Izvjesce o Mrezi

Izvjee o mrei 2014

Izvjee o mrei 2014

Sadraj

1. OPE INFORMACIJE1.1. Uvod1.2. Svrha1.3. Pravni okvir1.4. Pravni status

1.4.1. Osnovne napomene1.4.2. Odgovornost1.4.3. albeni postupak

1.5. Struktura Izvjea o mrei1.6. Razdoblje vaenja i postupak auriranja

1.6.1. Razdoblje vaenja1.6.2. Postupak auriranja

1.7. Objavljivanje1.8. Kontakti1.9. Suradnja izmeu upravitelja infrastrukture

1.9.1. One Stop Shop (OSS)1.9.2. Alati RNE-a1.9.3. Koridori za teretni prijevoz

1.10. Rjenik pojmova

2. UVJETI PRISTUPA2.1. Uvod2.2. Opi uvjeti pristupa

2.2.1. Uvjeti za podnoenje zahtjeva za infrastrukturni kapacitet2.2.2. Usluge eljeznikog prijevoza (teretnog i/ili putnikog)2.2.3. Dozvola za obavljanje usluga javnog eljeznikog prijevoza2.2.4. Rjeenje o sigurnosti za obavljanje usluga eljeznikog prijevoza2.2.5. Pokrie odgovornosti - osiguranje

2.3. Opi poslovni/komercijalni uvjeti2.3.1. Okvirni ugovor2.3.2. Ugovor o pristupu

2.4. Operativna pravila2.5. Izvanredne poiljke2.6. Opasne tvari2.7. Postupak prihvaanja voznog parka2.8. Postupak prihvaanja osoblja

3. INFRASTRUKTURA3.1. Uvod3.2. Opseg mree

3.2.1. Granice3.2.2. Prikljune eljeznike mree3.2.3. Dodatne informacije

3.3. Opis mree

Str.

115566667777889

10111213

15151516171717181818181919202121

23232525252728

3.3.1. Geografska identifikacija3.3.1.1. Vrste pruga3.3.1.2. irina kolosijeka3.3.1.3. Kolodvori i vorita

3.3.2. Karakteristike infrastrukture3.3.2.1. Slobodni profil3.3.2.2. Dozvoljena optereenja3.3.2.3. Nagibi pruga3.3.2.4. Brzine3.3.2.5. Najvea doputena duljina vlaka3.3.2.6. Opskrba energijom

3.3.3. Sustavi upravljanja prometom i komunikacijski sustavi 3.3.3.1. Signalni sustavi3.3.3.2. Sustav upravljanja prometom3.3.3.3. Komunikacijski sustavi3.3.3.4. Sustav automatskog upravljanja prometom - ATC

3.4. Ogranienja prometa3.4.1. Specijalizirana infrastruktura3.4.2. Ogranienja u pogledu zatite okolia3.4.3. Opasne tvari3.4.4. Ogranienja u tunelima3.4.5. Ogranienja na mostovima3.4.6. Ogranienja eljeznike infrastrukture u pogledu jaine vjetra3.4.7. Ogranienja vezana za stabilna postrojenja za napajanje elektrine vue3.4.8. Ogranienja eljeznike infrastrukture u pogledu visine snijega

3.5. Raspoloivost infrastrukture3.6. Kolodvori za prijem i otpremu putnika3.7. Robni terminali3.8. Objekti za pruanje usluga

3.8.1. Kolodvori formiranja vlakova3.8.2. Kolosijeci za garairanje3.8.3. Objekti za odravanje3.8.4. Objekti za opskrbu gorivom3.8.5. Tehniki objekti3.8.6. Ostali objekti

3.9. Razvoj infrastrukture

4. DODJELA KAPACITETA4.1. Uvod4.2. Opis postupka4.3. Plan predaje zahtjeva za dodjelu kapaciteta i postupak dodjele

4.3.1. Plan predaje zahtjeva za dodjelu kapaciteta za godinji vozni red4.3.2. Plan predaje zahtjeva za dodjelu kapaciteta izvan postupka izrade godinjeg voznog reda ukljuujui ad hoc zahtjeve

4.3.2.1. Dodjela kapaciteta u tijeku vaeeg godinjeg voznog reda za krai vremenski period pruanja usluge, uzimajui u obzir redovne izmjene i dopune godinjeg voznog reda

2828282828282929293030323333343535353536363636

37373738383838394040404041

4444444546

46

46

4.3.2.2. Dodjela ad hoc kapaciteta4.4. Postupak dodjele kapaciteta

4.4.1. Postupak koordinacije4.4.2. Postupak rjeavanja sporova4.4.3. Zakrena infrastruktura; definicija, pravila prioriteta i postupak4.4.4. Utjecaj okvirnih ugovora

4.5. Dodjela kapaciteta za odravanje, obnovu i poboljanje4.5.1. Postupak

4.6. Nekoritenje dodijeljene trase/Pravila otkazivanja4.7. Izvanredne poiljke i opasne tvari4.8. Posebne mjere koje treba poduzeti u sluaju poremeaja prometa

4.8.1. Naela4.8.2. Operativna pravila4.8.3. Predvidivi problemi4.8.4. Nepredvidivi problemi

4.9. Dodjela kapaciteta za koritenje uslunih objekata

5. USLUGE5.1. Uvod5.2. Minimalni pristupni paket usluga

5.2.1. Obrada zahtjeva za infrastrukturni kapacitet5.2.2. Pravo koritenja dodijeljenog kapaciteta5.2.3. Koritenje kolosijeka, skretnica i vorita5.2.4. Upravljanje prometom vlakova, ukljuujui signalizaciju, regulaciju, prijem i otpremu vlakova, sporazumijevanje vezano uz promet vlakova i pruanje informacija o kretanju vlakova5.2.5. Sve ostale informacije potrebne za realizaciju ili obavljanje usluge za koju je kapacitet dodijeljen

5.3. Pristup prugom do uslunih objekata i njihovo koritenje5.3.1. Opreme za opskrbu elektrinom energijom potrebnom za vuu vlaka5.3.2. Objekti za opskrbu gorivom5.3.3. Kolodvori za prijem i otpremu putnika, kolodvorske zgrade i ostali objekti5.3.4. Robni terminali5.3.5. Ranirni kolodvori5.3.6. Objekti za formiranje vlakova5.3.7. Kolosijeci za garairanje5.3.8. Objekti za odravanje i ostali tehniki objekti

5.4. Dodatne usluge5.4.1. Elektrina energija potrebna za vuu vlakova5.4.2. Opskrba dizel gorivom5.4.3. Usluge za vlakove (predgrijavanje, prethlaivanje, opskrba vodom, zbrinjavanje otpada)5.4.4. Manevriranje i druge usluge5.4.5. Usluge za prijevoz izvanrednih poiljaka i opasnih tvari

47484949505151525253545455555556

575758585959

59

5959

6060

606162626263656666

666770

5.4.6. Usluga pruanja informacija putnicima5.4.7. Ostale dodatne usluge

5.5. Pratee usluge5.5.1. Pristup telekomunikacijskoj mrei5.5.2. Pruanje dodatnih informacija5.5.3. Tehniki pregled voznog parka5.5.4. Ostale pratee usluge

6. PRISTOJBE6.1. Naela odreivanja pristojbi

6.1.1. Minimalni pristupni paket usluga6.1.2. Pristup prugom do uslunih objekata navedenih u toki 5.3.6.1.3. Koritenje uslunih objekata navedenih u toki 5.3.6.1.4. Dodatne usluge6.1.5. Pratee usluge

6.2. Pristojbe za minimalni pristupni paket usluga 6.3. Cijene

6.3.1. Minimalni pristupni paket6.3.2. Pristup prugom do uslunih objekata6.3.3. Koritenje uslunih objekata

6.3.3.1. Pristojbe za koritenje kolosijeka za garairanje6.3.3.2. Pristojbe za koritenje vagonskih vaga

6.3.4. Dodatne usluge6.3.4.1. Pristojbe za isporuku elektrine energije potrebne za vuu vlakova6.3.4.2. Pristojbe za formiranje i rasformiranje vlaka6.3.4.3. Pristojbe za promjenu sastava vlaka6.3.4.4. Pristojbe za manevriranje kod vaganja6.3.4.5. Pristojbe za prijevoz izvanrednih poiljka

6.3.5. Pratee usluge6.4. Sustav pokazatelja kvalitete prijevoza6.5. Promjene pristojbi6.6. Nain naplate

PRILOZI

1.1. Popis Zakona i podzakonskih opih akata2.1. Opi uvjeti ugovora o pristupu eljeznikoj infrastrukturi3.1. Podjela pruga3.2. Paneuropski koridori3.3. Vrste pruga3.4. Profili za kombinirani prijevoz3.5. Dozvoljena optereenja3.6. Sustav elektrifikacije3.7. Vrste regulacije prometa

72727272737373

757676767677777779797979808080

818283848484848585

1.1. - 12.1. - 13.1. - 13.2. - 13.3. - 13.4. - 13.5. - 13.6. - 13.7. - 1

3.8. Vrste osiguranja3.9. Vrste telekomunikacijskih ureaja3.10. Kolodvori, vorita i ostala slubena mjesta3.11. Skica slobodnog profila3.12. Oduzimai struje3.13. Slobodni profili3.14. Udaljenost izmeu slubenih mjesta i najvea doputena brzina na pruzi3.15. Pregled ogranienih brzina3.16. Pregled pruga opremljenih auto-stop ureajima3.17. Popis prunih dionica na kojima lokomotivski vlak izuzetno moe biti zaposjednut samo strojovoom iako nisu ispunjeni uvjeti za vonju vlaka samo sa strojovoom na vlaku (SV-bez)3.18. Popis pruga odnosno prunih dionica koje udovoljavaju uvjetima za vonju vlaka samo sa strojovoom na vlaku (SV-bez)3.19. Najvee doputene duljine vlakova u kolodvorima3.20. Mjerodavni nagibi, otpori pruga i duljina zaustavnog puta3.21. Radno vrijeme pruga s ogranienim radnim vremenom3.22. Pregled kolodvora i stajalita za prijem i otpremu putnika3.23. Pregled perona i ureenih povrina u kolodvorima i stajalitima za otpremu putnika3.24. Pregled kolodvora i transportnih otpremnitva za obavljanje utovarno-istovarnih i pretovarnih radnji3.25. Pregled vagonskih vaga i okretnica3.26. Pregled rampi za utovar i istovar tereta3.27. Planirani radovi na osuvremenjivanju i izgradnji eljeznike infrastrukture4.1. Zahtjev za trasu vlaka4.2. Rokovi za izradu godinjeg voznog reda 2013/20144.3. Rokovi za izmjenu i dopunu godinjeg voznog reda 2013/20144.4. Pregled pripadnosti pruga i dionica pruga sektorima izvrenja prometa6.1. Pregled pruga po parametrima linija6.2. Pregled primarnih i sekundarnih uzroka kanjenja vlakova

3.8. - 13.9. - 1

3.10. - 13.11. - 13.12. - 13.13. - 1

3.14. - 13.15. - 13.16. - 1

3.17. - 1

3.18. - 13.19. - 13.20. - 13.21. - 13.22. - 1

3.23. - 1

3.24. - 13.25. - 13.26. - 1

3.27. - 14.1. - 14.2. - 14.3. - 1

4.4. - 16.1. - 16.2. - 1

Izvjee o mrei 2014

1. Ope informacije

1

1. OPE INFORMACIJE

1.1. Uvod

H Infrastruktura d.o.o. (dalje: H Infrastruktura) je trgovako drutvo sa ogranienom odgovornou u 100% vlasnitvu Republike Hrvatske.

eljeznika infrastruktura u Republici Hrvatskoj je javno dobro u opoj uporabi u vlasnitvu Republike Hrvatske, koje pod jednakim uvjetima mogu koristiti svi zainteresirani eljezniki prijevoznici, na nain koji je propisan Zakonom o eljeznici.

Upravljanje eljeznikom infrastrukturom je djelatnost od javnog interesa. Osnovne funkcije upravitelja infrastrukture su: izgradnja eljeznike infrastrukture i investiranje u eljezniku infrastrukturu, odravanje i osuvremenjivanje eljeznike infrastrukture, upravljanje sustavom sigurnosti eljeznike infrastrukture, osiguravanje pristupa i dodjela infrastrukturnih kapaciteta svim eljeznikim prijevoznicima koji ispunjavaju uvjete propisane Zakonom o eljeznici, odreivanje pristojbi za koritenje infrastrukturnih kapaciteta, izrada i objavljivanje voznog reda te organiziranje i reguliranje eljeznikog prijevoza.

Izvjee o mrei 2014

1. Ope informacije

2

Prema Zakonu o eljeznici, eljeznikom infrastrukturom upravlja upravitelj infrastrukture, pravna osoba koju odredi vlasnik eljeznike infrastrukture tj. Republika Hrvatska.

H Infrastruktura je upravitelj eljeznike infrastrukture u Republici Hrvatskoj. Temeljem Zakona o podjeli trgovakog drutva H Hrvatske eljeznice d.o.o., sa danom upisa u sudski registar H Infrastruktura je u posjed, na koritenje i upravljanje preuzela eljezniku infrastrukturu koja je ope dobro u javnoj uporabi. H Infrastruktura na temelju Rjeenja Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture, Klasa: UP/I-341-01/12-01/13, urbroj: 530-08-12-4 od 27. travnja 2012. godine ima pravo na upravljanje, odravanje i izgradnju eljeznike infrastrukture i to na rok od 5 godina (Dozvola za upravljanje eljeznikom infrastrukturom). Agencija za sigurnost eljeznikog prometa donijela je Rjeenje o sigurnosti za upravljanje eljeznikom infrastrukturom, Klasa: UP/I-341-06/12-04/1, urbroj: 387-01-12-2 od 23. svibnja 2012. na rok od 5 godina.

H Infrastruktura upravlja eljeznikom mreom od 2.722 km. eljeznikom mreom kojom upravlja H Infrastruktura prolazi pan-europski koridor X, kao i pan-europski koridor V ogranci Vb i Vc.

U skladu sa Zakonom o eljeznici, H Infrastruktura kao upravitelj infrastrukture donosi i objavljuje Izvjee o mrei.

Izvjee o mrei 2014

1. Ope informacije

3

Organizacija H Infrastrukture:

Organizacija eljeznikog sektora u RH:

Izvjee o mrei 2014

1. Ope informacije

4

Regulatorno tijelo Agencija za regulaciju trita eljeznikih usluga osnovana je Zakonom o Agenciji za regulaciju trita eljeznikih usluga. Agencija za regulaciju trita eljeznikih usluga je osnovana radi osiguravanja preglednog i nepristranog obavljanja djelatnosti eljeznikog prijevoza koje se obavljaju kao usluge javnog prijevoza i osiguravanja otvorenog i nediskriminacijskog ponaanja izmeu upravitelja infrastrukture i eljeznikih prijevoznika.

Agencija za regulaciju trita eljeznikih usluga je samostalna i neovisna javna ustanova iji rad je javan. Agencija je samostalna u poduzimanju svih organizacijskih i drugih mjera potrebnih za nesmetano obavljanje poslova i ispunjavanje obveza u skladu s Zakonom o Agenciji za regulaciju trita eljeznikih usluga i drugim propisima kojima je regulirano obavljanje eljeznikih usluga.

Agencija za regulaciju trita eljeznikih usluga rjeava o albama eljeznikih prijevoznika na odluke upravitelja infrastrukture, provodi nadzor nad pregovorima upravitelja infrastrukture i eljeznikog prijevoznika o visini pristojbe za koritenje eljeznike infrastrukture i nadzire kvalitetu pruanja eljeznikih usluga eljeznikog prijevoznika, daje prethodnu suglasnost na imenovanje i razrjeenje lanova upravljakog tijela upravitelja infrastrukture, analizira i prati stanje konkurentnosti na tritu eljeznikih usluga iz svoje nadlenosti, ukljuujui i eljezniki prijevoz robe.

Tijelo za sigurnost Agencija za sigurnost eljeznikog prometa osnovana je Zakonom o agenciji za sigurnost eljeznikog prometa. Agencija za sigurnost eljeznikog prometa je osnovana radi osiguravanja nepristranog, otvorenog i nediskriminacijskog obavljanja djelatnosti reguliranja, upravljanja i nadziranja sustava sigurnosti eljeznikog prometa te uspostave i praenja djelovanja sustava upravljanja sigurnou upravitelja infrastrukture, eljeznikih prijevoznika i pravnih osoba koje obavljaju prijevoz za vlastite potrebe.

Agencija za sigurnost eljeznikog prometa je samostalna i neovisna javna ustanova iji je rad javan.

Djelatnost Agencije za sigurnost eljeznikom prometa ine sljedei poslovi:

donosi rjeenje o sigurnosti za eljeznike prijevoznike i pravne osobe koje obavljaju prijevoz za vlastite potrebe, donosi rjeenje o sigurnosti za upravitelja infrastrukture,obavlja tehniki pregled i donosi rjeenje za poetak rada strukturalnih podsustava eljeznikog sustava (infrastrukturni podsustav, elektroenergetski podsustav, podsustav odravanja, prometni upravljaki i signalno-sigurnosni infrastrukturni podsustav, podsustav vozni park, podsustav upravljanje prometom, podsustav telematskih aplikacija za putniki i teretni prijevoz) te obavlja provjeru njihovog upravljanja i odravanja u skladu s osnovnim zahtjevima,nadzire jesu li sastavni dijelovi strukturalnih podsustava u skladu s osnovnim zahtjevima,donosi rjeenje za probne dionice u svrhu ispitivanja materijala, elemenata, sklopova, ureaja i postrojenja eljeznikih pruga,

Izvjee o mrei 2014

1. Ope informacije

5

obavlja tehniki pregled i izdaje odobrenje za uporabu i odobrenje za privremenu uporabu prototipa eljeznikih vozila, odobrenje za uporabu rekonstruiranih eljeznikih vozila te odobrenje za uporabu eljeznikih vozila serijski ili pojedinano proizvedenih, ili uvezenih ili uzetih u zakup iz inozemstva,vodi registar eljeznikih vozila,nadzire valjanost registracije voznog parka,obavlja strune ispite i provjeru znanja izvrnih radnika, izdaje uvjerenja o poloenom strunom ispitu, te vodi oevidnik o izdanim uvjerenjima,izdaje dozvole za upravljanje eljeznikim vozilima, te dozvole za osoblje na eljeznikom vozilu koje osigurava siguran tijek prometa,prati, promie i provodi razvoj regulatornog okvira sigurnosti ukljuujui i nacionalna pravila sigurnosti, te sudjeluje u izradi prijedloga podzakonskih propisa potrebnih za obavljanje sigurnog tijeka eljeznikog prometa a koje donosi ministar nadlean za promet,nadzire sustav upravljanja sigurnou upravitelja infrastrukture, eljeznikih prijevoznika i pravnih osoba koje obavljaju prijevoz za vlastite potrebe,podnosi izvjea Vladi Republike Hrvatske o svom poslovanju,podnosi godinje izvjee o radu Europskoj agenciji za eljezniki promet,provodi suradnju s drugim tijelima za sigurnost EU-a radi usklaivanja mjerila sigurnosti s drugim mjerilima EU,obavlja i druge poslove znaajne za sigurnost eljeznikog prometa.

1.2. Svrha

Svrha ovog izvjea o mrei je da prui jedinstven izvor osnovnih informacija koje su potrebne eljeznikom prijevozniku za pruanje usluga prijevoza na eljeznikoj infrastrukturi kojom upravlja H Infrastruktura. Ovo izvjee sadri prikaz eljeznike infrastrukture kojom upravlja H Infrastruktura, informacije o uvjetima za pristup eljeznikoj infrastrukturi i dodjelu infrastrukturnog kapaciteta kao i modele naplate za usluge koje prua upravitelj infrastrukture.

1.3. Pravni okvir

eljezniki prijevoznik se u obavljanju prijevoza mora pridravati svih pravnih pravila sadranih u meunarodnim izvorima prava kao i nacionalnim zakonskim i podzakonskim aktima.

Neiscrpan popis zakona i podzakonskih akata koji se odnose na eljezniki prijevoz nalazi se u Prilogu 1.1. ovog izvjea. Ministarstvo mjerodavno za eljezniki promet na svojoj web stranici takoer objavljuje popis eljeznikih propisa:http://www.mppi.hr/default.aspx?id=7419

U Prilogu 1.1. su navedeni i opi akti upravitelja infrastrukture koji se spominju u ovom Izvjeu o mrei.

Izvjee o mrei 2014

1. Ope informacije

6

1.4. Pravni status

1.4.1. Osnovne napomene

H Infrastruktura je na temelju Zakona o eljeznici duna donijeti i objaviti Izvjee o mrei.

Izvjee o mrei slui prvenstveno kao izvor informacija za eljeznike prijevoznike. Ugovor o pristupu koji sklapaju upravitelj infrastrukture i eljezniki prijevoznik moe upuivati na odreene dijelove Izvjea o mrei ime oni postaju obvezujui za ugovorne strane.

1.4.2. Odgovornost

Odgovornost za sadraj Izvjea o mrei - Ovo izvjee o mrei je izraeno na osnovi informacija dostupnih 15. studenog 2012. H Infrastruktura ne odgovara za tetu koja nastane zbog tiskarskih pogreaka u Izvjeu o mrei.

U sluaju neusklaenosti Izvjea o mrei sa vaeim zakonodavstvom, mjerodavno je vaee zakonodavstvo. Ovo izvjee o mrei je napravljeno uzimajui u obzir zakonodavstvo koje je bilo vaee 15. studenog 2012. godine. Zakonodavstvo u pripremi nije uzeto u obzir. Svi propisi i tehniki dokumenti koji stupe na snagu nakon objavljivanja ovog izvjea se primjenjuju i treba ih uzeti u obzir prilikom tumaenja ovog izvjea o mrei. Zakonodavstvo Republike Hrvatske je dostupno svima na www.nn.hr.

Izvjee o mrei se objavljuje i na engleskom jeziku. U sluaju nepodudaranja hrvatske i engleske verzije teksta, mjerodavna je hrvatska verzija.

1.4.3. albeni postupak

Prema Zakonu o Agenciji za regulaciju trita eljeznikih usluga, eljezniki prijevoznik moe izjaviti albu regulatornom tijelu kada smatra da se prema njemu u odnosu na druge podnositelje zahtjeva za dodjelu infrastrukturnog kapaciteta nejednako postupa ili na bilo koji drugi nain trpi tetu u svezi:

Izvjea o mrei,kriterija sadranih u Izvjeu o mrei,postupaka raspodjele eljeznikih infrastrukturnih kapaciteta i rezultata tih postupaka,kriterija za odreivanje pristojbi za koritenje eljeznike infrastrukture,visine i strukture pristojbi za koritenje eljeznike infrastrukture,odluke o odobrenju pristupa eljeznikog prijevoznika na eljezniku infrastrukturu,ostalim sluajevima u svezi osiguravanja pristupa i koritenja eljeznike infrastrukture.

Izvjee o mrei 2014

1. Ope informacije

7

1.5. Struktura Izvjea o mrei

Ovo izvjee o mrei je izraeno u skladu sa strukturom Izvjea o mrei (verzija 2012-03-28) koja je usvojena u okviru meunarodne organizacije RailNetEurope, udruenja europskih upravitelja eljeznike infrastrukture (www.rne.eu). Usvojena struktura Izvjea o mrei omoguava da Izvjea o mrei razliitih upravitelja infrastrukture iz razliitih drava budu ujednaena i da sadre priblino iste informacije.

Struktura Izvjea o mrei je sljedea:

1. Ope informacije 2. Uvjeti pristupa

3. Infrastruktura

4. Dodjela kapaciteta

5. Usluge 6. Pristojbe

1.6. Razdoblje vaenja i postupak auriranja

1.6.1. Razdoblje vaenja

Razdoblje vaenja Izvjea o mrei je vezano uz godinji vozni red. Ovo izvjee o mrei se primjenjuje na:

pristup eljeznikoj infrastrukturi i koritenje eljeznike infrastrukture za vrijeme vaenja voznog reda 2013/2014, na postupak dodjele infrastrukturnih kapaciteta za vozni red 2013/14; ovo vrijedi i za postupak dodjele infrastrukturnih kapaciteta koji se odvija prije poetka voznog

reda 2013/14.

Vozni red 2013/2014. zapoinje 15. prosinca 2013., a zavrava 13. prosinca 2014. godine.

H Infrastruktura je duna donijeti i objaviti Izvjee o mrei najkasnije etiri mjeseca prije krajnjeg roka za podnoenje zahtjeva za dodjelu infrastrukturnih kapaciteta.

1.6.2. Postupak auriranja

H Infrastruktura mora redovito aurirati Izvjee o mrei. Sve izmjene i dopune Izvjea o mrei bit e objavljene na web stranici www.hznet.hr.

H Infrastruktura e o donoenju izmjena i dopuna obavijestiti eljeznike prijevoznike s kojima ima sklopljen ugovor o pristupu.

- sadri ciljeve izdavanja Izvjea o mrei- odreuje uvjete koje eljezniki prijevoznici trebaju ispunjavati za pristup eljeznikoj infrastrukturi- sadri opis eljeznike infrastrukture kojom upravlja H Infrastruktura - odreuje postupak dodjele infrastrukturnog kapaciteta i uvjete za dodjelu infrastrukturnog kapaciteta- sadri opis usluga koje prua H Infrastruktura- sadri opis metode za izraun pristojbi za koritenje eljeznike infrastrukture i usluga koje prua H Infrastruktura

Izvjee o mrei 2014

1. Ope informacije

8

1.7. Objavljivanje

Izvjee o mrei dostupno je bez naknade u tiskanom obliku (limitirana naklada) i u elektronikom obliku na web stranici H Infrastrukture www.hznet.hr. Izvjee o mrei se objavljuje na hrvatskom i engleskom jeziku. Izvjee o mrei na engleskom jeziku objavljuje se samo u elektronikom obliku. U sluaju nepodudaranja hrvatske i engleske verzije teksta, mjerodavna je hrvatska verzija.

1.8. Kontakti

H Infrastruktura e na zahtjev eljeznikog prijevoznika pruiti i druge informacije koje nisu sadrane u ovom dokumentu.

Kontakti:

H Infrastruktura d.o.o.Pristup infrastrukturiMihanovieva 12HR 10 000 Zagreb

tel/fax: ++385 1 457 79 39e-mail: [email protected]

One stop shop (OSS):H Infrastruktura d.o.o.Mihanovieva 12HR 10 000 ZagrebBiserka Keller


Ministarstvo nadleno za eljezniki prometMinistarstvo pomorstva, prometa i infrastrukturePrisavlje 14HR 10 000 Zagrebwww.mppi.hr

Uprava cestovnog i eljeznikog prometatel: ++385 1 616 90 10fax: ++385 1 616 91 21

Sektor eljeznikog prometa i iaratel: ++385 1 616 90 80fax: ++385 1 619 64 [email protected]

Izvjee o mrei 2014 9

Regulatorno tijelo:Agencija za regulaciju trita eljeznikih uslugaJuriieva 19/2HR 10 000 Zagreb

tel: ++385 1 487 85 00fax: ++ 385 1 487 85 15e-mail: [email protected]

Tijelo za sigurnostAgencija za sigurnost eljeznikog prometaPrisavlje 14HR 10 000 Zagreb

tel: ++385 1 616 94 23fax: ++385 1 453 43 [email protected]

1.9. Suradnja izmeu upravitelja infrastrukture

RailNetEurope (RNE) je osnovan u sijenju 2004. godine. RNE je neprofitna organizacija upravitelja infrastrukture i tijela za dodjelu infrastrukturnog kapaciteta, posveena je olakavanju meunarodnog prijevoza na europskoj eljeznikoj infrastrukturi.

Ciljevi RNE-a

Ciljevi RNE-a su da prua podrku eljeznikim prijevoznicima (P) u njihovim meunarodnim aktivnostima (i u teretnom i u putnikom prijevozu) i da povea djelotvornost postupaka upravitelja infrastrukture. Zajedniki, lanovi RailNetEuropa harmoniziraju uvjete meunarodnog eljeznikog prijevoza i uvode korporativni pristup u promicanju europskog eljeznikog poslovanja na korist cjelokupne eljeznike industrije u Europi.

Zadae RNE-a

Zadae RNE-a provode etiri stalne radne grupe i ad-hoc projektni timovi kojima koordinira zajedniki ured RNE-a koji ima sjedite u Beu, Austrija.

Mrea RNE-a

RailNetEurope je partnerstvo od 37 upravitelja infrastrukture/tijela za dodjelu infrastrukturnog kapaciteta koji su ili puni ili prikljueni lanovi ili lanovi kandidati. Sveukupno, lanovi RNE-a raspolau eljeznikom mreom od preko 230 000 km.

1. Ope informacije

Izvjee o mrei 2014

1. Ope informacije

10

U svom svakodnevnom radu, RailNetEurope je usmjeren na pojednostavljivanje, harmonizaciju i optimiziranje meunarodnih eljeznikih procesa kao to su:

izrada voznog reda na europskoj razini, zajedniki pristup marketingu i prodaji (ukljuujui Izvjea o mrei), suradnja meu upraviteljima infrastrukture u njihovom podruju djelovanja, razmjena informacija o prekograninim vlakovima u stvarnom vremenu, usluge koje se pruaju nakon prodaje (tj. izvjetavanje).

Vie na: http://www.rne.eu/index.php/corporate.html.

H Infrastruktura je punopravni lan RailNetEuropa od 14. svibnja 2008. godine.

1.9.1. One Stop Shop (OSS)

H Infrastruktura d.o.o.Mihanovieva 12HR 10 000 ZagrebBiserka Keller


JEDNA Europa JEDNA uslugaRNE je u svakoj dravi lanici osnovao jedan OSS kontakt. Svaki korisnik moe izabrati OSS kontakt za sve svoje potrebe vezane uz usluge meunarodnog prijevoza.

Jedan kontakt se bavi svim pitanjima vezanim za meunarodnu vonju vlaka; od poetnih pitanja vezanih za pristup eljeznikoj mrei preko podnoenja zahtjeva za meunarodnu trasu do revizije kvalitete usluge nakon izvrene vonje vlaka.

Korisnici lanova RNE-a koji pruaju usluge meunarodnog eljeznikog prijevoza mogu iskoristiti usluge RNE-ovog One Stop Shop-a:

mreu kontakata koji korisnike vode kroz cijeli niz postupaka: dobivanje prava pristupa, planiranje efikasnog meunarodnog eljeznikog prijevoza, upravljanje meunarodnim trasama i kontrolu kvalitete nakon vonje vlaka. Vremena za davanje odgovora su standardizirana na razini prihvatljivoj za korisnike uspjenost ove usluge se trenutno testira,

OSS strunjaci koji su obino strunjaci za prodaju i izradu voznog reda ujedinjuju svoju strunost u ovim podrujima kako bi koristili korisnicima zajedno sa OSS kontaktima,

informatiki alati pomau podnositeljima zahtjeva na nain da daju procjenu cijene koritenja eljeznike infrastrukture, koordiniraju naruivanje i odobravanje meunarodnih trasa i prate meunarodne vlakove u stvarnom vremenu.

1. Ope informacije

Izvjee o mrei 2014

1. Ope informacije

11

Popis OSS kontakata je dostupan na: http://www.rne.eu/index.php/oss_network.html.

Vie informacija o OSS-u na: http://www.rne.eu/index.php/one-stop-shop.html.

1.9.2 Alati RNE-a

PCS (ranije PATHFINDER)

PCS (Path Coordination System sustav koordinacije trasa) je RNE-ova web aplikacija za upravitelje infrastrukture (UI), tijela za dodjelu kapaciteta i podnositelje zahtjeva za trasu pomou koje se obavlja komunikacija i koordinacija postupaka za zahtjeve za dodjelu meunarodnih trasa i ponude meunarodnih trasa. Nadalje, PCS pomae eljeznikim prijevoznicima (P) i podnositeljima zahtjeva u njihovim predkoordinacijskim zadaama vezanim uz studije trasa i zahtjeve za meunarodnim trasama. Ukratko, alat PCS odraava filozofiju RNE-ovog OSS-a za pruanjem podrke u poslovnim postupcima i svakodnevnim aktivnostima.

Glavni napredak u koritenju PCS-a u teretnom prometu je postignut 2008. godine kada je razvijen i primijenjen: PCS Integration Platform novi modul za poboljanu komunikaciju sa nacionalnim sustavima upravitelja infrastrukture/tijela za dodjelu kapaciteta i eljeznikih prijevoznika. Stoga, RNE prua novi, izravni komunikacijski put izmeu PCS-a i nacionalnih sustava eljeznikih prijevoznika i upravitelja infrastrukture/ tijela za dodjelu kapaciteta koji omoguuje obostranu razmjenu podataka. Pomou ovog modula eliminirana je glavna prepreka za koritenje PCS u teretnom prometu: eljezniki prijevoznici i upravitelji infrastrukture/tijela za dodjelu kapaciteta ne moraju vie dva puta davati iste podatke o meunarodnoj trasi (jednom u nacionalnom sustavu i drugi puta u PCS-u). Sada je mogue automatski sinkronizirati podatke o zahtjevu za meunarodnom trasu izmeu nacionalnog sustava i PCS-a. Kako bi imali koristi od ovog poboljanja, upravitelji infrastrukture/tijela za dodjelu kapaciteta i eljezniki prijevoznici moraju svoje nacionalne sustave povezati sa Integracijskom platformom.

Za vie informacija posjetite web stranicu: www.pfndr.org ili piite na helpdesk: [email protected].

Vie informacija na: http://www.rne.eu/index.php/pcs.html.

CIS (ranije EICIS)

CIS (Charging Information System Informacijski sustav o naplati pristojbi) je RNE-ov meunarodni alat za procjenu visine pristojbi za koritenje eljeznike infrastrukture, koji korisnicima daje informacije o cijenama. Internetski krovni sustav za razne nacionalne sustave naplate eljeznike infrastrukture moe izraunati pristojbu za koritenje meunarodne trase u minuti, 24 sata na dan ukljuujui pristojbe za trasu vlaka, koritenje kolodvora i trokove manevriranja.

Sadanji cilj razvoja CIS-a je uskladiti informacije koje daje CIS sa informacijama iz Izvjea o mrei.

Izvjee o mrei 2014

1. Ope informacije

12

CIS-ova web stranica je www.eicis.com. Helpdesk moete kontaktirati na e-mail: [email protected].

Vie informacija na: http://www.rne.eu/index.php/cis.html.

TIS (ranije EUROPTIRAILS)

TIS (Train Information System sustav informacija o vlaku) je internetska aplikacija koja prati promet meunarodnih vlakova od mjesta polaska do odredita. Podrava upravljanje meunarodnim vlakovima davanjem podataka koji se odnose na meunarodne vlakove za prijevoz putnika i teretne vlakove na RNE koridorima. TIS se ne odnosi na usluge nacionalnog prijevoza.

TIS u stvarnom vremenu preko interneta prua podatke o vlakovima i generira izvjetaje na temelju arhivskih podataka. Ova dva proizvoda TIS-a se temelje na istim osnovnim podacima:

pregled informacija o vlakovima u stvarnom vremenu prikuplja, centralizira i objavljuje informacije o vlakovima koji voze na veini RNE koridora (u rastuem broju drava to ukljuuje Austriju, Belgiju, Francusku, Njemaku, Maarsku, Italiju, Luksemburg, Nizozemsku, Sloveniju i vicarsku) kao to su: trenutna i prethodne lokacije vlaka, informacije o dogovorenom dnevnom voznom redu, informacije o zakanjenju i razlozima zakanjenja,funkcija izvjeivanja omoguuje praenje informacija o vlaku i kanjenju u odreenom vremenskom razdoblju.

Pored toga, planira se i trei proizvod koji e omoguiti razmjenu podataka u stvarnom vremenu izmeu upravitelja infrastrukture i eljeznikih prijevoznika koji koriste TAF TSI format.

TIS je odabran za pratei alat EPR-a (European Performance Regime Europski sustav pokazatelja kvalitete prometa) zajednikog projekta RNE-a i UIC-a.

Na TIS se moe pristupiti: https://www.europtirails.eu.

Slubu za korisnike moete kontaktirati na email: [email protected].

Vie informacija na: http://www.rne.eu/index.php/tis.html.

1.9.3 Koridori za teretni prijevoz

Europski parlament i Vijee su 22. rujna 2010. usvojili Uredbu (EU) br. 913/2010 o europskoj eljeznikoj mrei za konkurentni teretni prijevoz. Ovom uredbom se odreuju pravila za osnivanje i organizaciju meunarodnih eljeznikih koridora za konkurentni teretni prijevoz s namjerom razvijanja europske eljeznike mree za konkurentni teretni prijevoz. Republikom Hrvatskom, za sada, ne prolazi niti jedan koridor za teretni prijevoz u smislu Uredbe 913/2010.

Izvjee o mrei 2014

1. Ope informacije

1.10. Rjenik pojmova

Pojmovi koriteni u ovom izvjeu o mrei imaju znaenje odreeno Zakonom o eljeznici.

Ad hoc zahtjev- zahtjev za dodjelu infrastrukturnog kapaciteta kojim se trai

dodjela trase vlaka izvan postupka dodjele trasa za godinji vozni red

One Stop Shop (OSS)

- predstavnik upravitelja infrastrukture koji zajedno sa predstavnicima drugih upravitelja infrastrukture ini meunarodnu mreu kojom se korisnicima olakava pristup meunarodnoj eljeznikoj infrastrukturi

PCS - internetski komunikacijski sustav za optimalnu koordinaciju meunarodnih trasa vlakova

Pravo pristupa - pravo eljeznikog prijevoznika da koristi eljezniku infrastrukturu

Robni terminal - sva slubena mjesta otvorena za robni rad gdje se vri prijem i otprema poiljaka

TAF TSI - tehnike specifikacije interoperabilnosti za telematske aplikacije u teretnom prijevozu

Trasa vlaka - infrastrukturni kapacitet potreban za vonju vlaka izmeu dva mjesta u odreeno vrijeme

Ugovor o pristupu

- ugovor kojim upravitelj infrastrukture odobrava eljeznikom prijevozniku pravo pristupa na eljezniku infrastrukturu i kojim se ureuju meusobna prava i obaveze, odreuje dodijeljeni kapacitet, visina pristojbe za koritenje eljeznike infrastrukture i ostala pitanja u vezi sigurnosti prijevoza i zatite okolia

Upravitelj infrastrukture

- pravna osoba ovlatena za gospodarenje i upravljanje eljeznikom infrastrukturom

Zakrena infrastruktura

- dio infrastrukture na kojoj potranja za infrastrukturnim kapacitetom ne moe biti u potpunosti zadovoljena ak i nakon provoenja postupka usuglaavanja dodjele infrastrukturnog kapaciteta

eljezniki prijevoznik

- svaka domaa i inozemna pravna osoba koja ima dozvolu za obavljanje usluga javnog prijevoza u eljeznikom prijevozu i rjeenje o sigurnosti izdano od mjerodavnog tijela

13

Izvjee o mrei 2014

1. Ope informacije

Kratice:

APB - automatski pruni blok

ATC - sustav automatskog upravljanja prometom (automatic train control)

DG - dravna granica

EPR - European Performance Regime (Europski sustav pokazatelja kvalitete prijevoza)

EVP - elektrovuna podstanica

GRT - gornji rub tranica

IP - izvan prometa

KM - kontaktna mrea

MO - meukolodvorska ovisnost

MPPI - Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture

NN - Narodne Novine

OP - obostrani promet

OSS - One Stop Shop

RID - Pravilnik o meunarodnom prijevozu opasnih tvari eljeznicom

RNE - RailNetEurope

Sl.vj. - Slubeni vjesnik H-a

TK - telekomanda

UI - upravitelj infrastrukture

UIC - Meunarodna eljeznika unija

UP - ugovor o pristupu

P - eljezniki prijevoznik

Pored pojmova navedenih u tablici gore, RNE je izradio jednostavan rjenik na engleskom jeziku svih pojmova koji su vezani uz Izvjee o mrei. Definicije u rjeniku su napisane jasno uz koritenje to manje tehnikog i pravnog argona. Predstavljaju praktini vodi za upravitelje infrastrukture/tijela za dodjelu kapaciteta i njihove korisnike. Rjenik slui samo u informativne svrhe i u njemu sadrane definicije nisu pravno obvezujue.

Rjenik RNE-a je dostupan na: http://www.rne.eu/index.php/ns_glossary.htm.

14


2. Uvjeti pristupa

2. UVJETI PRISTUPA

2.1. Uvod

Zakon o eljeznici predstavlja pravni okvir za pristup eljeznikoj infrastrukturi.

2.2. Opi uvjeti pristupa

Opi uvjeti pristupa eljeznikoj infrastrukturi Republike Hrvatske odreeni su Zakonom o eljeznici, podzakonskim aktima donesenim temeljem tog zakona (posebice: Pravilnikom o uvjetima i nainu izdavanja dozvole za obavljanje usluga eljeznikog prijevoza i dozvole za upravljanje eljeznikom infrastrukturom i Pravilnikom o uvjetima i nainu izdavanja rjeenja o sigurnosti za obavljanje usluga eljeznikog prijevoza) i drugim propisima.


2. Uvjeti pristupa

H Infrastruktura, kao upravitelj infrastrukture, odobrava pristup na eljezniku infrastrukturu o emu H Infrastruktura i eljezniki prijevoznik sklapaju ugovor o pristupu. Ugovorom o pristupu se ureuju meusobna prava i obveze, odreuje dodijeljeni kapacitet, visina pristojbe za koritenje eljeznike infrastrukture, te ostala pitanja u vezi sigurnosti prijevoza i zatite okolia.

H Infrastruktura odobrava pristup eljeznikoj infrastrukturi za sve eljeznike prijevoznike koji imaju valjanu dozvolu za obavljanje usluga javnog prijevoza u eljeznikom prijevozu i rjeenje o sigurnosti za obavljanje usluga eljeznikog prijevoza.

2.2.1. Uvjeti za podnoenje zahtjeva za infrastrukturni kapacitet

Zahtjev za dodjelu infrastrukturnih kapaciteta imaju pravo podnijeti eljezniki prijevoznici i njihove meunarodne grupacije.

Zahtjev za dodjelu infrastrukturnog kapaciteta moe podnijeti eljezniki prijevoznik koji u vrijeme podnoenja zahtjeva ima valjanu dozvolu za obavljanje usluga javnog prijevoza u eljeznikom prijevozu i ima valjano rjeenje o sigurnosti za obavljanje usluga eljeznikog prijevoza.

Za uvjete pristupa za meunarodne grupacije kontaktirajte:



eljezniki prijevoznik kod podnoenja zahtjeva za dodjelu infrastrukturnog kapaciteta mora potivati rokove odreene u Poglavlju 4. ovog izvjea o mrei.

Kada je H Infrastrukturi podnesen zahtjev za dodjelu infrastrukturnog kapaciteta koji ne prolazi iskljuivo eljeznikom mreom kojom upravlja H Infrastruktura, H Infrastruktura moe u ime podnositelja zahtjeva zatraiti infrastrukturni kapacitet od ostalih upravitelja infrastrukture na koje se zahtjev odnosi (ukoliko to doputa zakonodavstvo drave odnosnog upravitelja infrastrukture). Isto se primjenjuje kada je takav zahtjev podnesen OSS-u.

Dodijeljeni infrastrukturni kapacitet, podnositelj zahtjeva ne smije prenijeti drugom prijevozniku. Svaka trgovina infrastrukturnim kapacitetom nedoputena je i ima za posljedicu iskljuenje prijevoznika iz daljnje raspodjele kapaciteta.


2. Uvjeti pristupa

2.2.2. Usluge eljeznikog prijevoza (teretnog i/ili putnikog)

Usluge eljeznikog prijevoza mogu pruati eljezniki prijevoznici u smislu Zakona o eljeznici i to u okviru dozvole za obavljanje usluga javnog prijevoza u eljeznikom prijevozu i rjeenja o sigurnosti za obavljanje usluga eljeznikog prijevoza koje posjeduju.

2.2.3. Dozvola za obavljanje usluga javnog eljeznikog prijevoza

Dozvolu za obavljanje usluga javnoga eljeznikog prijevoza, u skladu sa Pravilnikom o uvjetima i nainu izdavanja dozvole za obavljanje usluga eljeznikog prijevoza i dozvole za upravljanje eljeznikom infrastrukturom, u upravnom postupku izdaje ministarstvo mjerodavno za eljezniki promet. Dozvola se izdaje na temelju pisanog zahtjeva eljeznikog prijevoznika.

Ministarstvo za eljezniki promet je:

Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastruktureUprava cestovnog i eljeznikog prometaPrisavlje 14HR 10 000 Zagrebwww.mppi.hr

Na teritoriju Republike Hrvatske se priznaju dozvole za obavljanje usluga javnog eljeznikog prijevoza koje je izdalo nadleno tijelo druge drave s kojom je sklopljen meunarodni ugovor o meusobnom priznavanju dozvola.

Sukladno Pravilniku o uvjetima i nainu izdavanja dozvole za obavljanje usluga eljeznikog prijevoza i dozvole za upravljanje eljeznikom infrastrukturom, od dana pristupanja Republike Hrvatske u punopravno lanstvo Europske unije priznat e se i dozvole koje eljeznikim prijevoznicima izdaju mjerodavna tijela drugih drava lanica Europske unije.

Uvjeti i postupak dobivanja dozvole za obavljanje usluga javnog eljeznikog prijevoza odreeni su Zakonom o eljeznici i Pravilnikom o uvjetima i nainu izdavanja dozvole za obavljanje usluga eljeznikog prijevoza i dozvole za upravljanje eljeznikom infrastrukturom.

2.2.4. Rjeenje o sigurnosti za obavljanje usluga eljeznikog prijevoza

Rjeenje o sigurnosti za obavljanje usluga eljeznikog prometa u skladu sa Zakonom o Agenciji za sigurnost eljeznikog prometa izdaje Agencija za sigurnost eljeznikog prometa. Rjeenje se izdaje na temelju pisanog zahtjeva eljeznikog prijevoznika za usluge iz dozvole za obavljanje usluga javnog eljeznikog prijevoza.

Rjeenje o sigurnosti moraju imati domai i inozemni eljezniki prijevoznik i meunarodna grupacija.

Uvjeti i postupak dobivanja rjeenja o sigurnosti za obavljanje usluga eljeznikog prijevoza odreeni su Zakonom o eljeznici, Zakonom o Agenciji za sigurnost eljeznikog prometa i

Izvjee o mrei 2014

1. Ope informacije

18

2. Uvjeti pristupa

Pravilnikom o uvjetima i nainu izdavanja rjeenja o sigurnosti za obavljanje usluga eljeznikog prijevoza.

Agencija za sigurnost eljeznikog prometaPrisavlje 14HR 10 000 Zagreb

tel: ++385 1 616 94 23fax: ++385 1 453 43 [email protected]

2.2.5. Pokrie odgovornosti - osiguranje

Sposobnost namirenja tete koja moe nastati u obavljanju djelatnosti eljeznikog prijevoza i davanje jamstava za pokrie tete u skladu sa zakonom i drugim propisima je jedan od uvjeta za dobivanje dozvole za obavljanje usluga javnog eljeznikog prijevoza. Presumira se da eljezniki prijevoznik koji ima valjanu dozvolu koju je izdalo nadleno tijelo RH, ili koju je izdalo nadleno tijelo druge drave s kojom je sklopljen meunarodni ugovor o meusobnom priznavanju dozvola, ili koju je izdalo mjerodavno tijelo druge drave lanice EU (od dana pristupanja RH u lanstvo EU) ispunjava navedene uvjete.

2.3. Opi poslovni/komercijalni uvjeti

2.3.1. Okvirni ugovor

Okvirni ugovor je pravno obvezujui sporazum kojim se ureuju prava i obaveze podnositelja zahtjeva za dodjelu infrastrukturnog kapaciteta i upravitelja infrastrukture za razdoblje dulje od jednog voznog reda. Okvirni ugovor ne smije biti takav da unaprijed iskljui koritenje infrastrukture od strane ostalih podnositelja zahtjeva. Okvirni ugovor se konkretizira sklapanjem ugovora o pristupu.

2.3.2. Ugovor o pristupu

Ugovor o pristupu je ugovor koji sklapaju upravitelj infrastrukture i eljezniki prijevoznik, a kojim ureuju meusobna prava i obaveze, kojim se odreuje dodijeljeni kapacitet, visina pristojbe za koritenje eljeznike infrastrukture te ostala pitanja u vezi sigurnosti prijevoza i zatite okolia.

Ugovorom o pristupu H Infrastruktura odobrava eljeznikom prijevozniku pristup na eljezniku infrastrukturu. Ugovor o pristupu se sklapa nakon provoenja postupka za dodjelu infrastrukturnog kapaciteta. Dodijeljeni infrastrukturni kapacitet tj. trasa vlaka moe se koristiti samo po zakljuenju ugovora o pristupu (vidi Pravilnik o izradi i objavljivanju voznog reda u eljeznikom prometu).


2. Uvjeti pristupa

H Infrastruktura je odlukom Uprave br: UI-178-14/11 od 17. 11. 2011. donijela Ope uvjete ugovora o pristupu eljeznikoj infrastrukturi (vidi Prilog 2.1.). Potpisivanjem ugovora o pristupu eljeznikoj infrastrukturi, eljezniki prijevoznik priznaje i prihvaa sadraj Opih uvjeta koji time postaju sastavni dio ugovora o pristupu.

Za ostale usluge koje prua upravitelj infrastrukture mogu se sklopiti posebni ugovori.

2.4. Operativna pravila

eljeznika infrastruktura se mora koristiti na nain koji jami sigurno i uredno odvijanje eljeznikog prometa. eljezniki prijevoznik je duan potivati sva pravila za koritenje eljeznike infrastrukture i obavljanje sigurnog tijeka eljeznikog prometa, ukljuujui i ona koja donosi H Infrastruktura.

Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture je nadleno za donoenje podzakonskih akata kojima se ureuje obavljanje eljeznikog prometa. Ministarstvo je donijelo niz pravilnika kojima se ureuju operativna pitanja (vidi Prilog 1.1).

Pored pravilnika koje donosi nadleno ministarstvo a koji su vezani uz siguran tijek prometa primjenjuju se i propisi iz l. 99. st. 3. Zakona o sigurnosti u eljeznikom prometu.

Kontakti su navedeni u poglavlju 1., toka 8.

Slubeni jezik sporazumijevanja u obavljanju prometa na eljeznikoj infrastrukturi kojom upravlja H Infrastruktura je hrvatski.

2.5. Izvanredne poiljke

Prijevoz izvanrednih poiljaka u unutarnjem i meunarodnom eljeznikom prometu odobrava upravitelj infrastrukture, kao i uvjete pod kojima se taj prijevoz moe obavljati. Prijevoz izvanrednih poiljaka je ureen Pravilnikom o uvjetima za prijevoz izvanrednih poiljaka u eljeznikom prometu.

eljezniki prijevoznik u meunarodnom prijevozu mora potivati odredbe UIC-ove objave 502 kojom su ureeni postupci za odobravanje zahtjeva za prijevoz izvanrednih poiljki. Izvanredne poiljke se prihvaaju na prijevoz samo kada su ispunjeni posebni tehniki i operativni uvjeti.

Detaljnije informacije o prijevozu izvanrednih poiljaka se nalaze u Poglavlju 4. i 5. ovog izvjea o mrei.


2. Uvjeti pristupa

Kontakt za prijevoz izvanrednih poiljaka:

H Infrastruktura d.o.o.Organizacija i regulacija prometaSluba za izvrenje prometaMihanovieva 12HR 10 000 Zagreb

tel: ++385 1 378 33 91fax: ++385 1 457 77 30

2.6. Opasne tvari

Opasne tvari su one koje mogu ugroziti zdravlje ljudi, izazvati oneiavanje okolia ili nanijeti materijalnu tetu, koje imaju opasna svojstva za ljudsko zdravlje i okoli, koja su kao takve definirane zakonima, drugim propisima te meunarodnim ugovorima, koje na temelju njihove prirode ili svojstava i stanja a u vezi s prijevozom mogu biti opasne za javnu sigurnost ili red ili koje imaju dokazane toksine, nagrizajue, nadraujue, zapaljive, eksplozivne ili radioaktivne uinke. Opasnim tvarima smatraju se i sirovine od kojih se proizvode opasne tvari i otpadi ako imaju svojstva opasnih tvari.

Prijevoz opasnih tvari ureen je Zakonom o prijevozu opasnih tvari koji ureuje prijevoz opasnih tvari u cestovnom, eljeznikom, zranom prometu te prometu unutarnjim vodama. Na prijevoz opasnih tvari u eljeznikom prometu primjenjuje se i Konvencija o meunarodnom eljeznikom prijevozu (Convention concerning International Carriage by Rail COTIF) od 09. svibnja 1980. godine sa Protokolom o izmjenama i dopunama iz 1999. godine koji je u odnosu na RH stupio na snagu 01. srpnja 2006. godine (NN meunarodni ugovori 12/00, 4/06, 6/08 i 8/09). Dodatak C COTIF-a (Pravilnik o meunarodnom prijevozu opasnih tvari eljeznicom RID) ureuje meunarodni prijevoz opasnih tvari eljeznicom.

Detaljnije informacije o prijevozu opasnih tvari mogu se nai u Poglavlju 4. i 5. ovog izvjea o mrei.

Kontakt za prijevoz opasnih tvari:


tel: ++385 1 378 33 91fax: ++385 1 457 77 30

Izvjee o mrei 2014

2. Uvjeti pristupa

2.7. Postupak prihvaanja voznog parka

Jedan od uvjeta za dobivanje rjeenja o sigurnosti za obavljanje usluga eljeznikog prijevoza je da vozni park kojeg prijevoznik namjerava koristiti za obavljanje djelatnosti prijevoza na prugama eljeznike mree u RH ispunjava sve tehnike uvjete i standarde propisane zakonom kojim se ureuje sigurnost u eljeznikom prometu. Presumira se da vozni park eljeznikog prijevoznika koji ima valjanu dozvolu za obavljanje usluga eljeznikog prijevoza i valjano rjeenje o sigurnosti ispunjava navedene uvjete.

Zakonom o sigurnosti u eljeznikom prometu odreeno je da se eljezniko vozilo mora projektirati, proizvoditi, rekonstruirati i odravati na nain da udovoljava uvjetima propisanim Zakonom o sigurnosti u eljeznikom prometu, tehnikim uvjetima za sigurnost eljeznikoga prometa i drugim propisanim uvjetima kao i hrvatskim i strukovnim normama. eljezniko vozilo koje sudjeluje u meunarodnom prometu, pored ranije navedenih zahtjeva mora udovoljavati i zahtjevima interoperabilnosti kao i tehnikim uvjetima prema meunarodnim ugovorima. Tehniki uvjeti za sigurnost eljeznikog prometa kojima moraju udovoljavati eljeznika vozila propisani su Pravilnikom o tehnikim uvjetima za sigurnost eljeznikog prometa kojima moraju udovoljavati eljeznika vozila.

eljezniko vozilo moe se uporabiti u prometu ukoliko ima valjano odobrenje za uporabu. Odobrenje za uporabu u upravnom postupku izdaje Agencija za sigurnost eljeznikog prometa (za kontakt vidi 1.8) i to kao odobrenje za uporabu prototipa ili odobrenje za uporabu serijskog vozila. Zahtjev za izdavanje odobrenja za uporabu moe podnijeti proizvoa eljeznikog vozila, posjednik, uvoznik ili njegov ovlateni predstavnik. Postupak izdavanje odobrenja za uporabu, njegovog produljenja, ukidanja, ponitavanja, suspendiranja i priznavanja tehnikog odobrenja, njegov sadraj kao i postupak obavljanja tehnikog pregleda eljeznikog vozila ureen je Pravilnikom o tehnikom pregledu eljeznikih vozila.

Smatra se da inozemna eljeznika vozila koja su oznaena oznakom RIV ili RIC i vozila koja su oznaena oznakom o ispunjavanju uvjeta TSI, a koja su putena u promet od strane nadlenog tijela imaju propisano odobrenje za uporabu. Takoer, smatra se da eljeznika vozila koja su putena u promet od strane nadlenog tijela ili pravne osobe s javnim ovlastima prije 26. travnja 2007. i koja se vode u evidencijama eljeznikih vozila na podruju RH imaju propisano odobrenje za uporabu.

Do poetka rada Agencije za sigurnost eljeznikog prometa, poslove obavljanja tehnikog pregleda eljeznikih vozila obavlja Povjerenstvo Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture koje imenuje ministar pomorstva, prometa i infrastrukture.

2.8. Postupak prihvaanja osoblja

Jedan od uvjeta za dobivanje rjeenja o sigurnosti za obavljanje usluga eljeznikog prijevoza je da je osoblje koje prijevoznik zapoljava za upravljanje i praenje vlakova kojima se obavljaju usluge prijevoza, tj. izvrno osoblje odgovarajue struno osposobljeno i zdravstveno sposobno u skladu sa propisima i standardima koje ureuju propisi o sigurnosti eljeznikog prometa. Presumira se da osoblje eljeznikog prijevoznika koji ima valjano rjeenje o sigurnosti ispunjava navedene uvjete.

21

Izvjee o mrei 2014

2. Uvjeti pristupa

Izvrni radnici su radnici koji obavljaju poslove kojima neposredno sudjeluju u obavljanju eljeznikog prometa. Ti radnici moraju udovoljavati propisanim uvjetima strune i zdravstvene sposobnosti i drugim propisanim uvjetima. Strunu izobrazbu, struno usavravanje odnosno poduku mogu obavljati upravitelj infrastrukture, eljezniki prijevoznik te druge pravne i fizike osobe ako ispunjavaju propisane uvjete. Agencija za sigurnost eljeznikog prometa obavlja strune ispite i provjeru znanja izvrnih radnika, izdaje uvjerenje o poloenom strunom ispitu te vodi oevidnik o izdanim uvjerenjima. Zdravstvena sposobnost izvrnog radnika utvruje se zdravstvenim pregledom o emu se izdaje uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti. Zdravstveni pregled obavlja zdravstvena ustanova, trgovaka drutva koja obavljaju djelatnost medicine rada i specijalisti medicine rada u privatnoj praksi koji udovoljavaju propisanim uvjetima i koje je ovlastilo ministarstvo nadleno za zdravstvo.

22


3. Infrastruktura

3. INFRASTRUKTURA

3.1. Uvod

U ovom poglavlju Izvjea o mrei opisana je eljeznika infrastruktura koja se nalazi u vlasnitvu Republike Hrvatske i kojom upravlja H Infrastruktura, a dostupna je za koritenje svim eljeznikim prijevoznicima kojima je odobren pristup.


3. Infrastruktura

Informacije o eljeznikoj infrastrukturi prezentirane u ovom izvjeu o mrei bazirane su na injenicama koje su bile poznate u trenutku pisanja ovog izvjea o mrei. Sve promjene koje nastanu nakon objavljivanja ovog izvjea biti e aurirane na web stranici H Infrastrukture.

O infrastrukturnim kapacitetima kojima ne upravlja H Infrastruktura daju se kontakt adrese na kojima se mogu dobiti detaljne informacije o mogunostima koritenja istih.


3. Infrastruktura

3.2. Opseg mree

Duljina mree eljeznikih pruga iznosi 2722 km, od toga:

2468 km jednokolosijenih i 254 km dvokolosijenih pruga.

Elektrificirano je 980 km mree eljeznikih pruga, od toga:

977 km izmjeninim sustavom elektrine vue od 25 kV, 50 Hz, 3 km 3 kV (apjane DG).

Osnovne informacije o mrei eljeznikih pruga prikazane su u formi karata i tablica koje se nalaze u prilozima.

Pregled mree eljeznikih pruga prema Odluci o razvrstavanju eljeznikih pruga nalazi se u Prilogu 3.1.

Pregled paneuropskih koridora koji se nalaze na eljeznikoj mrei Republike Hrvatske nalazi se u Prilogu 3.2.

3.2.1. Granice

Granice eljeznike infrastrukture Republike Hrvatske kojom upravlja H Infrastruktura prema eljeznikim infrastrukturama susjednih drava su dravne granice.

Kod prelaska dravnih granica nema promjene irine kolosijeka.

Promjena sustava elektrine vue postoji na dva granina prijelaza i to sa Republikom Slovenijom:

u kolodvoru apjane, na pruzi Rijeka apjane DG (Ilir. Bistrica) S, u kolodvoru Dobova (S), na pruzi (Dobova) - DG - Savski Marof - Zagreb Gk.

3.2.2. Prikljune eljeznike mree

eljeznika infrastruktura Republike Hrvatske kojom upravlja H Infrastruktura povezana je sa eljeznikom infrastrukturom etiriju drava: Slovenijom, Maarskom, Srbijom i Bosnom i Hercegovinom.


3. Infrastruktura

Pregled graninih kolodvora:

Granini kolodvor Pruga

Susjedna drava

Upravitelj infrastrukture Napomena

1 Buzet DG - Buzet - Pula Slovenija S za putnike vlakove

2 (Lupoglav) DG - Buzet - Pula Slovenija S za teretne vlakove

3 apjane Rijeka - apjane - DG Slovenija S

4 Kamanje Karlovac - Kamanje - DG Slovenija S

5 Savski MarofDG - Savski Marof - Zagreb Gk Slovenija S

6 Kumrovec Savski Marof - Kumrovec - DG Slovenija S

7 urmanec Zabok - urmanec - DG Slovenija S

8 akovec DG - akovec Slovenija S

akovec - Mursko Sredie - DG Slovenija S

9 Kotoriba akovec - Kotoriba - DG Maarska MAV

10 Koprivnica DG - Botovo - Dugo Selo Maarska MAV

11 Beli Manastir DG - Beli Manastir - Osijek Maarska MAV

12 Erdut Vukovar/B. Naselje - Erdut - DG Srbija S

13 Tovarnik Novska - Tovarnik - DG Srbija S

14 Drenovci Vinkovci - Drenovci - DG Bosna i Hercegovina RS

15 Slavonski amacSrizivojna-Vrpolje - Slavonski amac - DG

Bosna i Hercegovina RS

16 Slavonski Brod Slavonski Brod - DGBosna i Hercegovina RS

17 Volinja Sunja -Volinja - DG Bosna i Hercegovina RS

18 Liko Dugo PoljeDG - Liko Dugo Polje - Knin

Bosna i Hercegovina FBH

19 Metkovi DG - Metkovi - Ploe Bosna i Hercegovina FBH


3. Infrastruktura

eljeznika infrastruktura kojom upravlja H Infrastruktura povezana je sa odreenim brojem eljeznikih industrijskih kolosijeka u privatnom vlasnitvu drugih pravnih osoba.

eljeznika infrastruktura kojom upravlja H Infrastruktura povezana je sa javnom eljeznikom infrastrukturom u lukama kojom upravljaju Luke uprave.

Pregled kolodvora povezanih eljeznikom vezom sa javnom eljeznikom infrastrukturom u lukama kojom upravljaju Luke uprave:

Kolodvor Luka Upravitelj infrastrukture

1 Rijeka Rijeka Luka uprava Rijeka

2 Rijeka Brajdica Rijeka Luka uprava Rijeka

3 Bakar Bakar Luka uprava Rijeka

4 Raa Raa Luka uprava Rijeka

5 Pula Pula Luka uprava Pula

6 Bibinje Zadar Luka uprava Zadar

7 ibenik Luka ibenik Luka uprava ibenik

8 Solin Split Luka uprava Split

9 Ploe Ploe Luka uprava Ploe

10 Vukovar Vukovar Luka uprava Vukovar

11 Osijek Donji Grad Osijek Luka uprava Osijek

12 Sisak Sisak Luka uprava Sisak

13 Slavonski Brod Slavonski Brod Luka uprava Slavonski Brod

3.2.3. Dodatne informacije

Dodatne informacije o eljeznikoj infrastrukturi kojom upravlja H Infrastruktura, a koje nisu obuhvaene ovim izvjeem o mrei mogu se dobiti na adresi:

H Infrastruktura d.o.o.Pristup infrastrukturiHR 10 000 ZagrebMihanovieva 12



3. Infrastruktura

3.3. Opis mree

3.3.1. Geografska identifikacija

3.3.1.1. Vrste pruga

eljeznika mrea sastoji se od jednokolosijenih i dvokolosijenih pruga.

Prikaz vrsta pruga nalazi se u Prilogu 3.3.

3.3.1.2. irina kolosijeka

irina kolosijeka cjelokupne eljeznike mree iznosi 1,435 metara.

3.3.1.3. Kolodvori i vorita

Naziv kolodvora, vorita i ostalih slubenih mjesta te njihov geografski poloaj na eljeznikoj mrei nalazi se u Prilogu 3.10.

Udaljenost izmeu slubenih mjesta na eljeznikoj mrei izraena je u metrima i nalazi se u Prilogu 3.14.

Pregled najveih doputenih duljina vlakova u kolodvorima s obzirom na korisnu duljinu glavnih kolosijeka nalazi se u Prilogu 3.19.

3.3.2. Karakteristike infrastrukture

3.3.2.1. Slobodni profil

Slobodni profil je ogranieni prostor u poprenom presjeku pruge odnosno kolosijeka, okomitom na os kolosijeka i ravninu poloenu na GRT voznih tranica, ija os prolazi sredinom kolosijeka, a koji mora biti slobodan za prolaz eljeznikih vozila.

U skladu sa Objavom UIC-a 506 na mrei eljeznikih pruga u primjeni su tri vrste slobodnih profila: GA, GB i GC.

Pregled slobodnih profila nalazi se u Prilogu 3.13.

U skladu sa Objavom UIC-a 596-6 na mrei eljeznikih pruga u primjeni je vie vrsta profila za prijevoz poluprikolica i kontejnera.

Pregled profila za kombinirani prijevoz nalazi se u Prilogu 3.4.

Skica slobodnog profila nalazi se u Prilogu 3.11.


3. Infrastruktura

Imenik ruta sa kodnim brojevima doputenih profila za prijevoz izvanrednih poiljka u skladu s UIC Objavom 502 nalazi se na web stranici UIC-a:

http://www.uic.org/etf/codex/codex-detail.php?codeFiche=502-2&langue_fiche=E

3.3.2.2. Dozvoljena optereenja

U skladu s Objavom UIC-a 700 ovisno o sposobnosti pruge da primi optereenja od vozila na mrei eljeznikih pruga u primjeni su razliita dozvoljena optereenja, izraena u tonama po osovini i tonama po duljinskom metru.

Optereenje eljeznikoga vozila po duljinskom metru je optereenje praznoga ili natovarenoga eljeznikog vozila podijeljeno s duljinom eljeznikoga vozila izraenom u metrima i mjerenom od ela do ela nestisnutih odbojnika, odnosno automatskih kvaila eljeznikoga vozila bez odbojnika.

Osovinsko optereenje eljeznikoga vozila je optereenje praznoga ili natovarenoga eljeznikog vozila podijeljeno s brojem osovina na vozilu.

Pregled dozvoljenih optereenja izraenih u tonama po osovini i tonama po duljinskom metru nalazi se u Prilogu 3.5.

3.3.2.3. Nagibi pruga

Mjerodavni nagib pruge za koenje je veliina uzdunog nagiba na temelju kojega se odreuje postotak koenja odnosno potrebna kona masa vlakova na nekoj eljeznikoj pruzi odnosno prunoj dionici.

Kao mjerodavan nagib neke pruge odnosno prune dionice uzima se najvei uzduni nagib (uspon ili pad) na toj pruzi odnosno prunom odsjeku duljine 1000 metara ili veem.

Pregled mjerodavnih nagiba i otpora eljeznikih pruga po dionicama nalazi se u Prilogu 3.20.

3.3.2.4. Brzine

Pod najveom doputenom brzinom u odnosu na sposobnost pruge podrazumijeva se najvea brzina koja je doputena na nekoj pruzi ili dionici pruge s obzirom na pruni gornji ustroj, prune graevine, stabilna postrojenja za elektrinu vuu i opremljenost pruge signalno sigurnosnim ureajima, i ne moe biti vea od najmanje od tih brzina.

Pregled najveih doputenih brzina s obzirom na sposobnost pruge nalazi se u Prilogu 3.14.

Pregled ogranienih brzina, brzina niih od najveih doputenih kojima se smije voziti preko dijela pruge a koje su uvjetovane njezinim tehnikim stanjem, nalazi se u Prilogu 3.15.


3. Infrastruktura

3.3.2.5. Najvea doputena duljina vlaka

Duljina svakog vlaka utvruje se u postupku dodjele kapaciteta.

Najvea doputena duljina koju mogu imati vlakovi na nekoj pruzi da bi se bez smetnje obavljao njihov prihvat i sastajanje u kolodvorima, odreuje se na osnovi najvee doputene duljine vlaka s obzirom na korisnu duljinu glavnih kolosijeka u pojedinim kolodvorima na odnosnoj pruzi.

Najvea doputena duljina vlaka s obzirom na korisnu duljinu glavnih kolosijeka u kolodvoru odreuje se prema korisnoj duljini glavnoga prolaznoga i njemu susjednoga duljeg glavnog kolosijeka, a dobije se tako da se za oba glavna kolosijeka utvrdi najvea doputena duljina vlaka (od korisnih duljina glavnoga prolaznoga i njemu susjednoga duljega glavnog kolosijeka utvrenih na nain propisan Uputom za utvrivanje kapaciteta i organizacije teretnoga prometa oduzme se duljina od 25 m za smjetaj lokomotive i 10 m kao priuva) pa se manja dobivena vrijednost uzme za najveu doputenu duljinu vlaka u kolodvoru.

Kod kolodvora koji imaju posebne kolosijene kapacitete za prijem teretnih vlakova ije su korisne duljine kolosijeka vee od korisnih duljina glavnoga prolaznoga i njemu susjednoga duljega glavnog kolosijeka, najvea doputena duljina vlaka odreuje se posebno za vlakove s prijevozom putnika, a posebno za teretne vlakove.

Najvea doputena duljina vlaka s prijevozom putnika odreuje se kako je opisano u treem odlomku ove toke, s time da vlakovi za prijevoz putnika smiju biti dulji od postojeih perona, odnosno prikladno ureenih povrina samo ako je sigurnost putnika osigurana propisanim mjerama.

Najvea doputena duljina teretnog vlaka odreuje se prema korisnoj duljini najduljeg kolosijeka za prijem teretnih vlakova i njemu susjednoga duljega prijemnog kolosijeka, a dobije se tako da se za oba prijemna kolosijeka utvrdi najvea doputena duljina vlaka pa se manja dobivena vrijednost uzme za najveu doputenu duljinu teretnog vlaka.

Pregled najveih doputenih duljina vlakova u kolodvorima obzirom na korisnu duljinu glavnih kolosijeka nalazi se u Prilogu 3.19.

3.3.2.6. Opskrba energijom

H Infrastruktura osigurava potrebnu elektrinu energiju iz javnog elektroenergetskog sustava i putem elektrovunih podstanica (EVP) i kontaktne mree omoguava elektrinu vuu vlakova.

Na mrei eljeznikih pruga koriste se dva sustava elektrine vue:

Izmjenini 25 kV, 50 Hz (AC), Istosmjerni 3 kV (DC).

Pregled sustava elektrifikacije eljeznikih pruga nalazi se u Prilogu 3.6.


3. Infrastruktura

Opis sustava elektrine vue

Visina kontaktnog vodia

Visina kontaktnog vodia razliita je za gore navedene sustave elektrine vue, a vrijednosti za minimalnu, nazivnu i maksimalnu visinu iznose u mm:

SUSTAV hn hmin hmax

AC 25 kV, 50 Hz 5500 5020 6500

DC 3 kV 5350 4950 6000

Poligonacija se u pravilu izvodi u svakoj toki vjeanja. Za kolosijeke u pravcu poligonira se samo kontaktni vodi.

Poligonacija u pravcu iznosi 200 mm u odnosu na os statikog oduzimaa struje, a u krivinama je doputeno izvlaenje voznog voda do maksimalno 300 mm.

Vozni vod

Vozni vod sastoji se od kontaktnog vodia i nosivog ueta, a podaci o oznakama i presjecima navedeni su u Tablici 1.

SUSTAVKontaktni vodi Nosivo ue Ekvivalentni

presjek(mm2)Oznaka

Nazivni presjek(mm2) Oznaka

Nazivni presjek(mm2)

AC 25 kV,50 Hz

Ri 100 iliRiS 100 100 Bz II 65 65 137

DC 3 kV 2 x Ri 100 ili2 x RiS 100 2 x 100 Bz II 120 120 268

Tablica 1. Podaci o vodiima voznog voda

Maksimalno doputena trajna struja u voznom vodu Ri 100 + Bz II 65 sa 20% istroenosti kontaktnog vodia za sustav AC 25 kV, 50 Hz iznosi 560 A za granine uvjete:

Maksimalna temperatura kontaktnog vodia: t = 70 C odnosno:Doputena nadtemperatura: = 30 CTemperatura okolnog zraka: t = 40 CBrzina vjetra: v = 1 m/s

hn - nazivna visina

hmin - minimalna visina

hmax - maksimalna visina


3. Infrastruktura

Oduzima struje

U sustavu 25 kV, 50 Hz u uporabi je oduzima struje iji je profil glave prikazan u Prilogu 3.12., slika 1., a osnovni parametri navedeni u Tablici 2.

U sustavu 3 kV u uporabi je oduzima struje iji je profil glave prikazan u Prilogu 3.12., slika 2., a osnovni parametri navedeni u Tablici 2.

Odstupanja od navedenih dimenzija i karakteristika za oba sustava mogua su ukoliko oduzima struje udovoljava uvjetima i preporukama iz Objave UIC-a 608 kao i Objave UIC-a 611.

SUSTAVDoputena irina glave

(mm)

Min. duljina klizaa (mm)

Statika sila Fs (N)

Maks. doputena

aerodinamika sila Fa (N)

Maks. doputena

brzina (km/h)

Tip klizaa

AC 25 kV, 50 Hz 1600 800 60-90 70 160 Grafitni

DC 3 kV 1450 900 80 120 Bakreni

Tablica 2. Osnovni parametri za oduzimae struje prema Objavi UIC-a 608

Napon i frekvencija voznog voda

Napon i frekvencija voznog voda odreeni su prema uvjetima Objave UIC-a 600, a za sustave elektrine vue iznose:

SUSTAVNapon Frekvencija

Unaz (V) Umin2 (V) Umin1 (V) Umax1 (V) Umax2 (V) Nazivna (Hz) Tolerancija (Hz)

AC 25 kV50 Hz 25000 17500 19000 27500 29000 50 49-51

DC 3 kV 3000 2000 3600 3900

Tablica 3. Naponi i frekvencije za sustave elektrine vue

3.3.3. Sustavi upravljanja prometom i komunikacijski sustavi

Prometom vlakova, ukljuujui signalizaciju, regulaciju, prijem i otpremu vlakova, sporazumijevanje vezano uz promet vlakova na mrei eljeznikih pruga upravlja se signalno-sigurnosnim ureajima i telekomunikacijskim sredstvima.


3. Infrastruktura

3.3.3.1. Signalni sustavi

Signalima se signaliziraju i daju signalni znakovi kojima se eljezniko osoblje brzo i pouzdano meusobno sporazumijeva o vonji vlakova, manevriranju, zabranjenoj i doputenoj vonji preko odreenog mjesta, stanju na pruzi i potrebi smanjenja brzine.

U pogledu upotrebe signala i signalnih oznaka vrijedi Pravilnik o znaenju i uporabi signala, signalnih znakova i signalnih oznaka u eljeznikom prometu.

3.3.3.2. Sustav upravljanja prometom

Promet suprotnih i uzastopnih vlakova reguliraju prometnici vlakova iz zaposjednutih kolodvora davanjem doputenja odnosno privole i davanjem odjave.

Na prugama na kojima prometnici vlakova imaju vizualnu kontrolu stanja kolodvorskih prostornih odsjeka, doputenja (privole) i odjave daju se signalno-sigurnosnim ureajima kojima rukuju prometnici vlakova, dok na prugama bez vizualne kontrole stanja kolodvorskih prostornih odsjeka prometnici vlakova doputenja i odjave daju putem telekomunikacijskih ureaja (najee telefonskih) na dokazan nain. Na dijelovima pruga gdje se promet uzastopnih vlakova regulira u odjavnim prostornim odsjecima, odjave osim prometnika vlakova daju i odjavniari.

Iznimno od prethodnog stavka, promet suprotnih i uzastopnih vlakova na dionici pruge Vinkovci Tovarnik, pruge M105 Novska - Tovarnik DG, koja je opremljena ureajima telekomande (daljinskog upravljanja) regulira TK dispeer iz centra telekomande smjetenog u kolodvoru Vinkovci.

Temeljni uvjet kod reguliranja prometa vlakova jest da se u jednome prostornom odsjeku, na istom kolosijeku u isto vrijeme smije nalaziti samo jedan vlak.

Osim doputenja i odjave, za svaki vlak koji odlazi iz kolodvora mora se dati najava susjednom kolodvoru i svim slubenim i radnim mjestima izmeu njih. U pojedinim sluajevima potrebno je vonju vlaka i prednajaviti.

Slijeenje vlakova u prostornom razmaku regulira se na tri naina:

Kolodvorskom prostornom odsjeku kad dva susjedna kolodvora reguliraju slijeenje vlakova u kolodvorskom razmaku, Odjavnom prostornom odsjeku kad dvije susjedne odjavnice, ili kolodvor i susjedna odjavnica reguliraju slijeenje vlakova u odjavnom razmaku, Blokovnom prostornom odsjeku kad se promet uzastopnih vlakova regulira

automatskim postavljanjem prostornih signala u poloaj dozvoljene ili zabranjene vonje vlaka (APB).


3. Infrastruktura

Obostrani promet

Pod obostranim prometom podrazumijeva se kretanje vlakova po jednome ili drugom kolosijeku dvokolosijene pruge u oba smjera uporabom odgovarajuih kolosijenih veza za prelazak vlakova s jednog kolosijeka na drugi bez prekidanja vonje.

Pruge na kojima se obavlja obostrani promet su opremljene SS ureajima koji omoguuju traenje i davanje privole u oba smjera za svaki kolosijek i kontrolu slobodnosti kolosijeka te ostalim SS ureajima koji osiguravaju siguran promet vlakova u oba smjera i telekomunikacijskim vezama nunima za sigurno odvijanje takva prometa.

Slijedee dionice dvokolosijenih pruga opremljene su ureajima koji omoguuju odvijanje obostranog prometa po oba kolosijeka:

M101 DG S. Marof Zagreb Gkdionica pruge (Dobova) S DG Savski Marof

M105 Novska Tovarnik DGdionica pruge Nova Gradika - Staro Petrovo Selo idionica pruge Strizivojna Vrpolje - Tovarnik

U pogledu koritenja sustava upravljanja prometom vrijedi Pravilnik o nainu i uvjetima za obavljanje sigurnog tijeka eljeznikog prometa, Prometni pravilnik (HI-2), Prometna uputa (HI-40) i Uputa o reguliranju prometa na eljeznikim prugama opremljenim ureajima telekomande (HI-46).

Pregled sustava regulacije prometa vlakova nalazi se u Prilogu 3.7.

Pregled vrsta osiguranja pruga nalazi se u Prilogu 3.8.

3.3.3.3. Komunikacijski sustavi

Sporazumijevanje izmeu prometnika vlakova koji reguliraju promet vlakova i prometnika vlakova i strojovoa obavlja se pomou telefonskih, teleprinterskih, radiofonskih i informatikih ureaja.

Priopenja koja se odnose na reguliranje kretanja vlakova daju se sredstvima za dokazno sporazumijevanje.

Komunikacija u upravljanju prometom izmeu prometnika i strojovoe odvija se na hrvatskom jeziku.

Pregled vrsta telekomunikacijskih ureaja nalazi se u Prilogu 3.9.

Uvjeti za vonju vlaka bez vlakopratnog osoblja, samo sa strojovoom na vunom vozilu (SV-bez) propisani su lankom 115. Pravilnika o nainu i uvjetima za obavljanje sigurnog tijeka eljeznikog prometa i Prilogom II Prometnog pravilnika (HI-2).


3. Infrastruktura

Pregled pruga odnosno dijelova pruga na kojima lokomotivski vlak izuzetno moe biti zaposjednut samo strojovoom iako nisu ispunjeni uvjeti za vonju vlaka samo sa strojovoom na vlaku (SV-bez) nalazi se u Prilogu 3.17.

Pregled pruga odnosno dijelova pruga koji udovoljavaju uvjetima za vonju vlaka samo sa strojovoom na vlaku (SV-bez) nalazi se u Prilogu 3.18.

3.3.3.4. Sustav automatskog upravljanja prometom - ATC

Na mrei eljeznikih pruga za sada ne postoji sustav automatskog upravljanja prometom.

Na mrei eljeznikih pruga u upotrebi je autostop ureaj (AS) INDUSI (I 60). Autostop ureaj slui za kontrolu kretanja vlakova na pruzi. Prema nainu funkcioniranja spada u grupu ureaja za kontrolu kretanja vlakova u jednoj toki, tzv. punktualni sustav, za razliku od kontinuiranih sustava, gdje se prijenos informacija s pruge na vuno vozilo obavlja neprekidno du cijele pruge.

Namjena autostop ureaja je poveanje sigurnosti u eljeznikom prometu u sluajevima kada strojovoa ne primijeti ili ne poduzme odgovarajue mjere za smanjenje brzine ispred signalnog znaka Ograniena brzina, odnosno za zaustavljanje vlaka ispred signalnog znaka Stoj.

Nain djelovanja i rukovanja autostop ureajem detaljno je propisan Zbirkom Uputstava o induktivnom autostop ureaju I 60 (Uputstva 425, 426 i 427).

Pregled pruga opremljenih autostop ureajem nalazi se u Prilogu 3.16.

3.4. Ogranienja prometa

3.4.1. Specijalizirana infrastruktura

Pod pojmom specijalizirane infrastrukture podrazumijeva se eljeznika infrastruktura ili dio eljeznike infrastrukture namijenjen samo odreenoj vrsti prometa odnosno davanje prioriteta odreenoj vrsti prometa.

Na mrei eljeznikih pruga kojom upravlja H Infrastruktura ne postoji specijalizirana infrastruktura u tom smislu.

3.4.2. Ogranienja u pogledu zatite okolia

Ogranienja u pogledu zatite okolia, kao npr. u pogledu razine buke, nema.

Izvjee o mrei 2014

1. Ope informacije

36

3. Infrastruktura

3.4.3. Opasne tvari

Opasne tvari prevoze se na mrei eljeznikih pruga Republike Hrvatske u skladu sa RID-om i Zakonom o prijevozu opasnih tvari.

Na mrei eljeznikih pruga za utovar/istovar robe razreda 1. RID-a (eksplozivne tvari i predmeti s eksplozivnim tvarima) otvoreni su slijedei kolodvori: Budinina, Karlovac, Labin Dalmatinski, Liko Lee, apjane i Turopolje.

Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske (MUP RH) posebnom odlukom moe odobriti da se roba razreda 1. RID-a preveze i iz ostalih kolodvora.

Detaljne informacije mogu se dobiti na adresi:


tel: ++385 1 378 33 91fax: ++385 1 457 77 30e-mail: [email protected]

3.4.4. Ogranienja u tunelima

Ogranienja u smislu posebno nametnutih uvjeta koji ne proizlaze iz konstrukcijskih parametara tunela, kao to je zabrana upotrebe dizel vue u tunelima i sl., nema.

3.4.5. Ogranienja na mostovima

Ogranienja u smislu posebno nametnutih uvjeta koji ne proizlaze iz konstrukcijskih parametara mostova, nema.

3.4.6. Ogranienja eljeznike infrastrukture u pogledu jaine vjetra

Zbog topografije nekih dionica eljeznikih pruga i jaine vjetra kojoj su izloene postoje ogranienja za odvijanje eljeznikog prijevoza u pogledu jaine vjetra na slijedeim dionicama pruga:

Moravice - Rijeka na pruzi M202 Zagreb Gk - Rijeka, iGraac - Knin na pruzi M604 Otarije - Knin - Split Predgrae

Odredbe o ogranienjima u pogledu jaine vjetra propisane su u Uputi za upotrebu mjeraa brzine i smjera vjetra.


3. Infrastruktura

3.4.7. Ogranienja vezana za stabilna postrojenja za napajanje elektrine vue

Zbog primijenjenih tehnikih rjeenja na stabilnim postrojenjima za napajanje elektrine vue privremeno su na snazi slijedea ogranienja:

Ne dozvoljava se koenje s povratom energije u mreu za izmjenini sustav 25 kV, 50 Hz, Ograniava se porast napona uzrokovan koenjem s povratom energije za sustav 3 kV istosmjerno na iznos do 3600 V, Kod vue vlakova s dvije elektrine lokomotive na sustavu 3 kV istosmjerno ograniava se ukupna struja vue na 2500 A, Ne dozvoljava se primjena oduzimaa struje irine 1.950 mm.

3.4.8. Ogranienja eljeznike infrastrukture u pogledu visine snijega

Ogranienja eljeznike infrastrukture u pogledu visine snijega regulirana su Uputstvom o osiguranju prometa u toku zime (333).

3.5. Raspoloivost infrastrukture

Sve eljeznike pruge otvorene su za cjelokupni eljezniki promet od 0-24 h, osim pruga navedenih u Prilogu 3.21.

Na eljeznikim prugama koje rade s ogranienim radnim vremenom, promet vlakova moe se izuzetno odvijati i izvan radnog vremena tih pruga kad vlakovi moraju voziti pomonim prijevoznim putem zbog nastanka izvanrednog dogaaja.

eljezniki prijevoznik moe podnijeti zahtjev za dodjelu trase vlaka i izvan radnog vremena pruge ili slubenih mjesta. U tom sluaju snosi sve trokove cjelokupne organizacije prometa nastale zbog produljenja radnog vremena pruge odnosno radnog vremena slubenih mjesta.

Ukoliko vie eljeznikih prijevoznika koristi produljenje radnog vremena, nastale trokove snose zajedniki.

Upravitelj infrastrukture je odgovoran za odravanje, obnovu i poboljanje infrastrukture kako bi pruila adekvatno i sigurno izvrenje usluga. U tom smislu H Infrastruktura planira redovna odravanja eljeznikih pruga koja imaju utjecaj na raspoloivost infrastrukture, u smislu zatvaranja pojedinih dionica pruge na odreeni vremenski period ili privremenih ogranienja brzina.

Ogranienja infrastrukture potrebna za redovno odravanje infrastrukture dio su postupka dodjele kapaciteta i objavljuju se u materijalima uz vaei vozni red u Priruniku o eljeznikim prugama.

H Infrastruktura e obavijestiti sve eljeznike prijevoznike o svim ostalim duljim planiranim radovima na eljeznikoj infrastrukturi koji bi mogli imati utjecaj na izvrenje prijevoza, kao to je


3. Infrastruktura

smanjenje brzine, kanjenje vlakova, promjene prijevoznog puta, zamjene vlakova autobusima. Upravitelj infrastrukture i eljezniki prijevoznici zajedniki e se dogovoriti o najpovoljnijim moguim rjeenjima.

3.6. Kolodvori za prijem i otpremu putnika

Pregled kolodvora i stajalita za prijem i otpremu putnika nalazi se u Prilogu 3.22.

Pregled perona i ureenih povrina u kolodvorima i stajalitima za otpremu putnika nalazi se u Prilogu 3.23.

3.7. Robni terminali

Pod nazivom robni terminali na eljeznikoj mrei kojom upravlja H Infrastruktura podrazumijevaju se sva slubena mjesta u kojima je eljeznikim prijevoznicima omogueno obavljanje utovarno-istovarnih i pretovarnih radnji.

Pregled kolodvora i transportnih otpremnitava za obavljanje utovarno-istovarnih i pretovarnih radnji nalazi se u Prilogu 3.24.

3.8. Objekti za pruanje usluga

3.8.1. Kolodvori formiranja vlakova

Kolodvori formiranja teretnih vlakova

Kolodvori formiranja teretnih vlakova su mjesta gdje se sastavljaju i rastavljaju vlakovi.

Formiranje teretnih vlakova prvenstveno se obavlja u slijedeim kolodvorima: Zagreb Ranirni kolodvor, Zagreb Zapadni kolodvor, Kutina, Novska, Slavonski Brod, Vinkovci, Sisak Caprag, Karlovac, Ogulin, Rijeka, Knin, Raine, Solin, Ploe, Koprivnica, Varadin, Osijek, Split Predgrae i Bibinje.

Primarnu funkciju formiranja teretnih vlakova ima Zagreb Ranirni kolodvor koji je opremljen posebnim postrojenjima potrebnim za sastavljanje i rastavljanje vlakova. Kolodvor se sastoji od prijemne skupine kolosijeka, smjerne skupine i otpremne skupine kolosijeka, te sputalice. Pri raniranju preko sputalice, koristi se gravitacija sputalice preko koje se vagoni sputaju u smjernu skupinu vlastitom inercijom. Brzina kojom se sputa vagon odreena je nagibom sputalice, masom i karakteristikama tranja vagona te duljinom nagiba kolosijeka kojim se sputa. Kako bi se osiguralo da se vagon zaustavi lagano i bez tekoa na svom odreenom cilju a da ne doe u doticaj sa vagonom ispred njega i da je spreman za spajanje, koriste se dodatna tehnika sredstva kao to su kolosijene konice ili rune papue.


3. Infrastruktura

Detaljne informacije o maksimalnim duljinama vlakova koji mogu biti formirani u odreenim kolodvorima mogu se dobiti na adresi:



Kolodvori formiranja putnikih vlakova

Kolodvori formiranja putnikih vlakova mogu biti svi kolodvori na eljeznikoj mrei na kojoj se odvija putniki promet.

Detaljne informacije o maksimalnim duljinama vlakova koji mogu biti formirani u odreenim kolodvorima mogu se dobiti na adresi:



3.8.2. Kolosijeci za garairanje

Garairanje klasinih putnikih garnitura u pravilu se obavlja u polaznim kolodvorima vlakova za prijevoz putnika na za to posebno odreenim kolosijecima.

Garairanje teretnih vagona vri se uglavnom na posebnim kolosijecima za garairanje vika teretnih vagona u ranirnim kolodvorima i nekim drugim veim kolodvorima.Garairanje DMV-a, EMV-a i lokomotiva obavlja se u lokomotivskim depoima H Putnikog prijevoza d.o.o. i H Carga d.o.o. Izuzetno, na zahtjev eljeznikog prijevoznika, DMV-i, EMV-i i lokomotive mogu se garairati u polaznim kolodvorima vlakova.

Detaljne informacije o kolosijecima predvienim za garairanje mogu se dobiti na adresi:




3. Infrastruktura

3.8.3. Objekti za odravanje

H Infrastruktura ne upravlja objektima za odravanje.

Informacije o adresama i kontaktima za koritenje objekata za odravanje nalaze se u Poglavlju 5. Usluge.

3.8.4. Objekti za opskrbu gorivom

Objekti za opskrbu gorivom nalaze se u slijedeim kolodvorima: Bjelovar, Karlovac, Knin, Koprivnica, Nova Kapela Batrina, Novska, Ogulin, Osijek, Ploe, Pula, Rijeka, Varadin, Virovitica, Vinkovci, Solin, ibenik, Zabok, Zagreb Glavni kolodvor i Zagreb Ranirni kolodvor.

3.8.5. Tehniki objekti

Postrojenja za predgrijavanje i prethlaivanje

Postrojenja za predgrijavanje i prethlaivanje vlakova za prijevoz putnika nalaze se u kolodvorima Zagreb Glavni kolodvor i Rijeka.

Postrojenja za snabdijevanje vodom

Postrojenja za snabdijevanje vodom vlakova za prijevoz putnika nalaze se u kolodvorima: Zagreb Glavni kolodvor, Novska, Slavonski Brod, Vinkovci, Bjelovar, Koprivnica, Virovitica, Osijek, Karlovac, Ogulin, Moravice, Rijeka, Pula, Knin, Zadar, ibenik, Split Predgrae i Ploe.

Vagonske vage i okretnice

Pregled kolodvora u kojima se nalaze vagonske vage i okretnice nalazi se u Prilogu 3.25.

Stabilna postrojenja za provjeru koenja

H Infrastruktura upravlja stabilnim postrojenjem za provjeru koenja vlakova samo u kolodvoru Zagreb Ranirni kolodvor.

3.8.6. Ostali objekti

Rampe za utovar i istovar tereta

Pregled rampi za utovar i istovar tereta nalazi se u Prilogu 3.26.

Rampe za utovar i istovar praenih automobila

Utovarno-istovarne rampe za prijevoz praenih automobila nalaze se u kolodvorima: Zagreb Glavni kolodvor, Split, Zadar, Rijeka, Knin i Ploe.

Izvjee o mrei 2014

3. Infrastruktura

Objekti za pranje i ienje putnikih vagona i motornih vlakova

Objekti za pranje i ienje putnikih vagona i motornih vlakova nalaze se u kolodvorima: Koprivnica, Rijeka, Osijek, Split Predgrae i Varadin.

Objekti za pranje i ienje teretnih eljeznikih vozila

H Infrastruktura ne upravlja objektima za pranje i ienje teretnih eljeznikih vozila.

Objekt za pranje i ienje eljeznikih teretnih vozila nalazi se u kolodvoru Slavonski Brod.

Informacije o adresama i kontaktima za koritenje objekta za pranje i ienje teretnih eljeznikih vozila nalaze se u Poglavlju 5. Usluge.

3.9. Razvoj infrastrukture

eljeznika infrastruktura kojom upravlja H Infrastruktura neprestano se obnavlja i osuvremenjuje kako bi se korisnicima omoguila to bolja kvaliteta usluge.

Planirani radovi na osuvremenjivanju i izgradnji eljeznike infrastrukture nalaze se u Prilogu 3.27.

Mogunost realizacije planiranih radova ovisit e o visini financijskih sredstava koja Republika Hrvatska svake godine izdvaja iz dravnog prorauna i o ostalim izvorima financiranja.

41

Izvjee o mrei 2014

3. Infrastruktura

42

Izvjee o mrei 2014

1. Ope informacije

43




4. DODJELA KAPACITETA

4.1. Uvod

Prema Zakonu o eljeznici, H Infrastruktura, kao upravitelj eljeznike infrastrukture Republike Hrvatske, odgovorna je za dodjelu infrastrukturnih kapaciteta za potrebe meunarodnog i domaeg prijevoza na transparentan i nediskriminacijski nain, ukoliko su prethodno zadovoljene sve zakonske odredbe o uvjetima pristupa eljeznikoj infrastrukturi definiranim u Poglavlju 2. ovog izvjea.

4.2. Opis postupka

Dodjela infrastrukturnih kapaciteta u obliku trase vlaka vri se prema postupcima propisanim u ovom dokumentu za:

postupak dodjele infrastrukturnih kapaciteta za godinji vozni red, postupak dodjele infrastrukturnih kapaciteta izvan postupka izrade godinjeg voznog reda ukljuujui ad hoc zahtjeve.

Kako podnijeti zahtjev

Zahtjeve za dodjelu infrastrukturnih kapaciteta eljezniki prijevoznici podnose na zahtjevu za trasu vlaka koji se nalazi u Prilogu 4.1., a objavljen je na web stranici H Infrastrukture (www.hznet.hr).

Zahtjevi se podnose prema postupcima definiranim u toki 4.3.

U zahtjevu je potrebno dostaviti slijedee podatke:

naziv eljeznikog prijevoznika, vrstu vlaka (putniki, teretni, prazan, lokomotivski, i sl.), eljeni odlazak/dolazak, prijevozni put, potrebna zaustavljanja sa minimalnim vremenima zadravanja, period i dani prometovanja, vrstu i broj vagona/vrstu i broj garnitura, duljinu i masu vlaka (duljina u metrima; masa u tonama), vrstu i serijski broj vune jedinice, dodatne lokomotive (vrstu i serijski broj) i na kojoj dionici, maksimalnu brzinu vlaka, vrstu koenja, posebne odrednice kao to su: prednost pred vlastitim trasama vlakova, potrebne veze, potrebno vrijeme u minutama za promjenu sastava vlaka, lokomotive i osoblja, potrebno vrijeme u minutama za primopredaju na graninim prijelazima, potrebno vrijeme u minutama za tehnike pauze potrebne za pregled, opskrbu vodom, zbrinjavanje otpada i sl., primopredaja



vlakova na povjerenje itd., potrebu koritenja uslunih objekata (vrsta objekta i lokacija).

Sve podatke koji nedostaju, eljezniki prijevoznik je duan na zahtjev H Infrastrukture dostaviti unutar pet radnih dana. U protivnom e se smatrati da zahtjev za dodjelu kapaciteta nije podnesen.

Zahtjev za dodjelu kapaciteta upuen H Infrastrukturi koji je predan u propisanom roku i koji sadri sve potrebne elemente ini osnovu za konstrukciju voznog reda i dodjelu trase. Ukoliko eljezniki prijevoznik mijenja svoj zahtjev bilo u potpunosti ili djelomino nakon zadanih rokova za podnoenje zahtjeva snosi i rizik da njegovom zahtjevu nee biti udovoljeno.

Nakon provedenih postupaka izrade nacrta voznog reda, zavrnih konzultacija sa eljeznikim prijevoznicima i postupka dodjele trasa prema zahtjevima pristiglim do 08.04.2013. vri se dodjela preostalih raspoloivih kapaciteta prema rokovima definiranim u Prilogu 4.2. prema redoslijedu prispijea zahtjeva.

Nain dodjele kapaciteta

H Infrastruktura odluuje o dodjeli kapaciteta uzimajui u obzir sve pravovaljane zahtjeve i zakonske odredbe koje su na snazi.

U skladu sa Zakonom o eljeznici u toki 4.3. ovog Izvjea definirani su postupci i rokovi u procesu dodjele kapaciteta.

Mjerodavna tijela ukljuena u postupak dodjele kapaciteta i njihova odgovornost

Tijela koja sudjeluju u postupku dodjele kapaciteta su:

H Infrastruktura kao upravitelj infrastrukture i kao tijelo za dodjelu kapaciteta, eljezniki prijevoznici eljezniki prijevoznici koji podnose zahtjev za dodjelu kapaciteta, RNE RailNetEurope tijelo koje koordinira dodjelu meunarodnih trasa vlakova i odreuje postupke i rokove za podnoenje zahtjeva za meunarodne trase vlakova, FTE ForumTrainEurope europska organizacija eljeznikih prijevoznika koja predstavlja europski forum za tehniko planiranje meunarodnog putnikog i teretnog prijevoza.

H Infrastruktura, kao upravitelj infrastrukture i tijelo za dodjelu kapaciteta lanica je RNE-a i FTE-a, te aktivno sudjeluje u radu tih meunarodnih organizacija.

4.3. Plan predaje zahtjeva za dodjelu kapaciteta i postupak dodjele

Svake godine H Infrastruktura izrauje plan rokova za predaju zahtjeva i dodjelu kapaciteta koji se primjenjuje u postupku izrade godinjeg voznog reda i postupku dodjele kapaciteta izvan postupka izrade godinjeg voznog reda ukljuujui ad hoc zahtjeve koji se objavljuje u Izvjeu o mrei.



4.3.1. Plan predaje zahtjeva za dodjelu kapaciteta za godinji vozni red

Zahtjevi eljeznikih prijevoznika za dodjelu kapaciteta za godinji vozni red podnose se na propisanom zahtjevu i prema utvrenim rokovima, na slijedei nain:

potom, na adresu:


faxom, na broj: ++385 1 45 77 939

putem Path Coordination System-a (PCS-a)

Rokovi za predaju zahtjeva i dodjelu kapaciteta za vozni red 2013/2014 koji zapoinje 15.12.2013. i traje do 13.12.2014. nalaze se Prilogu 4.2.

4.3.2. Plan predaje zahtjeva za dodjelu kapaciteta izvan postupka izrade godinjeg voznog reda ukljuujui ad hoc zahtjeve

Za potrebe eljeznikih prijevoznika koji ele naruiti dodatne kapacitete ili promijeniti ve dodijeljene trase vlakova, H Infrastruktura omoguit e dodjelu kapaciteta na slijedei nain:

4.3.2.1. Dodjela kapaciteta u tijeku vaeeg godinjeg voznog reda za krai vremenski period pruanja usluge, uzimajui u obzir redovne izmjene i dopune godinjeg voznog reda

Zahtjevi za dodjelu kapaciteta u tijeku vaeeg godinjeg voznog reda za krai vremenski period pruanja usluge uzimajui u obzir redovne izmjene i dopune godinjeg voznog reda podnose se prema propisanim rokovima redovnih izmjena i dopuna godinjeg voznog reda koji se nalaze u Prilogu 4.3.

Zahtjevi se podnose:

Documents

Izvjesce o Mrezi