izvjesce o radu 2010 hrvatski - ferk.ba

REGULATORNA KOMISIJA ZA ELEKTRIČNU ENERGIJU U FEDERACIJI BIH Izvješće o radu za 2010. godinu

1

Regulatorna komisija za električnu energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine - FERK

I Z V J E Š Ć E O R A D U FERK-a ZA 2010. GODINU

ožujak, 2011.


2

Regulatorna komisija za električnu energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine - FERK Blajburških žrtava 33, 88 000 Mostar Tel. +387 36 44 99 00 +387 36 44 99 01 Faks+387 36 33 35 07 +387 36 33 35 08 www.ferk.ba


3

K A Z A L O :

UVODNA RIJEČ.......................................................................................................................5

A. IZVJEŠĆE O RADU REGULATORNE KOMISIJE ZA ELEKTRI ČNU ENERGIJU U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE.............................................................................6

1. O REGULATORNOJ KOMISIJI ZA ELEKTRI ČNU ENERGIJU U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE - FERK........................................................................................6

1.1. ČLANSTVO REGULATORNE KOMISIJE PRI ERRA-I............ ................................7

1.2. MREŽNE (WEB) STRABNICE REGUALTRONE KOMISIJE.. .................................8

1.3. FINANCIRANJE REGULATORNE KOMISIJE............ ...............................................8

1.4. ZAKONODAVNI OKVIR REGULACIJE ELEKTROENERGETSK OG SEKTORA

I ELEKTROENERGETSKIH DJELATNOSTI.................. ...................................................9

1.5. TREĆI PAKET DIREKTIVA ZA EU UNUTARNJE TRŽIŠTE ELEKTRI ČNE ENERGIJE.................................................................................................................................10

1.6. OTVARANJE TRŽIŠTA ELEKTRI ČNE ENERGIJE U BIH......................................11

1.7. DONOŠENJE PROPISA IZ NADLEŽNOSTI REGUALTORNE KOMISIJE U 2010. GODINI......................................................................................................................................12

1.7.1 PRAVILNIK O IZVJEŠTAVANJU...............................................................................12 1.7.2 PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA ZA TARIFNU METODOLOGIJU I TARIFNE POSTUPKE.........................................................................14 1.7.3 ODLUKA O IZMJENI I DOPUNI ODLUKE O REGULATORNOM KONTNOM PLANU (RKP).........................................................................................................................15 1.7.4 ODLUKA O IZMJENI OPĆIH UVJETA ZA ISPORUKU EL. ENERGIJE................16

2. TARIFNI POSTUPCI U 2010. GODINI.................................................................................20

3. ODLUKE SUDA- TUŽBE........................................................................................................22

4. IZDAVANJE DOZVOLA ZA RAD-LICENCI................ ......................................................22

4.1. PREGLED IZDANIH DOZVOLA ZA RAD-LICENCI U 2010 . GODINI ..................22

4.2. NADGLEDANJE ELEKTROPRIVREDNIH PODUZE ĆA..........................................24

5. ZAŠTITA KUPACA..................................................................................................................25

6. FINANCIJSKO IZVJEŠ ĆE FERK-A.....................................................................................30

6.1 PRIHODI REGULATORNE KOMISIJE U 2010. GODINI... .......................................30

6.2 RASHODI REGULATORNE KOMISIJE U 2010. GODINI... ......................................35

6.3 MIŠLJENJE REVIZORA..................................................................................................38


4

B. ELEKTROENERGETSKI SEKTOR U FEDERACIJI BOSNE I HE RCEGOVINE….41

7. PROIZVODNJA ELEKTRI ČNE ENERGIJE.....................................................................41

7.1 BILANCA I OSTVARENJE.............................................................................................43

8. DISTRIBUCIJA ELEKTRI ČNE ENERGIJE .....................................................................54

8.1 PARAMETRI KVALITETE ISPORUKE ELEKTRI ČNE ENERGIJE......................59

9. OPSKRBA ELEKTRIČNOM ENERGIJOM I. REDA........................................................61

10. OPSKRBA ELEKTRIČNOM ENERGIJOM II. REDA.......................................................64

11. ZAŠTITA ŽIVOTNE SREDINE.............................................................................................66

12. INFORMACIJE O CIJENAMA ELEKTRI ČNE ENERGIJE.............................................71

12.1. KRETANJE PROSJEČNIH CIJENA ELEKTRI ČNE ENERGIJE U FEDERACIJI

BIH U RAZDOBLJU OD 2005.-2010. GODINE ...................................................................71

12.2 STRUKTURA CIJENA ELEKTRI ČNE ENERGIJE U FEDERACIJI BIH..............74

12.3. INFORMACIJE O BROJU KUPACA ELEKTRI ČNE ENERGIJE

U FEDERACIJI BIH.................................................................................................................79


5

Uvodna rije č

Regulatorna komisija za električnu energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine – FERK u svom dosadašnjem radu transparentno je izvještavala Parlament Federacije BiH i javnost o svim svojim aktivnostima, što se pokazalo kao najbolji put u uspostavi regulatornog pravnog okvira i za provedbu reforme elektroenergetskog sektora.

Kako propisuje Zakon o električnoj energiji, Regulatorna komisija dužna je, najmanje jedanput godišnje, izvještavati Parlament Federacije BiH o svome radu. Izvješće je podijeljeno u dva dijela: dio o radu FERK-a i dio o elektroenergetskom sektoru u Federaciji BiH.

Tijekom 2010. godine Regulatorna komisija je sukladno svojim obvezama prema Energetskoj zajednici (EZ) sudjelovala i u izradi Energetskog izvješća za 2009. godinu koje je dostavljeno Regulatornom odboru EZ i objavljeno na web stranici www.energy-community.org.


6

A. IZVJEŠĆE O RADU REGULATORNE KOMISIJE ZA ELEKTRI ČNU ENERGIJU U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE

1. O Regulatornoj komisiji za električnu energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine-FERK

Regulatorna komisija za električnu energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine-FERK osnovana je Zakonom o električnoj energiji (Službene novine Federacije BiH, broj 41/02, 24/05, 38/05, 61/09) radi ostvarenja sljedećih ciljeva: onemogućavanje monopola u elektroprivrednoj djelatnosti, racionalizacije u potrošnji električne energije, omogućavanje trećim stranama pristupa na distribucijsku mrežu, uvoñenje i razvoj tržišta električne energije.

Sukladno Zakonu o električnoj energiji, na temelju članka 16., Regulatorna komisija dužna je, najmanje jedanput godišnje, izvještavati Parlament Federacije BiH o svome radu.

Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH je na nastavku 31. sjednice

održane 8.6.2010. godine usvojio Izvješće o radu Regulatorne komisije za 2009. godinu. Dom naroda Parlamenta Federacije BiH je na nastavku 31. sjednice održane 22.7.2010. godine takoñer usvojio navedeno izvješće.

U svom radu Regulatorna komisija surañuje s Državnom regulatornom

komisijom za električnu energiju (u daljnjem tekstu: DERK), Neovisnim operatorom sustava u Bosni i Hercegovini (u daljnjem tekstu: NOS BiH), Regulatornom komisijom za energetiku Republike Srpske (u daljem tekstu: RERS) i jedinstvenom elektroprijenosnom kompanijom za Bosnu i Hercegovinu.

Statutom Regulatorne komisije (Službene novine Federacije BiH, broj 13/04) ureñeno je, uz ostalo, unutarnji ustroj, odlučivanje i poslovanje Regulatorne komisije, kao i druga pitanja važna za njen rad.

Poslove iz svoje nadležnosti Regulatorna komisija obavlja u okviru organizacijskih jedinica koje čine: Sektor zajedničkih poslova, Sektor za pravne poslove, Sektor za tehničke poslove i licence, Sektor za tarife i Sektor za financije i administrativne poslove.


7

Slika 1. Shematski prikaz organizacije FERK-a

Regulatorna komisija sastoji se od tri člana izabrana sukladno odredbama

članka 17. Zakona o električnoj energiji. Parlament Federacije BiH, na prijedlog Vlade Federacije BiH, uz prethodnu suglasnost predsjednika i dopredsjednika Federacije BiH imenuje predsjednika i dva člana Regulatorne komisije.

Sukladno Zakonu o električnoj energiji i Statutu Regulatorne komisije, propisano je kako je funkcija predsjednika izmjenjiva meñu članovima Regulatorne komisije i traje godinu dana.

U Regulatornoj komisiji kao najveća vrijednost prepoznati su ljudski potencijali. U novonastalim okolnostima, uspješnost poslovanja počinje primarno ovisiti o kvaliteti menadžmenta i zaposlenika.

U razdoblju 2010. godine u Regulatornoj komisiji u prosjeku je bilo zaposleno 32 djelatnika, od kojih je 30 s visokom stručnom spremom, meñu kojima su magistri i doktori znanosti, jedan djelatnik s višom stručnom spremom i jedan sa srednjom stručnom spremom. Prava i obveze iz radnog odnosa ureñeni su općim propisima o radu, internim aktima Regulatorne komisije, te ugovorima o radu.

1.1. Članstvo Regulatorne komisije pri ERRA-i

Regulatorna je komisija na Generalnoj skupštini ERRA1-e, održanoj 21.4.2010. godine, primljena u partnersko članstvo.

1 Izvor: www.erranet.org


8

ERRA je dragovoljna organizacija koja se sastoji od neovisnih energetskih regulatornih tijela, primarno iz središnje Europe i euroazijske regije, s pridruženim članovima iz Azije te Bliskog istoka. Potpisivanjem Dokumenta o osnivanju koji su potpisale 15 članica u prosincu 2000. godine, uspostavljena je ERRA u Bukureštu.

Do danas ERRA ima 23 punopravne članice, tri partnerske i tri pridružene članice. Zakonski je registrirana u Mañarskoj u travnju 2001.godine, a Tajništvo iste nalazi se u Budimpešti. NARUC (Američko udruženje regulatornih tijela) te USAID (Američka agencija za meñunarodni razvoj) pružaju stalnu potporu radu udruženja.

Osnovni cilj udruženja je povećanje razmjene informacija i iskustava meñu članicama te proširenje pristupa iskustvima regulatornih tijela za energiju širom svijeta. Pri uspostavi, članice su definirale svrhu postojanja ERRA-e u sljedećim točkama:

- unaprjeñenje državne energetske regulacije u zemljama članicama, - pomoć u razvoju stabilnih energetskih regulatornih tijela s autonomijom i

ovlastima te unaprjeñenje suradnje meñu energetskim regulatorima i - Udruženje teži poboljšanju komunikacije i razmjene informacija, istraživanja

te iskustava meñu članicama i unaprijeñenom pristupu informacijama energetskih regulatora i iskustvima istih širom svijeta te promoviranju mogućnosti za obuku.

1.2. Mrežne (web) stranice Regulatorne komisije

Mrežne (web) stranice Regulatorne komisije mogu se smatrati dijelom IT sustava jer ih u potpunosti kreira, oblikuje, nadopunjava i održava osoba odgovorna za IKT sustav Regulatorne komisije. Stranice su redovito ažurirane i sadrže najnovije informacije u cilju informiranja javnosti. Informacije koje se stavljaju na uvid dostupne su u vrlo kratkom roku, koji se mjeri od minute do najviše nekoliko desetaka minuta. Informacije se postavljaju na službene stranice i to na svim službenim jezicima Bosne i Hercegovine i na oba službena pisma, te veliki dio i na engleskom jeziku. Dokumenti se postavljaju na mrežne stranice po usvajanju i objavi u službenim glasilima.

Posjećenost web stranice neprekidno raste, te se u 2010. godini u odnosu na 2009. godinu povećala za približno 17%. Od ukupnog broja posjeta na posjete mrežnim stranicama iz BiH otpada 67%, što je povećanje od 3% u odnosu na prethodnu godinu. Najveći broj posjeta izvan BiH na mrežne stranice dolazi iz Hrvatske, Rusije i Njemačke.

1.3. Financiranje Regulatorne komisije

Sukladno Zakonu o električnoj energiji, Regulatorna komisija se financira iz prihoda od naknada i pristojbi koje naplaćuje od gospodarskih društava koja se bave djelatnošću proizvodnje, distribucije i opskrbe električnom energijom, trgovanjem, zastupanjem i posredovanjem na domaćem tržištu električne energije, te prihoda od naknada za dozvole koje izdaje.

Proračun Regulatorne komisije usvaja Parlament Federacije BiH prije početka proračunske godine, na prijedlog Regulatorne komisije. Proračun Regulatorne


9

komisije za 2010. godinu (Službene novine Federacije BiH, br. 81/09) odobrio je Parlament Federacije BiH na sjednicama Zastupničkog doma i Doma naroda. Proračun Regulatorne komisije za 2010. godinu odobren je u iznosu od 2.530.321,00 KM, a čine ga:

• Regulatorne naknade u iznosu od 2.475.321,00 KM • Jednokratne naknade u iznosu od 50.000,00 KM • Ostali prihodi u iznosu od 5.000,00 KM

Regulatorna komisija je na nastavku II. redovite sjednice održane 24.2.2010.

godine donijela Odluku o utvrñivanju regulatornih naknada za 2010. godinu (Službene novine Federacije BiH, broj 10/10). Regulatorne naknade su umanjene za preneseni višak prihoda iz 2009. godine u iznosu od 305.614,75 KM, nakon čega su utvrñeni iznosi i dinamika plaćanja regulatorne naknade za javna elektroprivredna poduzeća Javno preduzeće Elektroprivreda Bosne i Hercegovine d.d.-Sarajevo (u daljnjem tekstu: JP Elektroprivreda BiH d.d.-Sarajevo) i Javno poduzeće „Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne“ dioničko društvo Mostar (u daljnjem tekstu: JP „Elektroprivreda HZ HB“ d.d. Mostar), te ostala gospodarska društva - imatelje dozvola za obavljanje elektroprivrednih djelatnosti. Tako je ukupna regulatorna naknada za sve imatelje dozvola u 2010. godini utvrñena u iznosu od 2.169.705,25 KM. 1.4 Zakonodavni okvir regulacije elektroenergetskog sektora i elektroenergetskih djelatnosti Regulatorna komisija obavlja poslove iz svoje nadležnosti na temelju odredbi Zakona o električnoj energiji, te pratećih podzakonskih akata:

• Statuta FERK-a (Službene novine Federacije BiH, broj 13/04); • Poslovnika o radu FERK-a (Službene novine Federacije BiH, broj

59/04); • Etičkog kodeksa FERK-a (Službene novine Federacije BiH, broj

61/04); • Pravilnika za izdavanje dozvola za rad-licenci FERK-a (Službene

novine Federacije BiH, broj 29/05); • Odluke o utvrñivanju iznosa jednokratnih naknada za pokretanje

postupka pred FERK-om (Službene novine Federacije BiH, broj 31/05);

• Pravilnika o javnim raspravama i rješavanju zahtjeva i žalbi FERK-a (Službene novine Federacije BiH, broj 37/05);

• Pravilnika o tarifnoj metodologiji i tarifnim postupcima FERK-a (Službene novine Federacije BiH, broj 45/05 i 77/10);

• Pravilnika o arbitraži FERK-a (Službene novine Federacije BiH, broj 74/05);

• Pravilnika o stjecanju statusa kvalificiranog kupca (Službene novine Federacije BiH, broj 53/06);

• Odluke o odreñivanju bazne godine kod pokretanja tarifnih postupaka (Službene novine Federacije BiH, broj 70/06);

• Pravilnika o zaštiti povjerljivih informacija (Službene novine Federacije BiH, broj 70/06);


10

• Općih uvjeta za isporuku električne energije (Službene novine Federacije BiH, broj 35/08, 81/08, 32/10 i 37/10)

• Odluke o regulatornom kontnom planu (Službene novine Federacije BiH, broj 58/08 i 77/10)

• Pravilnika za izdavanje dozvola za rad-licenci za proizvodnju električne energije za vlastite potrebe (Službene novine Federacije BiH, broj 26/09)

• Proračuna FERK-a za 2010. godinu (Službene novine Federacije BiH, broj 81/09)

• Odluke o utvrñivanju regulatornih naknada za 2010. godinu (Službene novine Federacije BiH, broj 10/10)

• Pravilnika o izvještavanju (Službene novine Federacije BiH, broj 77/10)

Nadležnosti Regulatorne komisije definirane su člankom 14. Zakona o

električnoj energiji i one su: • nadzor i reguliranje odnosa izmeñu proizvodnje, distribucije i kupaca

električne energije uključujući i trgovce električnom energijom; • propisivanje metodologije i kriterija za utvrñivanje cijena opskrbe

nekvalificiranih (tarifnih) kupaca električnom energijom; • utvrñivanje tarifnih stavova za korisnike distributivnih sustava i

tarifnih stavova za nekvalificirane (tarifne) kupce; • izdavanje ili oduzimanje dozvola za proizvodnju, distribuciju,

opskrbu i trgovinu električnom energijom; • izdavanje prethodnih dozvola za izgradnju i dozvola za korištenje

elektroenergetskih objekata osim objekata za prijenos električne energije;

• utvrñivanje Općih uvjeta za isporuku električne energije.

1.5. Treći paket direktiva EU za unutarnje energetsko tržište Europski parlament je u travnju 2009. godine usvojio Treći paket energetskih direktiva koji obuhvaća sljedeće:

• Direktiva 2009/72/EZ o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište električne energije

• Uredba EZ broj 714/2009 o pristupu za prekogranične razmjene električne energije

• Direktiva 2009/73/EZ o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište plina • Uredba EZ broj 715/2009 o pristupu prijenosnim mrežama prirodnog plina • Uredba EZ broj 713/2009 o uspostavi ACER-a

Od novog zakonodavstva se očekuje ojačanje unutarnjeg tržišta energije u EU, omogućavanje više zaštite i koristi za kupce od najnižih mogućih cijena energije nudeći priliku kompanijama za natjecanje na tržištu. Uz to, zakonodavni paket promovira održivost stimuliranjem energetske učinkovitosti. Zemlje članice moraju do 3. ožujka 2011. godine transponirati nova pravila u nacionalno zakonodavstvo. Na zemljama članicama je da ova pravila provedu u praksi i daju bolje uvjete i kupcima i kompanijama. Kupci će imati koristi od bolje zaštite i najnižih mogućih cijena, dok će kompanije imati priliku ostvariti bolje poslovanje na konkurentnom tržištu.


11

Ministri Potpisnica Energetske zajednice na sastanku Ministarskog vijeća održanom 24.9.2010. godine u Skopju složili su se kako je osnovni cilj implementacija Trećeg paketa o unutarnjem energetskom tržištu i za Potpisnice Energetske zajednice, i uputili službenu Preporuku Potpisnicama za početak implementacije odgovarajućih odredbi.

1.6. Otvaranje tržišta elektri čne energije u BiH Bosna i Hercegovina kao potpisnica Ugovora o uspostavi Energetske zajednice dužna je ispoštovati rokove za otvaranje tržišta električne energije. Sukladno odredbama iz Ugovora i na temelju podzakonskih akata svi kupci su kvalificirani osim kućanstava. Kućanstva će moći birati svoga opskrbljivača električne energije od 1.1.2015. godine. Studija o otvaranju veleprodajnog tržišta u Jugoistočnoj Europi koju je financirala Svjetska banka, a završena je krajem prošle godine, sadrži preporuke o otvaranju tržišta u Energetskoj zajednici, a Regulatorni odbor Energetske zajednice zatražio je da se zemlje Potpisnice izjasne o preporukama.

Osnovna ideja predloženog dizajna tržišta je uspostava Tržišta dan unaprijed. U cilju osiguranja rada Tržišta dan unaprijed na lokalnoj i regionalnim razinama, uspostavljaju se Lokalni operator tržišta i Pružatelj usluga za Jugoistočnu Europu. Predloženi dizajn tržišta predviña prijelazno razdoblje tj. proces prelaska s reguliranih cijena/tarifa na tržište. Dizajn tržišta predložen studijom Svjetske banke omogućava lokalnim vlastima potpunu kontrolu nad prijelaznim razdobljem tijekom kojeg dolazi do postupne promjene s tarifa na tržišne cijene. Naime, odluka da se kvalificirani kupci 100% izlože tržišnim cijenama od prvog dana otvaranja tržišta može naići na prepreke u većini zemalja zbog nesigurnih tržišnih cijena i njihove promjenjivosti. Studija predviña kako će se tijekom prijelaznog razdoblja, količine električne energije koje se isporučuju po reguliranoj cijeni, postepeno smanjivati. U cilju osiguranja rada Tržišta dan unaprijed na lokalnom i regionalnim razinama, uspostavljaju se Lokalni operator tržišta (LMO) i Pružatelj usluga za Jugoistočnu Evropu (SEESP). Svaka Potpisnica Ugovora o osnivanju Energetske zajednice ima Lokalnog operatora tržišta. Svi sudionici na lokalnom tržištu imaju ugovore sa svojim LMO. Njihove ponude za Tržište dan unaprijed prolaze preko njihovih LMO i upućuju se ka SEESP-u, koji je tijelo koje će se uspostaviti na regionalnoj razini. SEESP prikuplja podatke od svih LMO-a i formira regionalnu i lokalnu referentnu cijenu Tržišta dan unaprijed. Lokalna referentna tržišna cijena postaje tržišna cijena za sve transakcije meñu sudionicima na tržištu. LMO upravlja svim transakcijama meñu sudionicima na tržištu.


12

1.7. Donošenje propisa iz nadležnosti Regulatorne komisije u 2010. godini

Regulatorna komisija je tijekom 2010. godine održala 17 redovitih sjednica, te 19 internih sastanaka. Sve su sjednice Regulatorne komisije otvorene za javnost, osim internih sastanaka. Obavijesti o datumu, vremenu i mjestu održavanja redovitih sjednica se objavljuju na oglasnoj ploči Regulatorne komisije i internetskoj stranici www.ferk.ba. Na redovitim sjednicama FERK razmatra pitanja iz nadležnosti utvrñenih Zakonom o električnoj energiji, a na internim sastancima organizira svoje dnevne aktivnosti. Svrha internih sastanaka je omogućiti FERK-u organiziranje njegova rada i planiranje zadataka koji ga očekuju. Takoñer, redovito smo izvještavali medije o postupcima i odlukama Regulatorne komisije. U tabličnom prikazu koji slijedi, navedena je struktura i broj donesenih akata na održanim sastancima i sjednicama tijekom 2010. godine.

Redovite sjednice (17) Interni sastanci (19)

Vrsta dokumenta Broj Vrsta dokumenta Broj Zapisnici 17 Zapisnici 19 Usvojene odluke 63 Usvojene odluke 153 Usvojena rješenja 73 Usvojena rješenja 124 Usvojeni zaključci 24 Usvojeni pravilnici 2 Usvojeni pravilnici 2 Obavijesti za javnost 44 Utvrñeni nacrti akata 19 Obavijesti za javnost 33

Tablica 1. Struktura i broj donesenih akata

Poštujući načelo javnosti i transparentnosti u radu, sukladno Pravilniku o javnim raspravama i rješavanju zahtjeva i žalbi, Regulatorna komisija je u protekloj godini održala ukupno 16 općih rasprava (13 održano u postupku izdavanja dozvola za rad-licenci za obavljanje odreñenih elektroprivrednih djelatnosti, a tri u postupku donošenja pravila i propisa – Revidirani nacrt pravilnika o izvještavanju, Nacrt pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika za tarifnu metodologiju i tarifne postupke, Nacrt odluke o izmjenama i dopunama Odluke o Regulatornom kontnom planu), četiri formalne rasprave održane u postupku provedbe trećeg i četvrtog tarifnog postupka za JP „Elektroprivreda HZ HB“ d.d. Mostar i jednu tehničku raspravu u postupku donošenja Revidiranog nacrta Pravilnika o izvještavanju.

1.7.1 Pravilnik o izvještavanju

Pravilnik o izvještavanju je na jedinstven, cjelovit, sveobuhvatan i transparentan način utvrdio obveze imatelja dozvola u pogledu dostavljanja izvješća, informacija, podataka i drugih dokumenata prema FERK-u. Pravilnik o izvještavanju zasnovan je na temelju akata FERK-a, nove metodologije prikupljanja i obrade statističkih podataka o cijenama električne energije po Odluci Komisije od 7.6.2007. godine (2007/394/EZ), koja se odnosi na izmjenu Direktive 90/377/EEZ, Direktive 2008/92/EZ od listopada 2008. godine, kojom je propisan način prikupljanja i obrade podataka o cijenama električne energije za industrijske kupce.


13

Osnovni razlog za donošenje pravilnika je da, sukladno zakonskim ovlaštenjima, FERK može zahtijevati od svakog imatelja dozvole da osigura podatke i informacije koje su potrebne FERK-u, kao i propisanim obvezama imatelja dozvola da dostavljaju podatke i informacije u traženim rokovima. Obveza imatelja dozvole je da surañuje s FERK-om na jedinstven, cjelovit i sveobuhvatan način u pogledu dostavljanja izvješća, informacija, podataka i drugih dokumenata. FERK ima obvezu propisati sadržaj, način i rokove dostavljanja, kako bi mogao izvršavati propisane nadležnosti i ispunjavati utvrñene obveze. Navedeni razlozi trebaju omogućiti postizanje ciljeva koji su FERK-u postavljeni Zakonom, Statutom i Poslovnikom, a sve u cilju uključivanja u meñunarodno tržište električne energije i uvoñenje konkurencije, kao i onemogućavanja monopola u elektroprivrednoj djelatnosti, zaštite općeg javnog interesa, stvaranja uvjeta za racionalan i ekonomičan razvoj djelatnosti proizvodnje, distribucije i opskrbe električnom energijom na prostoru Federacije Bosne i Hercegovine, stvaranja poticaja za postojanje i rad elektroprivrednih društava na načelima nediskriminacije i ravnopravnosti.

Pravilnikom se bliže ureñuju obveze imatelja dozvola koji primjenjuju Regulatorni kontni plan, a koji obavljaju elektroprivredne djelatnosti proizvodnje, distribucije i opskrbe električnom energijom (I. i II. reda), te meñunarodne trgovine, da dostavljaju izvješća, podatke, informacije i druge dokumente FERK-u, kao i sadržaj, način i rokovi izvještavanja. Kronologija izrade Pravilnika o izvještavanju:

Nacrt pravilnika o izvještavanju s Obrazloženjem FERK je usvojio na XVI. redovitoj sjednici održanoj 19.11.2008. godine. Opće rasprave na Nacrt pravilnika o izvještavanju u daljnjem tekstu, održane su u Mostaru, 20.11.2009. godine, u Sarajevu 23.11.2009. godine i u Tuzli 24.11.2009. godine. Rok za davanje komentara je bio 30.11.2009. godine.

Na temelju rasprava i komentara, te novih saznanja, FERK je ocijenio kako je potrebno neke odredbe Nacrta pravilnika o izvještavanju suštinski izmijeniti odnosno dopuniti. Neki od osnovnih razloga za suštinske izmjene su:

- usklañivanje propisanih obrazaca koji se dostavljaju FERK-u u tarifnom postupku s Regulatornim kontnim planom u cilju jedinstvenog evidentiranja sredstava, izvora sredstava, troškova, prihoda i rashoda na način propisan Odlukom o regulatornom kontnom planu (Službene novine Federacije BiH, broj 58/08),

- usklañivanju obrazaca s podatcima zahtijevanim za Eurostat izvješća, - kao i drugih prilagoñavanja ostalog dijela teksta s Pravilnikom o tarifnoj

metodologiji i tarifnim postupcima. Navedeni razlozi uvjetovali su izradu Revidiranog nacrta pravilnika o

izvještavanju, što je u skladu s člankom 42. Poslovnika o radu FERK-a i člankom 15. Pravilnika o javnim raspravama i rješavanju zahtjeva i žalbi FERK-a. Revidirani nacrt Pravilnika o izvještavanju FERK je usvojio na IV. redovitoj sjednici održanoj 16. ožujka 2010. godine. Uz Revidirani nacrt pravilnika, FERK je na istoj sjednici usvojio i tekst Obrazloženja uz ovaj revidirani nacrt. Dana 9.6.2010. godine, u Mostaru, održana je opća rasprava o Revidiranom nacrtu pravilnika o izvještavanju. Rok za dostavu komentara na Revidirani nacrt pravilnika bio je 25.6.2010. godine.

Na temelju svih dotadašnjih aktivnosti voñenih u cilju usvajanja Pravilnika o izvještavanju, analiza komentara s održanih općih rasprava, te pisanih komentara


14

pristiglih na adresu FERK-a, članovima FERK-a dostavljen je Prijedlog za donošenje Odluke o održavanju tehničke rasprave. Prijedlog je usvojen na X. redovitoj sjednici FERK-a te donesena Odluka o održavanju tehničke rasprave na temu Revidiranog nacrta pravilnika o izvještavanju.

Tehnička rasprava o Revidiranom nacrtu pravilnika o izvještavanju održana je u Mostaru u prostorijama FERK-a 14. i 23. rujna 2010. godine. Konačni rok za dostavu komentara bio je 8.10. 2010. godine.

Nakon obimnih aktivnosti FERK je 4.11.2010. godine na XIV. redovitoj sjednici donio Pravilnik o izvještavanju. Prema odredbama Pravilnika o izvještavanju isti se primjenjuje od 1.1.2011. godine.

1.7.2. Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika za tarifnu

metodologiju i tarifne postupke

Pravilnikom za tarifnu metodologiju i tarifne postupke Regulatorne komisije propisuje se: način dostave podataka FERK-u prilikom pokretanja tarifnog postupka i kroz redovito izvještavanje, početaka tarifnog postupka, sadržaj zahtjeva za pokretanje tarifnog postupka, kao i voñenje postupka, te donošenje rješenja u tarifnom postupku i odluke o tarifnim stavovima. Takoñer, u članku 53. FERK je propisao obvezan sadržaj zahtjeva za tarife, uključujući i potrebne dokumente i podatke. Člankom 78. Pravilnika za tarifnu metodologiju i tarifne postupke propisano je kako se FERK neće uzdržavati od revizije pravilnika ako se ukaže potreba za istim, a u skladu s dostignutim stupnjem razvoja i liberalizacije tržišta i reformama elektroenergetskog sektora.

Osnovni razlog za donošenje Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika za tarifnu metodologiju i tarifne postupke je usklañivanje odredbi Pravilnika za tarifnu metodologiju i tarifne postupke s odredbama Pravilnika o izvještavanju i odredbama Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o Regulatornom kontnom planu. FERK je 10.7.2008. godine donio Odluku o Regulatornom kontnom planu koji se počeo primjenjivati 1.1.2009. godine.

Navedeno treba omogućiti cjelovito reguliranje obveza imatelja dozvole da dostavljaju podatke i informacije u traženim rokovima i surañuju s FERK-om, odnosno da se jedinstveno, cjelovito i sveobuhvatno utvrde obveze imatelja dozvola u pogledu dostavljanja izvješća, informacija, podataka i drugih dokumenata FERK-u, a sve kako bi se postigli ciljevi koji su FERK-u postavljeni Zakonom, Statutom i Poslovnikom, koji se odnose i na uključivanje u meñunarodno tržište električne energije i uvoñenje konkurencije, kao i onemogućavanje monopola u elektroprivrednoj djelatnosti, zaštitu općeg javnog interesa, stvaranje uvjeta za racionalan i ekonomičan razvoj djelatnosti proizvodnje, distribucije i opskrbe električnom energijom na prostoru Federacije Bosne i Hercegovine, stvaranje poticaja za postojanje i rad elektroprivrednih društava na načelima nediskriminacije i ravnopravnosti, a sve kako bi FERK mogao provoditi poslove iz svoje nadležnosti u okviru elektroenergetskog sektora Federacije BiH, koji omogućavaju postizanje ciljeva koji su zakonom postavljeni pred sve sudionike na tržištu električne energije u Federaciji BiH, kao i ciljeva koji su postavljeni FERK-u kao regulatornom tijelu na tom tržištu. Kronologija izrade Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika za tarifnu metodologiju i tarifne postupke:


15

Nacrt pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika za tarifnu

metodologiju i tarifne postupke FERK je usvojio na IV. redovitoj sjednici održanoj 16.3.2010. godine. Održana sjednica bila je otvorena za javnost, a obavijest o održavanju sjednice objavljena je 9.3.2010. godine, na oglasnoj ploči FERK-a i na web stranici FERK-a. Uz Nacrt pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika za tarifnu metodologiju i tarifne postupke, FERK je na istoj sjednici usvojio i tekst obrazloženja uz ovaj nacrt.

FERK je na svojoj VIII. redovitoj sjednici održanoj 21.5.2010. godine usvojio i tekst Obavijesti za javnost za prikupljanje komentara i održavanje opće rasprave, a Nacrt pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika za tarifnu metodologiju i tarifne postupke s Obrazloženjem bio je dostupan javnosti na web stranici FERK-a.

FERK je održao opću raspravu na Nacrt pravilnika 10.6.2010. godine, u Mostaru. Sukladno ovim dopuštenjima, a na temelju potrebnih izmjena FERK je tijekom 2010. godine na XIV. redovitoj sjednici održanoj u Mostaru 4.11.2010. godine donio Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika za tarifnu metodologiju i tarifne postupke. 1.7.3. Odluka o izmjeni i dopuni Odluke o regulatornom kontnom

planu (RKP)

Člankom 57. Pravilnika za tarifnu metodologiju i tarifne postupke propisano je kako će FERK za potrebe primjene ovog pravilnika, dio drugi „Tarifna metodologija“, posebnom odlukom utvrditi Regulatorni analitički kontni plan, dok je člankom 17. stavaka (1) i (3) Odluke o Regulatornom kontnom planu propisano kako FERK može, po potrebi, prilagoditi propisane obrasce koji se dostavljaju u tarifnom postupku, te da će FERK usklañivati RKP sukladno promjenama propisa kojima se ureñuje kontni okvir za poduzeća u Federaciji BiH, obrascima bilančnih shema koje podnose elektroprivredna društva u Federaciji BiH i odredbama MRS-a i MSFI-a, kao i potrebama tarifnih postupaka. Razlozi za donošenje Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o Regulatornom kontnom planu su usklañivanje iste sa zakonskim promjenama koje su se dogodile u oblasti računovodstva i poreza na području Federacije Bosne i Hercegovine i usklañivanje s ostalim aktima FERK-a. Dopune u okviru Odluke o regulatornom kontnom planu se odnose na primjenu Zakona o porezu na dohodak s čijom primjenom se otpočelo 1.1.2009. godine, a RKP je stupio na snagu 10.7.2008. godine, kao i izmjene i dopune koje su se nametnule kao nužne primjenom RKP-a u praksi. Nacrt odluke o izmjenama i dopunama Odluke o Regulatornom kontnom planu s Obrazloženjem uz nacrt je usvojen na IV. redovitoj sjednici Regulatorne komisije za električnu energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine, koja je održana 16.3.2010. godine. Sjednica je bila otvorena za javnost, a obavijest o održavanju sjednice objavljena je na oglasnoj ploči i na web stranici Regulatorne komisije. Na temelju članka 12. stavak (1), članka 14. stavak (1) i članka 15. Statuta Regulatorne komisije za električnu energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine, te članka 29., članka 31. stavak (2) i članka 40. Poslovnika o radu Regulatorne komisije za električnu energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine kao i članaka 4., 5., 8. i 15. Pravilnika o javnim raspravama i rješavanju zahtjeva i žalbi Regulatorne komisije za električnu energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine i Odluke broj 01-07-351-02/10 od 16.3.2010. godine, Regulatorna komisija za električnu energiju u Federaciji Bosne


16

i Hercegovine – FERK je na VIII. redovitoj sjednici, održanoj u Mostaru 21.5.2010. godine, donijela Odluku o održavanju opće rasprave o Nacrtu odluke o izmjenama i dopunama Odluke o Regulatornom kontnom planu 10.6.2010. godine u 10 sati u sjedištu FERK-a u Mostaru. Usmene komentare dane na općoj raspravi, kao i pisane komentare dane na Nacrt odluke o izmjenama i dopunama Odluke o Regulatornom kontnom planu, Regulatorna komisija je pažljivo razmotrila i analizirala. Kako komentari nisu bili takve naravi da zahtijevaju suštinsku reviziju, radi kojih bi se obnovio postupak javnih rasprava, Regulatorna komisija je na XIV. redovitoj sjednici, održanoj 4.11.2010. godine, donijela Odluku o izmjenama i dopunama Odluke o Regulatornom kontnom planu. 1.7.4. Odluka o izmjeni Općih uvjeta za isporuku električne energije

FERK je postupajući po Instrukciji Ombudsmana za zaštitu potrošača u BiH od 29.4.2010. godine, kao obvezujućoj, donio Odluku o izmjeni Općih uvjeta za isporuku električne energije broj 01-07-694-01/10 od 21.5.2010. godine te je ista objavljena u Službenim novinama Federacije BiH, kao i na web stranici Regulatorne komisije.2

Sve dokumente i podzakonske akte Regulatorna komisija objavljuje na svojoj web stranici. Takoñer, svi akti iz nadležnosti Regulatorne komisije objavljuju se u Službenim novinama Federacije BiH.

Popis dokumenata objavljenih u Službenim novinama Federacije BiH u 2010.

godini dan je u sljedećoj tablici:

Red.br. Naziv broj Službenih novina

Federacije BIH

1. Rješenje br. 06-03-684-15/18/09 i dozvola za opskrbu II. reda EPBIH

1/10

2. Rješenje br. 06-03-668-13/17/09 i dozvola za opskrbu II. reda EPHZHB

1/10

3. Rješenje br. 01-04-834-13/09 (Zajednička advokatska kancelarija Edina Jahić i Tanja Hadžagić)

5/10

4. Rješenje br. 06-03-720-13/17/09 i dozvola za opskrb u II. reda RE Energija

5/10

5. Rješenje br. 06-03-765-16/20/09 i prethodna dozvola za izgradnju za „SUŠA COMMERCE“

5/10

6. Odluka o utvr ñivanju regulatornih naknada za 2010. br. 01-07-198-01/10

10/10

7. Odluka o provedbi trećeg tarifnog postupka br. 07-02-1592-07/25/09; 07-02-1593-07/26/09.

13/10

8. Odluka o Planu aktivnosti na provedbi postupaka formalnih rasprava tijekom trećeg i četvrtog tarifnog postupka br. 01-07-1311-15/09; 07-02-1592-08/25/09; 07-02-1593-08/26/09

13/10

9. Odluka o izmjeni planiranog nadnevka održavanja formalnih rasprava br. 01-07-1311-42/09; 07-02-1592-34/25/09; 07-02-15 93-29/26/09; 01-07-198-27/10

13/10

10. Rješenje br. 06-03-1357-03/09 (nadgledanje JPEPBIH) 13/10

2 Detaljnije o Odluci o izmjeni Općih uvjeta za isporuku električne energije broj 01-07-694-01/10 od 21.5.2010. godine obrazloženo je u poglavlju 5. Zaštita kupaca


17


Federacije BIH

11. Rješenje br. 06-03-1358-04/09 (nadgledanje JPEPHZHB ) 13/10

12. Rješenje br. 04-01-845-10/09 (B. Grabovi čkić) 13/10

13. Rješenje br. 04-01-890-14/09 (E.H.Avdi ć) 13/10

14. Rješenje br. 04-01-1001-08/09 (E.Kova čević) 13/10

15. Rješenje br. 04-01-1160-06/09 (J.Popratin) 13/10

16. Rješenje br. 04-01-1186-08/09 (M.Avdi ć) 13/10

17. Rješenje br. 04-01-1187-07/09 (F.Mehidi ć) 13/10

18. Rješenje br. 04-01-1199-07/09 (Š.Elmasovik) 13/10

19. Rješenje br. 04-01-1200-08/09 (A.Nuki ć) 13/10

20. Rješenje br. 04-01-1206-11/09 (M.Džidi ć) 13/10

21. Rješenje br. 04-01-1229-08/09 (A.Lapandi ć) 13/10

22. Rješenje br. 04-01-1237-06/09 (B.Mehmedovi ć) 13/10

23. Rješenje br. 04-01-1265-05/09 (I.Saliharevi ć) 13/10

24. Rješenje br. 04-01-1288-05/09 (N.Ajanovi ć) 13/10

25. Rješenje br. 04-01-1304-06/09 (M.Mustafi ć) 13/10

26. Rješenje br. 04-01-1335-05/09 (S.Pao čić) 13/10

27. Rješenje br. 04-01-1349-05/09 (L. Čirak) 13/10

28. Rješenje br. 04-01-1368-04/09 (A.Meštri ć) 13/10

29. Rješenje br. 04-01-1376-05/09 (L. Čirak) 13/10

30. Rješenje br. 04-01-1458-03/09 (E.Žili ć) 13/10

31. Rješenje br. 04-01-1610-01/09 (B.Mejri ć) 13/10

32. Rješenje br. 04-01-60-01/10 (M.Imamovi ć) 13/10

33. Rješenje br. 04-01-1258-12/09 (S.Zulfukarpaši ć) 17/10

34. Rješenje br. 04-01-266-03/10 (N.Ahmetspahi ć) 23/10

35. Rješenje br. 04-01-77-03/10 (L.Venti ć) 23/10

36. Rješenje o izdavanju prethodne dozvole za MHE Kaljani (Energonova) br. 06-03-869/21/09

23/10

37. Rješenje o izdavanju prethodne dozvole za MHE Pršljanica 2 (Vesna-S) br. 06-03-1225/23/09

23/10

38. Rješenje br. 04-01-1411-04/10 (N.Dautovi ć) 23/10

39. Rješenje br. 04-01-500-01/10 (A. Đulovi ć) 30/10


18


Federacije BIH

40. Rješenje br. 04-01-1204-07/09 (N.Džini ć) 30/10

41. Rješenje br. 04-01-397-03/10 (S.Babaji ć) 30/10

42. Rješenje br. 04-01-398-03/10 (M.Maliki ć) 30/10

43. Odluka o izmjeni Općih uvjeta za isporuku el. energije, br. 01-07-694-01/10

32/10

44. Ispravka br. 01-07-694-05/10 Odluke o izmjeni Općih uvjeta za isporuku el. energije, br. 01-07-694-01/10

37/10

45. Rješenje br. 04-01-303-13/10 (B.Numanovi ć) 43/10

46. Rješenje br. 04-01-421-03/10 (D.Meštri ć) 43/10

47. Rješenje br. 04-01-560-03/10 (Š.Busuladži ć) 43/10

48. Rješenje br. 04-01-530-04/10 (D.Divjak) 43/10

49. Rješenje br. 04-01-466-09/10 (H.Kujukovi ć) 43/10

50. Rješenje i dozvola za opskrbu II. reda br. 06-03-261-14/2/10 (Interenergo)

43/10

51. Odluka o tarifnim stavovima za prodaju el. energije tarifnim kupcima JPEPHZHB br. 01-07-198-86/10

44/10

52. Odluka o tarifnim stavovima za korisnike distributivnog sustava JPEPHZHB br. 01-07-198-87/10

44/10

53. Rješenje o odobravanju potrebnog prihoda za djelatnost proizvodnje el. energije JPEPHZHB br. 07-02-1592-82/25/09

44/10

54. Rješenje o odobravanju potrebnog prihoda za djelatnost distribucije el. energije JPEPHZHB br. 07-02-1593-73/26/09

44/10

55. Rješenje o odobravanju potrebnog prihoda za djelatnost opskrbe el. energije od tarifnih kupaca JPEPHZHB br. 01-07-1311-91/09

44/10

56. Rješenje i dozvola za opskrbu II reda br. 06-03-1605-22/27/09 (Atel-Alpiq)

58/10

57. Rješenje br. 04-01-889-01/10 (N. Halilovi ć) 64/10

58. Rješenje br. 04-01-889-02/10 (N. Halilovi ć) 64/10

59. Rješenje br. 04-01-950-02/10 (H. Vrtagi ć) 64/10




63. Rješenje br. 04-01-952-02/10 (DŽ. Boji ć) 64/10

64. Rješenje br. 04-01-263-05/10 (I. Halil čević) 64/10

65. Rješenje br. 04-01-721-05/10 (N. Rudinac) 64/10

66. Rješenje iz nadgledanja JP EPBIH, br. 06-03-1357-05/09 64/10

67. Odluka o smjeni na funkciji predsjednika FERK-a, br. 01-07-1319-01/10

68/10


19


Federacije BIH

68. Rješenje br. 04-01-755-05/10 (L.Pešikan) 70/10

69. Rješenje br. 04-01-820-07/10 (S.Raji ć-Stankovi ć) 70/10

70. Rješenje br. 04-01-707-07/10 (F.Bukvarevi ć) 70/10

71. Rješenje br. 04-01-705-03/10 (Inkubator Lipnica) 70/10

72. Rješenje br. 04-01-705-04/10 (Inkubator Lipnica) 70/10

73. Rješenje i dozvola za opskrbu II. reda br, 06-03-943-06/9/10 (GEN-I)

70/10

74. Rješenje i dozvola za opskrbu II. reda br. 06-03-871-10/8/10 (MEGAPLAN)

70/10

75. Rješenje br. 04-01-992-05/10 (E. Tafro) 73/10

76. Rješenje br. 04-01-992-06/10 (E. Tafro) 73/10

77. Rješenje br. 04-01-1017-01/10 (H. Purkovi ć) 73/10

78. Odluka o izmjenama i dopunama odluke o RKP, br. 01-07-1436-03/10

77/10

79. Pravilnik o izvještavanju, br. 01-07-1436-02/10 77/10

80. Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika za tarifnu metodologiju i tarifne postupke, br. 01-07-1436-06/10

77/10

81. Rješenje br. 04-01-1102-03/10 (H. Đulić) 80/10

82. Rješenje br. 04-01-1251-01/10 (M. Ali čić) 80/10

83. Rješenje br. 04-01-1252-01/10 (S. Ali čić) 80/10

84. Rješenje i dozvola za opskrbu II. reda br, 06-03-1113-08/13/10 (HSE)

85/10

85. Rješenje i dozvola za opskrbu II. reda br, 06-03-1065-09/11/10 (Alpiq Energija)

85/10

86. Rješenje i dozvola za proizvodnju br, 06-03-867-17/7/10 (Elgrad d.o.o. Jajce)

85/10

87. Odluka o privremenoj regulatornoj naknadi za razdoblje 1.1.2011.-30.6.2011.

87/10

88. Rješenje i prethodna dozvola za izgradnju mHE Vileška br, 06-03-824-15/4/10 (Eskimo S2)

87/10

89. Rješenje br. 04-01-1165-03/10 (J. Šari ć) 87/10

90. Rješenje i dozvola za proizvodnju br, 06-03-990-10/10/10 (ESKIMO S2)

87/10

Tablica 2. Popis dokumenata objavljenih u Službenim novinama Federacije BIH u 2010. godini


20

2. TARIFNI POSTUPCI U 2010. GODINI

Regulatorna komisija je na XIII. redovitoj sjednici održanoj u Mostaru

5.11.2009. godine, na svoju inicijativu, donijela Odluku o provedbi četvrtog tarifnog postupka za JP „Elektroprivreda HZ HB“ d.d. Mostar i to radi utvrñivanja potrebnog prihoda za djelatnost opskrbe električnom energijom I. reda (tarifni kupci), na godišnjoj razini, uključujući i trošak nabave električne energije za potrebe tarifnih kupaca.

Takoñer, Regulatorna komisija je na II. redovitoj sjednici održanoj u Mostaru 24.2.2010. godine donijela Odluku o provedbi trećeg tarifnog postupka za djelatnosti proizvodnje i distribucije električne energije na temelju zahtjeva JP „Elektroprivreda HZ HB“ d.d. Mostar od 23.12.2009. godine.

JP „Elektroprivreda HZ HB“ d.d. Mostar nema mogućnost proizvodnje dovoljnih količina električne energije za opskrbu kupaca na svom geografskom području djelovanja, te zbog toga dio energije nabavlja na tržištu električne energije sukladno Zakonu o javnim nabavama. Kako su Aluminij d.d. Mostar i B.S.I. d.o.o. Jajce iskoristili svoj status kvalificiranih kupaca i u 2010. godini planirali nabaviti 1.095.000 MWh (Aluminij d.d. 876.000 MWh, a B.S.I. d.o.o. 219.000 MWh) električne energije za vlastitu potrošnju, potrebna nabava električne energije JP „Elektroprivreda HZ HB“ d.d. Mostar za potrebe nekvalificiranih kupaca iznosila je 1.175.345 MWh.

Aluminij d.d. Mostar se jednim dijelom u iznosu 1.051.200 MWh nastavio opskrbljivati kao tarifni kupac koristeći odredbe iz Pravilnika o stjecanju statusa kvalificiranog kupca, koje može koristiti tijekom trajanja prijelaznog razdoblja otvaranja tržišta.

Status umješača u ovim tarifnim postupcima dobili su sljedeći umješači: Aluminij d.d. Mostar, Udruga proizvoñača i prerañivača aluminija - BiH, Udruženje za poduzetništvo i posao LINK Mostar, Nezavisni sindikat uposlenika Elektroprivrede HZ Herceg-Bosna Mostar, B.S.I. d.o.o. Jajce, Obrtnička komora Hercegovačko-neretvanske županije/kantona, Vlada županije zapadnohercegovačke, FE-AL d.o.o. Mostar, FEAL d.o.o. Široki Brijeg i Institucija Ombdusmana za zaštitu potrošača u BiH.

U razdoblju od 24.3. do 4.5.2010. godine održane su pripremne i formalne rasprave za djelatnosti proizvodnje, distribucije i opskrbe, te rasprave po prijedlogu tarifnih stavova za nekvalificirane (tarifne) kupce i tarifnih stavova za korisnike distributivnih sustava JP „Elektroprivreda HZ HB“ d.d. Mostar.

Nakon provedenih formalnih rasprava voditelji postupaka i zaposlenici FERK-a su pripremili izvješća s formalnih rasprava koja su poslana umješačima i JP „Elektroprivreda HZ HB“ d.d. Mostar na komentiranje. Izvješća s formalnih rasprava i komentari strana u postupku dostavljeni su članovima komisije koji su 21.7.2010. godine na IX. redovitoj sjednici donijeli rješenja i Odluku o tarifnim stavovima za prodaju električne energije nekvalificiranim (tarifnim) kupcima i Odluku o tarifnim stavovima za korisnike distributivnog sustava JP „Elektroprivreda HZ HB“ d.d. Mostar, kojima je ukupna prosječna cijena smanjena za 1,11%. Kupcima na 35 kV naponskoj razini cijena je smanjena za 10,04%, kupcima na 10 kV naponskoj razini smanjena je za 5,07%, kupcima kategorije ostala potrošnja I. tarifne grupa smanjena je za 3,14%, kupcima kategorije ostala potrošnja II. tarifna grupa smanjena je za 3,28%, te kupcima kategorije ostala potrošnje III. tarifna grupa cijena je smanjena za 3,13%. Ostalim kategorijama i grupama potrošnje cijena je ostala nepromijenjena.


21

Navedenim rješenjima se JP „Elektroprivreda HZ HB“ d.d. Mostar za obavljanje djelatnosti proizvodnje električne energije odobrava godišnji potreban prihod od nekvalificiranih (tarifnih) kupaca u iznosu od 77.470.000 KM, za obavljanje djelatnosti distribucije električne energije odobrava se potreban godišnji prihod od 54.162.000 KM, za obavljanje djelatnosti opskrbe električne energije odobrava se godišnji prihod od 14.659.364 KM, te trošak nabave 1.175.345 MWh električne energije za nekvalificirane (tarifne) kupce u iznosu od 103.800.001 KM.

Odlukom o tarifnim stavovima za prodaju električne energije nekvalificiranim (tarifnim) kupcima JP „Elektroprivreda HZ HB“ d.d. Mostar doneseni su sljedeći tarifni stavovi, s primjenom od 1.8.2010. godine:

Tablica 3. Tarifni stavovi za nekvalificirane (tarifne kupce) za JP „Elektroprivreda HZ HB“ d.d. Mostar

Odlukom o tarifnim stavovima za korisnike distributivnog sustava JP „Elektroprivreda HZ HB“ d.d. Mostar doneseni su sljedeći tarifni stavovi, s primjenom od 1.8.2010. godine:

Tablica 4. Tarifni stavovi za korisnike distributivnog sustava za JP „Elektroprivreda HZ HB“ d.d. Mostar


22

3. ODLUKE SUDA - TUŽBE

U 2010. godini Aluminij d.d. Mostar je pred Županijskim/Kantonalnim sudom u Mostaru pokrenuo upravni spor radi poništenja navedenih rješenja Regulatorne komisije za električnu energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine-FERK i to Rješenja broj 01-07-1311-91/09; Rješenja broj 07-02-1592-82/25/09 i Odluke Regulatorne komisije za električnu energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine-FERK broj 01-07-198-86/10, a svi od 21.07.2010. godine. Postupak je u tijeku.

4. IZDAVANJE DOZVOLA ZA RAD-LICENCI

Izdavanje dozvola za rad-licenci za obavljanje elektroenergetskih djelatnosti i prethodnih dozvola za izgradnju elektroenergetskih objekata jedna je od nadležnosti Regulatorne komisije sukladno Zakonu o električnoj energiji. Pravilnikom za izdavanje dozvola za rad-licenci propisano je kako Regulatorna komisija vodi zbirni registar dozvola u elektroničkom obliku, kao i popis podnesenih zahtjeva za dozvole za rad-licence na svojoj web stranici. 4.1. Pregled izdanih dozvola za rad-licenci u 2010. godini

U izvještajnom razdoblju Regulatorna komisija je pregledala zahtjeve za

izdavanje dozvola za izgradnju i dozvola za rad, te izdala sljedeće prethodne dozvole za izgradnju i dozvole za rad za obavljanje elektroenergetskih djelatnosti:

Tablica 5. Pregled izdanih dozvola u izvještajnom razdoblju

Vrsta dozvole Imatelj dozvole Nadnevak izdavanja

Razdoblje valjanosti

Dozvola za proizvodnju

električne energije

1. „ESKIMO S 2“ Travnik d.o.o., 2. „ELGRAD“ d.o.o. Jajce (dopuna dozvole rad proizvodnim objektom mHE Glasinac)

21.12.2010. 23.11.2010.

5 godina

8 godina

Prethodna dozvola za izgradnju

proizvodnog objekta

3. „SUŠA COMMERCE“ d.o.o. Visoko, za VE „Moštre“ 4. „ENERGONOVA“ d.o.o. Sarajevo, za mHE „Kaljani“ 5. „VESNA-S“ d.o.o. Bugojno za mHE „Pršljanica 2“ 6. „Eskimo S 2“ Travnik d.o.o. za mHE „Vileška“

22.1.2010.

14.4.2010.

14.4.2010.

21.12.2010.

1 godina

1 godina

1 godina

1 godina

Dozvola za opskrbu električnom

energijom II. reda

7. RE Energija d.o.o. Sarajevo 8. „Interenergo“d.o.o. Sarajevo 9. Alpiq Energija BH d.o.o. (izmjena dozvole) 10. MEGAPLAN BH d.o.o. Mostar 11. GEN-I d.o.o. Sarajevo (obnova dozvole) 12. Alpiq Energija BH d.o.o. (dopuna dozvole) 13. HSE BH d.o.o.

22.1.2010. 16.7.2010. 30.8.2010. 19.10.2010. 19.10.2010. 30.11.2010. 30.11.2010.

2 godine 3 godine

do 27.1.2011 2 godine 5 godina 5 godina 2 godine


23

S ciljem utvrñivanja činjeničnog stanja, prije izdavanja dozvola, Regulatorna komisija je izvršila obilazak svih elektrana za koje su podneseni zahtjevi za prethodnu dozvolu za izgradnju i dozvolu za rad, kao i sjedišta gospodarskih društava, koja su podnijela zahtjeve za izdavanje dozvola za opskrbu električnom energijom II. reda.

Izdavanju dozvola za rad-licenci prethodilo je: podnošenje zahtjeva, dopuna zahtjeva, obavijest o potpunosti zahtjeva, obavijest za javnost o podnesenom zahtjevu i datumu za podnošenje zahtjeva za umješače, izrada i utvrñivanje nacrta dozvola, obavijesti o održavanju rasprava i dostavu komentara javnosti, opće javne rasprave po svim nacrtima dozvola, izrada izvješća voditelja postupka i dostava prijedloga dozvole podnositelju zahtjeva na komentare, dostava izvješća voditelja postupka i prijedloga dozvole na usvajanje kao i komentara javnosti i podnositelja zahtjeva članovima Regulatorne komisije, te donošenje rješenja o usvajanju dozvole, objavljivanje rješenja u Službenim novinama Federacije BiH i na web stranici Regulatorne komisije. Sve dozvole za rad-licence su izdane na redovitim sjednicama Regulatorne komisije održanim tijekom izvještajnog razdoblja. Ukupno je do kraja 2010. godine izdano 13 dozvola, a njihova vrsta i razdoblje valjanosti objavljeni su i u zbirnom registru Regulatorne komisije, koji se može naći i na internetskoj stranici www.ferk.ba. Osim navedenih izdanih dozvola, obrañeno je i 15 zahtjeva kako slijedi:

a) „HIDROELEKTRANA BUK“ d.o.o. Široki Brijeg, zahtjev za prijenos dozvole za proizvodnju električne energije od imatelja dozvole SR „HE BUK“,

b) „KARA-DRVO“ d.o.o. Fojnica, zahtjev za dopunu dozvole za proizvodnju električnom energijom s proizvodnim objektom mHE „Grablje“,

c) „INTRADE ENERGIJA“ d.o.o. Sarajevo zahtjev za obnavljanje dozvole za proizvodnju električnom energijom,

d) „ROSE-WOOD“ D.O.O. Gornji Vakuf - Uskoplje zahtjev za obnavljanje dozvole za proizvodnju električnom energijom,

e) „PALOČ“ d.o.o. Gornji Vakuf - Uskoplje, zahtjev za obnavljanje dozvole za proizvodnju električne energije,

f) „SISECAM SODA LUKAVAC“ d.o.o. Lukavac zahtjev za izdavanje dozvole za proizvodnju električne energije,

g) Mala Hidroelektrana Zagradačka d.o.o. Prozor-Rama, zahtjev za izdavanje dozvole za proizvodnju električne energije,

h) „MLINPEK-ŽITAR“ d.d. Jajce, zahtjev za izdavanje dozvole za proizvodnju električne energije,

i) „ECCO-CRIMA“ d.o.o. Prozor – Rama, zahtjev za dozvolu za proizvodnju električne energije,

j) JAVNO PODUZEĆE „VODOVOD I KANALIZACIJA“ d.o.o. Zenica, zahtjev za izdavanje prethodne dozvole za izgradnju proizvodnog objekta mHE „Čajdraš“,

k) „ING-EKO“ d.o.o. Prozor-Rama, zahtjev za izdavanje prethodne dozvole za izgradnju proizvodnog objekta mHE „Duščica“,

l) Repower Adria d.o.o., zahtjev za izmjenu dozvole za opskrbu električnom energijom drugog reda,

m) „ROSE-WOOD“ D.O.O. Gornji Vakuf - Uskoplje, zahtjev za prethodnu dozvolu za izgradnju za mHE „Ružnovac“ (zaključak o odbacivanju zahtjeva),

n) ČEZ BiH d.o.o. Sarajevo, zahtjev za obavljanje dozvole za opskrbu električnom energijom drugog reda (zaključak o odbacivanju zahtjeva) i


24

o) „EKO-ELEKTRO“ d.o.o. Konjic, zahtjev za izdavanje dozvole za proizvodnju električne energije za objekt MHE „Dubrava“, za koju prethodnu dozvolu za izgradnju ima Wind-Neretva d.o.o. Konjic, zaključak o odbacivanju zahtjeva).

Obavljen je obilazak malih hidroelektrana tijekom izgradnje i postupka

izdavanja dozvola i to: 1. mHE „Grablje“, podnositelja zahtjeva „KARA-DRVO“ d.o.o. Fojnica, 2. mHE „Vileška“, podnositelja zahtjeva „Eskimo S 2“ Travnik d.o.o., 3. mHE „Čajdraš“ podnositelja zahtjeva JAVNO PODUZEĆE „VODOVOD i

KANALIZACIJA“ d.o.o. Zenica, 4. mHE „Šedinac“, podnositelja zahtjeva „MLINPEK-ŽITAR“ d.d. Jajce. 5. mHE „Podstinje“, podnositelja zahtjeva „Eskimo S 2“ Travnik d.o.o., 6. mHE „Zagradačka“, podnositelja zahtjeva Mala Hidroelektrana Zagradačka

d.o.o. Prozor/Rama, 7. mHE „Crima“, podnositelja zahtjeva „Ecco Crima“ d.o.o. Prozor, 8. mHE „Kaljani“, podnositelja zahtjeva „ENERGONOVA“ d.o.o. Sarajevo, 9. mHE „Pršljanica 2“, podnositelja zahtjeva „VESNA-S“ d.o.o. Bugojno, 10. VE „Moštre 1“, podnositelja zahtjeva „Suša Commerce“ d.o.o. Visoko i 11. Objekt TE „SSL“, podnositelja zahtjeva Sisecam Soda Lukavac d.o.o.

Lukavac. Takoñer, tijekom izdavanja dozvole za opskrbu električnom energijom II. reda,

Regulatorna komisija je obavila nadgledanje poslovnih sjedišta i ovih gospodarskih društava :

1. „MEGAPLAN BH“ d.o.o. Mostar, 2. „HSE BH“ d.o.o. Sarajevo.

4.2. Nadgledanje elektroprivrednih poduzeća

Tijekom izvještajnog razdoblja, u okviru svojih redovitih aktivnosti,

Regulatorna komisija je obavila nadgledanje u JP Elektroprivreda BiH d.d. – Sarajevo i to u: Podružnici „Elektrodistribucija“ Sarajevo, Podružnici „Elektrodistribucija“ Tuzla u djelatnosti distribucije i Podružnici „Elektrodistribucija“ Bihać u djelatnosti distribucije i opskrbe drugog reda, prema ciljevima utvrñenim u Rješenju o imenovanju Povjerenstva za nadgledanje, a radi uvida u poštovanje uvjeta propisanih u dozvolama za rad-licencama.

Nadgledanje u JP Elektroprivreda BiH d.d.-Sarajevo u Podružnici „Elektrodistribucija“ Sarajevo i Podružnici „Elektrodistribucija“ Tuzla je obavljeno u razdoblju od 2.6.2010. godine do 3.6.2010. godine, dok je u Podružnici „Elektrodistribucija“ Bihać nadgledanje obavljeno od 9.6.2010. do 10.6.2010. godine. Predmet nadgledanja je bilo usuglašavanje i provedba internih procedura JP Elektroprivreda BiH d.d. – Sarajevo s novim Općim uvjetima za isporuku električne energije s posebnim osvrtom na: postupak izdavanja prethodnih elektroenergetskih suglasnosti i elektroenergetskih suglasnosti, postupke po saznanju da postoje „indirektni kupci“, pristup distribucijskoj mreži i priključenje korisnika, kvalitetu električne energije i procedure za najavu planiranih prekida u napajanju kupaca.

Po obavljenom nadgledanju Regulatorna komisija je izradila Izvješće o regulatornom nadgledanju u kojemu je dala nalaze i mišljenja uzimajući u obzir uvjete dozvola za rad-licence, redovito izvještavanje Regulatorne komisije o aktivnostima


25

propisanim sukladno uvjetima izdanih dozvola, te aktivnostima koje su bile predmet nadgledanja.

Tijekom regulatornog nadgledanja, Regulatorna komisija je uvidom u dokumentaciju i analizom iste, kao i na temelju obrazloženja dobivenih od zaposlenika imatelja dozvola vršila provjeru usuglašenosti stvarnog stanja s uvjetima izdanih dozvola. Postojanje utvrñenih nepravilnosti korištenja dozvole konstatirano je u Izvješću o regulatornom nadgledanju, koje je dostavljeno imatelju dozvola na davanje komentara.

Regulatorna komisija je u ovom Izvješću o regulatornom nadgledanju ostavila rok i za davanje komentara javnog elektroprivrednog poduzeća na Izvješće o regulatornom nadgledanju, te je JP Elektroprivreda BiH d.d.-Sarajevo svoje komentare dostavila 21.7.2010. i 22.7.2010. godine

Regulatorna komisija je 30.8.2010. godine, na X. redovitoj sjednici, usvojila rješenja s regulatornog nadgledanja, kojim se, na temelju nalaza u regulatornom nadgledanju, analize prikupljene i dostavljene dokumentacije prilikom i nakon regulatornog nadgledanja, kao i komentara javnog elektroprivrednog poduzeća na Izvješće o regulatornom nadgledanju, utvrñuju mjere koje javno elektroprivredno poduzeće treba poduzimati u obavljanju elektroprivrednih djelatnosti, a sve radi poštovanja uvjeta izdanih dozvola, posebno s aspekta unaprjeñenja odnosa s kupcima. Ova rješenja objavljena su u Službenim novinama Federacije BiH i na web stranici Regulatorne komisije. Uz navedeno, dva javna elektroprivredna poduzeća, kao i ostala elektroprivredna društva, dostavljaju kroz mjesečna izvješća, a i na zahtjev FERK-a, podatke i informacije propisane uvjetima dozvola za rad–licencama za obavljanje elektroprivrednih djelatnosti proizvodnje, distribucije, opskrbe električnom energijom prvog reda i opskrbe električnom energijom drugog reda.

5. ZAŠTITA KUPACA

Regulatorna komisija u segmentu zaštite kupaca aktivno sudjeluje na više načina, osobito kroz provedbu nadgledanja nad elektroenergetskim subjektima, nadgledanja nad kvalitetom usluga elektroenergetskih subjekata, sukladno odredbama Zakona o električnoj energiji i Općih uvjeta, rješavanjem pojedinačnih zahtjeva za rješenje spora kupaca električne energije, kao i žalbi/prigovora kupaca električne energije, a na osnovi ovlasti sukladno Zakonu o električnoj energiji.

Zaštitu svojih prava kupci električne energije pokreću pred Regulatornom komisijom podnošenjem zahtjeva za rješenje spora u svezi s pravom na opskrbu, obvezom opskrbe električnom energijom, tarifama po kojima se vrši opskrba električnom energijom, kašnjenjima ili odbijanjima opskrbe električnom energijom, kvalitetom opskrbe električnom energijom i pružanjem usluga s tim u svezi. Takoñer, Regulatorna komisija u drugom stupnju rješava po žalbi/prigovoru podnositelja zahtjeva za izdavanje prethodne, odnosno elektroenergetske suglasnosti kome je odbijen pristup mreži ili je nezadovoljan uvjetima za pristup mreži. Svi zahtjevi za rješenje spora i žalbe/prigovori obrañuju se, u nadležnim stručnim sektorima Regulatorne komisije, a kroz njihovo rješavanje ostvaruje se neposredan uvid u rad elektroenergetskih subjekata te primjena propisa od elektroenergetskih subjekata u području zaštite kupaca.

Regulatorna komisija vodi postupak po zahtjevu za rješenje spora, u svezi s pravom na opskrbu, obvezom opskrbe električnom energijom, tarifama po kojima se vrši opskrba električnom energijom, kašnjenjima ili odbijanjima opskrbe električnom


26

energijom, kvalitetom opskrbe električnom energijom i pružanjem usluga s tim u svezi, na internom sastanku sukladno odredbama Poslovnika o radu, Pravilnika o javnim raspravama i rješavanju zahtjeva i žalbi FERK-a, dok su odluke FERK-a, kada rješava u drugom stupnju po žalbi/prigovoru konačne i protiv istih se može pokrenuti upravni spor podnošenjem tužbe nadležnom sudu.

Uvoñenjem regulacije u elektroenergetski sektor potaknuta je politika aktivne zaštite potrošača i uspostavljena komunikacija izmeñu različitih sudionika na tržištu električne energije, a osobito krajnjih kupaca s Regulatornom komisijom.

Jedan od elemenata zaštite kupaca je i primjena važećih Općih uvjeta. S tim u svezi, Regulatorna komisija je tijekom 2010. godine nadgledala primjenu odredbi važećih Općih uvjeta, kroz nadgledanje, rješavanjem u drugom stupnju po žalbi/prigovoru podnositelja zahtjeva za izdavanje prethodne, odnosno elektroenergetske suglasnosti kojima je odbijen pristup mreži ili su nezadovoljni uvjetima za pristup mreži, te rješavanje sporova po podnesenim zahtjevima, uključujući i odgovore na upite reguliranih poduzeća, krajnjih kupaca i drugih zainteresiranih osoba.

I uz činjenicu da FERK sukladno svojim Zakonom propisanim nadležnostima vodi računa o zaštiti prava kupaca, elektroprivrednih društava za distribuciju i proizvoñača električne energije, na koje se izravno odnose i koji primjenjuju, FERK je 26.11.2008. godine zaprimio od Ombudsmana za zaštitu potrošača u BiH Posebno izvješće o zaštiti potrošača u svezi s korištenjem ekonomskih usluga. U izvješću je, uz ostalo, navedeno kako odredba članka 20. stavak (3) alineja b) Općih uvjeta za isporuku električne energije nije u skladu s odredbama Zakona o električnoj energiji u Federaciji BiH, jer potrošača ograničava ili pak onemogućava u ostvarivanju osnovnih prava, a posebno: prava na pristup osnovnim robama i uslugama; prava na sigurnost i zaštitu života i zdravlja; prava na život i rad u zdravoj i održivoj sredini, te je preporučeno FERK-u da pokrene inicijativu za izmjenu i dopunu Općih uvjeta za isporuku električne energije kao podzakonskog akta sukladno materijalnom propisu, te da najkasnije u roku od 30 dana Ombudsmanu za zaštitu potrošača u BiH dostavi pisano izvješće o poduzetim mjerama za realizaciju dane preporuke ili o zakonskoj zasnovanosti razloga za eventualno neprihvaćanje tih preporuka. Naime člankom 20. stavak (3) točka b) Općih uvjeta za isporuku električne energije propisano je da se kod podnošenja zahtjeva za izdavanje elektroenergetske suglasnosti uz zahtjev za elektroenergetsku suglasnost dostavlja i grañevinska dozvola. FERK je postupajući sukladno navedenom uputio 5.12.2008. godine Ombudsmanu svoj odgovor u svezi s navedenim u kojem je Ombudsmana za zaštitu potrošača u BiH detaljno izvijestio o razlozima o kojima je FERK morao voditi računa prilikom donošenja Općih uvjeta za isporuku električne energije, uključujući poštovanje svih važećih zakona u Federaciji Bosne i Hercegovine. I uz navedeni odgovor, FERK je 25.5.2009. godine zaprimio od Ombudsmana za zaštitu potrošača u BiH preporuku za izmjenu Općih uvjeta za isporuku električne energije da izvrši izmjenu Općih uvjeta za isporuku električne energije (Službene novine Federacije BiH, broj 35/08) u dijelu koji se odnosi na odredbu iz članka 20. stavak (3) točka b.) te riječi „grañevinsku dozvolu“ u smislu brisanja istih, dok je 29.4.2010. godine u FERK zaprimljena Instrukcija Ombudsmana za zaštitu potrošača u BiH za prestanak provedbe aktivnosti suprotnih potrošačkoj legislativi. U izdanoj instrukciji je navedeno kako „Ombudsman za zaštitu potrošača u BiH u okviru ovlaštenja danih mu Zakonom izdaje Instrukciju za prestanak provedbe aktivnosti suprotnih potrošačkoj legislativi na način da: Regulatorna komisija za električnu energiju u FBiH poduzme potrebne mjere i osigura da zahtjev kupca za elektroenergetsku suglasnost i priključenje na elektromrežu ne uvjetuje grañevinskom


27

dozvolom iz članka 20. stavak (3) točka b.) Općih uvjeta za isporuku električne energije. Regulatorna komisija za električnu energiju u FBiH ima obvezu da u roku od 30 dana izvijesti Ombudsmana za zaštitu potrošača u BiH o poduzetim mjerama u cilju realizacije Instrukcije.“ Ovu Instrukciju Ombudsman za zaštitu potrošača u BiH je izdao na temelju članka 103. stavak (1) točka a) Zakona o zaštiti potrošača u BiH kojom je propisano kako je Ombudsman za zaštitu potrošača u BiH ovlašten da izdaje instrukcije za prestanak provedbe aktivnosti koje su u suprotnosti s potrošačkom legislativom i da iznosi te instrukcije pred sud, a u svezi s člankom 101. stavak (1) točka e) istog Zakona kojom je propisano kako su obveze Ombudmsana za zaštitu potrošača u BiH da izdaje smjernice ili preporuke o posebnim standardnim uvjetima ili aktivnostima koje se primjenjuju u posebnim sektorima poslovanja ili koje primjenjuju specifični ekonomski operatori.

I uz činjenicu da je člankom 55. Zakona o električnoj energiji propisano kako su zabranjena priključenja na elektroenergetska postrojenja bez suglasnosti nadležnog elektroprivrednog društva, a u članku 65. stavak (1) da kupac može priključiti svoj objekt, ureñaje ili trošila samo na osnovi elektroenergetske suglasnosti koju na zahtjev kupca daje nadležno elektroprivredno društvo, sukladno Općim uvjetima za isporuku električne energije, kao i da je FERK kod propisivanja odredbe vezane za grañevinsku dozvolu, uzeo u obzir i članak 60. stavak (1) istog Zakona kojim je propisano kako elektroenergetski objekti, ureñaji, vodovi i postrojenja elektroprivrednih društava i kupaca se grade, koriste i održavaju sukladno važećim propisima, standardima i tehničkim normativima koji se odnose na tu vrstu objekata, kao i propisima kojima su utvrñeni uvjeti u pogledu zaštite životne sredine, i ne smiju ugrožavati sigurnost ljudi i imovine, FERK je posebno u obzir uzeo i odredbe Zakona o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na razini Federacije Bosne i Hercegovine (Službene novine Federacije BiH, broj 2/06, 72/07, 32/08). Naime člankom 100. Zakona o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na razini Federacije Bosne i Hercegovine jasno je propisano „Odgovorna osoba u pravnoj osobi koja ima svojstvo investitora kaznit će se kaznom zatvora u trajanju od jedne do tri godine, ako bez odobrenja za gradnju pristupi: 1) izgradnji nove grañevine, 2) dogradnji postojeće grañevine, 3) nadogradnji postojeće grañevine, 4) vršenju drugih zahvata većeg obima kojima se može ugroziti život i zdravlje ljudi, materijalna dobra, susjedni objekti, sigurnost prometa i dr. Odgovorna osoba u pravnoj osobi koja odobri priključenje bespravno sagrañenog objekta (objekta izgrañenog bez odobrenja nadležnog tijela) na javnu mrežu vodovoda, kanalizacije ili elektromrežu kaznit će se kaznom zatvora u trajanju od jedne do tri godine. Kaznom zatvora do jedne godine kaznit će se fizička osoba za kaznena djela iz stavka 1. ovog članka.“. Takoñer, FERK je u obzir uzeo i odredbe kantonalnih zakona o prostornom ureñenju, s obzirom na to da je istim propisano kako se za grañevine izgrañene bez odobrenja za gradnju ne smije dati priključak na prometnu i komunalnu infrastrukturu, kao i odredbe koje propisuju kako će se zbog navedenog pravna osoba kazniti za prekršaj novčanom kaznom.

Ipak, FERK je postupajući po dostavljenoj Instrukciji Ombudsmana za zaštitu potrošača u BiH, kao obvezujućoj, izvršio propisanu izmjenu i donio Odluku o izmjeni Općih uvjeta za isporuku električne energije (Službene novine Federacije BiH, broj 32/10), ali je u obrazloženju iste jasno istakao svoj stav kako FERK i dalje smatra da je Općim uvjetima za isporuku električne energije omogućio kupcima električne energije (budućim i sadašnjim) da što lakše zaštite i ostvare svoja prava, vodeći računa da ostvarivanje njihovih prava ne bude na štetu prava drugih osoba, niti u suprotnosti s važećim zakonskim propisima i zakonom utvrñenim javnim interesom, a sve sukladno osnovnim načelima zakonitosti i zaštite prava grañana i zaštite javnog


28

interesa. FERK je takoñer jasno istakao i činjenicu kako i uz brisanje predmetne odredbe iz Općih uvjeta za isporuku električne energije, i dalje, sukladno Zakonu o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na razini Federacije Bosne i Hercegovine postoji odgovornost pravnih i fizičkih osoba vezana za gradnju bez odobrenja i odgovornost za odobrenje priključenja bespravno sagrañenog objekta na elektromrežu, kao i zabrana iz kantonalnih zakona o prostornom ureñenju, odnosno obveza javnih elektroprivrednih poduzeća u Federaciji BiH da po istima postupaju.

I u obrazloženju, kao i ovom prilikom, FERK je istakao svoj stav kako je FERK kao specijalizirana, samostalna, neovisna i neprofitna organizacija u obvezi da provodi sve zakonske propise i nije u mogućnosti cijeniti namjeru zakonodavca prilikom donošenja istih, odnosno nije u mogućnosti mijenjati iste, dok Institucija Ombudsmana za zaštitu potrošača u BiH ima mogućnost svoje aktivnosti usmjeriti na izmjenu tih propisa imajući pri tom u vidu prije svega zakone iz oblasti gradnje, tim prije što i sam Ombudsman za zaštitu potrošača u BiH u svom Posebnom izvješću o zaštiti potrošača u svezi s korištenjem ekonomskih usluga konstatira kako „poseban problem predstavljaju propisi, odnosno neusuglašenost propisa, koji upućuju da će odreñenom broju potrošača biti otežano ili pak onemogućeno biti korisnicima ekonomskih usluga od općeg interesa“. Potrebno je istaći i da u FERK već stižu zahtjevi kupaca vezani za njihovo priključenje na distribucijsku mrežu. Naime, u praksi se dogaña da se kupcima uredno izdaju elektroenergetske suglasnosti, ali da nadležni distributeri ne žele kršiti odredbe Zakona o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na razini Federacije Bosne i Hercegovine, kao ni odredbe kantonalnih zakona o prostornom ureñenju i da priključe na distribucijsku mrežu objekte izgrañene bez odobrenja nadležnog tijela.

Tijekom 2010. godine Regulatornoj komisiji su podnesene 54 žalbe/prigovora podnositelja zahtjeva za izdavanje prethodne, odnosno elektroenergetske suglasnosti kojima je odbijen pristup mreži ili su nezadovoljni uvjetima za pristup mreži, a bilo je 115 zahtjeva za rješenje spora koji su se odnosili na pravo na opskrbu električnom energijom, obvezu opskrbe električnom energijom, tarife po kojima se vrši opskrba električnom energijom, kašnjenja ili odbijanje opskrbe električnom energijom, kvalitetu opskrbe električnom energijom i pružanje usluga s tim u svezi.

Ukupno je zaprimljeno 169 predmeta, kako slijedi:

- odbijen pristup mreži ili je nezadovoljan uvjetima za pristup mreži

54 predmeta

- u svezi s pravom na opskrbu električnom energijom 45 predmeta - u svezi s obvezom opskrbe električnom energijom 7 predmeta - u svezi s tarifama po kojima se vrši opskrba električnom

energijom 24 predmeta

- u svezi s kašnjenjima ili odbijanjem opskrbe električnom energijom

27 predmeta

- u svezi s kvalitetom opskrbe električnom energijom i pružanjem usluga s tim u svezi

12 predmeta

U 2010. godini riješena su 162 predmeta, a preostalih sedam su u postupku

rješavanja i bit će preneseni i riješeni u 2011. godini.


29

Slika 2. Grafički prikaz žalbi/prigovora kupaca FERK-u u 2010. godini


30

6. FINANCIJSKO IZVJEŠ ĆE FERK-a

Proračun Regulatorne komisije za 2010. poslovnu godinu usvojen je u Parlamentu Federacije BiH na sjednicama Zastupničkog doma i Doma naroda, te je objavljen u Službenim novinama Federacije BiH broj 81/09 od 28.12.2009. godine. Proračun je usvojen u ukupnom iznosu od 2.530.320,00 KM, a sastoji se od:

Tablica 6. Plan proračuna-Prihodi za 2010. godinu

Red. br.

Opis stavke proračuna Plan (KM)

1. Bruto plaće i naknade troškova zaposlenika 1.431.900,00 2. Naknade iz radnog odnosa i porez na dodatna primanja 226.050,00 3. Doprinosi poslodavca i ostali doprinosi 165.000,00 4. Izdatci za materijal i usluge 621.370,00 Putni troškovi 98.500,00 Izdatci za električnu energiju 32.000,00 Izdatci za komunalne usluge i komunikacije 45.255,00 Administrativni materijal 32.000,00 Usluge prijevoza i gorivo 17.500,00 Unajmljivanje imovine i opreme 181.810,00 Materijal i usluge popravaka i održavanja 28.000,00 Usluge osiguranja, bankarske usluge, i usluge platnog prometa 13.550,00 Ugovorene usluge 172.755,00

5. Nabava stalnih sredstava 86.000,00 Nabava opreme 26.000,00 Nabava automobila 55.000,00 Nabava softverske opreme 5.000,00 Nabava ostalih osnovnih sredstava 0,00

UKUPNO PLAN RASHODA ZA 2010. GODINU 2.530.320,00

Tablica 7. Plan proračuna–Rashodi za 2010. godinu

Kako je Regulatorna komisija u prethodnoj 2009. godini poslovanje završila s viškom prihoda u iznosu od 305.614,75 KM, sukladno Zakonu o električnoj energiji, i Odluci o utvrñivanju regulatornih naknada za 2010. godinu (Službene novine Federacije BiH broj 10/10 od 3.3.2010. godine) iste je prenijela na prihode 2010. godine i umanjila planirani iznos regulatornih naknada za 2010. godinu (2.475.320,00 KM), te je utvrdila ukupnu regulatornu naknadu za sve imatelje dozvola u iznosu od 2.169.705,25 KM. 6.1. Prihodi Regulatorne komisije u 2010. godini Redovitim poslovanjem Regulatorna komisija je tijekom poslovne 2010. godine ostvarila prihode po osnovi regulatornih naknada u iznosu od 2.475.320,11 KM

Red. br.

Vrsta prihoda Plan (KM)

1. Regulatorne naknade 2.475.320,00 2. Jednokratne naknade 50.000,00 3. Ostali prihodi 5.000,00

UKUPNI PRIHODI 2.530.320,00


31

(uključujući i preneseni višak prihoda od 305.614,75 KM), po osnovi jednokratnih naknada u iznosu od 62.793,00 KM i po osnovi ostalih prihoda u iznosu od 3.717,30 KM, a kako to izgleda u odnosu na plan/usvojeni Proračun FERK-a za 2010. godinu vidi se iz priložene tablice:

redni broj

Vrsta prihoda Plan

(U KM)

Obračunati

prihodi (U KM)

Naplaćeni prihodi (U KM)

naplaćeno/plan (U KM)

1 Regulatorne naknade 2.475.320,00 2.475.320,11 2.475.052,36 99,99% 2 Jednokratne naknade 50.000,00 62.793,00 62.793,00 125,59% 3 Ostali prihodi 5.000,00 3.717,30 3.717,30 74,35%

UKUPNI PRIHODI 2.530.320,00 2.541.830,41 2.541.562,66 100,45% Tablica 8. Vrste i struktura prihoda FERK-a Obrazloženje: Ukupno naplaćeni prihodi u 2010. godini iznose 2.541.562,66 KM što iznosi 100,45% u odnosu na plan. Promatrano po vrstama prihoda, regulatorne naknade su realizirane u iznosu od 99,99% u odnosu na plan zbog postojanja jednog nenaplaćenog potraživanja po osnovi fakturiranih prihoda s 31. prosincem 2010. godine. Jednokratne naknade su realizirane u postotku od 125,59% u odnosu na plan, a sve sukladno Odluci o utvrñivanju jednokratnih naknada i dinamici podnošenja zahtjeva za pokretanje postupaka pred Regulatornom komisijom. Ostali prihodi su ostvareni u postotku od 74,35% u odnosu na plan. Kronološki tijek nastanka prihoda, kao i vrste prihoda vidljivi su iz donje tablice i grafičkog prikaza:

Red. Br.

Vrsta prihoda Vrsta prihoda Obračunati

prihodi Naplaćeni prihodi

1 Prijenos viška prihoda iz 2009 godine regulatorna naknada 305.614,75 305.614,75

2 Raiffeisen Banka ostali prihodi 463,27 463,27 3 Sarajevo Osiguranje - refundacija ostali prihodi 267,93 267,93 4 „Rose-Wood” d.o.o. Gornji Vakuf/Uskoplje jednokratna naknada 1.950,00 1.950,00 5 „Interenergo” d.o.o. Sarajevo jednokratna naknada 2.000,00 2.000,00 6 JP Elektroprivreda BIH d.d. -Sarajevo regulatorna naknada 330.053,48 330.053,48 7 JP „Elektroprivreda HZ HB” d.d. Mostar regulatorna naknada 114.421,80 114.421,80 8 Intrade-Energija d.o.o. Sarajevo regulatorna naknada 946,84 946,84 9 „Rose-Wood” doo Gornji Vakuf/Uskoplje regulatorna naknada 385,32 385,32 10 „Paloč” d.o.o. Gornji Vakuf/Uskoplje regulatorna naknada 383,09 383,09

11 „Global Ispat koksna industrija” d.o.o. Lukavac regulatorna naknada 490,23 490,23

12 „Natron Hayat” d.o.o. Maglaj regulatorna naknada 298,93 298,93 13 „Comprex” d.o.o. Sarajevo regulatorna naknada 425,81 425,81 14 „AMITEA” d.o.o. Mostar regulatorna naknada 369,02 369,02 15 „MHE-V-I” d.o.o. Vitez regulatorna naknada 436,02 436,02 16 SR HE BUK Siroki Brijeg regulatorna naknada 277,34 277,34 17 KJKP „RAD" d.o.o. Sarajevo regulatorna naknada 250,00 250,00 18 „KARA-DRVO” d.o.o. Fojnica regulatorna naknada 324,91 324,91 19 „ELGRAD” d.o.o. Jajce regulatorna naknada 258,21 258,21 20 „VESNA-S” d.o.o. Bugojno regulatorna naknada 274,66 274,66


32

Red. Br.



21 „ECO ENERGY” d.o.o.Tuzla regulatorna naknada 267,75 267,75 22 GPPD „VLASIC-II” d.o.o. Travnik regulatorna naknada 309,95 309,95 23 „MIMS” d.o.o. Sarajevo regulatorna naknada 315,62 315,62 24 „GRID BH” d.o.o. Sarajevo regulatorna naknada 443,37 443,37 25 „Interenergo” d.o.o. Sarajevo regulatorna naknada 8.500,25 8.500,25 26 ČEZ BiH d.o.o. Sarajevo regulatorna naknada 3.001,37 3.001,37 27 Alpiq Energija BH d.o.o. regulatorna naknada 28.134,41 28.134,41 28 GEN-I d.o.o. Sarajevo regulatorna naknada 14.412,33 14.412,33 29 „KORLEA” d.o.o. Mostar regulatorna naknada 17.616,74 17.616,74 30 „EZPADA” d.o.o. Čapljina regulatorna naknada 14.715,36 14.715,36 31 RE Energija d.o.o. Sarajevo regulatorna naknada 5.113,53 5.113,53 32 SISECAM Soda Lukavac d.o.o. Lukavac jednokratna naknada 2.000,00 2.000,00 33 „Rose-Wood” doo Gornji Vakuf/Uskoplje jednokratna naknada 42,00 42,00 34 JP Elektroprivreda BIH d.d. -Sarajevo regulatorna naknada 330.053,48 330.053,48 35 JP „Elektroprivreda HZ HB” d.d. Mostar regulatorna naknada 114.421,80 114.421,80 36 Intrade-Energija d.o.o. Sarajevo regulatorna naknada 946,84 946,84 37 „Rose-Wood” doo Gornji Vakuf/Uskoplje regulatorna naknada 385,32 385,32 38 „Paloč” d.o.o. Gornji Vakuf/Uskoplje regulatorna naknada 383,09 383,09

39 „Global Ispat koksna industrija” doo Lukavac regulatorna naknada 490,23 490,23

40 „Natron Hayat” d.o.o. Maglaj regulatorna naknada 298,93 298,93 41 „Comprex” d.o.o. Sarajevo regulatorna naknada 425,81 425,81 42 „AMITEA” d.o.o. Mostar regulatorna naknada 369,02 369,02 43 „MHE V-I” d.o.o. Vitez regulatorna naknada 436,02 436,02 44 SR HE BUK Siroki Brijeg regulatorna naknada 277,34 277,34 45 KJKP "RAD" d.o.o. Sarajevo regulatorna naknada 250,00 250,00 46 „KARA-DRVO” d.o.o. Fojnica regulatorna naknada 324,91 324,91 47 „ELGRAD” d.o.o. Jajce regulatorna naknada 258,21 258,21 48 „VESNA-S” d.o.o. Bugojno regulatorna naknada 274,66 274,66 49 „ECO ENERGY” d.o.o. Tuzla regulatorna naknada 267,75 267,75 50 GPPD „VLASIC-II” d.o.o. Travnik regulatorna naknada 309,95 309,95 51 „MIMS” d.o.o. Sarajevo regulatorna naknada 315,62 315,62 52 „GRID BH” d.o.o. Sarajevo regulatorna naknada 443,37 443,37 53 „Interenergo” d.o.o. Sarajevo regulatorna naknada 8.500,25 8.500,25 54 ČEZ BiH d.o.o. Sarajevo regulatorna naknada 3.001,37 3.001,37 55 ALPIQ Energija BH d.o.o. regulatorna naknada 28.134,41 28.134,41 56 GEN-I d.o.o. Sarajevo regulatorna naknada 14.412,33 14.412,33 57 „KORLEA” d.o.o. Mostar regulatorna naknada 17.616,74 17.616,74 58 „EZPADA” d.o.o. Čapljina regulatorna naknada 14.715,36 14.715,36 59 RE Energija d.o.o. Sarajevo regulatorna naknada 5.113,53 5.113,53 60 Raiffeisen Banka ostali prihodi 198,58 198,58

61 Europska komisija - povrat troškova sl.puta - Zagreb ostali prihodi 86,23 86,23

62 „EKO-ELEKTRO“ d.o.o. Konjic jednokratna naknada 5.000,00 5.000,00 63 „ESKIMO S2” Travnik d.o.o. jednokratna naknada 1.344,00 1.344,00

64 Energetska Zajednica ostali prihodi 10,50 10,50 65 MEGAPLAN BH d.o.o. Mostar jednokratna naknada 5.000,00 5.000,00

66 Raiffeisen Banka ostali prihodi 53,56 53,56


33

Red. Br.



67 JP Elektroprivreda BIH d.d. -Sarajevo regulatorna naknada 330.053,48 330.053,48 68 JP „Elektroprivreda HZ HB” d.d. Mostar regulatorna naknada 114.421,80 114.421,80 69 Intrade-Energija d.o.o. Sarajevo regulatorna naknada 946,84 946,84 70 „Rose-Wood” doo Gornji Vakuf/Uskoplje regulatorna naknada 385,32 385,32 71 „Paloč” d.o.o. Gornji Vakuf/Uskoplje regulatorna naknada 383,09 383,09


73 „Natron Hayat” d.o.o. Maglaj regulatorna naknada 298,93 298,93 74 „Comprex” d.o.o. Sarajevo regulatorna naknada 425,81 425,81 75 „AMITEA” d.o.o. Mostar regulatorna naknada 369,02 369,02 76 „MHE V-I” d.o.o. Vitez regulatorna naknada 436,02 436,02 77 SR HE BUK Siroki Brijeg regulatorna naknada 277,34 277,34 78 KJKP "RAD" d.o.o. Sarajevo regulatorna naknada 250,00 250,00 79 „KARA-DRVO” d.o.o. Fojnica regulatorna naknada 324,91 324,91 80 „ELGRAD” d.o.o. Jajce regulatorna naknada 258,21 258,21 81 „VESNA-S” d.o.o. Bugojno regulatorna naknada 274,66 274,66 82 „ECO ENERGY” d.o.o. Tuzla regulatorna naknada 267,75 267,75 83 GPPD „VLASIC-II” d.o.o. Travnik regulatorna naknada 309,95 309,95 84 „MIMS” d.o.o. Sarajevo regulatorna naknada 315,62 315,62 85 „GRID BH” d.o.o. Sarajevo regulatorna naknada 443,37 443,37 86 „Interenergo” d.o.o. Sarajevo regulatorna naknada 8.500,25 8.500,25 87 ČEZ BiH d.o.o. Sarajevo regulatorna naknada 3.001,37 3.001,37 88 ALPIQ Energija BH d.o.o. regulatorna naknada 28.134,41 28.134,41 89 GEN-I d.o.o. Sarajevo regulatorna naknada 14.412,33 14.412,33 90 „KORLEA” d.o.o. Mostar regulatorna naknada 17.616,74 17.616,74 91 „EZPADA” d.o.o. Čapljina regulatorna naknada 14.715,36 14.715,36 92 RE Energija d.o.o. Sarajevo regulatorna naknada 5.113,53 5.113,53 93 „ESKIMO S2” d.o.o. Travnik jednokratna naknada 5.000,00 5.000,00 94 „ELGRAD” d.o.o. Jajce jednokratna naknada 2.000,00 2.000,00 95 GEN-I d.o.o. Sarajevo jednokratna naknada 2.000,00 2.000,00 96 ALPIQ Energija BH d.o.o. jednokratna naknada 2.000,00 2.000,00 97 HSE BH d.o.o. jednokratna naknada 5.000,00 5.000,00 98 SR HE BUK Siroki Brijeg jednokratna naknada 2.000,00 2.000,00 99 „KARA-DRVO” d.o.o. Fojnica jednokratna naknada 2.000,00 2.000,00 100 Raiffeisen Banka ostali prihodi 2,59 2,59 101 JP Elektroprivreda BIH d.d. -Sarajevo regulatorna naknada 330.053,48 330.053,48 102 JP „Elektroprivreda HZ HB” d.d. Mostar regulatorna naknada 114.421,80 114.421,80 103 Intrade-Energija d.o.o. Sarajevo regulatorna naknada 946,84 946,84 104 „Rose-Wood” doo Gornji Vakuf/Uskoplje regulatorna naknada 385,32 385,32 105 „Paloč” d.o.o. Gornji Vakuf/Uskoplje regulatorna naknada 383,09 383,09


107 „Natron Hayat“ d.o.o. Maglaj regulatorna naknada 298,93 298,93 108 „Comprex” d.o.o. Sarajevo regulatorna naknada 425,81 425,81 109 „AMITEA” d.o.o. Mostar regulatorna naknada 369,02 369,02 110 „MHE V-I” d.o.o. Vitez regulatorna naknada 436,02 436,02 111 SR HE BUK Siroki Brijeg regulatorna naknada 277,34 277,34 112 KJKP "RAD" d.o.o. Sarajevo regulatorna naknada 250,00 250,00 113 „KARA-DRVO” d.o.o. Fojnica regulatorna naknada 324,91 324,91 114 „ELGRAD” d.o.o. Jajce regulatorna naknada 258,21 258,21


34

Red. Br.



115 „VESNA-S” d.o.o. Bugojno regulatorna naknada 274,66 274,66 116 „ECO–ENERGY” d.o.o. Tuzla regulatorna naknada 267,75 0,00 117 GPPD „VLASIC-II” d.o.o. Travnik regulatorna naknada 309,95 309,95 118 „MIMS” d.o.o. Sarajevo regulatorna naknada 315,62 315,62 119 „GRID BH” d.o.o. Sarajevo regulatorna naknada 443,37 443,37 120 „Interenergo” d.o.o. Sarajevo regulatorna naknada 8.500,25 8.500,25 121 ČEZ BiH d.o.o. Sarajevo regulatorna naknada 3.001,37 3.001,37 122 ALPIQ Energija BH d.o.o. regulatorna naknada 28.134,41 28.134,41 123 GEN-I d.o.o. Sarajevo regulatorna naknada 14.412,33 14.412,33 124 „KORLEA” d.o.o. Mostar regulatorna naknada 17.616,74 17.616,74 125 „EZPADA” d.o.o. Čapljina regulatorna naknada 14.715,36 14.715,36 126 RE Energija d.o.o. Sarajevo regulatorna naknada 5.113,53 5.113,53 127 ČEZ BiH d.o.o. Sarajevo jednokratna naknada 2.000,00 2.000,00 128 Intrade-Energija d.o.o. Sarajevo jednokratna naknada 2.000,00 2.000,00 129 „MLINPEK ŽITAR” d.d. Jajce jednokratna naknada 1.445,00 1.445,00 130 JP Vodovod i kanalizacija d.o.o. Zenica jednokratna naknada 1.485,00 1.485,00 131 MHE Zagradačka d.o.o. Prozor-Rama jednokratna naknada 5.000,00 5.000,00 132 „Rose-Wood” d.o.o. Gornji Vakuf/Uskoplje jednokratna naknada 2.000,00 2.000,00 133 „ECCO CRIMA” d.o.o. Prozor jednokratna naknada 5.000,00 5.000,00 134 Repower Adria d.o.o. jednokratna naknada 2.000,00 2.000,00 135 SISECAM Soda Lukavac d.o.o. Lukavac jednokratna naknada 3.000,00 3.000,00 136 „ING-EKO” d.o.o. Prozor-Rama jednokratna naknada 1.527,00 1.527,00 137 Intesa SanPaolo Banka ostali prihodi 41,05 41,05 138 Intesa SanPaolo Banka ostali prihodi 2.593,48 2.593,48 139 zaokruživanje ostali prihodi 0,11 0,11

UKUPNO 2.541.830,41 2.541.562,66 Tablica 9. Kronološki pregled vrste i strukture prihoda FERK-a U nastavku je tablica koja prikazuje kako se od formiranja FERK-a do danas povećavao broj imatelja dozvola za obavljanje elektroprivredne djelatnosti i kako su ti imatelji sudjelovali u regulatornoj naknadi FERK-a kroz navedeno razdoblje.

Godina 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

Broj imatelja 2 2 10 13 14 22 26

Iznosi regulatornih naknada za ostale imatelje licenci (KM) 0,00 0,00 3.917,77 23.987,51 60.372,86 355.968,78 391.804,15 Procentualni udio ostalih imatelja licenci u regulatornoj naknadi 0,00% 0,00% 0,20% 1,18% 2,48% 16,43% 18,06%

Udio trgovaca u regulatornoj naknadi (KM) 0,00 0,00 2.097,80 13.812,81 54.679,62 324.255,00 365.975,92

Procentualni udio trgovaca u regulatornoj naknadi 0,00% 0,00% 0,11% 0,68% 2,24% 14,96% 16,87%

Tablica 10. Pregled udjela ostalih imatelja licenci i trgovaca u regulatornoj naknadi FERK-a od 2004.-2010. godine


35

Slika 3. Godišnji plan i izvršenje prihoda u 2010. godini 6.2. Rashodi Regulatorne komisije u 2010. godini

U 2010. godini Regulatorna komisija je poslovala s ostvarenim rashodima u ukupnom iznosu 2.277.011,46 KM, tj. 89,99% od ukupno planiranih rashoda za 2010. godinu ili 89,58% od obračunatih prihoda u 2010. godini, tj. ostalo je neutrošenih sredstava 10,42% u odnosu na ostvarene prihode, što predstavlja višak prihoda koji se, sukladno Zakonu o električnoj energiji, prenosi u narednu 2011. poslovnu godinu u iznosu od 264.818,95 KM. Regulatorna komisija je tijekom 2010. godine radila s prosječno 32 zaposlena.

Ovdje treba napomenuti kako je Regulatorna komisija u izradi svojih završnih obračuna, i inače u voñenju knjigovodstva, primjenjivala važeću zakonsku regulativu za proračunske korisnike, kao najprihvatljivije rješenje. Ovakvu praksu potvrdila je i neovisna revizija obavljena u 2009. i 2010. godini, za obračunske 2008. i 2009. godinu koja je iznijela mišljenje kako još uvijek nisu napravljeni odgovarajući kontni planovi koji bi se koristili za sastavljanje financijskih izvješća regulatornih komisija i drugih agencija koje imenuju Vlada i Parlament Federacije BiH, pa sukladno tomu i ranijim revizorskim iskustvima iz područja rada i djelovanja sličnih institucija u BiH, smatraju potpuno prihvatljivom osnovu o podržavanju stava Regulatorne komisije o ispravnosti primjene kontnog plana za proračunske korisnike u ovom prijelaznom razdoblju do donošenja konačnog i obvezujućeg kontnog plana od zakonodavca.

Kako propisuje članak 23. Uredbe o računovodstvu proračuna da sadržaj godišnjih financijskih izvješća mora sadržavati točan, istinit i pouzdan pregled prihoda i primitaka, rashoda i drugih plaćanja, kao i stanje imovine, obveza i izvora sredstava u zabilješkama koje čine sastavni dio godišnjeg obračuna navedena su pojašnjenja koja se odnose na pojedine specifičnosti institucije, načine popunjavanja propisanih obrazaca kao i računovodstvene politike koje se odnose na priznavanje i vrjednovanje pojedinih računovodstvenih stavki.


36

U nastavku je tablični prikaz ostvarenja i plana kako prihoda tako i rashoda, te

tablični prikaz ukupnih rashoda-sintetika i po vrstama rashoda-analitika.

Tablica 11. Ostvareni prihodi i rashodi u odnosu na plan 2010. godine

REDNI BROJ

RASHODI

PRORAČUN3 IZNOS U KM

% u odnosu na ukupne realizirane

rashode

1 Bruto plaće i naknade troškova zaposlenika 1.431.900,00 1.401.942,16 61,57%

2 Naknade iz radnog odnosa i porez na dodatna primanja

226.050,00 179.691,10 7,89%

3 Doprinosi poslodavca i ostali doprinosi 165.000,00 147.461,87 6,48%

4 Putni troškovi 98.500,00 62.865,98 2,76%

5 Izdatci za električnu energiju 32.500,00 32.420,36 1,42%

6 Izdatci za komunalne usluge i komunikacije 44.755,00 38.466,31 1,69%

7 Administrativni materijal 32.000,00 20.487,95 0,90%

8 Usluge prijevoza i gorivo 17.500,00 10.643,20 0,47%

9 Unajmljivanje imovine i opreme 181.810,00 177.634,50 7,80%

10 Materijal i usluge popravaka i održavanja 28.000,00 14.792,37 0,65%

11 Usluge osiguranja, bankarske usluge, i usluge platnog prometa

13.550,00 8.762,68 0,38%

12 Ugovorene usluge 172.755,00 112.890,93 4,96%

13 Nabava stalnih sredstava 86.000,00 68.952,06 3,03%

UKUPNI RASHODI 2.530.320,00 2.277.011,46 100,00%

Tablica 12. Rashodi FERK-a u 2010. godini

3 Sukladno članku 4. Ukaza o proglašenju Proračuna FERK-a za 2010. godinu izvršena je neznatna korekcija u okviru odobrenih sredstava prema Odluci broj 08-08-141-01/11 od 9.2.2011. godine i to stavka Izdatci za električnu energiju uvećala se za 500,00 KM, a stavka Izdatci za komunalne usluge i komunikacije se umanjila za 500,00 KM, u odnosu na plan.

Vrsta prihoda

Plan prihoda

Obračunati prihodi

Realizacija

prihoda

Realizirani /planirani

prihodi

Obračunati

rashodi

Obračunati rashodi

/planirani rashodi

Obračunati

rashodi /obračunati

prihodi

Ostvareni višak prihoda nad rashodima

1 2 3 4 4/2 5 5/2 5/3 3-5 Regulatorne naknade 2.475.320,00 2.475.320,11 2.475.052,36 99,99% Jednokratne naknade 50.000,00 62.793,00 62.793,00 125,59% Ostali prihodi 5.000,00 3.717,30 3.717,30 74,35%

UKUPNO 2.530.320,00 2.541.830,41 2.541.562,66 100,45% 2.277.011,46 89,99% 89,58% 264.818,95


37

REDNI

BROJ RASHODI IZNOS 2009

1 Bruto plaće i naknade zaposlenima 1.401.942,16

1.1. neto plaće i oporeziva primanja 962.132,84

1.2. porez za zaštitu na radu 4.445,73

1.3. doprinosi na teret zaposlenih (iz plaća) 435.363,59

2 Naknada troškova zaposlenih 179.691,10

2.1. naknada za prijevoz 14.920,77

2.2. naknada za topli obrok 81.378,78

2.3. naknada za smještaj 5.400,00

2.4. naknada za odvojeni život 3.496,12

2.5. regres za godišnji odmor 45.150,00

2.6. pokloni povodom drž/vjer praznika/oprema za novoroñenčad 9.680,00

2.7. otpremnine 13.372,80

2.8. pomoć za slučaj smrti i invalidnost 6.292,63

3 Doprinosi poslodavca (na plaće) 147.461,87

4 Putni troškovi 62.865,98

4.1. putni troškovi u zemlji 29.581,01

4.2. putni troškovi u inozemstvu 32.224,05

4.3. ostali putni troškovi 1.060,92

5 Izdatci za električnu energiju 32.420,36

6 Izdatci za komunalne usluge 38.466,31

6.1. izdatci za vodu 53,40

6.2. izdatci za telefone (fiksne, mobilne) i poštanske usluge 31.361,15

6.3. izdatci za Internet 2.954,42

6.4. izdatci za odvoz smeća 2.850,12

6.5. izdatci za usluge osiguranja 1.247,22

7 Administrativni materijal 20.487,95

7.1. Obrasci i papir 2.960,62

7.2. računalni materijal 12.178,58

7.3. ostali uredski materijal 5.348,75

8 Usluge prijevoza i gorivo 10.643,20

8.1. gorivo 9.817,20

8.2. registracija automobila 826,00

9 Unajmljivanje prostora 177.634,50

9.1. Najam poslovnog prostora 177.309,00

9.2. Najam sala za rasprave 325,50

10 Tekuće održavanje i popravke 14.792,37

10.1. Održavanje zgrade 2.830,95

10.2. Održavanje opreme 1.523,73

10.3. Održavanje vozila 7.007,01

10.4. Održavanje softvera 3.430,68

11 Usluge osiguranja, bankarske usluge, negativne tečajne razlike 8.762,68

11.1. osiguranje imovine 165,42

11.2. osiguranje vozila 3.709,30


38

REDNI BROJ

RASHODI IZNOS 2009

11.3. osiguranje zaposlenih 3.651,28

11.4. bankarske usluge 1.236,68

11.5. negative tečajne razlike 0,00

12 Ugovorene usluge 112.890,93

12.1. usluge oglašavanja (Službene novine FBiH i Službeni glasnik BiH) 39.604,30

12.2. usluge tiskanja 87,75

12.3. usluge medija i dnevnog tiska 16.415,03

12.4. usluge reprezentacije 14.471,15

12.5. usluge stručnog obrazovanja 8.333,09

12.6. revizorske usluge 5.967,00

12.7. sistematski pregledi 7.265,00

12.8. časopisi i stručna literatura 4.920,06

12.9. troškovi članarine 7.789,58

12.10. ugovori o djelu 1.720,00

12.11. porezi i doprinosi po osnovi ugovora o djelu 311,15

12.12. ostale usluge 6.006,82

13 nabava stalnih sredstava 68.952,06

13.1. nabava opreme 16.072,17

13.2. nabava softvera 3.125,89

13.3. nabava automobila 49.754,00

UKUPNI RASHODI 2.277.011,46

Tablica 13. Analitički ostvareni rashodi FERK-a u 2010. godini.

6.3. Mišljenje revizora Tijekom 2010. godine, neovisna revizorska kuća REVIK d.o.o. Sarajevo obavila je reviziju financijskih izvješća Regulatorne komisije za 2009. godinu i to po osnovi sklopljenog ugovora o reviziji poslovanja Regulatorne komisije, sve sukladno Zakonu o javnim nabavama „Objavljenog postupka Konkurentskog zahtjeva za dostavu ponuda uz objavu obavijesti u Službenom glasniku BiH“. Po završenom poslu dobilo se mišljenje revizora koje je u nastavku:


39


40


41

B. ELEKTROENERGETSKI SEKTOR U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE

7. Proizvodnja električne energije4

Proizvodnja električne energije u Federaciji BiH odvija se u dva zasebna javna poduzeća i to JP Elektroprivreda BiH d.d.-Sarajevo i JP „Elektroprivreda HZ HB“ d.d. Mostar.

U okviru JP Elektroprivreda BiH d.d.-Sarajevo proizvodnja električne energije se obavlja u dvije termoelektrane: TE Tuzla (Blok 3, Blok 4, Blok 5 i Blok 6) i TE Kakanj (Blok 5, Blok 6 i Blok 7), tri hidroelektrane (HE Jablanica, HE Grabovica i HE Salakovac), te u vlastitim distribucijskim hidroelektranama.

U okviru JP „Elektroprivreda HZ HB“ d.d. Mostar proizvodnja električne energije se obavlja u sedam hidroelektrana i to: HE Rama, HE Mostar, CHE Čapljina, HE Peć Mlini, HE Jajce I, HE Jajce II i HE Mostarsko blato.

JP Elektroprivreda BiH d.d.-Sarajevo posjeduje proizvodne kapacitete instalirane snage 1.681 MW i to 1.165 MW instaliranih kapaciteta termoelektrana, 504 MW instaliranih kapaciteta hidroelektrana i 12 MW instaliranih kapaciteta distribucijskih hidroelektrana. Više od dvije trećine proizvodnje električne energije odvija se u dvije termoelektrane (TE Tuzla s četiri termobloka i TE Kakanj s tri termobloka).

Tablica 14. Pregled instaliranih proizvodnih kapaciteta, po proizvodnim objektima za JP

Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo

4 Izvor podataka: mjesečno izvještavanje FERK-a od imatelja dozvole


42

Slika 4. Grafički prikaz instaliranih kapaciteta po podružnicama u JP Elektroprivreda BiH d.d.

Sarajevo (MW)

Slika 5. Grafički prikaz instaliranih proizvodnih kapaciteta po proizvodnim jedinicama u JP

Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo (MW) JP „Elektroprivreda HZ HB“ d.d. Mostar posjeduje proizvodne kapacitete instalirane snage 835 MW.


43

Tablica 15. Pregled instaliranih proizvodnih kapaciteta, po proizvodnim objektima za JP

„Elektroprivreda HZ HB“ d.d. Mostar

HE Mostarsko blato 60 MW

HE Mostar 75 MW

HE Rama 160 MW

CHE Čapljina 430 MW

HE Jajce 1 60 MW

HE Jajce 2 30 MW

HE Peć-Mlini 30 MW

Slika 5. Grafički prikaz instaliranih proizvodnih kapaciteta po proizvodnim jedinicama u JP

„Elektroprivreda HZ HB“ d.d. Mostar (MW)

7.1 Bilanca i ostvarenje Planirana proizvodnja električne energije za 2010. godinu u JP Elektroprivreda BiH d.d.-Sarajevo iznosila je 6.973,1 GWh, što predstavlja planirano povećanje proizvodnje za 46,6 GWh, odnosno od 0,67% u odnosu na ostvarenu proizvodnju u 2009. godini. Pri tome je planirano da udio proizvodnje hidroelektrana u ukupnoj proizvodnji iznosi 21,81%, a termoelektrana 78,19%. Ukupno je planirano da Hidroelektrane na Neretvi (HE Jablanica, HE Grabovica, HE Salakovac) u 2010. godini proizvedu 1.460,1 GWh električne energije, što je za 11,72% ili za 171,13 GWh manje od ostvarene proizvodnje hidroelektrana u 2009. godini.


44

Proizvodnja distribucijskih hidroelektrana za 2010. godinu je prema elektroenergetskoj bilanci (u daljnjem tekstu: EEB) planirana u iznosu od 60,6 GWh što je za 1,82% ili 1,1 GWh manje od ostvarene proizvodnje distribucijskih elektrana u 2009. godini. U 2010. godini je planirana ukupna proizvodnja električne energije u termoelektranama od 5.452,4 GWh, što je za 4,18% ili za 218,8 GWh više od ostvarene proizvodnje termoelektrana u 2009. godini. Planirana je proizvodnja TE Tuzla u 2010. godini od 3.436,2 GWh električne energije, što je za 110,6 GWh ili 3,33% više od ostvarene proizvodnje u 2009. godini. U TE Kakanj planirana je proizvodnja električne energije u 2010. godini od 2.016,2 GWh, što je za 108,2 GWh ili 5,67% više od ostvarene proizvodnje u 2009. godini.

U 2010. godini ostvarena je ukupna proizvodnja električne energije u proizvodnim objektima JP Elektroprivreda BiH d.d.-Sarajevo od 7.181,4 GWh što je za 208,3 GWh ili za 2,99% više od planirane proizvodnje za istu godinu, odnosno za 254,88 GWh ili za 3,68% više od ostvarene proizvodnje u 2009. godini.

Udio hidroelektrana u ukupnoj proizvodnji u 2010. godini iznosio je 30,20%, a termoelektrana 69,80%, dok je planirani udio proizvodnje električne energije bio 21,81% hidroelektrane i 78,19% termoelektrane.

U 2010. godini Hidroelektrane na Neretvi (HE Jablanica, HE Grabovica, HE Salakovac) proizvele su ukupno 2.094,61 GWh električne energije, što je za 634,51 GWh ili za 43,46% više od planirane proizvodnje Hidroelektrana na Neretvi u 2010. godini.

Termoelektrane Tuzla i Kakanj su u 2010. godini ostvarile proizvodnju od 5.012,79 GWh što je za 439,61 GWh ili za 8,77% manje od planirane proizvodnje termoelektrana za isto razdoblje. Pri tome je u TE Tuzla proizvedeno 3.181,79 GWh električne energije i to je za 254,41 GWh ili za 8,00% manje od plana, a TE Kakanj u 2010. godini proizvela je 1.831,00 GWh električne energije i to je za 185,20 GWh ili za 10,11% manje od planirane proizvodnje u 2010. godini.

U 2010. godini u distribucijskim hidroelektranama ostvarena je proizvodnja u iznosu od 73,99 GWh, što je za 13,39 GWh, odnosno za 22,10% više u odnosu na planiranu proizvodnju za 2010. godinu.


45

Tablica 16. Planirana i ostvarena proizvodnja električne energije za 2010. godinu u JP

Elektroprivreda BiH d.d.-Sarajevo

Slika 7. Grafički prikaz planirane i ostvarene proizvodnje za 2010. godinu HE na Neretvi


46

Slika 8. Grafički prikaz planirane i ostvarene proizvodnje u 2010. godini za TE Tuzla po proizvodnim

jedinicama

Slika 9. Grafički prikaz planirane i ostvarene proizvodnje u 2010. godini za TE Kakanj po

proizvodnim jedinicama


47

Slika 10. Ostvarena proizvodnja u 2010. godinu u proizvodnim jedinicama JP Elektroprivreda BiH

d.d.-Sarajevo izražena u GWh

Uz proizvodnju električne energije u vlastitim hidroelektranama, termoelektranama i malim distribucijskim hidroelektranama JP Elektroprivreda BiH d.d. –Sarajevo je sukladno Odluci Vlade Federacije BiH o metodologiji utvrñivanja razina otkupnih cijena električne energije iz obnovljivih izvora instalirane snage do 5 MW obvezna izvršiti preuzimanje električne energije od hidroelektrana koju su u privatnom vlasništvu po cijeni koja je definirana odlukom. Ukupna proizvodnja električne energije u proizvodnim objektima neovisnih proizvoñača priključenih na mrežu JP Elektroprivreda BiH d.d. –Sarajevo u 2010. godini je znatno porasla u odnosu na 2009. godinu (isključujući mHE Duboki potok). To je znak kako su pogonske sposobnosti u najvećem broju mHE bile na zavidnoj razini i kako su hidrološki uvjeti u odnosu na 2009. godinu bili znatno povoljniji.

Isporučitelj Područje Ostvarenje

2009. (GWh)

Ostvarenje 2010.

(GWh)

Povećanje/smanjenje proizvodnje el.

energije u odnosu na 2009. godinu (%)

1 2 3 4 5=4/3

mHE Modrac Lukavac 4,43 6,63 49,7 mHE Botun Fojnica 3,06 3,29 7,6 mHE Majdan Fojnica 6,68 7,92 18,6 mHE Jezernica Fojnica 3,81 4,25 11,6 mHE Mujakovića Fojnica 5,74 6,38 11,0 mHE Jelići Gornji Vakuf 4,34 8,79 102,5 mHE Sastavci Gornji Vakuf 1,59 1,89 19,4 mHE Bila Voda Vinac/Jajce 0,26 0,31 16,2 mHE Moščani Travnik 2,49 3,24 30,3 mHE Duboki Potok Gornji Vakuf 2,68 2,34 -12,9 mHE Prusac I Donji Vakuf 3,16 3,74 18,4 mHE Pogledala Fojnica 2,40 4,77 98,3 mHE Pršljanica Bugojno 0,89 2,52 182,3


48

Isporučitelj Područje Ostvarenje

2009. (GWh)

Ostvarenje 2010.

(GWh)

Povećanje/smanjenje proizvodnje el.

energije u odnosu na 2009. godinu (%)

mHE Osanica 4 Goražde 0,49 1,57 222,7 mHE Torlakovac Donji Vakuf 1,66 2,17 30,6 mHE Trešnica IV Konjic 2,89 5,50 90,0 mHE Mujada Prusac / Donji Vakuf 5,52 7,77 40,9 mHE Čemernica Kaljani / Pale - Prača 1,20 2,06 72,0

mHE Podstinje Travnik 0,0 1,485 mHE Glasinac Vinac/Jajce 0,0 0,415

UKUPNO 53,296 75,076 40,87 Tablica 17. Ostvarena proizvodnja električne energije za 2009. i 2010. godinu u malim

hidroelektranama na mreži JP Elektroprivreda BiH d.d.- Sarajevo

Slika 11. Grafički pregled ostvarene proizvodnje električne energije za 2009. i 2010. godinu u malim

hidroelektranama priključenim na mrežu JP Elektroprivreda BiH d.d.- Sarajevo

5 proizvedena električna energija ostvarena u probnom radu (izdana je uporabna dozvola za korištenje proizvodnog objekta od nadležnog tijela) 6 ukupna ostvarena proizvodnja električne energije za 2009. odnosno 2010. godinu u proizvodnim objektima za koje je izdana dozvola za rad – licenca od Regulatorne komisije

pregled proizvodnje el. energije mHE u 2009. i 2010 .

0 1.000 2.000 3.000 4.000 5.000 6.000 7.000 8.000 9.000 10.000

mHE Modrac

mHE Botun

mHE Majdan

mHE Jezernica

mHE Mujakovići

mHE Jelići

mHE Sastavci

mHE Bila Voda

mHE Mošćani

mHE Duboki potok

mHE Prusac 1

mHE Pogledala

mHE Pršljanica 1

mHE Osanica 4

mHE Torlakovac

mHE Trešanica 4

mHE Trešanica 3

mHE Mujada

mHE Čemernica

mHE Pršljanica 2

mHE Podstinje

mHE Dubrava

mHE Glasinac

nazi

v pr

oizv

odno

g ob

jekt

a

ostvarena proizvodnja ele. energije u MWh

Ostvareno 2010.

Ostvareno 2009.


49

Preuzeta proizvedena električna energija od neovisnih proizvoñača koji su priključeni na mrežu JP Elektroprivreda BiH d.d.-Sarajevo u 2009. godini iznosila je 53,29 GWh, a u 2010. godini iznosila je 75,07 GWh što predstavlja povećanje za 40,87%.

Uz neovisne proizvoñače električne energije, od kojih elektroprivrede na području FBiH, imaju obvezu preuzimanja cjelokupne količine proizvedene električne energije, postoje proizvoñači koji proizvode električnu energiju prvotno za svoje potrebe, a viškove njihove proizvedene električne energije otkupljuju elektroprivrede sukladno ugovorenim cijenama.

Isporučitelj Područje Plan (GWh) Ostvarenje

(GWh) Ostvarenje /

Plan (%)

1 2 3 4 5=4/3

"Global Ispat" d.o.o. Lukavac 18,36 23,96 130,50 "Natron-Hayat" d.o.o. Maglaj 2,40 2,35 0,98

UKUPNO 18,76 26,31 140,25 Tablica 18. Ostvarena i planirana proizvodnja električne energije proizvoñača koji viškove plasiraju

na mrežu JP Elektroprivreda BiH d.d.- Sarajevo Dakle, ukupno preuzeta proizvedena električna energija od neovisnih proizvoñača i proizvoñača od kojih JP Elektroprivreda BiH d.d.-Sarajevo preuzima viškove njihove proizvodnje električne energije iznosila je u 2009. godini 66,70 GWh, a u 2010. godini iznosila je 101,38 GWh što predstavlja u odnosu na 2009. godinu povećanje od 55,62%.

Proizvodni objekt Jedinična cijena snage (KM/kW) Jedinična cijena energije

(KM/MWh)

HE na Neretvi HE Jablanica 195,083 6,43 HE Grabovica 95,861 6,51 HE Salakovac 102,126 6,60

TE Tuzla Blok 3 122,134 77,65 Blok 4 47,035 63,49 Blok 5 136,885 66,55 Blok 6 20,474 60,22

TE Kakanj Blok 5 121,600 59,16 Blok 6 128,761 69,81 Blok 7 210,257 58,56

Tablica 19. Odobrene jedinične cijene snage i energije za nekvalificirane (tarifne) kupce po proizvodnim jedinicama u JP Elektroprivreda BiH d.d.-Sarajevo


50

Slika 12. Grafički prikaz odobrenih jediničnih cijena snage za nekvalificirane (tarifne) kupce po

proizvodnim jedinicama u JP Elektroprivreda BiH d.d.-Sarajevo

Slika 13. Grafički prikaz odobrenih jediničnih cijena energije za nekvalificirane (tarifne) kupce po

proizvodnim jedinicama u JP Elektroprivreda BiH d.d.-Sarajevo

Slika 14. Grafički prikaz prosječnih cijena po proizvodnim jedinicama u JP Elektroprivreda BiH d.d.-

Sarajevo


51

Planirana proizvodnja električne energije za 2010. godinu u JP „Elektroprivreda HZ HB“ d.d. Mostar iznosila je 1.324,0 GWh, od čega je u HE Rama planirana proizvodnja od 590,0 GWh, CHE Čapljina 110,0 GWh, HE Mostar 200,0 GWh, HE Jajce I 211,0 GWh, HE Jajce II 149,0 GWh i HE Peć Mlini 64,0 GWh. Uz planiranu proizvodnju u hidroelektranama koje se nalaze u sastavu JP „Elektroprivreda HZ HB“ d.d. Mostar, sukladno EEB-u za 2010. godinu, planirano je i preuzimanje električne energije od neovisnih proizvoñača u iznosu od 4,3 GWh, po Odluci Vlade Federacije BiH o metodologiji utvrñivanja razina otkupnih cijena električne energije iz obnovljivih izvora instalirane snage do 5 MW.

Slika 15. Ostvarena proizvodnja el. energije u 2009. i 2010. godini po proizvodnim objektima

neovisnih proizvoñača koji su priključeni na u JP „Elektroprivreda HZ HB“ d.d. Mostar

U 2009. godini JP „Elektroprivreda HZ HB“ d.d. Mostar od neovisnih proizvoñača preuzela je 5,24 GWh, a u 2010. godini 6,37 GWh što predstavlja povećanje u odnosu na 2009. godinu za 21,56 %.

Ukupno ostvarena proizvodnja za 2010. godinu u JP „Elektroprivreda HZ HB“ d.d. Mostar iznosila je 2.606,47 GWh i veća je za 1.282,47 GWh, odnosno 96,86% od planirane proizvodnje za 2010. godinu. U strukturi ukupne ostvarene proizvodnje za 2010. godinu proizvodnja HE Rama iznosi 885,91 GWh, CHE Čapljina 798,09 GWh, HE Mostar 320,32 GWh, HE Jajce I 331,48 GWh, HE Jajce II 105,91 GWh, HE Peć Mlini 123,72 GWh, dok je HE Mostarsko blato koja je u 2010. godini puštena u probni rad, proizvela 41,05 GWh.

pregled proizvedene el. energije mHE u 2009. i 2010 .

0,00 1.000,00 2.000,00 3.000,00 4.000,00 5.000,00 6.000,00

mHE V-I

mHE Buk

nazi

v pr

oizv

odno

g ob

jekt

a

ostvarena proizvodnja el. energije u MWh

Ostvareno 2010.

Ostvareno 2009.


52

Tablica 20. Planirana i ostvarena proizvodnja u 2010. godini po proizvodnim objektima u JP

„Elektroprivreda HZ HB“d.d. Mostar

0

200

400

600

800

1.000

GW

h

Planirana proizvodnja za 2010. godinu 590,00 110,00 200,00 211,00 149,00 64,00

Ostvarena proizvodnja u 2010. godini 885,91 798,09 320,32 331,48 105,91 123,72 41,05

HE Rama CHE Čapljina HE Mostar HE Jajce I HE Jajce II HE Peć MliniHE Mostarsko

blato

Slika 16. Grafički prikaz planirane i ostvarene proizvodnje u 2010. godini HE u sastavu JP


HE Peć Mlini123,72 GWh

HE Rama 885,91 GWh

CHE Čapljina 798,09 GWh

HE Mostar 320,32 GWh

HE Jajce I 331,48 GWh

HE Jajce II 105,91 GWh

Slika 17. Ostvarena proizvodnja u 2010. godini po proizvodnim jedinicama JP „Elektroprivreda HZ

HB“ d.d. Mostar u GWh


53

Tablica 21. Odobrene jedinične cijene snage za nekvalificirane (tarifne) kupce i prosječne cijene na

pragu po proizvodnim jedinicama u JP „Elektroprivreda HZ HB“ d.d. Mostar

Jedini čna cijena snage (KM/kW)

0,00

50,00

100,00

150,00

200,00

250,00

Jedinična cijena snage (KM/kW) 123,66 36,65 149,27 112,32 201,87

HE Rama CHE Čapljina HE Mostar HE Jajce HE Peć Mlini

Slika 18. Grafički prikaz odobrenih jediničnih cijena snage za nekvalificirane (tarifne) kupce po proizvodnim jedinicama u JP „Elektroprivreda HZ HB“ d.d. Mostar

Slika 19. Grafički prikaz prosječnih cijena po proizvodnim jedinicama u JP „Elektroprivreda HZ HB“

d.d. Mostar

Ukupno je ostvarena proizvodnja električne energije u Federaciji Bosne i Hercegovine u 2010. godini u iznosu od 9.895,61 GWh, od čega je u termoelektranama proizvedeno 5.012,79 GWh, odnosno 50,66%, a u hidroelektranama 4.882,82 GWh, odnosno 49,34% električne energije.


54

Tablica 22. Pregled ostvarene proizvodnje električne energije u Federaciji Bosne i Hercegovine u 2010. godini

8. Distribucija elektri čne energije

Distribucija električne energije predstavlja transport električne energije na srednjenaponskoj (35 kV, 20 kV i 10 kV) i niskonaponskoj (0,4 kV) mreži radi dostave krajnjim kupcima. Distribucija predstavlja monopolsku djelatnost, koja će kao takva ostati i kad se ostale djelatnosti izdvoje iz postojećih javnih elektroprivrednih poduzeća i istupe na tržište električne energije.

Kako djelatnost distribucije električne energije obavlja distributer, odnosno upravljanjem i pogonom distribucijske mreže operator distribucije, kao zakonska obveza javlja se i potreba razdvajanja distribucijske od ostalih elektroprivrednih djelatnosti, a s ciljem osiguranja ravnopravnog i nediskriminirajućeg pristupa na distribucijsku mrežu i pružanja usluga svim kupcima električne energije.

Djelatnost distribucije u Federaciji BiH se obavlja u okviru dva javna elektroprivredna poduzeća i to:

1. JP Elektroprivreda BiH d.d.-Sarajevo u podružnicama elektrodistribucija: Bihać, Mostar, Sarajevo, Tuzla i Zenica;

2. JP „Elektroprivreda HZ HB“ d.d. Mostar u distributivnim područjima: Jug, Centar i Sjever.

Obavljanje djelatnosti, uključujući i odreñivanje tarifa za korištenje

distribucijske mreže, regulira i nadgleda Regulatorna komisija, koja je i odredila tarifne stavove za korisnike distributivnog sustava za oba elektroprivredna poduzeća i to za JP Elektroprivreda BiH d.d.-Sarajevo, objavljene u Službenim novinama Federacije BiH, broj 96/07 i za JP „Elektroprivreda HZ HB“ d.d. Mostar, objavljene u Službenim novinama Federacije BiH, broj 44/10.


55

Tablica 23. Podatci o elektroenergetskim objektima (trafostanicama i distribucijskoj mreži) za JP Elektroprivreda BiH d.d.-Sarajevo i JP „Elektroprivreda HZ HB“ d.d. Mostar

Distributivne podružnice, odnosno distributivna područja u Federaciji BiH su

u sastavu dva vertikalno integrirana javna elektroprivredna društva, koja su imatelji dozvola za obavljanje djelatnosti distribucije električne energije na odreñenom geografskom području, što je i prilog dozvole za rad-licence za obavljanje djelatnosti distribucije električne energije.

Kako distributivne podružnice (JP Elektroprivreda BiH d.d.-Sarajevo), odnosno distributivna područja (JP „Elektroprivreda HZ HB“ d.d. Mostar) nisu zasebni pravni subjekti, može se reći kako nije ispunjen uvjet pravnog razdvajanja, a ni funkcionalnog razdvajanja, što bi trebalo biti predmet dugoročnijeg planiranja u cilju izvršenja ovih aktivnosti.

Tijekom 2010. godine, zabilježena je maksimalna isporuka električne energije u mjesecu prosincu (347,72 GWh) na distribucijskoj mreži JP Elektroprivreda BiH d.d.-Sarajevo, a ukupna godišnja potrošnja električne energije je iznosila 3.728,22 GWh.

JP Elektroprivreda BiH d.d.-Sarajevo

JP „Elektroprivreda HZ HB“ d.d. Mostar

Ukupan broj TS 35/10(20) kV kom. 83 17

Ukupan broj TS 10(20)/ 0,4 kV kom. 7.210 3.472

Srednjenaponska 35 kV mreža - zračni vodovi

km 755 291

Srednjenaponska 35 kV mreža - podzemni vodovi

km 106 4,1

SN 35 UKUPNO km 861 295,1

Srednjenaponska 10(20) kV mreža - zračni vodovi

km 5.856 3.104

Srednjenaponska 10(20) kV mreža - podzemni vodovi

km 2132 783

SN 10 (20) UKUPNO km 7.988 3.887

Niskonaponska 0,4 kV mreža - zračni vodovi

km 22.577 6.877

Niskonaponska 0,4 kV mreža - podzemni vodovi

km 2.009 667

NN 0,4 kV UKUPNO km 24586 7.544


56

javna rasvjeta 77.774.491 kWh

2%

ostala potrošnja 732.242.302 kWh

19%

10(20) kV 672.646.699 kWh

18%

kućanstva 2.017.913.188 kWh

53%

35 kV 321.982.583 kWh

8%

Slika 20. Potrošnja električne energije tarifnih kupaca na distribucijskoj mreži JP Elektroprivreda BiH d.d.- Sarajevo za 2010. godinu (kWh)

Naponska razina Broj kupaca na distribucijskoj

mreži za 2010. godinu

Potrošnja električne energije tarifnih kupaca na distribucijskoj mreži za

2010. godinu (kWh)

35 kV 48 321.982.583

10(20) kV 612 672.646.699

kućanstva 637.086 2.017.913.188

ostala potrošnja 52.857 732.242.302

javna rasvjeta 5.225 77.774.491

UKUPNO 695.828 3.822.559.263

Tablica 24. Podatci o broju kupaca i potrošnji u 2010. godini po kategorijama potrošnje za JP Elektroprivreda BiH d.d. - Sarajevo


57

0,00

50,00

100,00

150,00

200,00

250,00

300,00

350,00

400,00

I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

Mje

seč

na is

poru

ka [G

Wh]

Slika 21. Grafički prikaz potrošnje električne energije (GWh) tarifnih kupaca na distribucijskoj mreži u JP Elektroprivreda BiH d.d. -Sarajevo po mjesecima u 2010. godini

Tijekom 2010. godine, u prosincu je zabilježeno maksimalna isporuka

električne energije (111,94 GWh) na distribucijskoj mreži JP „Elektroprivreda HZ HB“ d.d. Mostar, a ukupna godišnja potrošnja električne energije je iznosila 1.137,67 GWh.

35 kV 4.972.385 kWh

0,2%

javna rasvjeta 21.298.566 kWh

2%

kućanstva 707.444.606 kWh

62%

10(20) kV 145.144.894 kWh

13%

ostala potrošnja 258.809.293 kWh

23%

Slika 22. Grafički prikaz potrošnje električne energije tarifnih kupaca na distribucijskoj mreži JP „Elektroprivreda HZ HB“ d.d. Mostar za 2010. godinu (kWh)


58

Naponska razina Broj kupaca na distribucijskoj

mreži za 2010. godinu

Potrošnja električne energije tarifnih kupaca na distribucijskoj mreži za 2010. godinu

(kWh)

35 kV 3 4.972.385

10(20) kV 140 145.144.894

kućanstva 169.851 707.444.606



UKUPNO 186.294 1.137.669.744

Tablica 25. Podatci o broju kupaca i potrošnji u 2010. godini po kategorijama potrošnje za JP „Elektroprivreda HZ HB“ d.d. Mostar

0,00

20,00

40,00

60,00

80,00

100,00

120,00


Mje

seč

na e

nerg

ija [G

Wh]

Slika 23. Grafički prikaz potrošnje električne energije (GWh) tarifnih kupaca na distribucijskoj mreži u JP „Elektroprivreda HZ HB“ d.d. Mostar po mjesecima u 2010. godini

Naponska razina

Ukupan broj kupaca na distribucijskoj mreži za

2010. godinu u Federaciji BiH

Ukupna potrošnja električne energije tarifnih kupaca na

distribucijskoj mreži za 2010. godinu (kWh) u Federaciji BiH

35 kV 51 326.954.968

10(20) kV 752 817.791.593

kućanstva 806.937 2.725.357.794



UKUPNO 882.122 4.960.229.007 Tablica 26. Podatci o broju kupaca i potrošnji u 2010. godini po kategorijama potrošnje za područje Federacije BiH na distribucijskoj mreži


59

35 kV; 326.954.968

kućanstva; 2.725.357.794

10(20) kV; 817.791.593

javna rasvjeta; 99.073.057

ostala potrošnja; 991.051.595

35 kV 10(20) kV kućanstva ostala potrošnja javna rasvjeta

Slika 24. Potrošnja električne energije tarifnih kupaca na distribucijskoj mreži na području Federacije BiH za 2010. godinu (kWh)

8.1. Parametri kvalitete isporuke električne energije Na razini udruženja energetskih regulatora standardizirani su pokazatelji koji opisuju statistički broj prekida i prosječnu dužinu trajanja prekida po kupcu, koji su bili duži od tri minute, i to kao: SAIDI (System Average Interruption Duration Index) ili indeks prosječnog godišnjeg trajanja prekida po kupcu i SAIFI (System Average Interruption Frequency Index) ili indeks prosječnog godišnjeg broja prekida po kupcu. Ovi indeksi se računaju prema formulama kako slijedi:

- prosječno godišnje trajanje prekida po kupcu (SAIDI: eng. System Average Interruption Duration Index)

- prosječni godišnji broj prekida po kupcu (SAIFI: eng. System Average Interruption Frequency Index):

gdje je:

[ ]minN

NtSAIDI

T

m

iii∑

== 1

T

m

ii

N

NSAIFI

∑== 1


60

NT – broj kupaca na nekom promatranom području potrošnje električne energije tijekom razdoblja izvještavanja (obično se uzima jedna godina) m – broj prekida u razdoblju izvještavanja Ni – broj kupaca koji su zahvaćeni nekim i-tim prekidom napajanja koje traje ti minuta ti – vrijeme trajanja prekida u napajanju električnom energijom Za dva regulirana javna elektroprivredna poduzeća u Federaciji BiH ovi parametri na srednjenaponskoj razini u 2010. godini su iznosili:

1. JP Elektroprivreda BiH d.d.- Sarajevo: a) SAIDI – 1.125,25 min/kupcu, b) SAIFI - 14,22 prekida po kupcu na srednjenaponskoj razini;

2. JP „Elektroprivreda HZ HB“ d.d. Mostar: a) SAIDI - 1.320,00 minuta po kupcu b) SAIFI – 14,00 prekida po kupcu na srednjenaponskoj razini.

Navedeni parametri kvalitete isporuke električne energije na srednjenaponskoj razini za protekle dvije godine za oba javna elektroprivredna poduzeća su prikazani na sljedećim grafičkim prikazima:

Indeks kvalitete - SAIDI za 2009. i 2010. godini

1.125,3

1.320,01.440,4

1.221,0

0

200

400

600

800

1.000

1.200

1.400

1.600

javna elektroprivredna preduze ća

pros

ječno

god

išnj

e tra

janj

e pr

ekid

a po

kup

cu (

min

)

JP EP BiH 2009 1.440,39

JP EP BiH 2010 1.125,25

JP EP HZHB 2009 1.221,00

JP EP HZHB 2010 1.320,00

1

Slika 25. Grafički prikaz indeksa kvalitete isporuke električne energije SAIDI za dva javna

elektroprivredna poduzeća u razdoblju 2009.-2010.


61

Indeks kvalitete - SAIFI za 2009. i 2010. godinu

17,49

14,22 14,20 14,00

0

5

10

15

20

javna elektropirvredna preduze ća

pros

ječni

god

išnj

i bro

j pr

ekid

a po

kup

cu JP EP BiH 2009

JP EP BiH 2010

JP EP HZHB 2009

JP EP HZHB 2010

JP EP BiH 2009 17,49

JP EP BiH 2010 14,22

JP EP HZHB 2009 14,20

JP EP HZHB 2010 14,00

1

Slika 26. Grafički prikaz indeksa kvalitete isporuke električne energije SAIFI za dva javna

elektroprivredna poduzeća u razdoblju 2009.-2010. 9. Opskrba električnom energijom I. reda

Opskrba električnom energijom I. reda je elektroprivredna djelatnost isporuke i/ili prodaje električne energije, neovisna o djelatnosti distribucije električne energije i uključuje, ali se ne ograničava, na obradu tarifnih elemenata u svezi s isporukom električne energije, obračun potrošnje električne energije, ispostavu računa kupcima i naplatu obračunate električne energije za svako obračunsko mjesto potrošnje električne energije.

Uvidom u račune kupaca vidljivo je kako su na svim računima navedeni i brojevi besplatnih telefona (koji počinju s brojem 080), kao i način na koji se podnosi reklamacija na račun. JP „Elektroprivreda HZ HB“ d.d. Mostar imala je zaključen ugovor s poštom kojim se kupcima omogućava plaćanje računa za električnu energiju u poštanskim uredima bez naplate provizije za tu uslugu, što se takoñer vidi iz strukture računa za električnu energiju. Regulatorna komisija raspolaže s informacijama da je u JP Elektroprivreda BiH d.d.- Sarajevo u tijeku priprema ovakvog ugovora kako bi svojim kupcima omogućila ovakvu uslugu.

Oba javna elektroprivredna poduzeća su na svojim web stranicama dala svojim kupcima mogućnost provjere stanja njihovih obveza po ispostavljenim računima.

JP „Elektroprivreda HZ HB“ d.d. Mostar je za obavljanje djelatnosti opskrbe električnom energijom u 2010. godini imalo potreban godišnji prihod od nekvalificiranih (tarifnih) kupaca utemeljen na priznatim planskim troškovima u iznosu od 14.763.893 KM koji se odnosi na obračun, fakturiranje i naplatu.

JP Elektroprivreda BiH d.d.-Sarajevo je za obavljanje djelatnosti opskrbe električnom energijom u 2010. godini imalo potreban godišnji prihod od nekvalificiranih (tarifnih) kupaca utemeljen na priznatim planskim troškovima u iznosu od 17.862.629 KM.


62

Ukupna potrošnja JP EP BiH u 2010.g. (kWh)

domaćinstva ; 2.017.913.188; 48%

10(20)kV; 672.646.699; 16%

35kV; 321.982.583; 8%

110kV; 371.430.081; 9%javna rasvjeta;

77.774.491; 2%ostala potrošnja;

732.242.302; 17%

110kV 35kV 10(20)kV domaćinstva ostala potrošnja javna rasvjeta

Slika 27. Grafički prikaz potrošnje električne energije tarifnih kupaca (uključujući i kupce na 110 kV

mreži) u JP Elektroprivreda BiH d.d.- Sarajevo za 2010. godinu (kWh)

Ukupna potrošnja JP EP HZHB u 2010.g. (kWh)

domaćinstva ; 707.444.606; 34%

35kV; 4.972.385; 0%10(20)kV;

145.144.894; 7%

110kV; 962.314.268; 46%

javna rasvjeta; 21.298.566; 1%ostala potrošnja;

258.809.293; 12%


Slika 28. Grafički prikaz potrošnje električne energije tarifnih kupaca (uključujući i kupce na 110 kV mreži)u JP „Elektroprivreda HZ HB“ d.d. Mostar za 2010. godinu (kWh)


63

Ukupna potrošnja električne energije u Federaciji BiH u 2010.godini (kWh)

domaćinstva ; 2.725.357.794;

43%

10(20)kV; 817.791.593; 13%

35kV; 326.954.968; 5%

110kV; 1.333.744.349;

21%

javna rasvjeta; 99.073.057; 2%

ostala potrošnja; 991.051.595; 16%


Slika 29. Grafički prikaz potrošnje električne energije tarifnih kupaca (uključujući i kupce na 110 kV mreži u Federaciji Bosne i Hercegovine za 2010. godinu (kWh)

375,121

340,399

356,264

343,278

334,252

325,969

338,497

352,681

346,753

352,020 352,379

376,376

0

50

100

150

200

250

300

350

400

450


GW

h

Slika 30. Grafički prikaz ukupne potrošnje električne energije tarifnih kupaca (uključujući i kupce na

110 kV mreži) za JP Elektroprivreda BiH d.d.- Sarajevo u 2010. godini po mjesecima (GWh)


64

186,750

207,939

160,505

157,497

174,784

161,142

162,338170,700

178,269 184,786

170,224 185,050

0

20

40

60

80

100

120

140

160

180

200

220


GW

h

Slika 31. Grafički prikaz ukupne potrošnje električne energije tarifnih kupaca (uključujući i kupce na

110 kV mreži) u JP „Elektroprivreda HZ HB“ d.d. Mostar za 2010. godinu (GWh)

10. Opskrba električnom energijom II. reda

Sukladno Zakonu o električnoj energiji, dozvola za opskrbu električnom energijom II. reda izdaje se gospodarskim društvima koja namjeravaju prodavati električnu energiju kvalificiranim kupcima i gospodarskim društvima koja se isključivo bave trgovinom električne energije na unutarnjem tržištu. Dozvola koju dodijeli Regulatorna komisija vrijedi na teritoriju Bosne i Hercegovine. Takoñer, dozvola za trgovinu električnom energijom koju dodjeljuje RERS vrijedi i na području Federacije BiH.

Dozvole za opskrbu II. reda koje je dodijelila Regulatorna komisija navedene su u sljedećoj tablici:

Red.br. Imatelj licence za opskrbu II. reda Razdoblje valjanosti licence

1 JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo 1.1.2010. – 31.12.2013. 2 JP „Elektroprivreda HZ HB“ d.d. Mostar 1.1.2010. – 31.12.2013. 3 ČEZ BiH d.o.o. Sarajevo 5.11.2008. - 4.11.2010. 4 „EZPADA“ d.o.o. Čapljina 19.3.2009. – 18.3.2012. 5 „KORLEA“ d.o.o. Mostar 1.10.2009. -30.9.2012. 6 Repower Adria d.o.o. do 21.1.2012. 7 „Interenergo“ d.o.o. Sarajevo 29.8.2010. – 28.8.2013. 8 MEGAPLAN BH d.o.o. Mostar 19.10.2010 – 18.10.2012. 9 GEN-I d.o.o. Sarajevo 28.1.2011. - 27.1.2016. 10 Alpiq Energija BH d.o.o. 28.1.2011. - 27.1.2016. 11 HSE BH d.o.o. 30.11.2010. – 29.11.2012.

Tablica 27. Pregled dozvola za opskrbu električnom energijom drugog reda

Tijekom 2010. godine, od navedenih imatelja licenci, trgovinu na unutarnjem tržištu BiH su obavljala dva javna elektroprivredna poduzeća, osam trgovačkih kompanija i kvalificirani kupac BSI d.o.o. Jajce.


65

1.420,53

0,50 4,92

891,23

596,00

7,19 7,68

192,48108,35

35,65

349,32

754,56

135,94192,40

12,68

491,96

123,60141,28

0

200

400

600

800

1.000

1.200

1.400

1.600

EP HZH

B

EP BiH

EZPADAGEN-I

KORLEA

INTERENERGO

ALPIQ

RE ENERGIJA

RE POW

ERBSI

GW

h

prodaja kupovina

Slika 32. Grafički prikaz pregleda kupovine i prodaje na unutarnjem tržištu BiH u 2010. godini

Uz trgovinu na unutarnjem tržištu, pojedini imatelji dozvole za opskrbu električnom energijom posjeduju i dozvolu za meñunarodnu trgovinu električnom energijom koju dodjeljuje DERK. Najveći izvoznik u 2010. godini je JP Elektroprivreda BiH d.d.-Sarajevo, a uvoznik Aluminij d.d. Mostar.

Aluminij d.d. Mostar koji je kvalificirani kupac posjeduje dozvolu DERK-a za obavljanje djelatnosti meñunarodne trgovine-uvoza električne energije za vlastite potrebe.

Slika 33. Grafički prikaz pregleda uvoza i izvoza električne energije u 2010. godini


66

Slika 34. Pregled trgovine električnom energijom u 2010. godini

11. ZAŠTITA ŽIVOTNE SREDINE

Zaštita okoliša i zaštita prirode su dva osnovna zakonska koncepta pristupa okolišu. Zaštita okoliša regulira ograničavanje utjecaja postrojenja na okoliš, a zaštita prirode ograničava promjene u prirodi (ekosustavu). Zaštita okoliša se odnosi na područja namijenjena urbanizaciji, industriji, prometu, poljoprivredi i druge ljudske aktivnosti, dok se zaštita prirode odnosi na područja posebne prirodne vrijednosti u kojima je dopušteno, ili je vrlo ograničeno, unošenje promjena u prirodne sadržaje. Zaštita okoliša je kompromis izmeñu zahtjeva za ekonomskom aktivnošću i zahtjeva za očuvanjem kvalitete prirode, a zaštita prirode je kompromis izmeñu želje za očuvanjem prirode u njezinom izvornom obliku i neminovnim promjenama koje je ljudska vrsta unijela u do tada spori i samoregulirajući razvoj prirode.

Člankom 2. Zakona o električnoj energiji je uz ostalo naznačeno kako su ciljevi istog „zaštita okoliša sukladno propisima i domaćim i meñunarodnim standardima“.

Iz tog razloga, proizvoñačima električne energije su nametnute obveze u pogledu zaštite životne sredine, a koje proizlaze iz zakonskih propisa koji reguliraju oblasti zaštite životne sredine i nadležnosti Regulatorne komisije.

Kada je riječ o važećim zakonima i podzakonskim aktima, objavljenim u službenim glasilima Federacije BiH najvažniji su svakako:

• Zakon o zaštiti prirode (Službene novine Federacije BiH, broj 33/03) • Zakon o zaštiti okoliša (Službene novine Federacije BiH; broj 33/03) • Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti okoliša (Službene novine

Federacije BiH, broj 38/09)


67

• Zakon o zaštiti zraka (Službene novine Federacije BiH, broj 33/03) • Zakon o izmjenama i dopunama Zakon o zaštiti zraka (Službene novine

Federacije BiH, broj 4/10) • Zakon o vodama (Službene novine Federacije BiH, broj 70/06) • Zakon o upravljanju otpadom (Službene novine Federacije BiH, broj 33/03) • Pravilnik o graničnim vrijednostima kvalitete zraka (Službene novine

Federacije BiH, broj 33/03) • Pravilnik o praćenju kvalitete zraka (Službene novine Federacije BiH, broj

12/05) • Pravilnik o praćenju ispuštanja zagañujućih tvari u zrak (Službene novine

Federacije BiH, broj 12/05) • Pravilnik o graničnim vrijednostima ispuštanja u zrak iz postrojenja za

izgaranje (Službene novine Federacije BiH, broj 12/05), • Direktiva 2001/80/EZ Europskog Parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2001.

godine o ograničenjima ispuštanja nekih onečišćenja iz velikih elektrana u zrak i dr. Prema navedenim zakonima i podzakonskim aktima, pogoni ili postrojenja

koja ugrožavaju okoliš, ili koja imaju ili mogu imati negativan utjecaj na okoliš, bit će podvrgnuti posebnom režimu kontrole. To podrazumijeva kako će uvjeti za njihov rad biti ili su propisani integralnom okolišnom dozvolom i to na način da se spriječi, smanji, ili koliko je moguće, u potpunosti eliminira zagañivanje zraka, vode i tla, uključujući i nastanak otpada. Pravilnikom o pogonima i postrojenjima za koje je obvezna procjena utjecaja na okoliš i pogonima i postrojenjima koji mogu biti izgrañeni i pušteni u rad samo ako imaju okolišnu dozvolu (Službene novine Federacije BiH, broj 19/04) i Pravilnikom o uvjetima za podnošenje zahtjeva za izdavanje okolišne dozvole za pogone i postrojenja koji imaju izdane dozvole prije stupanja na snagu Zakona o zaštiti okoliša Federacije BiH (Službene novine Federacije BiH, broj 68/05) propisani su kriteriji i procedure dobivanja okolišne dozvole. Okolišnom dozvolom su propisane ili će se propisati mjere koje se mogu primijeniti u proizvodnom procesu, a koje su fokusirane na sprječavanje nastanka zagañenja na izvoru i bolje upravljanje prirodnim resursima. Dakle, uz ostale obveze koje korisnik dozvole za rad–licence za djelatnost proizvodnje električne energije treba ispuniti, svakako je obveza pribavljanja okolišne dozvole.

Iz tog razloga Regulatorna komisija je imateljima dozvola za rad–licenci za obavljanje elektroprivredne djelatnosti proizvodnja električne energije, kroz dozvolu za rad-licencu, uvela obvezu zaštite životne sredine. Dakle, proizvoñači električne energije dužni su prema važećim zakonima i podzakonskim aktima koji reguliraju ovu oblast:

• osigurati okolišnu dozvolu za elektrane u rokovima i na način odreñen zakonima i podzakonskim aktima o zaštiti okoliša. Ove su dozvole, takoñer, dužni osigurati i za objekte za odlaganje šljake i pepela iz termoelektrana;

• posvetiti posebnu pozornost zaštiti okoliša, poštujući sve uvjete iz okolišne dozvole, vodnih dozvola, a posebno uvjete ekološki prihvatljivog protoka, kao i uvjete zakona iz oblasti zaštite okoliša;


68

• osigurati poštovanje usvojenih pogonskih uputa kako bi se spriječili vodni valovi na područjima nizvodno od elektrane, kao i nagla ispuštanja vode koja bi mogla prouzročiti eroziju tla oko akumulacije ili nizvodno od iste;

• u svojim termoelektranama primjenjivati postupke i tehnologije kojima će se ispuštanje štetnih plinova, pepela i krutih čestica svesti u granice utvrñene propisima koji reguliraju ovu oblast, kao i preporukama EU koje je usvojila BiH, a koje se odnose na ovu oblast;

• napraviti plan i program aktivnosti za utvrñivanje sustava upravljanja okolišem ISO 14001;

• neprekidno pratiti ispuštanje čestica ili kontroliranih parametara u ispušnim plinovima navedenim u sljedećoj stavci, evidentirati ih i omogućiti Regulatornoj komisiji i drugim nadležnim tijelima pristup istima;

• organizirano pratiti: o ispuštanje SOx o ispuštanje COx o ispuštanje NOx o ispuštanje krutih čestica;

• uraditi godišnje izvještavanje o rezultatima iz termoelektrana, te analize i tumačenja mjerenja dostaviti Regulatornoj komisiji.

U 2009. godini, JP Elektroprivreda BiH d.d.-Sarajevo dobila je okolišne

dozvole, izdane od nadležnih tijela, za HE Jablanica, HE Grabovica, HE Salakovac i HE Una-Kostela.

JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo – Podružnica HE na Neretvi je dobila od Agencije za vodno područje Jadranskog mora Mostar vodne dozvole za HE „Grabovica“, HE „Salakovac“ i HE „Jablanica“ 13.5.2010. Rok valjanosti istih je pet godina. Treba naglasiti činjenicu kako su u postupku izdavanja naprijed navedenih vodnih dozvola i vodne dozvole za HE „Rama“ bili uključeni predstavnici JP Elektroprivreda BiH d.d.-Sarajevo i JP „Elektroprivreda HZ HB“ d.d. Mostar, članovi Stručne skupine te stručne osobe Agencije u cilju usaglašavanja planova pogona hidroelektrana na Neretvi što je rezultiralo definiranjem odreñenih uvjeta u vodnim dozvolama pod kojim se može koristiti voda za rad naprijed navedenih proizvodnih objekata za proizvodnju električne energije. HE na Neretvi posjeduju certifikat Sustava okolišnog upravljanja izdan sukladno u ISO 14001:2004 koji vrijedi do 12. veljače 2011. godine.

JP „Elektroprivreda HZ HB“ d.d. Mostar je u 2009. godini od nadležnog tijela, Federalnog ministarstva okoliša i turizma, dobila okolišne dozvole za HE Mostar izdana 8.6.2009., CHE Čapljina izdana 27.10.2009., HE Peć Mlini izdana 24.12.2009., HE Jajce I izdana 22.4.2009. i HE Jajce II izdana 22.4.2009. godine s rokom valjanosti od pet godina. U 2010. godini okolišnu dozvolu je dobila HE Rama, 19.2.2010 godine.

Svi naprijed navedeni proizvodni objekti koji su u sastavu JP „Elektroprivreda HZ HB“ d.d. Mostar posjeduju vodne dozvole koje im je izdala Agencija za vodno područje Jadranskog mora ili Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Federacije BiH, i to: HE Mostar – 13.5.2010. godine, CHE Čapljina 14.1.2005. godine, HE Rama 13.5.2010. godine, HE Peć Mlini – 24.7.2009. godine, HE Jajce I – 20.4.2006. godine i HE Jajce II – 20.4.2006. godine. HE Mostarsko blato posjeduje prethodnu vodnu suglasnost, a zahtjev za vodnu dozvolu podnijeti će nakon tehničkog prijema objekta. Budući da je 14.1.2010. godine istekla vodna dozvola, JP


69

Elektroprivrede HZ HB d.d. Mostar je 7.1.2010. godine podnijelo zahtjev za produljenje već postojeće vodne dozvole. Proces izdavanja istih je u tijeku.

Glede termoelektrana, Regulatorna komisija je u 2007. godini izdala dozvolu za rad–licencu za djelatnost proizvodnje električne energije u termoelektranama Tuzla i Kakanj JP Elektroprivreda BiH d.d. -Sarajevo. Poznato je kako proizvodnja električne energije iz ugljena uzrokuje brojne utjecaje na životnu sredinu, a tu se posebno mogu istaći ispuštanje dimnih plinova, otpadne vode koje se javljaju u tehnološkom procesu, odlaganje pepela, te zauzimanje velikih površina za skladištenje potrebnih količina ugljena.

Ograničenja ispuštanja dimnih plinova, a tu se prije svega misli na krute čestice, te okside dušika i sumpora su u Federaciji BiH definirana zakonskim i podzakonskim aktima, ali i obvezama koje proistječu iz Ugovora o osnivanju Energetske zajednice Jugoistočne Europe. Federalno ministarstvo prostornog ureñenja i okoliša je na osnovi Zakona o zaštiti zraka donijelo Pravilnik o graničnim vrijednostima kvalitete zraka (Službene novine Federacije BiH, broj 12/05) po kojemu se utvrñuju granične vrijednosti kvalitete zraka i ciljne vrijednosti kvalitete zraka kao pokazatelji planiranja kvalitete zraka u prostoru, te pragovi upozorenja i pragovi/granice uzbune za pravodobno djelovanje u slučaju kratkotrajnih pojava nedopušteno zagañenog zraka.

Postupajući sukladno članku 47. Pravilnika za izdavanje dozvola-licenci i uvjetima dozvole za rad–licence za obavljanje elektroprivredne djelatnosti proizvodnje električne energije JP Elektroprivreda BiH d.d.-Sarajevo je dostavilo informacije za svoje termoelektrane, naglasivši kako se, na svim postojećim blokovima, elektrostatičkim filtarskim postrojenjima postiže ispuštanje čestica u okviru zakonom propisanih graničnih vrijednosti.

Dana 27.1.2011. godine obavljeno je ciljano nadgledanje TE Kakanj zbog saznanja kako je u Kaknju alarmantno stanje po pitanju zagañenja zraka. Predstavnici JP Elektroprivreda BiH d.d.-Sarajevo – Termoelektrana „Kakanj“ iznijeli su svoje mišljenje te ukazali na činjenicu da, postojanje velikog broja lokalnih ložišta i njihova povećana aktivnost u zimskom razdoblju kao i vremenske prilike u kotlini rijeke Bosne gdje je smanjeno strujanje zraka te sam položaj Kaknja, znatnije utječu na okoliš nego sama TE Kakanj. Sva tri postojeća bloka, blok 5, 6 i 7, ispuštanje plinova vrše kroz 300 m visoki dimnjak te se na taj način ispuštanje zagañivača raspršuje na veoma široko područje. Ukazali su na činjenicu, da je pored elektro-filtra na bloku 5 ugrañen i vrećasti filtar. Primjenom vrećastog filtra dobilo se drastično smanjenje ispuštanja CO i krutih čestica koje su dovedene ispod razine europskih normi. Iste aktivnosti su započete na bloku 6, tj. i na ovom bloku će se, uz postojeći elektro-filtar, ugraditi vrećasti filtar. Što se tiče ispuštanja na bloku 7, došli smo do saznanja kako su parametri za sada u granicama koje propisuje europska norma.

Aktivnosti za dobivanje okolišnih dozvola za TE Kakanj su u završnoj fazi. Za postojeće blokove napravljen je Plan aktivnosti koji je odobren od nadležnog povjerenstva Federalnog ministarstva okoliša i turizma. Po mišljenju predstavnika TE Kakanj, nakon odobrenja Plana aktivnosti okolišna dozvola je morala biti izdana u roku od 60 dana, a isti je već odavno prošao i oni poduzimaju sve mjere da se proces izdavanja iste ubrza. JP Elektroprivreda BiH d.d.-Sarajevo je veoma stalo da dobije tu okolišnu dozvolu, jer se istom nalažu aktivnosti koje treba poduzeti TE Kakanj po pitanju zaštite okoliša te samim time postupno smanjenje utjecaja na okoliš. Okolišna dozvola je osnova za investicijske odluke i upitno je financijsko ulaganje bez tog dokumenta. Došli smo do saznanja, da čekanjem izdavanja okolišne dozvole investicije stoje te se samim time koči proces zadovoljavanja standarda po pitanju


70

zaštite okoliša. Predstavnici JP Elektroprivrede BiH d.d.-Sarajevo imaju primjedbu na to da se odlagalište šljake i pepela pokušava odvojiti od objekta TE Kakanj kao da ona nije sastavni dio TE Kakanj. Umiješala se i lokalna zajednica koja koči proces izdavanja okolišne dozvole za odlagalište šljake i pepela. Naglasili su kako su sredstva za sanaciju odlagališta osigurana, ali zbog kočenja procesa izdavanja okolišne dozvole, koja je ulazni dokument za dobivanje urbanističke dozvole i grañevinske dozvole, nije moguće poduzeti bilo kakve aktivnosti.

U TE Kakanj ugrañeno je automatsko praćenje ispuštanja odreñenih parametara u zraku svakih tri sekunde te na osnovi izmjerenih vrijednosti se rade izvješća o ispuštanju zagañivača na mjesečnoj razini.

U TE Kakanj je uveden Sistem okolišnog upravljanja i dobiven certifikat, sukladno ISO 14001:2004 i vrijedi do 24. kolovoza 2011. godine.

Iz naprijed navedenog, možemo zaključiti kako su gospodarski subjekti koji posjeduju dozvolu za rad–licencu za djelatnost proizvodnje električne energije koju je izdala Regulatorna komisija, poduzeli važne aktivnosti po pitanju zaštite životne sredine, a stvarnu sliku o stanju u pogledu utjecaja na životnu sredinu znat ćemo nakon dostavljanja godišnjih izvješća po pitanju zaštite okoliša za 2010. godinu od javnih elektroprivrednih poduzeća, te izvješća o snimljenim vrijednostima ispuštanja zagañujućih tvari u zrak od nadležnih institucija koje angažiraju javna elektroprivredna poduzeća.


71

12. INFORMACIJE O CIJENAMA ELEKTRI ČNE ENERGIJE

12.1 Kretanje prosječnih cijena električne energije u Federaciji BiH

u razdoblju 2005. - 2010. godine

U dolje navedenim tablicama i na grafičkim prikazima vidljiva su kretanja prosječnih cijena u dva elektroprivredna društva u Federaciji BiH u razdoblju 2005. - 2010. godine. Elektroprivredna društva su, uz suglasnost Vlade Federacije BiH, odreñivala cijenu električne energije do 2005. godine, dok su cijene od 2006. godine do danas odreñivane kroz tarifne postupke koje je provodila Regulatorna komisija (četiri tarifna postupka za JP „Elektroprivreda HZ HB“ d.d. Mostar i dva tarifna postupka za JP Elektroprivreda BiH d.d.-Sarajevo).

Regulatorna komisija je prve tarifne stavove za oba elektroprivredna društva u Federaciji BiH donijela početkom 2006. godine, nakon provedenih prvih tarifnih postupka, a njihove primjene su počele od 1. travnja 2006. godine.

Tarifni stavovi doneseni nakon provedenog drugog tarifnog postupka za JP „Elektroprivreda HZ HB“ d.d. Mostar počeli su se primjenjivati od 1. svibnja 2007. godine, tarifni stavovi doneseni nakon provedenog trećeg tarifnog postupka za ovo javno poduzeće, počeli su se primjenjivati od 1. siječnja 2008. godine, dok su tarifni stavovi doneseni nakon četvrtog tarifnog postupka u primjeni od 1. kolovoza 2010. godine.

Tarifni stavovi koje je Regulatorna komisija donijela nakon provedenog drugog tarifnog postupka za JP Elektroprivreda BiH d.d.-Sarajevo počeli su se primjenjivati od 1. siječnja 2008. godine.

Tablica 28. Usporedni pregled planiranih prosječnih cijena kroz tarifne postupke u Federaciji BiH

(pf/kWh)


72

Slika 35. Grafički prikaz kretanja planiranih prosječnih cijena u JP „Elektroprivreda HZ HB“ d.d.

Mostar kroz tarifne postupke

0,00

5,00

10,00

15,00

20,00

25,00

110 kV 35 kV 10 kV 0,4 kV -kućanstva

0,4 kV - ostalapotrošnja

0,4 kV - javnarasvjeta

kategorija potrošnje

cijena

(pf

/kW

h) EP BiH 2005

EP BiH 2006 - Itarifni

EP BiH 2008 - IItarifni

Slika 36. Grafički prikaz kretanje planiranih prosječnih cijena u JP Elektroprivreda BiH d.d.-Sarajevo

kroz tarifne postupke

Slika 37. Grafički prikaz kretanja prosječnih cijena po naponskim razinama u JP „Elektroprivreda HZ

HB“ d.d. Mostar kroz tarifne postupke


73

0,00

5,00

10,00

15,00

20,00

25,00

2005 2006 - I tarifni 2008 - II tarifni

godina

cije

na (

pf/k

Wh)

110 kV

35 kV

10 kV

0,4 kV -kućanstva

0,4 kV - ostalapotrošnja


Slika 38. Grafički prikaz kretanja prosječnih cijena po naponskim razinama u JP Elektroprivreda BiH d.d. -Sarajevo kroz tarifne postupke

Slika 39. Grafički prikaz kretanja planiranih prosječnih cijena u JP „Elektroprivreda HZ HB“ d.d.

Mostar kroz tarifne postupke

9,037,867,13

10,339,318,43

13,5111,7411,63

12,2511,8311,18

18,2418,6619,56

15,9815,51

15,46

0,00

5,00

10,00

15,00

20,00

25,00

2005 2006 - I tarifni 2008 - II tarifnigodina

cije

na p

f/kW

h

110 kV

35 kV

10 kV

0,4 kV -kućanstva

0,4 kV -ostalapotrošnja

0,4 kV -javnarasvjeta

Slika 40. Grafički prikaz kretanja planiranih prosječnih cijena u JP Elektroprivreda BiH d.d.-Sarajevo

kroz tarifne postupke


74

12.2 Struktura cijena električne energije u Federaciji BiH

Prema Direktivi 2003/54/EZ djelatnosti proizvodnje i opskrbe će prerasti iz reguliranih u tržišne djelatnosti, dok distribucija (mreža) ostaje regulirana djelatnost.

Zbog sve veće liberalizacije tržišta električne energije, u lipnju 2007. godine, Europska komisija usvojila je metodologiju po kojoj se u cijeni električne energije trebaju posebno iskazati troškovi energije i opskrbe, te posebno troškovi mreže. Mrežna tarifa obuhvaća troškove rada, održavanja i razvoja mreže, kao i troškove energije za pokrivanje gubitaka u mreži, te troškove prijenosa, NOS BiH-a i sistemskih usluga.

U sljedećim tablicama i grafičkim prikazima vidljiva je struktura planske vrijednosti prosječne cijene podijeljene na mrežni dio i dio koji se odnosi na proizvodnju i opskrbu, na temelju kojih su formirani tarifni stavovi.

Tablica 29. Prosječna cijena u JP „Elektroprivreda HZ HB“ d.d. Mostar

Tablica 30. Prosječna cijena u JP Elektroprivreda BiH d.d.-Sarajevo


75

0,00

2,00

4,00

6,00

8,00

10,00

12,00

14,00

110 kV kupci 35 kV kupci 10 kV kupci 0,4 kV -kućanstva -

ukupno

0,4 kV -ostala

potrošnja -ukupno

0,4 kV -javna rasvjeta

UKUPNO

prosječna cijenamreže (pf/kWh)

prosječna cijenaproizvodnje iopskrbe (pf/kWh)

Slika 41. Grafički prikaz prosječnih cijena mreže i prosječnih cijena proizvodnje i opskrbe u JP


0,00

2,00

4,00

6,00

8,00

10,00

12,00

110 kV kupci 35 kV kupci 10 kV kupci 0,4 kV -kućanstva -

ukupno

0,4 kV - ostalapotrošnja -

ukupno


UKUPNO

prosječnacijena mreže(pf/kWh)

prosječnacijenaproizvodnje iopskrbe(pf/kWh)

Slika 42. Grafički prikaz prosječnih cijena mreže i prosječnih cijena proizvodnje i opskrbe u JP

Elektroprivreda BiH d.d.-Sarajevo

Ostvarene prosječne cijene u JP „Elektroprivreda HZ HB“ d.d. Mostar i JP Elektroprivreda BiH d.d.-Sarajevo u razdoblju 2008. - 2010. godine prikazane su u sljedećoj tablici i na grafičkom prikazu.

Tablica 31. Pregled ostvarenih cijena u razdoblju 2008.-2010. godine (pf/kWh)


76

0,00

5,00

10,00

15,00

20,00

25,00

EP HZHB2008.

EP BiH2008.

EP HZHB2009.

EP BiH2009.

EP HZHB2010.

EP BiH2010.

110 kV kupci

35 kV kupci

10 (20) kV kupci

0,4 kV Kućanstva -ukupno

0,4 kV Ostalapotrošnja - ukupno

0,4 kV Javna rasvjeta

Ukupno

Slika 43. Grafički prikaz ostvarenih cijena u razdoblju 2008.-2010. godine (pf/kWh)

Na sljedećim grafičkim prikazima vidljivi su planovi i ostvarenja prosječnih

cijena po kategorijama potrošnje u 2010. godini za JP „Elektroprivreda HZ HB“ d.d. Mostar i JP Elektroprivreda BiH d.d.-Sarajevo.

8,609,039,44

9,3610,8210,3313,72

14,26 13,5013,51

15,1014,66

12,0712,2513,1313,15

18,1518,24

21,6120,85

15,98

15,9818,29

18,22

13,0312,84

12,68

12,47

0,00

5,00

10,00

15,00

20,00

25,00

plan EP HZHB ostvarenje EPHZHB plan EP BiH ostvarenje EP BiH

Cije

na (

pf/k

Wh)

110 kV

35 kV

10 kV

0,4 kV -kućanstva

0,4 kV -ostalapotrošnja


Ukupno

Slika 44. Grafički prikaz usporedbe planiranih i ostvarenih prosječnih cijena u JP „Elektroprivreda

HZ HB“ d.d. Mostar i JP Elektroprivreda BiH d.d.-Sarajevo u 2010. godini


77

0

1

2

3

4

5

6

7

8

9

10

110 kVkategorija potrošnje

cije

na (p

f/kW

h)plan EPHZHB

ostvarenjeEP HZHB

plan EPBiH

ostvarenjeEP BiH

plan

EP HZHBostvarenje

EP HZHB

plan

EP BiHostvarenje

EP BiH

Slika 45. Grafički prikaz plana i ostvarenja prosječne cijene za kategoriju potrošnje 110 kV

0

2

4

6

8

10

12

14

16

35 kV


cije

na (

pf/k

Wh)

plan EPHZHB

ostvarenjeEP HZHB

plan EPBiH

ostvarenjeEP BiH

plan EP HZHB

ostvarenjeEP HZHB plan

EP BiH ostvarenjeEP BiH


0

2

4

6

8

10

12

14

16

10 kVkategorija potrošnje

cije

na (

pf/k

Wh)

plan EPHZHB

ostvarenjeEP HZHB

plan EPBiH

ostvarenjeEP BiH

plan

EP HZHB

ostvarenje EP HZHB

plan

EP BiH

ostvarenje EP BiH



78

0

2

4

6

8

10

12

14

0,4 kV - kućanstvakategorija potrošnje

cije

na (

pf/k

Wh)

plan EPHZHB

ostvarenjeEP HZHB

plan EPBiH

ostvarenjeEP BiH

plan EP HZHB

ostvarenje EP HZHB plan

EP BiH

ostvarenje EP BiH

Slika 48. Grafički prikaz plana i ostvarenja prosječne cijene za kategoriju potrošnje 0,4 kV - kućanstva

0

5

10

15

20

25

0,4 kV - ostala potrošnjakategorija potrošnje

cije

na (

pf/k

Wh)

plan EPHZHB

ostvarenjeEP HZHB

plan EPBiH

ostvarenjeEP BiH

plan EP HZHB


EP BiH

ostvarenje EP BiH

Slika 49. Grafički prikaz plana i ostvarenja prosječne cijene za kategoriju potrošnje 0,4 kV - ostala

potrošnja

0

2

4

6

8

10

12

14

16

18

20

0,4 kV - javna rasvjeta


cije

na (

pf/k

Wh)

plan EPHZHB

ostvarenjeEP HZHB

plan EPBiH

ostvarenjeEP BiH

plan EP HZHB


EP BiH

ostvarenje EP BiH

Slika 50. Grafički prikaz plana i ostvarenja prosječne cijene za kategoriju potrošnje 0,4 kV – javna

rasvjeta


79

12.3 Informacije o broju kupaca električne energije u Federaciji BiH U sljedećim tablicama prikazan je broj kupaca električne energije JP „Elektroprivreda HZ HB“ d.d. Mostar i JP Elektroprivreda BiH d.d.-Sarajevo po kategorijama, grupama kupaca i po mjesecima u 2010. godini.

Tablica 32. Broj kupaca u JP „Elektroprivreda HZ HB“ d.d. Mostar u 2010. godini

Tablica 33. Broj kupaca u JP „Elektroprivreda BiH“ d.d.-Mostar u 2010. godini


80

Slika 51. Prosječna cijena kWh za kućanstva u 2010. godini u europskim zemljama (prema Eurostat metodi)

€/kWh

0,0632

0,0675

0,0695

0,0856

0,0922

0,0934

0,0954

0,0955

0,0975

0,0998

0,1049

0,1057

0,1067

0,1093

0,1108

0,1168

0,1195

0,1223

0,1266

0,1277

0,1321

0,1381

0,1417

0,1427

0,1433

0,1449

0,1484

0,1589

0,1597

Bosna i Hercegovina

Bugarska

Estonija

Rumunjska

Francuska

Hrvatska

Latvija

Litvija

Grčka

Finska

Poljska

Slovenija

Turska

Portugal

Češka

Danska

Švedska

EU

Nizozemska

Slovačka

Velika Britanija

Njemačka

Španjolska

Austrija

Luksemburg

Belgija

Norveška

Irska

Cipar

Documents

izvjesce o radu 2010 hrvatski - ferk.ba