Izvještaj 08 - Strategija razvoja turizma RHiztzg.hr/UserFiles/Pdf/strategija/Izvjestaj-8-Razvojna-vizija-i-ciljevi-turistickog... · turizma moraju odražava naše vlas te prioritete

Zagreb, kolovoz 2012.

GLAVNI PLAN I STRATEGIJARAZVOJA TURIZMAREPUBLIKE HRVATSKE

Izvještaj 8. Razvojna vizija i ciljevi turističkog razvoja

GLAVNI PLAN I STRATEGIJARAZVOJA TURIZMAREPUBLIKE HRVATSKE

Razvojna vizija i ciljevi turističkog razvoja

Zagreb, kolovoz 2012.

Naručitelj:

Voditelj i koordinator projekta:

Dr. sc. Siniša Horak

Voditelj izvještaja:

Dr. sc. Renata Tomljenović

Autori:

Dr. sc. Renata Tomljenović Mr. sc. Neven IvandićDr. sc. Ivo KunstMr. sc. Neda Telišman-KošutaDr. sc. Siniša HorakDr. sc. Sanda Čorak

Izvještaj 8.

3

GLAVNI PLAN I STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA REPUBLIKE HRVATSKE

5. NAČIN IZVOĐENJA PROJEKTA


SADRŽAJ

1. UVOD 4

2. PLANSKI KONTEKST 5

2.1. Europska i nacionalna razvojna poli ka 5

2.2. Europska i nacionalna turis čka poli ka 6

2.3. Obilježja turis čkog razvoja 7

3. PRISTUP PUT PREMA VIZIJI 9

4. VIZIJA TURISTIČKOG RAZVOJA 12

5. NACIONALNI STRATEŠKI CILJEVI 14

6. REGIONALNA PRIORITETNA RAZVOJNA USMJERENJA 18

PRILOG 1. ORGANIZACIJA RADIONICE I SUDIONICI 21

PRILOG 2. PODLOGA ZA DEFINIRANJE VIZIJE I STRATEŠKIH SMJERNICA 23

PRILOG 3. REZULTATI RADIONICE 31

4




1. UVOD

S ovim, osmim izvještajem, rad na izradi Glavnog plana i strategije razvoja turizma Republike Hrvatske ulazi u fazu planiranja turis čkog razvoja za sljedećih desetak godina. Njemu su prethodile anali-ze tržišnih trendova (Izvještaj 2.), konkurentnos hrvatskog turizma (Izvještaj 3.), čimbenika koji utječu na razvoj turizma (Izvještaji 4. i 5.) te razvojnih dilema i izazova (Izvještaj 6.), čiji su rezulta saže u SWOT analizi i koji su služili kao podloga za kreiranje poželjnog scenarija razvoja hrvatskog turizma (Izvještaj 7.).

Defi niranje vizije i strateških ciljeva turis čkog razvoja prvi je i izuzetno važan korak planiranja budućnos hrvatskog turizma, s obzirom da je to temelj svih daljnjih planerskih koraka (marke ng, mjere i projek , vrednovanje).

Izvještaj je organiziran u pet tematskih cjelina: ■ u prvom je dijelu kratak osvrt na relevantan europski i nacionalni strateški okvir iz kojeg proizlaze mogućnos koje se ovim strategijama otvaraju za razvoj turizma

■ konceptualni i metodološki okvir korišten za defi niranje vizije hrvatskog turis čkog razvoja prikazan je u drugom dijelu

■ treći dio sadrži viziju turis čkog razvoja Hrvatske do 2020. godine i obrazlaže načela na kojima se ona temelji

■ strateški ciljevi kojima se defi niraju procesi implementacije vizije, grupirani u če ri strateška pri-oriteta, iden fi cirani su u četvrtom dijelu

■ konačno, uvažavajući razlike u resursno-atrakcijskoj osnovi i stupnju turis čkog razvoja, strateški priorite za tri turis čke makro-regije defi nirani su u petom, završnom dijelu ovog izvještaja.

U par cipa vnom procesu defi niranja vizije i strateških ciljeva sudjelovali su brojni dionici hrvatskog turizma kojima se najljepše zahvaljujemo na njihovom doprinosu ovom projektu.

5




2. PLANSKI KONTEKST

Razvoj turizma ovisi o ekonomskim i društvenim kretanjima u nacionalnim i međunarodnim okvi-rima. Stoga njegov razvoj treba bi usklađen s dugoročnom nacionalnom poli kom, poli kama srodnih područja i sektora, ali i poli kama Europske Unije čiji punopravni član Hrvatska postaje u srpnju 2013. godine.

S dobro ar kuliranom vizijom, prepozna m strateškim područjima i jasnim planom djelovanja, hrvatski turizam se treba, inicijalno, uklopi u postojeće strateške smjernice te, postupno, utjeca na kreiranje budućih nacionalnih i europskih poli ka. Istovremeno, vizija i strateški ciljevi nacionalnog turizma moraju odražava naše vlas te prioritete i bi temeljeni na vlas m snagama, vrijednos ma i stremljenjima. Stoga se defi niranje nacionalne vizije i strateških ciljeva turis čkog razvoja zasniva na smjernicama proizašlim iz provedenih analiza i konzultacija s dionicima (Izvještaji 2 do 7) te na odrednicama relevantnih europskih i nacionalnih poli ka.

2.1. EUROPSKA I NACIONALNA RAZVOJNA POLITIKAProteklo desetljeće obilježili su pregovori Hrvatske za članstvo u Europskoj uniji, dok će se turis čki razvoj planiran ovim dokumentom odvija u Hrvatskoj kao punopravnoj članici Europske unije. To podrazumijeva i usuglašavanje nacionalnih s europskim razvojnim okvirima. Načelno, Europska Unija stremi konkurentnoj ekonomiji na kojoj se bazira rast i zapošljavanje te predanos socijalnoj i eko-nomskoj održivos . Lisabonska strategija za rast i zapošljavanje (ili Lisabonska agenda) za razdoblje od 2000. do 2010., postavila je viziju Europe kao “najkonkurentnijeg i najdinamičnijeg gospodarstva svijeta utemeljenog na znanju, održivom gospodarskom rastu te gospodarskoj i socijalnoj koheziji”. U njenoj osnovi su tri stupa održivos : a) ekonomski, s naglaskom na prilagodbi informacijskom društvu te po canju istraživanja i razvoja, b) socijalni, s naglaskom na obrazovanju kao pretpostavci gospodarstva temeljenom na znanju i c) ekološki, kako bi se rast uskladio s razumnom upotrebom prirodnih resursa. Nastavak ove poli ke vidljiv je i u novoj strategiji “Europa 2020” s vizijom europske socijalne tržišne ekonomije temeljene na znanju (“pametan rast”), gospodarstvu s niskom emisijom ugljičnog dioksida (“zeleni rast”) i visokom razinom zaposlenos (“uključiv rast”), a implemen ranu kroz sedam vodećih (engl. fl agship) programa na kojima će se temelji i fi nancijski instrumen Europske Unije1.

Ekonomska i socijalna održivost u srži su nacionalne vizije gospodarskog razvoja definirane „Strateškim okvirom za razvoj 2006 – 2013“:„Društveni prosperitet kroz razvoj i zapošljavanje u konkurentnom tržišnom gospodarstvu koje djeluje u europskoj socijalnoj državi 21. stoljeća“. To je temeljni programski dokument za vođenje koordinirane ekonomske poli ke, kako unutar nacionalnih granica, tako i prema Europskoj Uniji, usklađen s Lisabonskom strategijom koja je bila na snazi u vrijeme njegovog donošenja. Održiv i ujednačen regionalni razvoj, ljudi sa znanjem i obrazovanjem, infrastrukturna i informacijska povezanost i socijalna kohezija, makro-ekonomska stabilnos i djelot-vorno fi nancijsko tržište, uz državu transformiranu u učinkovit servis građanima i poduzetnicima glavna su strateška područja djelovanja. U uvodnom dijelu dokumenta naglašava se da realizacija ove vizije zah jeva radikalnu osobnu i društvenu transformaciju usvajanjem novog sustava vrijed-nos i obrazaca ponašanja, temeljenih na otvorenos prema svijetu, stranim ulaganjima i novim znanjima, tehnologijama i inovacijama, spremnos na učenje i prihvaćanje izazova, spremnos na uporan i predan rad, želju za uspjehom, ali i preuzimanje odgovornos i za uspjehe i za neuspjehe.

1 Flagship programi su: Unija inovacija –fokusiranje poli ke istraživanja i razvoja te inovacija na glavne izazove, uz istovremeno premošćivanje jaza između znanos i tržišta; Mladi u pokretu – poboljšanje kvalitete i međunarodne privlačnos europskog sus-tava visokog obrazovanja promicanjem mobilnos studenata i mladih stručnjaka; Digitalni plan za Europu – ostvarivanje održivih gospodarskih i socijalnih koris od jedinstvenog digitalnog tržišta temeljenog na brzom internetu; Europa koja učinkovito iskorištava resurse – podržavanje prelaska na gospodarstvo koje učinkovito iskorištava resurse i proizvodi manje ugljičnog dioksida; Industrijska poli ka za “zeleni rast” – asis ranje industrijskoj bazi EU da postane konkurentna u svijetu nakon krize, promicanjem poduzetništva i razvijanjem novih vješ na; Plan za stjecanje novih vješ na i stvaranje novih radnih mjesta – stvaranje uvjeta za modernizaciju tržišta rada u svrhu povećanja razine zaposlenos i osiguranje održivos europskih socijalnih modela; Europska pla orma pro v siromaštva – osiguranje ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije pomaganjem siromašnima i socijalno isključenima, te omogućavanjem njihove ak vne uloge u društvu.

6




Po canje bržeg gospodarskog rasta temeljenog na integraciji tržišta i ins tucionalnim reformama, viša stopa zaposlenos i promicanje održivog razvoja tri su glavna strateška cilja Nacionalnog strateškog referentnog okvira 2012 - 2013. Ovo je trebao bi temeljni dokument za programiranje post-pristupnih fondova koji će Hrvatskoj staja na raspolaganju za gospodarski razvoj s puno-pravnim članstvom u Europskoj Uniji. Iako ovaj dokument nije službeno usvojen2, od interesa je stav prema turizmu koji je u njemu sadržan. Naime, polazeći od činjenice da je u Hrvatskoj niska razina onečišćenos , predlaže se da „zeleno“ bude hrvatski brend, a inves ranje u „zeleno“ smatralo se, donijelo bi visoku stopu povrata, osobito kroz turizam. U Hrvatskoj je u jeku izrada Partnerskog ugovora/sporazuma, nasljednika Nacionalnog strateškog referentnog okvira, za razdoblje 2014-2020. Trenutno se završava njegova prva faza – sektorska analiza, a očekuje se da će Partnerski ugovor bi završen krajem 2013.

2.2. EUROPSKA I NACIONALNA TURISTIČKA POLITIKA

Iako je turizam uvijek bio sastavni dio poli ka Europske Unije, službeni mandat za koordiniranje turis čkog razvoja Europska Unija dobila je 2007., potpisivanjem Lisabonskog sporazuma. Od tada se sustavno radilo na afi rmiranju ekonomske vrijednos turizma, promicanju važnos održivog raz-voja turizma te stvaranju uvjeta za bolju poli čku i fi nancijsku pomoć turis čkom razvoju. Godine 2010. donesena je europska strategija turis čkog razvoja „Europa – svjetska des nacija broj 1: Novi poli čki okvir za turizam u Europi“3. Osnovni ciljevi ove strategije su: ■ povećanje konkurentnos kroz po canje inovacija i distribuciju

■ promoviranje održivog, odgovornog i visoko-kvalitetnog turizma

■ konsolidiranje europskog turis čkog imidža i profi la

■ povećanje mogućnos korištenja europskih fi nancijskih instrumenata za turis čki razvoj. .

Ona je usko povezana sa strategijom „Europa 2020“, osobito s njenim vodećim programima „Indus-trijska poli ka za zeleni rast“ te s „Unijom inovacija“, „Digitalnim planom za Europu“ i „Planom za stjecanje novih vješ na i stvaranje novih radnih mjesta“. Ipak, koliko će ovi ciljevi turis čke poli ke bi eksplicitno ugrađeni u uredbe za raspolaganje EU fondovima u razdoblju od 2014 – 2020. je up-itno s obzirom da nacr h uredbi o kojima se ove godine vode rasprave ne daju turizmu eksplicitni prioritet kao što je to bilo u razdoblju 2007-2013.

Turizam nije izdvojen kao posebno područje ni u hrvatskim integralnim nacionalnim strateškim dokumen ma, iako se u njima na njega aludira u sklopu strateških prioriteta. Ipak, od samostalnos Hrvatske izrađeno je nekoliko planskih dokumenata turis čkog razvoja (slika 2.1).

Kroz sve te dokumente provlači se ideja ekonomske, socijalne i okolišne održivos turizma: ■ Razvojna strategija hrvatskog turizma iz 1993. kao jedan od dva cilja izdvaja skrb o turis čkim potencijalima

■ Glavni turis čki plan Hrvatske iz 1993. naglašava važnost ekonomske, društvene i ekološke održivos resursa: “priroda, ljudi i turis čki razvoj predstavljaju bitan čimbenik cjelokupnog gospodarskog uspjeha Hrvatske, a turis čka ak vnost odvija se uz istodobno očuvanje interesa domaćeg stanovništva”

■ Koncepcija dugoročnog razvitka hrvatskog turizma iz 1998., koja se odnosi na razdoblje od idućih deset godina, preporuča da se razvoj temelji na prijelazu s dotadašnjeg ‘masovnog’ na ‘održivi’ turizam

■ Strategija razvoja hrvatskog turizma do 2010., donesena 2003. godine, prvi puta defi nira viziju

2 Zemlje članice EU- imale su obavezu izradi Nacionalne strateške referentne okvire (NSRO) u fi nancijskom razdoblju 2007-2013., kao podlogu za izradu Opera vnih programa povezanih s uvje ma fi nanciranja iz fondova EU-a. Rad na pripremi NSRO Hrvatska je počela 2008., pod pretpostavkom da će do siječnja 2012. posta članicom EU-a, pa stoga i vremenska odrednica 2012-2013. Kako je informacija da će Hrvatska posta članicom EU-a s gla u ožujku 2011., NSRO bi trebao pokriva tek šestomjesečno razdoblje (srpanj do prosinac 2013). Stoga se odustalo od prerađivanja NSRO samo za šestomjesečno razdoblje3 Communica on from the Commission to the European Parliament, the Council, the European Economic and Social Commi ee and the Commi ee of the Regions: Europe, the world’s no 1 tourist des na on – a new poli cal framework for tourism in Europe, 2010.

7




hrvatskog turizma: “Turizam značajno pridonosi gospodarskom rastu RH i blagostanju njenih građana, bazirajući se na održivom korištenju prirodnih i kulturno-povijesnih potencijala, ak vno sudjelujući u njihovom očuvanju i razvoju, stvarajući okruženje privlačno za inves tore.”

■ Hrvatska turis čka zajednica izradila je prvi plan marke nga hrvatskog turizma 2001. godine. Deset godina kasnije, novi je plan izrađen za razdoblje 2010 – 2014. Ovaj plan defi nira marke nšku viziju (des nacija životnog s la) i viziju hrvatskog turizma: “Bi globalno priznat kao visokovrijedna des- nacija životnog s la, uspje u njegovanju i očuvanju nacionalnih prirodnih i kulturnih vrijednos

te posta vrlo konkurentan i održiv sektor koji značajno doprinosi nacionalnom gospodarstvu.”

Slika 2.1.HRVATSKI NACIONALNI TURISTIČKI STRATEŠKI DOKUMENTI

2.3. OBILJEŽJA TURISTIČKOG RAZVOJA

Provedene analize dosadašnjeg razvoja hrvatskog turizma pokazuju da su vizije i ciljevi iz navedenih strateških razvojnih dokumenata tek djelomično ostvareni. Izvještaj 3., analizirajući konkurentnost hrvatskog turizma, jasno pokazuje rast njegove konkurentnos , porast kvalitete, posebice smještajne ponude i važnost turizma za nacionalnu ekonomiju, s udjelom izravnog bruto domaćeg proizvoda turizma u ukupnom BDP-u od 8,3% po čući stvaranje oko 15% bruto dodane vrijednos Hrvatske.

Razvojnastrategijahrvatskogturizma(1993)•obnova i

potpunijavalorizacija izaštitaturisti kihpotencijala

• izgradnjanovogidentiteta itržišnorepozicioniranje

Glavnituristi ki planHrvatske(1993)•unapre enje

kvaliteteponude uzbrigu oprirodnim iljudskimresursima

•turisti kaaktivnostodvija se uzo uvanjeinteresastanovništva

•priroda, ljudii turisti ki razvoj

bitan imbenikcjelokupnoggospodarskoguspjeha

Koncepcijadugoro nograzvitkahrvatskogturizma(1998)•prema fizi kom

prometuizme u 7. i 10.mjesta u Europi,s ostvarenimprihodom od 8do 9 milijardiUSD

• prijelaz s‘masovnog’na ‘održivi’turizam,podizanjekvalitete,pozicioniranjegra eno naproizvodnojdiferencijaciji

Strategijarazvojahrvatskogturizma do2010 (2003.)Turizam zna ajnopridonosigospodarskomrastu RH iblagostanjunjenih gra ana,baziraju i se naodrživomkorištenjuprirodnih ikulturnopovijesnihpotencijala,aktivnosudjeluju i unjihovomo uvanju irazvoju,stvaraju iokruženjeprivla no zainvestitore.

Strateškimarketinškiplan 20102014.Biti globalnopriznat kaovisokovrijednadestinacijaživotnog stila,uspjeti unjegovanju io uvanjunacionalnihprirodnih ikulturnihvrijednosti tepostati vrlokonkurentan iodrživ sektor kojizna ajnodoprinosinacionalnomgospodarstvu.

8




Izvještaji 4., 5. i 6. analiziraju čimbenike koji utječu na turis čki razvoj i razvojne dileme s kojima se suočavamo. Prepoznaju se napori uloženi u poboljšanje prometne dostupnos , osobito izgrad-njom mreže autocesta. Prepoznaje se, iako nedostatna, podrška javnog sektora razvoju turizma. Prepoznaje se doprinos turizma kreiranju pozi vnog imidža Hrvatske u zemljama Europe, što se pripisuje koordiniranoj planskoj promociji Hrvatske i njenih turis čkih odredišta. Prepoznaje se uloga turizma kao važnog poslodavca s 90 suća stalno zaposlenih u djelatnos hotela i restorana te turis čkog posredovanja4.

No, zaostajemo za konkurencijom u kvalite des nacijskih turis čkih usluga (zabavni i sportski sadržaji, kulturna i trgovačka ponuda itd.) kao nezaobilaznoj komponen kvalitetnog turis čkog doživljaja. Unatoč smjelim ciljevima naših turis čkih poli ka nismo uspjeli značajnije produlji sezonu, diversifi cira proizvodni por elj, osmisli sustave učinkovitog, koordiniranog upravljanja des nacijom ni stvori bolje regulatorne uvjete za turis čko poslovanje. Stoga, sezonalnost turis čke ak vnos , niska profi tabilnos poslovanja i sputanost brojnim propisima prijete ekonomskoj održivos . Lošiji uvje rada, plaće niže od prosjeka, nizak stupanj poduzetničke ak vnos i slaba kontrola turis čkog razvoja des nacija prijete socijalnoj, a nedostatak procjena nosivog kapaciteta i odgovornog uprav-ljanja prostorom, ekološkoj održivos .

Pored izazova koji proizlaze iz sadašnjeg stupnja i obilježja turis čkog razvoja, trenutak u kojem ob-likujemo budućnost hrvatskog turizma obilježen je brzim i gotovo tektonskim promjenama koje se odvijaju u uvje ma više ili manje izraženih ekonomskih, fi nancijskih, energetskih i društvenih kriza. Sve se češće dovodi u pitanje dominantna razvojna paradigma i fragmen rani, mehanicis čki pristup rješavanju problema, kojem nije izmaknuo ni turizam. Prije 1980- h turizam se u svim važnijim međunarodnim dokumen ma, poveljama i memorandumima smatrao snagom koja transformira i obogaćuje pojedince i društvene zajednice, po če otvorenost prema novim idejama, krea vnost i integraciju sa svijetom. I u Hrvatskoj turizam se shvaćao ne samo kao ekonomska ak vnost – on je bio izvor nacionalnog ponosa – dolazili su gos iz razvijenog svijeta koje smo štovali, od kojih smo učili i kojima smo prenosili svoje životno veselje kroz našu inherentnu gostoljubivost. Potom se, kako kri čari neoliberalne paradigme vole naglasi , turizam sve češće počeo poima kao industrija u čijem je žarištu profi t, a ljudi i mjesta pretvoreni su u proizvode na kojima se taj profi t ostvarivao5.

Ipak, kao reakcija na prolongiranu i duboku krizu, oblikuje se novi sustav vrijednos za društvenu transformaciju odnosno stvara se nova paradigma 21. stoljeća. Nova je paradigma zasnovana na zadovoljavanju is nskih ljudskih potreba, poš vanju izvornih društvenih vrijednos , racionalnom korištenju resursa i svijes da je cijela planeta jedinstven sustav. Na ovom tragu su i poli ke Europske unije te, sukladno tome, službeni planski dokumen Hrvatske. Na tom tragu su i aspiracije dionika konzul ranih u procesu izrade ovog razvojnog plana: ■ razvojem turizma upravlja tako da se pos gne ravnoteža između ekonomskih ciljeva te društvenih i ekoloških vrijednos

■ razvoj temelji na našim osnovnim atrakcijama - prirodnoj i kulturnoj baš ni i našem načinu života

■ jedinstvenost zasnova na činjenici da je Hrvatska čista, zdrava, lijepa i rijetko naseljena, što će u budućnos postaja sve rjeđe i stoga vrlo traženo u napučenoj i industrijaliziranoj Europi

■ uvijek ima na umu da se turizam razvija za dobrobit hrvatskih stanovnika, da je njegov rast i razvoj prihvatljiv za okoliš i društveno pravičan

■ iskoris potencijal turizma za ekonomsku i društvenu revitalizaciju Hrvatske integracijom s ostalim sektorima gospodarskog, kulturnog i društvenog života.

Europski i nacionalni gospodarski i turis čki planski okviri, analiza trenutnog stupnja razvoja turizma i čimbenika koji na njega utječu, osobito karakteris ka šireg društveno-ekonomskog okruženja, stvorili su konceptualni okvir za oblikovanje vizije hrvatskog turizma.

4 Izvještaj 5: Čimbenici razvoja turizma u Republici Hrvatskoj II: obrazovanje, suvremene tehnologije i inovacije, turis čko posredo-vanje te marke ng, promocija i imidž Hrvatske. Glavni plan i strategija razvoja turizma RH.5 Higgins-Desbiolles, F. (2006). More than an “industry”: The forgo en power of tourism as a social force. Tourism Management, 27, str. 1192-1208.

9




3. PRISTUP PUT PREMA VIZIJI

Uobičajena je praksa u izradi strateških dokumenata, pa tako i onih koji se ču turis čkog razvoja, da se proces planiranja temelji na konzultacijama većeg broja dionika, radi kreiranja zajedničke pla orme, pa tako i razvojne vizije, oko koje će se ujedini svi dionici turis čkog razvoja kako bi se stvorile kvalitetne pretpostavke za njihovu implementaciju.

Konzulta vni proces odvija se na dvije razine: prva je uključivanje što većeg broja dionika iz skupa turis čkih djelatnika iz raznih područja kroz koja se turizam ostvaruje, a druga je konzul ranje lidera koji turizam vode, odnosno njime upravljaju te čije mišljenje znatno utječe na mišljenje turis čke i ostale javnos . Konzultacije s velikim brojem dionika usmjerene su na detek ranje problema i iden fi ciranje načina na koji bi se oni mogli riješi na temelju čega se kristaliziraju i njihove osnovne aspiracije. Konzul ranje lidera polazi od pretpostavke da će oni, temeljem svoje uloge u društvu i gospodarstvu bi ambasadori vizije te sa svojom poli čkom, gospodarskom i društvenom moći pridonije njenoj realizaciji.

Osnovne aspiracije širokog kruga dionika turis čkog razvoja iden fi cirane su u fazi analize situ-acije putem fokus grupa, istraživanja stavova javnog (župani, gradonačelnici i načelnici općina) i turis čkog sektora (direktori županijskih i lokalnih turis čkih zajednica) te strateških radionica. Na radionici organiziranoj u cilju oblikovanja vizije turis čkog razvoja sudjelovali su ključni dionici iz javnog i privatnog sektora, znanos i medija (Prilog 1.). Dokument “Polazište za raspravu” služio je kao temeljni okvir za raspravu (Prilog 2.).

Konceptualni pristup defi niranju vizije temeljio se na: ■ dekompoziciji vizije u dva osnovna dijela – internu i eksternu viziju (slika 3.1.)

■ uvođenju sustava vrijednos kao temeljnog principa na kojem se gradi vizija.

Interna ili ‘sektorska’ vizija odgovara na pitanje što želimo bi kao sektor. Potreba za internom vizijom proizašla je iz činjenice da većina čimbenika koji utječu na njegov razvoj nisu izravno u ingerenciji turis čkog sektora, da je sam sektor fragmen ran te da je za razvoj turizma potrebna kultura su-radnje, partnerstva i interesne samo-organizacije koju tek trebamo svlada . Eksterna vizija defi nira odnos prema društvenoj zajednici i prema posje teljima/tržištu. U suš ni, ovdje je riječ o tome da je javni interes krajnji cilj, a ne usputni proizvod turis čkog razvoja.

Slika 3.1.KONCEPTUALNI PRISTUP DEFINIRANJU VIZIJE

Drugo konceptualno uporište je sustav vrijednos predložen kao temeljni princip na kojem se gradi vizija. Pošlo se od premise da je, želi li se pos ći implementacija ovog plana i strategije, potrebno promijeni način na koji se ponašamo. Način ponašanja rezultat je sustava vrijednos . Vrijed-

• Što želimo biti kao sektor?VIZIJAPREMA SEKTORU

•Što želimo doprinijeti našem društvu?VIZIJA

PREMA DRUŠTVENOJZAJEDNICI

•Što želimo biti za naše posjetitelje?VIZIJAPREMA TRŽIŠTU

10




nos su pokretač našeg ponašanja odnosno ‘ljepilo’ koje nas povezuje, jer se najprije i najlakše poistovjećujemo s onim u što vjerujemo. Slika budućnos kakvu želimo proizašla iz naših dubokih uvjerenja postaje pokretač našeg ponašanja i zajednička pla orma koja nas povezuje i ujedinjuje. Slika temeljena na vrijednos ma mobilizira i potrošače koji bolje reagiraju na usluge ili proizvode povezane s nekim višim ciljevima. Primjerice, stručnjaci za marke ng već su iden fi cirali LOHAS (Lifestyle of health and sustainability) segment ili “populaciju nove paradigme”, koji teži zdravom životu u zdravom okruženju, a već ga danas čini pe na stanovnika razvijenog svijeta. Oni su popu-lacija koja će znatno utjeca na oblikovanje budućnos turizma, tražeći mjesta ne samo za odmor, već za vlas to usavršavanje, stjecanje novih vješ na i znanja, uvijek težeći zdravom odmoru u zdravom, ekološki čistom i društveno ugodnom okruženju. Iskorak iz ustaljenog načina razmišljanja i ponašanja potreban je ne samo zbog prilagodbe tržištu, već i zbog potrebe za sveobuhvatnom gospodarskom i društvenom transformacijom postavljenom kao pretpostavka i u nacionalnim i u europskim planskim okvirima.

Iz par cipa vnog procesa (Prilog 3.) proizašao je skup vrijednos koji služe kao polazište za defi ni-ranje vizije (slika 3.2.). Turizam kao ‘sektor’ u 2020. godini karakterizira: ■ odgovornost prema turis ma, prema djelatnicima u turizmu i društvenim zajednicama

■ afi rmiranost kao nacionalno važnog gospodarskog čimbenika, umjesto današnje uglavnom deklara- vne podrške turis čkom razvoju

■ oslobođenost od pretjeranog birokra ziranja te neusklađenog i prenormiranog zakonskog okvira

■ uspješnost u poslovanju, organizaciji i u uravnoteženom, kvalitetnom, održivom razvoju

■ konkurentnost kroz kvalitetu proizvoda, izvrsnost usluge i op miranje sezone.

Turizam pridonosi društvu povećanjem razine blagostanja stanovnika Hrvatske, shvaćene kroz ma-terijalnu (radna mjesta, prihodi, životni standard, transformacija domaće proizvodnje) i duhovnu dimenziju (ponos, vjera, životno zadovoljstvo, ugoda, sigurnost). Smatra se da bi turizam, uspije li se afi rmira i organizira te turis čkim razvojem upravlja poštujući principe održivos , mogao bi : ■ katalizator transformacije sustava osobnih i društvenih vrijednos koja je preduvjet i za pos zanje nacionalnih razvojnih ciljeva te

■ ključni partner u uvođenju Hrvatske u novu paradigmu zasnovanu na njegovanju izvornih kulturnih vrijednos i zdravog okoliša te otvorenos prema svijetu, znanju i inovacijama.

Konačno, iden fi ciran je i skup vrijednos koje određuju naš odnos prema posje teljima. Osnovno polazište je izvornost temeljena na premisi da se za naše posje telje ne trebamo mijenja , već trebamo spozna da su u nama i našem okruženju već prisutna osnovna obilježja nove paradigme. To su naše kvalitete: priroda (zeleno i plavo) i kultura čiji smo čuvari, mi sami koji smo ugodni, neposredni, gostoljubivi i srdačni. Doživljaji sklada, otkrivanja naših jedinstvenos koje nudimo izvor su pozi vne energije za nas i za naše goste.

11




Slika 3.2.TEMELJNI PRINCIPI NACIONALNE VIZIJE TURISTIČKOG RAZVOJA

ŠTO ŽELIMO BITI KAOSEKTOR?

odgovoran

oslobo en/progresivan

konkurentan/uspješan

afirmiran

održiv

ŠTO ŽELIMODOPRINIJETI NAŠEM

DRUŠTVU?

transformacijavrijednosti

izgradnja povjerenja/suradnja

ekonomskiprosperitet/gospodarskaintegracija

zdrav odnos premaljudima i okolišu

otvorenost premasvijetu, znanju i

inovacijama

ŠTO ŽELIMO BITI ZANAŠE POSJETITELJE?

gostoljubivi

izvrsni(kvaliteta)

izvorni(svoji, vjerni sebi)

izvor pozitivneenergije

ugodni

12




4. VIZIJA TURISTIČKOG RAZVOJA

Vizija turis čkog razvoja oslikava željenu sliku budućnos hrvatskog turizma u 2020. godini. U njenoj je osnovi razvoj i prosperitet ne samo turizma, već i cjelokupnog nacionalnog razvoja. Polazi od činjenice da je turizam već danas priča o uspjehu, ali i da je on tek dio onog što bi mogao posta i doprinije uspiju li se, u njegovom razvoju, mobilizira poli čki i gospodarski lideri, poduzetničke snage, krea vni potencijali i inova vnost društvenih zajednica. Vizija stoga, ne oslikava procese kojima se do željenih rezultata dolazi, već daje okvir unutar kojeg će se defi nira strategija i plan njene implementacije.

Slijedom ovoga, vizija hrvatskog turizma proizašla iz postavljenog metodološkog okvira je:

Iz vizije proizlazi da je do 2020. godine turizam prepoznat i priznat kao prioritetna gospodarska ak v-nost. Njegovanje kulture suradnje i partnerstva, međusobnog povjerenja i poštovanja, temeljne su vrijednos na kojima počiva afi rmacija turis čkog sektora. Turizam je posao cijele vlade i svih njezinih ministarstava, a taj se model primjenjuje i na razinama regionalnih i lokalnih samouprava. Odluke se donose sukladno strateškom okviru turis čkog razvoja. Poli ke i programi koji se donose u drugim resorima evaluiraju se u odnosu na utjecaj koji će ima na turizam. Javni sektor osigurava ins tucionalni okvir kojim će se po ca privatna poduzetnička inicija va, zapošljavanje i pozi vna inves cijska klima. Privatni sektor jasno ar kulira svoje interese. Konstruk van je i ak van sugovornik javnom sektoru. Oslobođen pretjeranog birokra ziranja te neusklađenog i prenormiranog zakono-davstva, po če maštovito i krea vno poduzetništvo. To znači da turizam ne samo da proklamira principe održivos , nego se i ponaša sukladno njima te podrazumijeva:

■ odgovorno ponašanje prema ljudima koji u turizmu rade ili o njemu ovise tako da rad u turizmu postaje izvor ponosa i osjećaja vlas te vrijednos

■ odgovornost društvenoj zajednici što znači da uvijek imamo na umu da je uspješan turizam onaj koji je konzistentan s aspiracijama ljudi koji za turizam i s turizmom žive, a da su kvalitetni turis čki sadržaji oni koji su podjednako korisni nama kao i našim posje teljima

■ odgovornost za upravljanje okolišem, tako da se ekološki principi primjenjuju u svakodnevnom poslovanju, u načinu na koji se proizvodi i troši; kroz odgovoran odnos prema izgledu naših mjesta, vizualnoj skladnos i uređenos , turis čki sektor pokazuje da mu je stalo do društvene harmonije i ekološke očuvanos .

Internaliziranjem sustava vrijednos koji se temelji na odgovornos , ujedinjenos , suradnji i partner-stvu, ekonomskom prosperitetu, socijalnoj i ekološkoj održivos , turizam je snaga koja po če transformaciju Hrvatske. Ono što radimo u turizmu utječe na cijelo okruženje, pa je turis čki razvoj

Turizam je odgovoran i afirmiran. On je snaga koja integrira, osloba apoduzetni ki duh i kreativnost.

Otvoren prema svijetu, znanju i inovacijama, turizam pokre e ekonomsku i društvenu revitalizaciju Hrvatske.

Vjerna sebi, Hrvatska inspirira posjetitelje ljepotom i ugodom, pozitivom energijom i optimizmom.

Turizampovezuje

Turizampokre e

Turizampromovira

13




integriran s gospodarskim, kulturnim i društvenim poli kama. Kroz prihode i radna mjesta turizam predvodi ekonomsku, a kroz op mizam, pozi vnu energiju, entuzijazam i samopoštovanje, društvenu revitalizaciju Hrvatske. Stvoren je prostor u kojem se poduzetnički duh, krea vnost, inova vnost i obrazovanje stapaju u jedno.

Osmislili smo maštovite, inova vne proizvode temeljene na našem načinu života i prirodnoj i kulturnoj baš ni, a ponudom takvih auten čnih doživljaja ostali smo svoji. Idealna smo, stoga, des nacija za one koji zadovoljstvo, radost i ispunjenje pronalaze u razvoju novih sposobnos ; one koji žele boravak u zdravom okruženju i u potrazi su za oazama mira i ugode u kojima će se intelektualno, emocionalno i fi zički osnaži .

14




5. NACIONALNI STRATEŠKI CILJEVI

Strateški ciljevi razvoja hrvatskog turizma defi niraju procese koji će, otklanjanjem nedostataka te kapitaliziranjem na prednos ma proizašlim iz SWOT analize, doves do realizacije vizije. Vodeći računa o postojećim ograničavajućim činiteljima budućeg turis čkog razvoja RH i globalnim tren-dovima u turis čkoj potražnji, svrha razvoja hrvatskog turizma do 2020. godine je:

rast prosječne potrošnje po danu boravka i povećanje turis čkih primitaka uz istodobno osiguranje održivog razvoja turizma na

cjelokupnom teritoriju RH.

Tako postavljena svrha turis čkog razvoja RH, nameće sljedeće strateške ciljeve:

■ obogaćivanje postojećih i generiranje novih turis čkih sadržaja i doživljaja, čime će se bitno utjeca na produljenje sezone

■ sustavno podizanje razine znanja, vješ na i obrazovanja turis čkih djelatnika, čime će se kon nu-irano unaprjeđiva postojeća kvaliteta i izvrsnost usluge

■ stvaranje preduvjeta za jačanje poduzetništva, čime će se omogući ulazak u novi inves cijski ciklus, stvaranje novih radnih mjesta i samozapošljavanje

■ učinkovito brendiranje Hrvatske i njenih turis čkih regija, čime će se pos ći kvalita vno diferen-ciranje od konkurencije i osiguranje tržišne prepoznatljivos .

Prethodno definirane strateške razvojne ciljeve neće biti moguće realizirati bez sustavnog i međusobno koordiniranog djelovanja na če ri različita područja (slika 5.1.):

1. Ins tucionalni okvir (stvaranje po cajnog okružja za rast i razvoj turis čkog privređivanja)

2. Konkurentska sposobnost turis čkog gospodarstva

3. Održivost i kvaliteta des nacijskog proizvoda

4. Sustav provedbe turis čke poli ke.

Slika 5.1.OPERACIONALIZACIJA STRATEŠKIH CILJEVA

STRATEŠKI CILJEVIINSTITUCIONALNI

OKVIR

AfirmacijaIntegracija

Poduzetni kaklima

KONKURENTNOSTTURISTI KOG

GOSPODARSTVA

IzvrsnostProfitabilnost

Društvenaodgovornost

DESTINACIJSKIPROIZVOD

IzvornostOdrživostSuradnja

PROVEDBATURISTI KE

POLITIKE

Efikasnaimplementacija

CILJEVIPREMA

PODRU JIMADJELOVANJA

SVRHA

15




Područje djelovanja 1. INSTITUCIONALNI OKVIR

Svrha: Afi rmira turizam i stvori po cajno okruženje za efi kasno upravljanje turis čkim razvojem, uspješno poslovanje, ak viranje poduzetničkih potencijala i novi inves cijski zamah na osnovi krea vnos i inova vnos .

Opravdanost: Strateški ciljevi odnose se na stvaranje uvjeta za afi rmaciju turis čkog sektora kako bi se na svim razinama upravljanja, osobito nacionalnoj, stvorili preduvje za njegov kvalitetan rast i razvoj te osigurala njegova socijalna i ekološka održivost. Ubrzanje razvoja i povećanje konkurentnos sektora zah jeva pojednostavljivanje zakonskog okvira i otklanjanje birokratskih barijera. Kako brojni zakoni, većinom izvan ingerencije Ministarstva turizma, reguliraju turis čko poslovanje, a turizam je predmet i njihovih strateških razvojnih planova, usuglašavanje razvojne poli ke pretpostavka je za stvaranje po cajnog okruženja za rad i ulaganje u turizam. Uspješno usuglašavanje ovisi o svijes poli čkih i ekonomskih čelnika o važnos turizma za ekonomski i ujednačeni regionalni razvoj te kreiranje hrvatskog nacionalnog imidža u globalnim okvirima. Ins tucionalni okvir mora osigura i adekvatan kadar kreiranjem odgovarajuće poli ke srednjoškolskog, visoko-školskog i cjeloživotnog obrazovanja, praćene unapređenjem uvjeta poslovanja kao pretpostavke kvalitetnih i dobro plaćenih poslova u turizmu.

Ciljevi usmjereni na stvaranje po cajnog ins tucionalnog okruženja su:

1.1. Integriranje sektorskih poli ka u cilju ubrzavanja razvoja turizma

1.2. Pozicioniranje turizma kao nacionalnog poli čkog, ekonomskog i razvojnog prioriteta

1.3. Po canje poduzetništva uklanjanjem ograničenja i smanjivanjem poslovnog rizika

1.4. Ak viranje neiskorištene državne imovine od interesa za turis čki razvoj

1.5. Osiguranje ravnomjernijeg i sadržajno diferenciranog regionalnog turis čkog razvoja

1.6. Osiguranje raspoloživih i kvalitetnih kadrova za potrebe turizma, osobito usklađivanje nacio-nalne obrazovne poli ke s potrebama turizma.

Područje djelovanja 2. KONKURENTSKA SPOSOBNOST TURISTIČKOG GOSPODARSTVA

Svrha: Osigura dugoročnu tržišnu održivost turis čkih gospodarskih subjekata u međunarodnom okruženju, odnosno op mira sezonalnost, poveća turis čku potrošnju i zadovoljstvo boravkom.

Opravdanost: U uvje ma visokog stupnja međunarodne konkurencije i usmjerenja na održivi razvoj, dugoročni uspjeh Hrvatske kao turis čke des nacije i povećanje efi kasnos poslovanja turis čkih gospodarskih subjekata ovisi o njegovanju kulture izvrsnos , odnosno sposobnos podizanja kvalitete usluživanja. To se pos že kroz: sustavno usavršavanje opera vnih znanja turis čkih djelat-nika i edukaciju menadžmenta; povećanje dodane vrijednos proizvoda i usluga (kongresni centri, golf, tematski parkovi, wellness, gastronomija i sl.); proširenje i inoviranje usluga kulture i zabave, rekreacije, trgovačke ponude, smještaja te uspostavljanje palete turis čkih doživljaja izgrađenih na intelektualnoj s mulaciji, emocionalnoj osnaženos i psihofi zičkoj vitalnos .

Bogaćenje lanca turis čke vrijednos za različite proizvode pretpostavka je smanjenja sezonalnos , pri čemu je potrebno poveća kvalitetu postojećih i uves nove sadržaje koji omogućuju stvaranje tržišno atrak vne ponude, a koji pružaju jedinstven sklop vrijednos ne samo za proizvode vezane za ljetni odmorišni turizam sunca i mora već i za paletu proizvoda koji omogućavaju sadržajan bora-vak izvan sezone i izvan razvijenih turis čkih des nacija. To podrazumijeva unapređenje proizvoda temeljenih na postojećoj prirodnoj i kulturnoj atrakcijskoj osnovi, ali istovremeno i uvođenje novih turis čkih sadržaja. Uslijed fragmen ranos i inherentne heterogenos turis čkog sektora bogaćenje lanca vrijednos stvara potrebu interesnog ujedinjavanja dionika.

16




Ciljevi usmjereni na povećanje konkurentnos turis čkih gospodarskih subjekata su:

2.1. Uspostavljanje kulture izvrsnos

2.2. Po canje raznovrsnost i inova vnost u obogaćivanju lanca vrijednos turis čkih doživljaja

2.3. Ubrzanje razvoja novih proizvoda i njihove komercijalizacije

2.4. Povećavanje učinkovitos poslovanja te društvene i ekološke odgovornos gospodarskih sub-jekata u turizmu.

Područje djelovanja 3. ODRŽIVOST I UNAPREĐENJE DESTINACIJSKOG PROIZVODA

Svrha: Oblikovanje i tržišna prezentacija des nacija koje utjelovljuju osjećaj ugode, veselja, intele-ktualne s mulacije i životne rados , uz očuvanje prirodnih i kulturnih vrijednos i veću razmjensku vrijednost des nacijskih proizvoda.

Opravdanost: Procvat privatnog poduzetništva i ak viranje krea vnih potencijala pretpostavlja kvalitetno upravljanje cjelokupnom des nacijom, kako bi se osigurao konzistentan turis čki imidž, povećalo zadovoljstva turista zasnovano na kvalitetnom i ak vnos ma bogatom turis čkom bo-ravku te pos gla veća razmjenska vrijednost proizvoda. Upravljanje des nacijom podrazumijeva provođenja mjera koje osiguravaju dugoročnu ekološku i društvenu održivost, osobito izgradnju i unapređenje infrastrukture, upravljanje prostorom, zaš tu okoliša i kulturne baš ne. Uspjeh des -nacije uvjetovan je i ak viranjem nedovoljno valoriziranih prirodnih i kulturnih turis čkih atrakcija, stalnim inoviranjem des nacijske turis čke ponude, efi kasnim sustavom turis čkih informacija i interpretacije, njegovanjem vizualnog sklada i auten čnog duha des nacije. Nezaobilazan čimbenik uspješnog upravljanja des nacijom je uspostavljanje konstruk vne i krea vne suradnje dionika javnog i privatnog sektora.

Ciljevi usmjereni na održivost i unapređenje des nacijskog proizvoda i njegove tržišne prezentacije su:

3.1 Povećanje svijest i znanja dionika i društvenih zajednica o važnos , ulozi, potrebama i mogućnos ma des nacijskog turis čkog razvoja

3.2. Integriranje procesa turis čkog planiranja i upravljanja

3.3. Poboljšanje prometne ponude

3.4. Postavljanje sustava upravljanja des nacijom na ugovornim i fi nancijski reguliranim odnosima

3.5. Očuvanje prirodne i kulturne atrakcijske osnove, uspostavljanje kvalitetne komunalne infra-strukture te osiguranje auten čnost i vizualnog sklada des nacija

3.6. Uvođenje inova vnih turis čkih doživljaja

3.7. Osiguranje više-dimenzionalne, pozi vne međunarodne tržišne prepoznatljivos .

Područje djelovanja 4. SUSTAV PROVEDBE TURISTIČKE POLITIKE RH

Svrha: Osigura efi kasnu provedbu Glavnog plana i strategije razvoja turizma RH i inovira postojeći sustav upravljanja turis čkim razvojem zemlje.

Opravdanost: Upravljanje turis čkim razvojem sukladno strateškom i planskom okviru postavljenom ovim dokumentom uvjetovano je prihvaćanjem, provedbom, monitoringom i kontrolom provedbe te kon nuiranim prilagođavanjem mjera i projekata promjenama u okruženju i rezulta ma napora uloženih u razvoj turizma. Inoviranje postojećeg organizacijskog ustroja turizma i stvaranje orga-nizacijskih temelja za uspješnu provedbu Glavnog plana i strategije razvoja turizma RH pretpostavka je daljnjeg konkurentskog rasta i razvoja turizma. To pretpostavlja osiguranje fi nancijskih i kadrovskih potreba i ins tucionalne podrške provedbi Glavnog plana i strategije razvoja turizma RH, ustrojavanje sustava podrške za korištenje raspoloživih fondova Europske Unije, komuniciranje ciljeva i mjera te provedbe plana prema izvršnoj i zakonodavnoj vlas , nositeljima turis čke ak vnos i stručnoj javnos .

17




Ciljevi usmjereni na uspješnu provedbu Glavnog plana i strategije razvoja turizma RH su:

4.1. Uspostavljanje nacionalnog sustava implementacije Glavnog plana i strategije razvoja turizma RH, uključujući osiguranje fi nacijskih resursa i kadrovskih kapaciteta potrebnih za njegovu provedbu

4.2. Afi rmiranje ciljeva, mjera i projekata Plana u izvršnoj i zakonodavnoj vlas , među nositeljima turis čke ak vnos i u stručnoj javnos

4.3. Osiguranje transparentne komunikacije vezane uz praćenje provedbe Plana s izvršnom i zako-nodavnom vlas , nositeljima turis čke ak vnos i stručnom javnos

4.4. Ustrojavanje sustava podrške op malnom korištenju raspoloživih fondova Europske Unije te osiguravanje stalne komunikacije s upravljačkim jelima za provedbu EU programa pomoći.

18




6. REGIONALNA PRIORITETNA RAZVOJNA USMJERENJA

Nacionalna vizija i strateški ciljevi koji iz nje proizlaze odnose se jednako na Hrvatsku u cjelini i na sve tri turis čke makro-regije defi nirane za potrebe izrade ovog plana: ■ Sjeverni Jadran (Istarska, Primorsko-goranska i Ličko-senjska županija)

■ Južni Jadran (Zadarska, Šibensko-kninska, Splitsko-dalma nska i Dubrovačko-neretvanska županija) te

■ Kon nentalna Hrvatska (ostale županije).

Specifi čnos turis čkih makro-regija proizlaze iz specifi čnog skupa proizvoda i doživljaja zasnovanog na njihovoj atrakcijskog osnovi i stupnju turis čkog razvoja. Budući da regionalne vizije moraju prije svega da odgovor na pitanje što želimo bi za posje telje, osmišljavanje tržišnog pozicioniranja turis čkih regija kao sastavnog dijela marke nškog koncepta razvoja hrvatskog turizma (Izvještaj 9.), pružit će odrednice h vizija. No ovdje se, polazeći od atrakcijske osnove, stupnja turis čkog razvoja i iden fi ciranih prednos i nedostataka turis čkih makro-regija (Izvještaj 2. do 7.), određuju i posebni strateški ciljevi turis čke poli ke svake pojedine makro-regije. To ne znači da pojedini ciljevi nisu važni i u ostalim makro-regijama, već da su specifi cirani ciljevi izdvojeni kao priorite turis čke razvojne poli ke pojedine makro-regije.

KONTINENTALNA HRVATSKA

Kon nentalna Hrvatska zauzima najveći dio nacionalnog teritorija, ali je ujedno i najslabije turis čki razvijena. Izuzetno geo-morfološki i kulturno raznolika, njezina atrakcijska osnova pruža mogućnost razvoja cijelog niza turizma posebnih interesa, pod uvjetom da se turis čki resursi valoriziraju i da se potakne turis čko poduzetništvo. Kako većinu ovog dijela Hrvatske karakterizira niska stopa eko-nomske ak vnos i visoka stopa nezaposlenos , turis čki razvoj ovdje mora prvenstveno omogući stanovnicima dodatne izvore prihoda. S obzirom na to da je najveći dio ovog područja u početnom stupnju turis čkog razvoja, stvaranje organizacijskih pretpostavki, iden fi ciranje područja s najvećim turis čkim razvojnim potencijalima u svrhu koncentriranijeg korištenja raspoloživih fi nancijskih i ljudskih resursa i izgradnja turis čkog imidža prepoznaju se kao ključna strateška usmjerenja za ubrzanje turis čkog razvoja Kon nentalne Hrvatske.

PRIORITETNAPODRU JA

•poticati samozapošljavanje u turisti kim aktivnostima•uklju iti stanovništvo u turizam kao sekundarnu djelatnosti•unaprijediti lanac vrijednosti u rasponu od informacija iinterpretacije preko usluga smještaja, hrane i pi a do ponude kojaodre uju karakter proizvodnog portfelja specifi nih regija

Pove anjeblagostanja

•identificirati i prioritizirati podru ja najve eg turisti kog razvojnogpotencijala

•osigurati financijska sredstva i kadrovsku ekipiranost za pripremuprojekata

Upravljanjeprostorom

•definirati odrednice tržišnog identiteta prema specifi nim regijama•osigurati provedbu ciljanih i koordiniranih marketinških kampanja

Tržišnaprepoznatljivost

•ja ati kapacitete za upravljanje turisti kim razvojem krozosposobljavanje stanovništva i zaposlenih

•optimirati sustav turisti kih zajednica•poticati klastersku organizaciju (tematsku, proizvodnu, destinacijsku)

Podrška

SPECIFI NI CILJEVI

19




SJEVERNI JADRAN

Sjeverni Jadran je turis čki najrazvijenija makro-regija, ali istovremeno i regija s najizraženijim razlikama između turis čki vrlo razvijenog obalnog područja Istre i Kvarnera i slabo razvijenog prostora unutrašnjos . Regija je to i s najvećom koncentracijom zaš ćenih prirodnih područja. Budući da je obalno područje dos glo visok stupanj razvoja, novi zamah treba prije svega temelji na uvođenju proizvoda i sadržaja s visokom dodatnom vrijednos . Istodobno, u Gorskoj Hrvatskoj i podvelebitskom primorju potrebno je ubrza turis čki razvoj. U tom kontekstu, specifi čni strateški ciljevi odnose se na povećanje geografske disperzije turis čke ak vnos , op miziranje turis čkog razvoja u zaš ćenim područjima te uvođenje proizvoda i usluga usklađenih s potrebama por elja proizvoda veće dodane vrijednos .

PRIORITETNAPODRU JA

•uspostaviti ponudu usluga i sadržaja uskla enu s potrebama portfeljaproizvoda ve e dodane vrijednosti (primjerice ponuda prilago enapotrebama MICE, golfa, spa i wellness potražnje)

•ubrzati turisti ki razvoj na podru jima Gorske Hrvatske•uklju ti stanovištvo Like i Gorskog kotara u turizam kao sekundarnudjelatnost

• ja ati funkciju direktnog marketinga


•valorizirati mogu nosti turisti kog razvoja na južnoj strani Velebita•optimirati intenzitet turisti ke aktivnosti na osjetljivim podru jima(akvatorij, nacionalni parkovi i parkovi prirode)


•afirmirati turisti ki identitet Like i Gorskog kotara•poticati razvoj složenih turisti kih proizoda•ja ati ulogu doma ih turisti kih posrednika u razvoju složenih turisti kihproizvoda


•osigurati poja ano prisustvo 'low cost' avioprijevoznika izvan ljetnograzdoblja

•podi i svijest o važnosti turizma na podru ju Like i Gorskog kotara(interni markteting)

Podrška

SPECIFI NI CILJEVI

20




JUŽNI JADRAN

U makro-regiji Južni Jadran nalazi se koncentracija međunarodno poznate kulturno-povijesne i prirodne baš ne te najveći potencijal za razvoj proizvoda kulture života i rada na kojem se gradi turis čki doživljaji emocionalne i intelektualne s mulacije. Istovremeno, u ovoj makro-regiji najizraženije su potrebe povećanja prometne dostupnos i intra-regionalne povezanos . Op -malni turis čki razvoj otoka i područja izrazito visoke koncentracije turis čke ak vnos zah jevaju posebnu pozornost. Stoga se specifi čni ciljevi turis čkog razvoja ove makro-regije koncentriraju na podizanje tržišne spremnos privatnog smještaja i lokalnog poduzetništva, prometnu dostupnost te upravljanju razvojem turizma na osjetljivim područjima.

PRIORITETNAPODRU JA

•poticati klasterski razvoj smještaja u ku anstvima uz podizanjekvalitete i standardizaciju usluge

•uspostaviti zajedni ku platformu za izravnu prodaju kapaciteta uku anstvima

•poticati horizontalno i vertikalno povezivanje malih poduzetnika


•osigurati održivost turizma na otocima te u obalnom i oto komakvatoriju

•smanjiti sezonske pritiske na prirodno i kulturno osjetljiva podru ja•disperzirati potražnju prema manje saturiranim turisti kimpodru jima


•ubrzati razvoj turizma temeljenog na kulturnoj baštini•poticati razvoj autenti nih proizvoda kulture života i rada sodgovaraju om interpretacijom


•kvaliteteno prometno povezati jug Hrvatske s ostatkom zemlje•poboljšati povezanosti otoka s kopnom i me uoto ku povezanostPodrška

SPECIFI NI CILJEVI

21




PRILOG 1. ORGANIZACIJA RADIONICE I SUDIONICI

22




ORGANIZACIJARasprava o viziji i strateškim ciljevima održana je 27. ožujka 2012, u prostorijama Ins tuta za turizam, od 10.00 do 15.00 sa .

Poziv na raspravu poslan je vodećim predstavnicima hrvatskog turis čkog sektora. Lista sudionika poslana je na verifi kaciju Ministarstvu turizma. Ukupno je pozvano 28 sudionika, predstavnika javnog sektora, udruga, hotelskih poduzeća, akademske zajednice i medija. Uz poziv, poslan je i materijal pod nazivom “Podloga za defi niranje vizije i strateških smjernica” kako bi se sudionici mogli pripremi za raspravu.

Raspravu je pripremila i moderirala dr. sc. Renata Tomljenović (voditeljica Izvještaja 8: Vizija i strateški ciljevi) s dr. sc. Sinišom Horakom, voditeljem projekta i dr. sc. Sandom Čorak, ravnateljicom Ins tuta za turizam.

SUDIONICI Od 28 pozvanih, raspravi je prisustvovalo 18 sudionika, predstavnika:

■ Ministarstva turizma (Davor Njirić, savjetnik)

■ Saborskog odbora za turizam (Goran Beus Richemberg, predsjednik)

■ Hrvatske turis čke zajednice (Niko Bulić, v.d. direktor)

■ Udruge poslodavaca u hotelijerstvu (Kris jan Šustar, predsjednik)

■ Udruge hrvatskih putničkih agencija (Boris Žgomba, predsjednik; Željko Trezner, direktor)

■ Udruge malih obiteljskih hotela (Šime Klarić, predsjednik)

■ Sektora za turizam HGK (Leila Krešić-Jurić, direktorica; Vlasta Klarić, savjetnica)

■ Turis čke zajednice Istarske županije (Denis Ivošević, direktor)

■ Turis čke zajednice Dubrovačko-neretvanske županije (Vlado Bakić, direktor)

■ Turis čke zajednice grada Zagreba (Dubravka Mičić, voditeljica Službe za promociju i informiranje)

■ Hotelskog poduzeća Jadranka d.d. (Sanjin Šolić, predsjednik Uprave)

■ Hotelskog poduzeća Sunce koncern d.d. (Jako Andabak, predsjednik Uprave)

■ Hotelskog poduzeća Hoteli Makarska (Joško Lelas, član Uprave)

■ Odjela za turizam i komunikacijske znanos Sveučilišta u Zadru (Mili Razović, profesor)

■ Hrvatske radio televizije (Đuro Tomljenović, novinar)

23




PRILOG 2. PODLOGA ZA DEFINIRANJE VIZIJE I STRATEŠKIH SMJERNICA

PODLOGA ZA DEFINIRANJE VIZIJE ISTRATEŠKIH SMJERNICA

GLAVNI PLAN I STRATEGIJARAZVOJATURIZMAREPUBLIKE HRVATSKE

Glavni plan i strategija razvoja turizma RH do 2020. godine je krovni plan koji usmjerava razvoj turizma u planskom razdoblju.Do danas, napravljene su sve analiti ke podloge (analiza trendova, konkurentnost nacionalnog turizma, analizaprometne i komunalne infrastrukture, ljudskih resursa, imidža i marketinga), identificirani su klju ni izazovi i dileme,rezultati sažeti u SWOT analizi te osmišljeni mogu i scenariji turisti kog razvoja. Prema projektnom zadatku, razvoj seplanira na nacionalnom i regionalnom principu, pa su za potrebe strategije definirane tri turisti ke makro regije:Kontinentalna Hrvatska, Sjeverni i Južni Jadran.

Sa završenim analizama, ulazimo u fazu planiranja budu nosti hrvatskog turizma pri emu je prvi korak definiranje nacionalne iregionalnih vizija te identificiranje strateških prioriteta, odnosno ciljeva.

Ovaj dokument pripremljen je kao polazište za raspravu o viziji i ciljevima turisti kog razvoja. Zasnovan je na provedenimanalizama, koje su obuhvatile analizu sekundarnih podataka te niz primarnih kvantitativnih (stavovi dionika javnogsektora o turizmu, imidž hrvatske na stranim tržištima) i kvalitativnih (fokus grupe, dubinski intervjui, radionice)istraživanja. Sastoji se od dvije glavne tematske cjeline:Turizam ju er i danas – sagledava na in na koji smo planirali i razvijali turizam te put koji smo prošli u posljednjihdvadeset godina; identificira uspjehe koje smo polu ili, ali i probleme koje nismo uspjeli riješiti ili se nismo s njimapravovremeno suo iliTurizam 2020 – u kontekstu izazova s kojima se suo avamo u širem društvenom okruženju, iznosi niz pitanja koja mogupomo i u razmišljanju i raspravi o tome kako želimo da hrvatski turisti ki sektor i hrvatski turizam izgledaju za 10 godina.

Bez obzira na sve turbulencije koje su potresale društveni i ekonomski razvoj Hrvatske od njezine samostalnosti, turizam sepokušavao razvijati planski. Prvi plan razvoja turizma donesen je ve 1993. godine. Tada su postavljeni sljede i ciljevi:Hrvatska je do 2020. jedna od najvažnijih destinacija Sredozemlja, s tržišnim udjelom koji odgovara onom prijeratnom.Stremi se i kvalitativnom unapre enju turisti ke ponude, ali tako da ne dolazi do uništenja prirodnih i ljudskih resursa;priroda, ljudi i turisti ki razvoj predstavljaju bitan imbenik cjelokupnog gospodarskog uspjeha Hrvatske, a turisti kaaktivnost odvija se uz istodobno o uvanje interesa doma eg stanovništva.

Pet godina kasnije, 1998., izra ena je Koncepcija dugoro nog razvitka hrvatskog turizma kao okvir za usmjeravanje razvojaturizma i kao dio nacionalne strategije gospodarskog razvoja. Identificirana su sljede a polazišta za definiranje vizije:Hrvatska bi, prema ostvarenom fizi kom prometu bila izme u 7. i 10. mjesta u Europi, s ostvarenim prihodom od 8 do 9milijardi USD. Razvoj se temelji na prijelazu s dotadašnjeg ‘masovnog’ na ‘održivi’ turizam, usmjerenosti na kontinuiranopodizanje kvalitete te pozicioniranju gra enom na specijalizaciji i proizvodnoj diferencijaciji.

Novi ciklus planiranja po eo je 2003. godine sa Strategijom razvoja hrvatskog turizma do 2010., kada je definirana prvacjelovita vizija hrvatskog turizma: Turizam zna ajno pridonosi gospodarskom rastu RH i blagostanju njenih gra ana,baziraju i se na održivom korištenju prirodnih i kulturno povijesnih potencijala, aktivno sudjeluju i u njihovom o uvanju irazvoju, stvaraju i okruženje privla no za investitore.

Hrvatska turisti ka zajednica izradila je prvi plan marketinga Hrvatskog turizma 1999. godine. Deset godina kasnije, novi jeplan izra en za razdoblje 2010 – 2014. godina. Ovaj plan definira marketinšku viziju (destinacija životnog stila) i vizijuhrvatskog turizma: Biti globalno priznat kao visokovrijedna destinacija životnog stila, uspjeti u njegovanju i o uvanjunacionalnih prirodnih i kulturnih vrijednosti te postati vrlo konkurentan i održiv sektor koji zna ajno doprinosinacionalnom gospodarstvu.

Ovi strateški dokumenti, od trenutka njihove izrade i usvajanja bili su podložni kritikama dok suim, istovremeno (s izuzetkom Strateškog marketinškog plana), nedostajali ambasadori koji bi ihpromovirali, zagovarali i koordinirano implementirali. Stoga se esto moglo uti da nam se razvojdoga ao, a ne da smo njime upravljali.

TURIZAM JU ER I DANAS

Nakon 20 godinaje bilo vrijeme zapravu strategiju,jer su ti razvojnidokumenti bilizbrda zdola .

(Rasprava, Split)

Ipak, pregled trenutnog stanja pokazuje da smo realizirali neke ranije postavljene strateškeciljeve te da se imamo razloga ponositi postignutim rezultatima:

• povrat na predratni volumen turisti ke potražnje bilježimo ve 2010. godine, desetgodina ranije od cilja zacrtanog planom iz 1993. godine, kada je realizirano 10,6milijuna turisti kih dolazaka u odnosu na 1986., najbolju predratnu godinu kada jeostvareno 10,2 milijuna dolazaka

• podignuta je kvaliteta hotelskih kapaciteta, pa tako danas imamo 40% ležaja uhotelima s 4* i 5* zvjezdica, u odnosu na 1989., kada je taj udio iznosio 22%;unaprijedili smo kampove i marine

• s udjelom izravnog bruto doma eg proizvoda turizma u ukupnom BDP u od 8.3% i s 90tisu a radnih mjesta samo u ugostiteljskom dijelu turisti kog poslovanja, bitan smoimbenik cjelokupnog nacionalnog gospodarstva

• zadržali smo naslije en model destinacijskog razvoja kojim se turisti ki razvoj ne odvijaunutar žice, ve je integriran s lokalnom zajednicom, što se može smatrati i implicitnimrezultatom našeg stremljenja ka razvoju ‘održivog’ turizma

• organizirali smo se kroz sustav turisti kih zajednica s autonomnim prihodima, tako darazvoj, marketing i promocija ne ovise potpuno o državnom prora unu

• na me unarodnoj sceni, etablirani smo kao zemlja prepoznatljivog turisti kog imidžate smo jedini sektor koji sustavno promovira Hrvatsku u inozemstvu

REZULTATI KOJE SMO POSTIGLI

SLABOSTI S KOJIMA SE SUO AVAMO

Bez obzira na postignute rezultate, kontinuirano se suo avamo s nizom problema, od kojih suneki naslije eni, a neki nastali uslijed manjkavosti sustava upravljanja turisti kim razvojem.

Sezonalnost i geografska koncentriranost turisti ke aktivnost naslije eni su problemi koje nismouspjeli riješiti.

Privatni smještaj dominira strukturom smještajnih kapaciteta, no nikad se nismo ozbiljno baviliunapre enjem njegove kvalitete.

Unato bogatoj i raznovrsnoj resursnoj osnovi, naš osnovni proizvod još uvijek je ‘sunce i more’,iako turisti sve izraženije traže aktivnosti i dodatne sadržaje, ija je ponuda skromna ive im dijelom zastarjela, a to ima neposrednog utjecaja na relativno skromnu izvansmještajnu potrošnju.

Iako dobro ustrojene, upitan je utjecaj turisti kih zajednica na cjelokupnu razvojnu politikudestinacije, pa turisti ke zajednice ostaju tek zagovornici turisti kog razvoja, bez politi ke ifinancijske mo i da tim razvojem upravljaju.

Nismo pronašli ili primijenili mehanizme za zaštitu prostora, pa nam se pripisuje odgovornost za‘apartmanizaciju’ i ‘betonizaciju’ obale. Posljedice vizualna devastacija, narušavanjeurbanog sklada, optere enost komunalne i prometne infrastrukture danas predstavljajune samo problem turisti kog razvoja, ve se posljedice ovog slabo kontroliranog razvojaesto pripisuju turizmu.

Turizam je svakodnevna vijest samo u sezoni, izvan sezone gotovo je nevidljiv u javnom diskursu.Turizam gotovo da nikad ne zaziva ozbiljnost koju dajemo gospodarstvu ili energetici. Takonjegovu važnost i utjecaj na ekonomiju, radna mjesta, kvalitetu života, blagostanjestanovnika ostaje izvan javnog diskursa.

Ozbiljne analize i rasprave rijetko dopiru do javnosti. U sezoni se izvještava o broju turisti kihdolazaka i prihodima od turizma esto temeljeno na pretpostavkama, površno nas seuspore uje s drugim destinacijama kako bi se pokazalo koliko su drugi bolji ili uspješniji.Ako broj turista stagnira ili raste, onda se zamjera niska potrošnja. Ako prihodi rastu, a brojturista pada, onda nam se zamjera pad turisti kih dolazaka. Kada lobiramo za bolje uvjete(npr. smanjenje poreza, PDV a) onda nam se zamjera da tražimo privilegirani status doktrošimo zajedni ko dobro.

Dok smo se bavili restrukturiranjem turisti kih poduze a itransformacijom sektora, zanemarili smo injenicu da se unašem okruženju odvijaju stalne i velike promjene.

Držimo se dobro poznatih obrazaca ponašanja i djelovanja. Umjestoda anticipiramo trendove i da smo glasnici promjena i novihmodela ponašanja, upravljanja i organizacije, mi slijedimo našeduboko ukorijenjene stare modele, koje ne donose niti željeneniti planirane promjene ili ne dovoljno brzo.

Prepoznali smo fragmentaciju tržišta i potrebu da stvaramo doživljajepravovremeno, ali se sporo njima prilago avamo.

Proklamirali smo produljenje sezone i geografsku disperziju potražnje,zasnovane na bogatoj kulturnoj i prirodnoj atrakcijskoj osnovi,dok su rezultati skromni.

Proklamirali smo kvalitetni i održivi turizam, dok se istovremenonajatraktivniji prostor devastirao apartmanima i vikendicama, amanjkava komunalna infrastruktura zaga uje kopno i vodotoke.

Proklamirali smo turizam na dobrobit lokalne zajednice, ali se nismopotrudili u initi turisti ki sektor dobrim poslodavcem, apoduzetni ke pothvate ograni ava nedostatak razumijevanja,zakonodavstvo i birokracija.

Proklamirali smo koordinirani, planski razvoj, izradili sektorskestrategije, ali se nismo mogli složiti niti oko jednog cilja, niti okoimplementacije. Shva amo da trebamo sura ivati i da se valjabolje organizirati, ali ne znamo kako.

Svjesni smo svih problema, ali teško iznalazimo rješenja. Kadizna emo rješenje, unaprijed smo skepti ni da su rješenjamogu a i sumnjamo u njihovu provedivost.

‘… mi smo još uvijekpretežito fokusirani na

minimalne tehni kestandarde ili na

‘hardware’…

Staromodni smo, anaš sustav je trom!

… institucije su zatvorene,orijentirane same na sebe,

nezainteresirane….

Posao se smatra teškim,pla e niskima,mogu nostnapredovanja mala …nema dignitetazanimanja !

Turizam regulira nizministarstava kojanisu koordinirana

Programi potporanaprasno se uvode iukidaju ostavljaju i ljudena cjedilu …

IZME U PROŠLOSTI I SADAŠNJOSTI

Polaze i od uvjerenja da je turizam najotporniji dioekonomije, možemo nastaviti primjenjivati staremodele i obrasce ponašanja i vizionirati konzervativno,unutar granica onoga što možemo, radije nego onogašto vjerujemo da možemo. To bi otprilike zna iloslijediti elemente vizije koji se protežu kroz turisti kerazvojne planove od 1993. godine – održivi turisti kirazvoj, turizam za dobrobit društvene zajednicetemeljen na našoj prirodnoj i kulturnoj baštini o kojojskrbimo.

Možemo re i da emo se temeljiti na raznolikom sustavuturisti kih doživljaja i proizvoda temeljenim na baštini –još jedna lijepa sintaksa, koja zvu i dobro, ali od nasradi sljedbenike tržišnih trendova i uglavnom nasostavlja ravnodušnima.

Možemo re i da emo razvijati turizam za dobrobit svihstanovnika. I to zvu i dobro, ali koliko smo uvjerljivikada su iza nas desetlje a pla a manjih od prosjeka,lošijih uvjeta rada i ograni avanje privatnogpoduzetništva.

Ipak, trenutak u kojem oblikujemo budu nost hrvatskogturizma obilježen je brzim i gotovo tektonskimpromjenama koje se odvijaju u uvjetima više ili manjeizraženih ekonomskih, financijskih, energetskih idruštvenih kriza. Trenutak je to u kojem se sve glasnije,na svim razinama i u svim sektorima ljudskogdjelovanja, dovodi u pitanje dominantna neo liberalnaparadigma i fragmentirani, mehanisti ki pristuprješavanju problema, kojem nije izmaknuo niti turizam.Nekad smo ga shva ali kao pojavu koja transformirapojedince, društvo i okoliš, ak smo ga proklamirali kaosredstvo postizanja svjetskog mira. Turizam je bio izvornašeg nacionalnog ponosa – dolazili su nam gosti izrazvijenog svijeta koje smo štovali, od kojih smo u ili ikojima smo prenosili dašak svog životnog veselja i našuinherentnu gostoljubivost. Onda se, neki vole naglasitipod pritiskom neoliberalne paradigme, turizampretvorio u industriju zaokupljenu profitom, a ljudi imjesta postali proizvodi i doživljaji.

OD SADAŠNJOSTI PREMA BUDU NOSTI

Smisao jepotreba zarazlikom oduobi ajenog

Potreba za novim modelom ponašanja, ugra ena je i uodabrani scenarij razvoja hrvatskog turizma. Osnovneodrednice ovog scenarija, temeljene dobrim dijelom i naaspiracijama dionika, su da turizam razvijamo tako da:

• uvodimo kulturu izvrsnosti – stremimo kvalitetiproizvoda i usluga, kvaliteti kadrova, kvaliteti upravljanjai umrežavanja

• uvamo okoliš – otvorena, prirodna prostranstva ,netaknutu prirodu, bioraznolikost, za nas same i zaturiste koji e dolaziti u potrazi za zdravim životom uzdravom okruženju

• uvamo kulturni identitet – naš stil života, našu kulturu,naše obi aje, naš društveni život i naše kulturneinstitucije, iz ega crpimo ponos i prepoznatljivost kojedijelimo s našim posjetiteljima

• stavimo turizam u funkciju žitelja Hrvatske – turizam kojie biti u službi naših stanovnika direktno kroz radna

mjesta, kroz poduzetništvo u turizmu (mali obiteljskihoteli, restorani, trgovine, seoska turisti kagospodarstva) i indirektno s turizmom kao polugomravnomjernog razvoja i stimulatorom ostalihgospodarskih sektora.

Time je, eksplicitno ili implicitno, re eno da turizam nisu samosmještaj, atrakcije i proizvodi, da turizam nije samogospodarska aktivnost. Prepoznat je sveobuhvatanutjecaj turizma na naše živote, društvo i okoliš. Upromišljanjima je prepoznata mo turizma u kreiranjuodržive budu nosti naše zemlje.

Moramoomogu iti razvojonome što vesada imamo.

Trebamo imati onekoji e probijatibarijere u glavamaelnika i ostalih ljudi!

Sa uvajmo sve ono što postojii unaprijedimo, a da damošansu našim ljudima da svojubudu nost baziraju na svojojzemlji, i da ostavimo prostora i

za budu e generacije.

Moramo presko iti politiku i ego,jer dok god nam oni upravljaju

sami emo sebe uništiti.

Ulaskom u EUHrvatska ne

smije biti zemljabez ideja

Velike su tu mogu nosti zarazvoj turizma u prirodnim

ambijentima i aktivnihsadržaja, koji izazivaju

emocije.

TURIZAM 2020.

Kada zamišljamo budu nost hrvatskog turizma trebamo se zapitati prema emu emo biti prepoznatljivi na tržištu, kojeemo proizvode razvijati i na koje segmente ciljati? Pri tome, valja imati na umu da slika temeljena na vrijednostima

mobilizira i potroša e koji bolje reagiraju na usluge ili proizvode povezane s nekim višim ciljevima. Stru njaci zamarketing ve su identificirali LOHAS (Lifestyle of health and sustainability) segment, koji teži zdravom životu uzdravom okruženju, a ve ga danas ini petina stanovnika razvijenog svijeta.

Ali sve nam govori da težimo druga ijem pristupu oblikovanja vizije hrvatskog turizma, da želimo viziju koja e nasnadahnuti, koja e nas ujediniti, koju emo osje ati, koja e biti uskla ena s našim snovima o boljoj budu nostiturizma, ali i cijelog društva, cijele zemlje. Jer, kao što ova kratka analiza ilustrira, u principu ništa nije bilo krivo s našimdosadašnjim vizijama. I danas, kao prije 20 godina, želimo ve e prihode od turizma, bolju kvalitetu turisti kogproizvoda, održiv razvoj temeljen na prirodnim i kulturnim resursima i sve to da bismo podignuli razinu blagostanjanaših gra ana.

Ovo je vizija sastavljena od dobrih na ela, ali zapitajmo se možemo li se s njom identificirati, pronalazimo li sebe u toj viziji,odražava li ona naše vrijednosti, naše aspiracije za bolje sutra, za turizam kojim emo se ponositi, za sektor koji eproizvoditi i trošiti održivo i postati primjer drugima, za sektor u kojem e interesi društva i profita biti uravnoteženi, zazemlju ijim emo gra anima vratiti samopouzdanje i nacionalni ponos, a gostima pružati istinsku radost življenja?

U uvjetima kada kriza obilježava ne samo Hrvatsku, ve gotovo cijeli svijet, sve ve i broj institucija ipojedinaca u razvijenom, zapadnom svijetu koji generira najve i broj turisti kih putovanja i diktiratrendove, postaje svjestan ograni enja dosadašnjeg na ina rješavanja problema i zaziva promjene una inu na koji živimo, gradimo naše institucije, proizvodimo i brinemo za okoliš. Temelj ovih promjena je usustavu vrijednosti. Vrijednosti, kao rezultat ili manifestacija naših uvjerenja, pokreta su našeg ponašanjai djeluju kao ‘ljepilo’ koje nas povezuje.

IDEJE ZA RASPRAVU: Kako to rade naši konkurenti

Vizije svog razvoja definirale su mnoge zemlje. Ovdje je kratak pregled turisti kih razvojnih vizijanekih nama relevantnih zemalja s kojima smo se uspore ivali u fazi analize postoje eg stanja.Zajedni ko im je da naglašavaju tržišnu orijentaciju te ulogu turizma u širem društvenom iekonomskom kontekstu.

Slovenija e postati razvijena turisti ka destinacija s raznolikim ikvalitetnim turizmom zasnovanim na kratkom odmoru.Nadalje, Slovenija e postati poželjna destinacija za duljiodmor temeljem atraktivnih i diversificiranih integriranihturisti kih proizvoda.

Development Plan and Policies of Slovene Tourism 2007 2011

Turska: S prihva anjem pristupa održivog turisti kog razvoja,turisti ka industrija zauzet e vode u ulogu uzapošljavanju i regionalnom razvoju, a osigurat e daTurska postane vode i brend u turizmu i me u prvih 5destinacija po broju turisti kih dolazaka i prihodima do2023.

Tourism Strategy of Turkey – 2023

Portugal: Jedna od najbrže rastu ih destinacija Europe temeljemvrijednosnog prijedloga zasnovana na jedinstvenim iinovativnim karakteristikama zemlje. Razvoj turizma temelji sena boga enju i konkurentnosti ponude, rukovo ene izvrsnoš uu zaštiti okoliša i urbanom planiranju, obuci radne snage idinami nom/moderniziranom javnom i privatnom sektoru. Sporastom zna aja turizma u ekonomiji, turizam je klju an udruštvenom, ekonomskom i okolišnom razvoju na regionalnoj inacionalnoj razini.

National Strategic Plan for Tourism, 2007

Španjolska: Do 2020. španjolski turisti ki sustav je najkonkurentniji iodrživ te maksimalno doprinosi društvenom blagostanju.

Tourismo 2020

IDEJE ZA RASPRAVU: Kako to rade naši konkurenti

Skup zemalja definirao je svoje vizije turisti kog razvoja ponešto druga ije.Ove vizije polaze od uloge turizma u društvu i zasnovane su, manje ili višeeksplicitno, na sustavu vrijednosti..

Gr ka: Turizam predvodi gospodarski i društveni razvojGr ke. Mi zamišljamo Gr ku koja, prije svega,osigurava visoki životni standard svojim stanovnicima,Gr koj u kojoj bi ljudi iz cijelog svijeta rado živjeli,privremeno ili trajno. Zemlju koja je ugodna njenimstanovnicima, te stoga, ugodna i privla naposjetiteljima. Greek Tourism 2020

Irska: Irski turizam je dinami an, inovativan, održiv iizuzetno respektiran sektor koji nudi stranim idoma im posjetiteljima doživljaj Irske koji jepozitivan, pamtljivo i iznad njihovih o ekivanja.

A strategy for Irish tourism 2003 – 2012

Danska: Naš je cilj da smo prepoznati po našemusmjerenju na kvalitetu života i životnu sre u nakreativan i održiv na in.Our Journey the joint strategy for Danish tourism towards 2015

Novi Zeland: U 2015. turizam se cijeni kao vode idoprinositelj održivoj ekonomiji Novog Zelanda.Strategija se temelji na dvije osnovne vrijednosti:gostoljubivost i briga za o uvanjem (guardianship).

New Zealand Tourism Strategy 2015

Vizija turisti kog razvoja je naš model budu nosti. Ona mora potaknuti naš entuzijazam, nadahnuti nas da budemopredani našim ciljevima. Ona mora biti zajedni ka, oko koje smo postigli konsenzus, vizija u koju vjerujemo iiza koje vrsto stojimo. Vizija koja e nas mobilizirati i oko koje emo se ujediniti.

Pitajmo se prvo ija je to vizija i kome je namijenjena. Dosadašnje vizije uglavnom su portretirale naš odnos premaresursima koje koristimo i utjecaj koji imamo. Je li vrijeme da osmislimo viziju za naš sektor? Što mi želimobiti kao sektor, kao poslodavci, kao profesionalci, i kako želimo da se prema nama odnosi? Možda je vrijemeda kažemo sebi i drugima da smo više od smještaja i ugostiteljstva, da smo više od ostvarenih turisti kihdolazaka i no enja. Možda je vrijeme da artikuliramo kako se odnosimo prema drugima i kako nas se, kaosektor, tretira?

Ho emo li samo upravljati turizmom na principima održivosti, ili emo proizvoditi, ponašati se i trošiti održivo ipoticati naše posjetitelje, stanovnike i zajednicu da ine isto? Deklariramo li održivost ili se ponašamoodgovorno?

Naravno da želimo kroz turizam podi i kvalitetu života i razinu blagostanja. No što to to no zna i? Radna mjesta?Ve i prihodi? Kvalitetnije obrazovanje? Me usobno uvažavanje? Možemo li biti precizniji? Utje emo nadruštvene zajednice, utje emo na okoliš, utje emo na svijest o sebi – kakav utjecaj želimo? Možemo li krozturizam inaugurirati neke nove vrijednosti i na in ponašanja u društvu u cjelini? Koje mogu nosti možemokreirati? Možda odgovor na ovo pitanje prvo zahtijeva da odgovorimo na to kakvu Hrvatsku želimo da bimogli vizionirati ulogu turizma u njenom razvoju?

Kako se turisti ki razvoj manifestira u našem turisti kom imidžu i proizvodima koje nudimo? Kakva smodestinacija? Po emu smo poznati i prepoznatljivi? Kakve performanse ostvarujemo? Jesmo li tržišni lideri ipo emu ili smo sljedbenici?

U biti, govorimo o tri elementa vizije: vizije našeg turisti kog sektora, vizije naše uloge u ekonomskom idruštvenom razvoju i vizije, odnosno portreta, Hrvatske kao turisti ke destinacije. Iz ove vizije trebali biproiza i strateški prioriteti. Možete li ih identificirati?

ŠTO ŽELIMODOPRINIJETI

NAŠEMDRUŠTVU?

ŠTO ŽELIMOBITI KAOSEKTOR?

KAKAVTURIZAMŽELIMO?

KAKO EMO RADITI: STRUKTURA RASPRAVE

Kad razmišljamo o viziji, valja imati na umu da razmišljamo onašoj zajedni koj, nacionalnoj viziji, o viziji koja nadilazilokalne i regionalne granice i sektorske interese.Govorimo o strateškim prioritetima koji e unaprijeditinaš sektor i poslovanje, koji e urediti naše me usobneodnose, koji e stvoriti bolji institucionalni okvir, koji estvoriti pretpostavke da prepoznajemo i da seprilago avamo promjenama brzo i efikasno. To bitrebalo jednako vrijediti bez obzira gdje se nalazimo ikojem sektoru pripadamo.

Ipak, svjesni smo da postoje velike regionalne razlike u stupnjuturisti kog razvoja, u modelima turisti kog razvoja i uaspiracijama dionika. Zbog toga valja promišljati i oodrednicama vizije turisti kog razvoja i strateških ciljevana regionalnim razinama, za Kontinentalnu Hrvatsku,Sjeverni Jadran i Južni Jadran.

Stoga, ve i dio rasprave bit e posve en nacionalnoj viziji iciljevima, dok e se poslijepodnevna rasprava usmjeritina elemente regionalnih vizija i razvojne prioritete koji bibili primjereni pojedinim regijama.

Raspored rada skupa:

10.00 – 10.15 Pozdravna rije10.15 – 11.30 Nacionalna vizija hrvatskog turizma11.30 – 11.45 Pauza11.45 – 13.30 Nacionalni strateški ciljevi13.30 – 14.00 Pauza14.00 – 15.00 Regionalne vizije i strateški ciljevi

31




PRILOG 3. REZULTATI RADIONICE O VIZIJI I STRATEŠKIM CILJEVIMA

32




REZULTATI RASPRAVE O NACIONALNOJ VIZIJI

REZULTATI: 1 KRUG RASPRAVE

U prvom krugu rasprave, svaki je sudionik iznio svoje elemente vizije. Naveden je cijeli spektar temeljnih principa koji su prikazani prema učestalos (veličina fonta proporcionalna je učestalos riječi/vrijednos ).

Što želimobiti kaosektor?

Što želimodoprinijetihrvatskomdruštvu?

Što želimobiti za

posjetitelje?

33




REZULTATI: 2 KRUG RASPRAVE

Principi/vrijednos na kojima bi se trebala temelji budućnost hrvatskog turizma.

Što želimobiti kaosektor?

Što želimobiti za

posjetitelje?

Što želimodoprinijetihrvatskomdruštvu?

Documents

Izvještaj 08 - Strategija razvoja turizma RHiztzg.hr/UserFiles/Pdf/strategija/Izvjestaj-8-Razvojna-vizija-i-ciljevi-turistickog... · turizma moraju odražava naše vlas te prioritete