburg i Španjolska. U Francuskoj je

najniža i iznosi 2,1%, a u Irskoj najviša i iznosi 4,8%. Svih 27 zemalja koristi porezna

izuzeća. Proces reforme koji je upisan u Zelenoj knjizi naglašava jednostavnost,

efikasnost i neutralnost, te sprječavanje porezne evazije. Od zemalja na području EU

koje primjenjuju PDV, samo Danska ima jednostopni sustav PDV-a. Irska i

Luksemburg osim standardne, jedine koriste i supersniženu, sniženu i parking stopu.

Austrija i Portugal od svih spomenutih stopa, ne koriste samo supersniženu stopu.

Španjolska, Francuska i Italija ne koriste samo parking stopu, dok sve ostale

upotrebljavaju. Gledajući prosječnu standardnu poreznu stopu, jasno je vidljivo da se

ona kroz godine povećava, a može se zaključiti da vlasti to rade zbog povećanja

proračunskih prihoda. Prisutno je sve više izjednačavanje standardne stope u svim

zemljama s ciljem da ne bi došlo do iskrivljavanja u međunarodnoj trgovini. Od

poreznih izuzeća najčešće su izuzeti građevinsko zemljište, određeni postupci sa zlatom,

te usluge javnog radija i televizije, ukoliko nemaju komercijalnu svrhu, a najviše se

koriste na području Danske, Švedske i Poljske.

U Hrvatskoj su se Zakoni i Pravilnici o porezu na dodanu vrijednost više puta mijenjali,

a posljednje promjene su se dogodile zbog nužnosti usklađivanja s Direktivom

2006/112/EZ. Uvođenje sniženih stopa je bilo pravdano socijalnim razlozima te

pritiscima određenih gospodarskih grana, primjerice turizma. Ako gledamo iznos

porezne stope u RH, može se reći da je ona vrlo visoka u odnosu na zemlje regije, ali

također i u usporedbi s drugim zemljama članicama. Samo Mađarska ima višu stopu

(27%) od RH, a u Švedskoj i Danskoj stopa iznosi 25%, kao i u RH. U današnjim

gospodarskim uvjetima se teško može očekivati njezino snižavanje. Primjenjuju se dvije

snižene stope (5% i 10%), te standardna porezna stopa (25%). Nulta stopa, kojom su se

- 70 -

oporezovali kruh, mlijeko, medicinska pomagala i knjige se više ne primjenjuje. Prihodi

od poreza na dodanu vrijednost iznose više od polovice (60,89%) ukupnih poreznih

prihoda, a od 2002. godine do 2012. godine su porasli za 14,6 milijardi kuna, ili za 56%.

Osnovni problem PDV-a je njegov regresivni učinak, koji bi se morao rješavati nekim

drugim načinima, a ne snižavanjem porezne stope. U RH je prisutan deficit na tekućem

računu platne bilance i proračunski deficit te potrošni porezni sustav te je cilj države

imati više poreze ne potrošnju kako bi lakše povećala porezne prihode, a u tim uvjetima

je teško očekivati snižavanje porezne stope. Kako bi potaknula neke od radno-

intenzivnih djelatnosti RH je uvela sniženu stopu na ugostiteljske djelatnosti, a od

01.07. tekuće godine smanjiti će se stopa poreza na ulaznice za koncerte i za usluge

smještaja u plovnim objektima nautičkog turizma na 10%, te će se sniziti sadašnja stopa

od 10% na 5% na izdavanje dnevnih novina. Veća promjena predviđa se kod PDV-a na

nekretnine, jer se od 1. siječnja 2015. nekretnine, odnosno zemljište i ostalo više neće

moći prodavati bez PDV-a, a u razmatranju je i uvođenje PDV-a na igre na sreću. U

Hrvatskoj bi se mogla koristiti geografska stopa za područje Gorskog kotara i Like, te

snižena stopa za primjerice kulturno i ekološko područje kako bi se pružile

izjednačenije prilike svim građanima za pristup obrazovnim i kulturnim sadržajima, a

ujedno bi se poticale eko-inovacije. Osim tehničkog usklađivanja hrvatskog Zakona o

PDV-u s europskim zakonodavstvom, potrebno će biti uložiti puno napora i u primjeni.

Granične kontrole će prestati postojati, a za sprječavanje porezne evazije potrebno će

biti izgraditi kompatibilan informacijski sustav kako bi se mogli razmijenjivati podaci s

ostalim državama. Na tome mnogo radi Europska komisija, s procesom reforme

opisanim u Zelenoj knjizi.

Stope PDV-a u zemljama regije su vrlo različite, kreću se od 16% na Kosovu, do 20% u

Albaniji. U Bosni i Hercegovini se ne primjenjuje snižena stopa kao i na Kosovu, dok se

kod svih zemalja izvoz oporezuje nultom stopom. U tim zemljama je nužno

usklađivanje poreznih sustava s EU Direktivama, te veća suradnja sa zemljama

članicama EU u cilju sprječavanja porezne evazije.

- 71 -

LITERATURA

KNJIGE

• Bejaković, P., Jelčić, B., 2012, Razvoj i perspektive oporezivanja u Hrvatskoj,

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb

• Jančiev, Z., Supić, J., Živković, D., 2011, Hrvatski porezni sustav, Ministarstvo

financija, Zagreb

• Jelčić, B. 2001, Javne financije, RRiF, Zagreb

• Jelčić, B., Lončarić Horvat, O., Šimović, J., Arbutina H., Mijatović, N., 2001,

Hrvatski fiskalni sustav, Narodne novine, Zagreb

• Jelčić, B., Lončarić Horvat, O., Šimović, J., Arbutina H., Mijatović, N., 2008,

Financijsko pravo i financijska znanost, Narodne novine, Zagreb

• Jelčić, B., Bejaković, P., 2012, Razvoj i perspektive oporezivanja u Hrvatskoj,

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb

• Kalčić, R., Kuliš, D., Kesner-Škreb, M., 2011, Vodič kroz Europske direktive o

porezu na dodanu vrijednost, Institut za javne financije, Zagreb

• Markota, Lj., 2012, Porez na dodanu vrijednost – primjena u praksi, RriF,

Zagreb

• Ott, K., Kesner-Škreb, M., Bratić, V., Kuliš, D., Bajo, A., Švaljek, S., Bejaković,

P., Fabris, M., 2007, Javne financije u Hrvatskoj, Gipa d.o.o., Zagreb

• Šimović, J., Šimović, H. 2006, Fiskalni sustav i fiskalna politika Europske unije,

Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb

PUBLIKACIJE

• Cindori, S., Pogačić, L., 2010, Problematika utvrđivanja broja i visine stopa

poreza na dodanu vrijednost, broj 2, Ekonomska misao i praksa

• Javor, Lj., 2008, Pravna stečevina Europske unije o PDV-u, broj 4, RiF

- 72 -

SEMINARI

• Juravić, K., Jurin M. 2013, Porez na dodanu vrijednost u Hrvatskoj i zemljama

regije

• Markota, LJ. 2013, Prijedlog Zakona o PDV-u, RriF Konzalting, Zagreb

ELEKTRONSKI IZVORI

• Charlet, A., Owens, J. 2010, An International Perspective on VAT, pregledano

11.04.2013., dostupno na

<http://www.oecd.org/ctp/consumption/46073502.pdf>

• Common system of value added tax (VAT), pregledano 21.05.2013., dostupno na

< http://europa.eu/legislation_summaries/taxation/l31057_en.htm>

• Blažić, H. 2010, Distibutivni učinak PDV-a: Usporedna analiza, pregledano

15.04.2013, dostupno na

<http://bib.irb.hr/datoteka/459533.Regresivnost_PDV_2.pdf>

• Blažić, H. 2011, PDV na radno intezivne i lokalno pružene usluge u EU:

mogućnosti primjene u RH, pregledano 12.04.2013., dostupno na

<http://www.rifin.com/images/stories/2011/04/helena_blazicr-2.pdf>

• Council of the European Union, Council grants extension to five member states

for use of reduced VAT rates on certain services, pregledano 20.05.2013.,

dostupno na

<http://www.google.hr/url?sa=t&rct=j&q=czech%20republic%20reduce%20rate

%205%25&source=web&cd=3&cad=rja&ved=0CDgQFjAC&url=http%3A%2F

%2Fwww.consilium.europa.eu%2Fuedocs%2FNewsWord%2Fen%2Fmisc%2F

97637.doc&ei=As6bUcj8KcvMsgaJ0oGoAg&usg=AFQjCNEn173szTh-

pOcd8u_4F0hMsD1_4w&bvm=bv.46751780,d.Yms>

• European Commission, Communication from the Commission to the European

Parliament, the Council and the European economic and social committee on

the future of VAT, pregledano 21.04.2013., dostupno na

<http://ec.europa.eu/taxation_customs/resources/documents/taxation/vat/key_do

cuments/communications/com_2011_851_en.pdf>

- 73 -

• European Commission, Council Directive 2006/138/EC, pregledano

20.05.2013., dostupno na < http://eur-

lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:L:2006:384:0092:0093:EN:P

DF>

• European Commission, Council Directive 2008/8/EC, pregledano 20.05.2013.,

dostupno na http://eur-

lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:L:2008:044:0011:0022:EN:P

DF

• European Commission, Council Directive 2008/117/EC, pregledano

20.05.2013., dostupno na < http://eur-

lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:L:2009:014:0007:0009:EN:P

DF>

• European Commission, Council Directive 2009/47/EC, pregledano 20.05.2013.,

dostupno na <http://eur-

lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:L:2009:116:0018:0020:EN:P

DF>

• European Commission, Council Directive 2009/69/EC, pregledano 20.05.2013.,

dostupno na < http://eur-

lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:L:2009:175:0012:0013:EN:P

DF>

• European Commission, Council Directive 2009/162/EC, pregledano

20.05.2013., dostupno na < http://eur-

lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:L:2010:010:0014:0018:EN:P

DF>

• European Commission, Council Directive 2010/23/EC, pregledano 20.05.2013.,

dostupno na < http://eur-

lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:L:2010:072:0001:0002:EN:P

DF>

• European Commission, Council Directive 2010/45/EC, pregledano 20.05.2013.,

dostupno na < http://eur-

lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:L:2010:189:0001:0008:EN:P

DF>

- 74 -

• European Commission, Council Directive 2010/88/EC, pregledano 20.05.2013.,

dostupno na < http://eur-

lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:L:2010:326:0001:0002:EN:P

DF>

• European Commission, Green paper on the future of VAT, pregledano

22.05.2013., dostupno na < http://eur-

lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2010:0695:FIN:EN:PDF>

• Further increase in VAT rates in 2012, pregledano 17.04.2013., dostupno na

<http://epp.eurostat.ec.europa.eu/cache/ITY_PUBLIC/2-21052012-BP/EN/2-

21052012-BP-EN.PDF>

• Kolassa, D. 2012, Indirect taxation: Value added tax, pregledano 21.04.2013.,

dostupno na:

<http://www.europarl.europa.eu/aboutparliament/en/displayFtu.html?ftuId=FTU

_4.18.4.html>

• Kesner-Škreb, M., Medak Fell, D. 2008, Porez na dodanu vrijednost u

Hrvatskoj i EU: porezni prag, nulta stopa, građevinsko zemljište i izuzeća,

pregledano 20.04.2013., dostupno na <http://www.ijf.hr/newsletter/36.pdf>

• Ministarstvo financija, Državni proračun-siječanj-ožujak 2013., pregledano

22.05.2013., dostupno na < http://www.mfin.hr/hr/vremenske-serije-podataka>

• Ott, K., Kesner-Škreb, M., Bajo, A., Bejaković, P., Bubaš, Z. 2000, Ekonomika

javnog sektora: Stanje, problem i moguća rješenja, pregledano 22.05.2013.,

dostupno na < http://www.ijf.hr/newsletter/4.pdf>

• PDV za početnike, pregledano 13.04.2013., dostupno na <http://www.porezna-

uprava.hr/contentData/PDF%20Datoteke/Bro%C5%A1ure/PDV_158.pdf>

• Prijedlog novog Zakona o PDV-u „kači“ i pjevače, glumce, branitelje, vjerske

zajednice, pregledano 24.5.2013., dostupno na <

http://www.business.hr/ekonomija/prijedlog-novog-zakona-o-pdv-u-kaci-i-

pjevace-glumce-branitelje-vjerske-zajednice>

• Porezni obveznik i porezni zastupnik, pregledano 12.04.2013., dostupno na

<http://propisi.porezna-

uprava.hr/index_open.asp?idPropisa=949&jid=1&ime=Zakon%20o%20porezu

%20na%20dodanu%20vrijednost>

- 75 -

• Porezna stopa, pregledano 12.04.2013., dostupno na <http://propisi.porezna-

uprava.hr/index_open.asp?idPropisa=949&jid=1&ime=Zakon%20o%20porezu

%20na%20dodanu%20vrijednost>

• Porezni sustav Republike Hrvatske, pregledano 11.04.2013., dostupno na

<http://www.porezna-uprava.hr/porezi/v_poreza1.asp?id=b02d1>

• Sabor sutra o novom Zakonu o PDV-u, pregledano 12.04.2013., dostupno na

<http://www.poslovni.hr/hrvatska/sabor-sutra-o-novom-zakonu-o-pdv-u-

237662>

• Šimović, H. 2007, Porez na dodanu vrijednost i trošarine, pregledano

21.05.2013., dostupno na <

http://bib.irb.hr/datoteka/291926.H.Simovic_Skripta_PDV_i_trosarine.pdf>

• Škare M. 2000, Nulta stopa pdv-a nije i ne može biti socijalni instrument,

pregledano 22.05.2013., dostupno na <

staro.rifin.com/root/tekstovi/casopis_pdf/ek_ec_349.pdf>

• Škarica M. 2009, Realni okviri regresivnosti hrvatskoga PDV-a, pregledano

22.05.2013., dostupno na < hrcak.srce.hr/file/74925>

• VAT Rates, Applied in the Member States of the European Union, pregledano

18.04.2013., dostupno na

<http://ec.europa.eu/taxation_customs/resources/documents/taxation/vat/how_va

t_works/rates/vat_rates_en.pdf>

POPIS TABLICA

Red.

br. Naslov Stranica

1.

Standardne stope poreza na dodanu vrijednost, u zemljama

članicama Europske Unije u 2000., 2011., 2012., i 2013. godini te

prosjek po godinama

19

- 76 -

2. Zemlje u EU u kojima se primjenjuje snižena porezna stopa 24

3. Porezna izuzeća po zemljama EU 38

4.

Ukupni porezni prihodi i prihodi od PDV-a u državnom proračunu

u razdoblju od 2002. godine do 2012. godine uključujući prvo

tromjesečje 2013. godine (u mlrd. kn)

45

5. Predmeti koji se oporezuju na području Republike Hrvatske, s

pripadajućim poreznim osnovicama 46

POPIS GRAFIKONA

Grafikon 1: Udio PDV-a u raspoloživom dohotku prema dohodovnim skupinama na

području Republike Hrvatske u 2008. godini, str. 56

Grafikon 2: Udio PDV-a u raspoloživom dohotku prema dohodovnim skupinama na

području Republike Hrvatske u 2009. godini, str. 57

Grafikon 3: Snižena stopa PDV-a u mediteranskim zemljama na usluge hotelskog

smještaja, str. 59

Grafikon 4: Snižena stopa PDV-a u mediteranskim zemljama na restorantske usluge, str.

60

Grafikon 5: Standardne i snižene stope PDV-a u zemljama regije, str. 67

IZJAVA

kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom STOPE PDV-A: USPOREDBA

RH, EU I ZEMALJA REGIJE izradio samostalno pod voditeljstvom prof. dr. sc. Blažić

Helene, a pri izradi diplomskog rada pomagala mi je i asistentica mag. oec. Grdinić

Maja. U radu sam primijenio metodologiju znanstvenoistraživačkog rada i koristio

literaturu koja je navedena na kraju diplomskog rada. Tuđe spoznaje, stavove,

zaključke, teorije i zakonitosti koje sam izravno ili parafrazirajući naveo u diplomskom

radu na uobičajen, standardan način citirao sam i povezao s fusnotama s korištenim

bibliografskim jedinicama. Rad je pisan u duhu hrvatskog jezika.

Suglasan sam s objavom diplomskog rada na službenim stranicama Fakulteta.

Student

Antonio Tolja