REPUBLIKA HRVATSKA DRŽAVNI URED ZA REVIZIJU

IZVJEŠĆE

O OBAVLJENOJ REVIZIJI UČINKOVITOSTI

GOSPODARENJA OTPADOM U REPUBLICI HRVATSKOJ

Zagreb, listopad 2014.

S A D R Ž A J

stranica

Pojmovnik i SAŽETAK ii PREDMET I CILJEVI REVIZIJE 2 METODE REVIZIJE 5 KRITERIJI ZA OCJENU UČINKOVITOSTI 5 GOSPODARENJE OTPADOM 8 Planovi gospodarenja otpadom u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave 8 Organizirano skupljanje komunalnog otpada 9 Sustav odvojenog prikupljanja otpada 10 Razvitak infrastrukture za izgradnju cjelovitog sustava gospodarenja otpadom 14 Smanjivanje rizika od otpada putem sanacije i zatvaranja odlagališta 16 Uspostava potpune informatizacije sustava gospodarenja otpadom 22 Edukacija o gospodarenju otpadom 24 Nadzor nad provedbom Plana gospodarenja otpadom i planova gospodarenja otpadom u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave 24 OCJENA UČINKOVITOSTI GOSPODARENJA OTPADOM 26 Prilog 1 Zakoni i drugi propisi koji uređuju sustav gospodarenja otpadom

u Republici Hrvatskoj Prilog 2 Izvješća o obavljenim revizijama učinkovitosti gospodarenja otpadom

i

Pojmovnik

biootpad

biološki razgradiv otpad iz vrtova i parkova, hrana i kuhinjski otpad iz

kućanstava, restorana, ugostiteljskih i maloprodajnih objekata i slični otpad iz

proizvodnje prehrambenih proizvoda

biorazgradivi komunalni

otpad

otpad nastao u kućanstvu i otpad koji je po prirodi i sastavu sličan otpadu iz

kućanstva, osim proizvodnog otpada i otpada iz poljoprivrede, šumarstva, a

koji u svom sastavu sadrži biološki razgradiv otpad

centar za gospodarenje

otpadom

sklop više međusobno funkcionalno i/ili tehnološki povezanih građevina i

uređaja za obradu komunalnog otpada

gospodarenje otpadom

djelatnosti skupljanja, prijevoza, oporabe, zbrinjavanja i druge obrade otpada,

uključujući nadzor nad tim postupcima, nadzor i mjere koje se provode na

lokacijama nakon zbrinjavanja otpada te radnje koje poduzimaju trgovac

otpadom ili posrednik

građevina za gospodarenje

otpadom

građevina za skupljanje otpada (skladište otpada, pretovarna stanica i

reciklažno dvorište), građevina za obradu otpada i centar za gospodarenje

otpadom

građevni otpad otpad nastao pri gradnji građevina, rekonstrukciji, uklanjanju i održavanju

postojećih građevina te otpad nastao od iskopanog materijala

krupni (glomazni) komunalni

otpad predmet ili tvar koju je zbog zapremine i/ili mase neprikladno prikupljati u

okviru usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada

komunalni otpad otpad nastao u kućanstvu i otpad koji je po prirodi i sastavu sličan otpadu iz

kućanstva, osim proizvodnog otpada i otpada iz poljoprivrede i šumarstva

neopasni otpad otpad koji ne posjeduje nijedno od opasnih svojstava određenih Dodatkom III.

Zakona o održivom gospodarenju otpadom

neusklađeno odlagalište

odlagalište koje ne ispunjava uvjete propisane pravilnikom iz članka 104.

Zakona o održivom gospodarenju otpadom i određeno je odlukom iz članka

26. stavka 6. Zakona o održivom gospodarenju otpadom

obrada otpada postupci oporabe ili zbrinjavanja i postupci pripreme prije oporabe ili

zbrinjavanja

odlagalište otpada građevina namijenjena odlaganju otpada na površinu ili pod zemlju (podzemno

odlagalište)

odvojeno prikupljanje prikupljanje otpada na način da se otpad odvaja prema njegovoj vrsti i

svojstvima kako bi se olakšala obrada i sačuvala vrijedna svojstva otpada

opasni otpad otpad koji posjeduje jedno ili više opasnih svojstava određenih Dodatkom III.

Zakona o održivom gospodarenju otpadom

oporaba otpada

svaki postupak čiji je glavni rezultat uporaba otpada u korisne svrhe kada

otpad zamjenjuje druge materijale koje bi inače trebalo uporabiti za tu svrhu ili

otpad koji se priprema kako bi ispunio tu svrhu, u tvornici ili u širem

gospodarskom smislu

otpad svaka tvar ili predmet koji posjednik odbacuje, namjerava ili mora odbaciti

pretovarna stanica građevina za skladištenje, pripremu i pretovar otpada namijenjenog prijevozu

prema mjestu njegove oporabe ili zbrinjavanja

proizvodni otpad

otpad koji nastaje u proizvodnom procesu u industriji, obrtu i drugim

procesima, osim ostataka iz proizvodnog procesa koji se koriste u

proizvodnom procesu istog proizvođača

reciklažno dvorište nadzirani ograđeni prostor namijenjen odvojenom prikupljanju i privremenom

skladištenju manjih količina posebnih vrsta otpada

recikliranje

svaki postupak oporabe, uključujući ponovnu preradu organskog materijala,

kojim se otpadni materijali prerađuju u proizvode, materijale ili tvari za

izvornu ili drugu svrhu, osim uporabe otpada u energetske svrhe, odnosno

prerade u materijal koji se koristi kao gorivo ili materijal za zatrpavanje

skupljanje otpada prikupljanje otpada, uključujući prethodno razvrstavanje otpada i skladištenje

otpada u svrhu prijevoza na obradu

termička obrada otpada postupci spaljivanja, suspaljivanja i drugi postupci obrade otpada kojima se

promjenom temperature otpada postiže promjena strukture i svojstva otpada

ii

SAŽETAK

Državni ured za reviziju je obavio 22 revizije učinkovitosti gospodarenja otpadom u

Republici Hrvatskoj.

Predmet revizije učinkovitosti gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj je provedba

aktivnosti tijela nadležnih za uspostavu sustava gospodarenja otpadom u skladu s Planom

gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj.

Ciljevi revizije bili su ocijeniti provedbu planova gospodarenja otpadom, uspostavu sustava

odvojenog prikupljanja komunalnog otpada, aktivnosti vezane uz razvitak infrastrukture za

izgradnju cjelovitog sustava gospodarenja otpadom, provedbu sanacija i zatvaranja odlagališta,

informacijski sustav gospodarenja otpadom, edukaciju o gospodarenju otpadom te nadzor nad

provedbom planova gospodarenja otpadom jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Subjekti revizije bili su Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, Fond za zaštitu okoliša i

energetsku učinkovitost, Agencija za zaštitu okoliša te sve jedinice lokalne i područne (regionalne)

samouprave (20 županija, 127 gradova, 428 općina i Grad Zagreb).

Jedan od najvećih problema zaštite okoliša u Republici Hrvatskoj je neodgovarajuće

gospodarenje otpadom. Sustav gospodarenja otpadom ne funkcionira u potpunosti, između ostalog,

i zato što se propisi kojima se utvrđuje gospodarenje otpadom ne provode u cijelosti. Donošenjem

Zakona o održivom gospodarenju otpadom u srpnju 2013., u pravni poredak Republike Hrvatske

prenesene su direktive Europske unije u vezi sprječavanja i kontrole onečišćenja, odlaganja otpada,

postupanja s pojedinim vrstama otpada te su uspostavljena pravila i metode izračuna za provjeru

poštivanja ciljeva. Prioritet u sustavu gospodarenja otpadom postaje sprječavanje nastanka otpada,

zatim priprema za ponovnu uporabu, recikliranje i drugi postupci oporabe te na koncu zbrinjavanje

otpada. Uvodi se primarna selekcija otpada na kućnom pragu te naplata po količini preuzetog

otpada ili obujmu posude. Odgovornost za smanjenje količine odloženog komunalnog otpada je u

nadležnosti gradova i općina.

Državni ured za reviziju ocjenjuje da gospodarenje otpadom nije u cijelosti učinkovito, jer

su kod gotovo svih subjekata revizije utvrđene nepravilnosti i propusti u sustavu gospodarenja

otpadom. U Istarskoj, Međimurskoj i Primorsko-goranskoj županiji provedene su značajne

aktivnosti na uspostavi cjelovitog sustava gospodarenja otpadom u dijelu koji se odnosi na

izgradnju centara za gospodarenje otpadom, odvojeno prikupljanje komunalnog otpada, naplatu

komunalnih usluga prema količini preuzetog otpada, edukaciju te provedbu sanacije odlagališta.

Revizijom je utvrđeno:

- Pojedine jedinice lokalne samouprave nisu donijele planove gospodarenja otpadom ili ih

nisu donijele u propisanom roku, pojedine nisu utvrdile razdoblje za koje se plan donosi

ili su donijele plan za razdoblje kraće od šest godina. Planove pojedinih jedinica lokalne

samouprave nije usvojilo predstavničko tijelo ili plan nije objavljen u službenom glasilu.

Pojedini planovi ne sadrže sve propisane elemente te nisu usklađeni s planom

gospodarenja otpadom županije.

- Organiziranim skupljanjem i odvozom komunalnog otpada nisu obuhvaćena pojedina

naselja na području nekoliko županija.

- Odvojeno prikupljanje otpada manji broj jedinica lokalne samouprave provodi gotovo u

cijelosti, veći broj provodi djelomično, a pojedine nisu uvele mjere odvojenog

prikupljanja otpada.

Pojedine jedinice lokalne samouprave nisu izgradile reciklažno dvorište na svom

području, iako su lokacije za njihovu izgradnju odredile planovima gospodarenja

otpadom i prostornim planovima, a pojedine su planirale izgradnju reciklažnog dvorišta

na prostoru postojećih službenih odlagališta nakon sanacije i zatvaranja, što nisu

realizirale.

iii

- Na koncu 2013., ukupno odložene količine otpada veće su za 20,1 % a biorazgradivog

komunalnog otpada za 53,5 % od dopuštenih količina utvrđenih europskim direktivama i

odredbama Zakona o održivom gospodarenju otpadom. Jedinice lokalne samouprave

nisu osigurale odvojeno prikupljanje zelenog otpada s javnih površina i biootpada iz

domaćinstava te njegovo kompostiranje. Do konca 2013. nije izgrađena nijedna

kompostana, iako su pojedine jedinice planirale njihovu izgradnju.

- Uspostava regionalnih i županijskih centara za gospodarenje otpadom ne ostvaruje se u

rokovima i u skladu s aktivnostima određenim Strategijom i Planom gospodarenja

otpadom. Pojedine županije nisu definirale koncept gospodarenja otpadom te prostornim

planom odredile lokacije za građevine i postrojenja za gospodarenje otpadom.

- Pojedini gradovi nisu obavljali poslove sanacije odlagališta, a neka odlagališta nisu

omeđena ogradom te nemaju idejni ni izvedbeni projekt sanacije. Prikupljena sredstva za

sanaciju pojedinih odlagališta nisu utrošena namjenski, nego za druge proračunske

potrebe. Na pojedinim odlagalištima ne provode se aktivnosti za smanjenje štetnih

utjecaja otpada na okoliš. Utvrđeno je da nije pronađeno rješenje za zbrinjavanje

baliranog komunalnog otpada vodeći računa o rizicima za okoliš, klimu i ljudsko

zdravlje te o troškovima zbrinjavanja.

- Utvrđeno je da ne postoji učinkovit nadzor kako bi se izbjeglo stvaranje novih divljih

odlagališta na određenom području te nisu dostatne edukacije građana o štetnosti

stvaranja divljih odlagališta za okoliš.

- Sanacije 13 lokacija visoko onečišćenih otpadom trebale su biti dovršene do konca 2011.

Do konca 2013. sanirano je šest, za dvije se radi dopuna programa sanacije, za četiri

sanacija nije započela, a jedna lokacija je prijavljena na sufinanciranje iz fondova

Europske unije.

- Pojedine jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ne dostavljaju Agenciji

redovito izvješća o provedbi planova gospodarenja otpadom. Zbog toga podaci i

informacije o provedbi planova gospodarenja otpadom na lokalnoj i regionalnoj razini

nisu potpuni i kvalitetni, a izvješće Agencije ne odražava pravo stanje gospodarenja

otpadom u Republici Hrvatskoj.

- Većina jedinica lokalne samouprave provodi edukacije stanovništva o obvezi odvojenog

prikupljanja komunalnog otpada, ali ne u dovoljnoj mjeri.

- Do konca 2013., Ministarstvo nije podnijelo Vladi Republike Hrvatske izvješće o

izvršenju utvrđenih obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana gospodarenja

otpadom te nije donijelo Izvješće o provedbi Plana gospodarenja otpadom u Republici

Hrvatskoj za razdoblje 2007.-2015.

- Pojedine jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave nisu donosile izvješća o

izvršenju planova gospodarenja otpadom, a pojedine nisu donijele za sve godine.

Navedena izvješća sadrže opisno provedene mjere gospodarenja otpadom, ali ne sadrže

financijske i količinske pokazatelje. Većina gradova i općina te manji broj županija, nije

dostavljao izvješća o izvršenju planova gospodarenja otpadom Ministarstvu i Agenciji ili

ih nisu dostavljali u roku.

iv

Subjektima revizije daju se sljedeće preporuke:

- Donositi propisane planove gospodarenja otpadom i objavljivati ih u službenom glasilu.

- Provoditi aktivnosti radi uspostave cjelovitog sustava odvojenog prikupljanja otpada.

- Poduzimati aktivnosti kako bi se smanjile količine odloženog otpada i biorazgradivog

komunalnog otpada na odlagalištima, te time ostvarili ciljevi i poštivali rokovi utvrđeni

propisima i preuzetim međunarodnim obvezama.

- Ubrzati aktivnosti pri određivanju područja za izgradnju građevina za gospodarenje

otpadom te izgradnju građevina za gospodarenje otpadom (uspostavljanje regionalnih i

županijskih centara za gospodarenje otpadom, izgradnja pretovarnih stanica, reciklažnih

dvorišta i kompostana).

- Poduzimati aktivnosti za provedbu sanacija i zatvaranja odlagališta u skladu s

propisanim rokovima, a vezano uz izgradnju i otvaranje centara za gospodarenje

otpadom.

- Uspostaviti učinkovit nadzor kako bi se izbjeglo stvaranje divljih odlagališta otpada.

- Ubrzati provedbu sanacije lokacija visoko onečišćenih otpadom koje su određene kao

prioritetne aktivnosti u sustavu gospodarenja otpadom, zaštite okoliša i zdravlja ljudi.

- Pravodobno osiguravati podatke potrebne za vođenje informacijskog sustava kako bi

prikupljeni, objedinjeni i obrađeni podaci bili u funkciji nadzora provedbe i upravljanja

sustavom gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj.

- Poduzeti mjere za poboljšanje kvalitete i pouzdanosti podataka koji se prijavljuju u

Registar onečišćavanja okoliša, kako bi se postigla učinkovitija kontrola sustava

gospodarenja otpadom na svim razinama.

- Provoditi edukacije stanovništva o obvezi odvojenog prikupljanja komunalnog otpada i

drugim aktivnostima o gospodarenju otpadom.

- Sastavljati izvješća o provedbi plana gospodarenja otpadom.

Ocijenjeno je da bi se prihvaćanjem i provedbom danih preporuka povećala učinkovitost

gospodarenja otpadom odnosno smanjila količina otpada na području županija, kao i na području

Republike Hrvatske u cjelini, čime bi se ispunile međunarodne obveze te uspostavio kvalitetan i

sveobuhvatan sustav gospodarenja otpadom.

REPUBLIKA HRVATSKA DRŽAVNI URED ZA REVIZIJU

KLASA: 041-01/14-10/58

URBROJ: 613-01-01-14-1

Zagreb, 31. listopada 2014.

IZVJEŠĆE

O OBAVLJENOJ REVIZIJI UČINKOVITOSTI

GOSPODARENJA OTPADOM U REPUBLICI HRVATSKOJ

Državni ured za reviziju je obavio 22 revizije učinkovitosti gospodarenja otpadom u

Republici Hrvatskoj. Obavljena je revizija provedbe Plana gospodarenja otpadom u Republici

Hrvatskoj u Ministarstvu zaštite okoliša i prirode (dalje u tekstu: Ministarstvo), Fondu za zaštitu

okoliša i energetsku učinkovitost (dalje u tekstu: Fond) i Agenciji za zaštitu okoliša (dalje u tekstu:

Agencija) te revizije gospodarenja otpadom u jedinicama lokalne i područne (regionalne)

samouprave (21 revizija - 20 županija i Grad Zagreb).

Revizije su obavljene na način i prema postupcima utvrđenim okvirom revizijskih standarda

Međunarodne organizacije vrhovnih revizijskih institucija (INTOSAI) i Kodeksom profesionalne

etike državnih revizora.

Postupci revizije provedeni su od 17. prosinca 2013. do 22. listopada 2014.

2

PREDMET I CILJEVI REVIZIJE

Predmet revizije je provedba aktivnosti

tijela nadležnih za uspostavu sustava

gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj

u skladu s Planom gospodarenja otpadom u

Republici Hrvatskoj te provedba aktivnosti

nadležnih tijela vezano uz provedbu planova

gospodarenja otpadom u jedinicama lokalne i

područne (regionalne) samouprave.

Republika Hrvatska se na temelju

Direktive Vijeća 1999/31/EZ od 26. travnja

1999. o odlagalištu otpada (Council directive

1999/31/EC of 26 April 1999 on the landfill

of waste), Odluke Vijeća od 13. rujna 2004. o

principima, prioritetima i uvjetima europskog

partnerstva s Republikom Hrvatskom

(Council Decision 2004/648/EC of 13

September 2004 on the principles, priorities

and conditions contained in the European

Partnership with Croatia), Odluke Vijeća od

20. veljače 2006. o načelima, prioritetima i

uvjetima koji su sadržani u Pristupnom

partnerstvu s Hrvatskom i kojom se opoziva

Odluka 2004/648/EZ (Council Decision of 20

February 2006 on the principles, priorities and

conditions contained in the Accession

Partnership with Croatia and repealing

Decision 2004/648/EC) (2006/145/EZ),

Direktive 2008/98/EZ Europskog parlamenta

i Vijeća od 19. studenoga 2008. o otpadu i

ukidanju određenih direktiva (Directive

2008/98/EC of the European Parliament and

of the Council on waste and repealing certain

Directives) te Ugovora država članica i

Republike Hrvatske o pristupanju Republike

Hrvatske Europskoj uniji iz prosinca 2011.,

obvezala postupati u skladu s preuzetim

međunarodnim obvezama.1

Način gospodarenja otpadom u Republici

Hrvatskoj od prosinca 2004. do srpnja 2013.

bio je uređen Zakonom o otpadu. Prema

odredbama navedenog Zakona, planski

dokumenti gospodarenja otpadom su

Strategija i Plan gospodarenja otpadom u

Republici Hrvatskoj, županijski planovi

1 U prilogu 1 su navedeni zakoni i drugi propisi koji

uređuju sustav gospodarenja otpadom u Republici

Hrvatskoj.

gospodarenja otpadom i plan gospodarenja

otpadom u Gradu Zagrebu, gradski odnosno

općinski planovi gospodarenja otpadom te

planovi gospodarenja otpadom proizvođača

otpada.

Hrvatski sabor je u listopadu 2005. donio

Strategiju, čija je svrha uspostaviti okvir

unutar kojeg će Republika Hrvatska smanjiti

količinu otpada kojeg proizvodi, a

proizvedenim otpadom održivo gospodariti.

Strategija sadrži ocjenu postojećeg stanja,

osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje

otpadom, mjere za gospodarenje opasnim

otpadom te smjernice za oporabu i

zbrinjavanje otpada. Strategijom su utvrđeni

strateški i kvantitativni ciljevi te predložene

mjere za njihovo postupno ostvarivanje do

2025. Također je utvrđeno da se strateški

ciljevi ostvaruju putem planova gospodarenja

otpadom, a učinkovitost se nadzire pomoću

skupa pokazatelja za područje otpad.

Određeni su sudionici u sustavu gospodarenja

otpadom i njihove najvažnije zadaće.

Strategija je dugoročni dokument koji

pretpostavlja stalno praćenje postavljene

vizije te, prema potrebi, podliježe reviziji i

promjenama.

Plan gospodarenja otpadom za razdoblje

2007. - 2015., donesen je u srpnju 2007., a

izmjene i dopune navedenog Plana u

studenome 2010. i ožujku 2011. Osnovna

zadaća navedenog Plana je organizirati

provedbu glavnih ciljeva Strategije

postavljene za razdoblje 2005. - 2025., putem

uspostave cjelovitog sustava gospodarenja

otpadom, sanacije i zatvaranja postojećih

odlagališta, sanacije „crnih točaka“, razvoja i

uspostave regionalnih i županijskih centara za

gospodarenje otpadom te uspostave potpune

informatizacije sustava gospodarenja

otpadom. Plan gospodarenja otpadom sadrži

vrste, količine i porijeklo otpada kojim treba

gospodariti te uvjete gospodarenja posebnim

kategorijama otpada. Također sadrži lokacije i

rokove za izgradnju građevina i uređaja za

oporabu i zbrinjavanje otpada, tehničke

zahtjeve navedenih građevina te procjenu i

izvore sredstava za provođenje ciljeva.

3

Nadležna tijela u sustavu gospodarenja otpadom na državnoj i lokalnoj razini, koja su određena

Strategijom, navode se u grafičkom prikazu u nastavku.

Grafički prikaz broj 1: Nadležna tijela u sustavu gospodarenja otpadom

Planom je određen vremenski okvir

uspostave cjelovitog sustava gospodarenja

otpadom i donošenja županijskih planova i

plana gospodarenja otpadom u Gradu Zagrebu

do konca 2007., županijskih i regionalnih

centara za gospodarenje otpadom do konca

2011. te nadzor nad provedbom Plana

gospodarenja otpadom i planova

gospodarenja otpadom u jedinicama lokalne i

područne (regionalne) samouprave te godišnje

izvještavanje do konca 2015.

Prema odredbama Zakona o otpadu,

Republika Hrvatska je odgovorna za

gospodarenje opasnim otpadom i spaljivanje

otpada, županije i Grad Zagreb su odgovorni

za gospodarenje svim vrstama otpada, osim

opasnog te gradovi i općine za gospodarenje

komunalnim otpadom. Gospodarenje

otpadom i učinkovitost gospodarenja otpadom

osiguravaju Vlada Republike Hrvatske i

Ministarstvo donošenjem propisa i strateško-

planskih dokumenata. Ministarstvo obavlja

upravni i inspekcijski nadzor nad primjenom

propisa. Provedbena tijela na državnoj razini

su Agencija i Fond. Na regionalnoj razini za

gospodarenje otpadom su odgovorne županije

odnosno Grad Zagreb, a na lokalnoj razini

gradovi i općine. Nadležno upravno tijelo

županije odnosno Grada Zagreba i nadležni

upravni odjeli gradova i općina, koji obavljaju

poslove vezane uz gospodarenje otpadom te

poslove zaštite okoliša, dužni su na svom

području osigurati uvjete i provedbu

propisanih mjera gospodarenja otpadom.

Jedinice lokalne samouprave su odgovorne

za gospodarenje komunalnim otpadom, koji

Zakon o otpadu utvrđuje kao otpad iz

kućanstava te otpad iz proizvodne i/ili uslužne

djelatnosti ako je po svojstvima i sastavu

sličan otpadu iz kućanstava. Do srpnja 2013.,

djelatnosti skupljanja i odvoza komunalnog

otpada na uređena odlagališta i odlaganje

komunalnog otpada na odlagališta

komunalnog otpada te saniranje i zatvaranje

odlagališta na temelju posebnih propisa, bile

su uređene kao komunalne djelatnosti

odredbama Zakona o komunalnom

gospodarstvu. Prema odredbama članaka 4. i

11. navedenog Zakona, ove djelatnosti su

mogla obavljati trgovačka društva koje osniva

jedinica lokalne samouprave, javne ustanove

ili službe - vlastiti pogoni koje osniva jedinica

lokalne samouprave te pravne i fizičke osobe

na temelju ugovora o koncesiji. Prema

odredbama članka 16. navedenog Zakona,

predstavničko tijelo jedinice lokalne

Hrvatski sabor

Vlada Republike Hrvatske

Ministarstvo zaštite okoliša

i prirode

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost

Agencija za zaštitu okoliša

druga tijela državne

uprave

županije općine i gradovi

4

samouprave je obvezno donijeti odluku o

komunalnom redu kojom se, između ostalog,

propisuju i odredbe o skupljanju, odvozu i

postupanju sa skupljenim komunalnim

otpadom. Sredstva za obavljanje ovih

djelatnosti, prema odredbama članaka 20. i

21. navedenog Zakona, osiguravaju se iz

cijene komunalne usluge. Visinu cijene, način

obračuna i način plaćanja određuje

isporučitelj usluge, uz prethodnu suglasnost

jedinice lokalne samouprave na području koje

se isporučuje usluga, a obveznik plaćanja je

vlasnik ili korisnik nekretnine. Prema odredbi

članka 17. Zakona o otpadu, troškovi

gospodarenja otpadom obračunavaju se prema

kriteriju količine i svojstava otpada uz

primjenu načela „onečišćivač plaća“, a Grad

Zagreb te gradovi i općine za komunalni

otpad iz kućanstava kao kriterij količine mogu

primijeniti jedinicu mase, obujam otpada ili

broj članova kućanstava.

Zakon o otpadu je prestao važiti 23. srpnja

2013. stupanjem na snagu Zakona o održivom

gospodarenju otpadom, kojim su u pravni

poredak Republike Hrvatske prenesene

direktive Europske unije u vezi sprječavanja i

kontrole onečišćenja, odlaganja otpada,

postupanja s pojedinim vrstama otpada te

uspostavljena pravila i metode izračuna za

provjeru poštivanja ciljeva.

Prema odredbama Zakona o održivom

gospodarenju otpadom, prioritet je

sprječavanje nastanka otpada, zatim priprema

za ponovnu uporabu, recikliranje i drugi

postupci oporabe poput energetske oporabe te

na koncu zbrinjavanje otpada.

Uvodi se primarna selekcija otpada na

kućnom pragu te naplata po količini

preuzetog otpada ili obujmu posude. Gradovi

i općine su odgovorni za smanjenje količine

odloženog otpada i smanjenje količine

odloženog biorazgradivog otpada, te su dužni

osigurati posebne spremnike i izgraditi

reciklažna dvorišta kao i educirati građane o

primarnoj selekciji otpada.

Odredbama članka 187. Zakona o

održivom gospodarenju otpadom prestale su

važiti odredbe Zakona o komunalnom

gospodarstvu u odnosu na djelatnost

skupljanja i odvoza komunalnog otpada na

određena odlagališta i djelatnost odlaganja

komunalnog otpada. Trgovačka društva, javne

ustanove i službe - vlastiti pogoni koje su

osnovale jedinice lokalne samouprave i koje

su do dana stupanja na snagu Zakona o

održivom gospodarenju otpadom obavljale

navedene djelatnosti, nastavljaju obavljati te

djelatnosti u skladu s odredbama Zakona o

komunalnom gospodarstvu, do donošenja

odluke o dodjeli obavljanja javne usluge

prikupljanja miješanog komunalnog otpada i

biorazgradivog otpada, odnosno donošenja

odluke o davanju koncesije u skladu s

odredbama članka 31. stavaka 2. i 7. Zakona o

održivom gospodarenju otpadom. Odluke o

obveznom korištenju usluge skupljanja i

odvoza komunalnog otpada i cjenici za

komunalne usluge skupljanja i odvoza

komunalnog otpada na određena odlagališta i

odlaganje komunalnog otpada, doneseni

prema odredbama Zakona o komunalnom

gospodarstvu, primjenjuju se do donošenja

odluka o načinu pružanja javnih usluga

prikupljanja miješanog komunalnog otpada i

biorazgradivog otpada i cjenika donesenih

prema odredbama Zakona o održivom

gospodarenju otpadom.

5

Ciljevi revizije bili su:

ocijeniti provedbu Plana gospodarenja

otpadom i planova gospodarenja

otpadom u jedinicama lokalne i

područne (regionalne) samouprave

ocijeniti uspostavu sustava odvojenog

prikupljanja komunalnog otpada

ocijeniti aktivnosti vezane uz razvitak

infrastrukture za izgradnju cjelovitog

sustava gospodarenja otpadom

ocijeniti provedbu sanacija i zatvaranja

odlagališta

ocijeniti informacijski sustav

gospodarenja otpadom

ocijeniti edukaciju o gospodarenju

otpadom

ocijeniti nadzor nad provedbom Plana

gospodarenja otpadom i planova

gospodarenja otpadom u jedinicama

lokalne i područne (regionalne)

samouprave.

Revizijskim postupcima je obuhvaćeno

razdoblje od donošenja Plana gospodarenja

otpadom (srpanj 2007.) do konca prosinca

2013.

METODE REVIZIJE

U skladu s prihvaćenim međunarodnim

revizijskim standardima vrhovnih revizijskih

institucija, revizija je planirana i obavljena na

način koji osigurava potrebne dokaze i pruža

razumnu osnovu za revizijske nalaze i

zaključke te ostvarenje revizijskih ciljeva.

U fazi planiranja i obavljanja pripremnih

radnji za obavljanje revizije, analizirana je

zakonska regulativa, planovi gospodarenja

otpadom, izvješća o provedbi planova

gospodarenja otpadom, podaci Agencije i

Fonda te drugi podaci.

U postupku revizije korištene su sljedeće

metode prikupljanja i analize dokaza:

proučeni su i analizirani zakoni i drugi

propisi o gospodarenju otpadom te

interni akti i stručni članci

analiziran je Plan gospodarenja

otpadom te planovi gospodarenja

otpadom u jedinicama lokalne i

područne (regionalne) samouprave

analizirana su izvješća o provedbi

planova gospodarenja otpadom

analizirana su izvješća i programi rada

Agencije i Fonda

analizirani su upitnici te provjerene

odluke, planovi i druga izvješća

ispitana je dosljednost primjene zakona

i drugih propisa te internih akata

obavljeni su razgovori s odgovornim

osobama te pribavljena obrazloženja o

pojedinim poslovnim događajima.

KRITERIJI ZA OCJENU

UČINKOVITOSTI

Za ocjenu učinkovitosti gospodarenja

otpadom u Republici Hrvatskoj, utvrđeni su

kriteriji koji proizlaze iz zakona i drugih

propisa, te su prikupljeni dokazi kako bi se

odgovorilo na sljedeća pitanja:

- Provodi li se Plan gospodarenja

otpadom, je li donesen u skladu sa

Strategijom te prati li se njegova

provedba?

- Jesu li županije, gradovi i općine

donijele planove gospodarenja otpadom

te jesu li doneseni planovi u skladu sa

Strategijom i Planom gospodarenja

otpadom?

- Provode li se planovi gospodarenja

otpadom županija, gradova i općina te

prati li se njihova provedba?

- Provode li se mjere odvojenog

prikupljanja otpada?

- Provode li se aktivnosti vezane uz

razvitak infrastrukture za izgradnju

cjelovitog sustava gospodarenja

otpadom te provode li se u skladu s

Planom gospodarenja otpadom?

- Provode li se aktivnosti sanacije i

zatvaranja odlagališta te provode li se u

skladu s Planom gospodarenja

otpadom?

6

- Je li uspostavljen informacijski sustav

gospodarenja otpadom na razini

Republike Hrvatske te informacijski

sustav na razini županija, gradova i

općina za praćenje podataka u okviru

sustava gospodarenja otpadom?

- Je li uspostavljen nadzor nad

provedbom Plana gospodarenja

otpadom i planova gospodarenja

otpadom u jedinicama lokalne i

područne (regionalne) samouprave?

Pravni i institucionalni okvir te kriteriji za ocjenu učinkovitosti provedbe planova

gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj

Pravni i institucionalni okvir Kriteriji

1 2 3

Strategija

gospodarenja

otpadom u

Republici

Hrvatskoj

Ministarstvo zaštite

okoliša i prirode

- provodi, koordinira i potiče provedbu mjera određenih

Strategijom

- nadzire ostvarivanje Strategije putem planova gospodarenja

otpadom i sustava praćenja (pokazatelji)

- dokumentima prostornog uređenja utvrđuje prijedlog lokacija za

građevine i postrojenja u sustavu gospodarenja otpadom

- potiče i povezuje jedinice lokalne i područne (regionalne)

samouprave s ciljem zajedničkog planiranja i gradnje građevina

i postrojenja za gospodarenje otpadom

- provodi inspekcijski nadzor

Fond za zaštitu

okoliša i energetsku

učinkovitost

- financira programe sanacije odlagališta otpada, izbjegavanja i

smanjivanja nastajanja otpada i iskorištavanja vrijednih

svojstava otpada

- financira sanaciju odlagališta otpada

- potiče čistiju proizvodnju odnosno izbjegavanje i smanjivanje

nastajanja otpada i emisija u proizvodnom procesu

- potiče iskorištavanje otpada u svrhu proizvodnje sirovina i

novih proizvoda

- potiče izradu obrazovnih, istraživačkih i razvojnih studija,

programa, projekata i drugih aktivnosti

Agencija za zaštitu

okoliša

- izrađuje pouzdanu bazu podataka o vrstama, količinama,

mjestima nastanka i odlaganja svih vrsta otpada

- priprema podatke za izradu izvješća o gospodarenju otpadom

kao sastavnog dijela izvješća o stanju okoliša

- prikuplja planove gospodarenja otpadom

- poboljšava sustav prikupljanja podataka i izvještavanja o

gospodarenju otpadom

- vodi i unaprjeđuje informacijski sustav zaštite okoliša s

informacijskim sustavom gospodarenja otpadom

- potiče smanjenje nastanka otpada

- osigurava pristup podacima i informacijama široj javnosti

Jedinica područne

(regionalne)

samouprave

- donosi županijski plan gospodarenja otpadom usklađen s

državnim planom gospodarenja otpadom, u suradnji s

gradovima i općinama

- prostornim planom utvrđuje lokacije za građevine i postrojenja

za gospodarenje otpadom

- uspostavlja županijski centar za gospodarenje otpadom u

dogovoru s općinama i gradovima, uz mogućnost udruživanja s

drugim županijama

- provodi sanaciju i zatvaranje odlagališta u skladu s planom

gospodarenja otpadom i uz sufinanciranje

- prikuplja i dostavlja podatke u skladu s propisima

- sustavno educira i informira upravna tijela i stanovništvo

Jedinica lokalne

samouprave

- donosi plan gospodarenja otpadom usklađen s državnim planom

gospodarenja otpadom

- prostornim planom utvrđuje lokacije za građevine i postrojenja

za gospodarenje otpadom

7

Pravni i institucionalni okvir Kriteriji

1 2 3

- organizira prikupljanje i sigurno odlaganje komunalnog otpada

u skladu sa standardima i planom gospodarenja otpadom

- omogućuje odvojeno prikupljanje sekundarnih sirovina i

biootpada te organizira prijevoz do centara za gospodarenje

otpadom

- prikuplja i dostavlja podatke u skladu s propisima

- sustavno educira i informira upravna tijela i stanovništvo

Zakon o održivom

gospodarenju

otpadom

Ministarstvo zaštite

okoliša i prirode

- donosi Izvješće o provedbi Plana gospodarenja otpadom u

Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007.-2015. do konca 2013.

- poduzima aktivnosti za izradu novog Plana gospodarenja

otpadom u Republici Hrvatskoj, koji treba biti donesen do

konca 2014.

- podnosi Vladi Republike Hrvatske trogodišnje izvješće o

izvršenju utvrđenih obveza, ostvarenja ciljeva i učinkovitosti

poduzetih mjera iz Plana gospodarenja otpadom u Republici

Hrvatskoj

- provodi nadzor nad provedbom Plana gospodarenja otpadom

- provodi nadzor nad radom Agencije

- provodi inspekcijski nadzor nad primjenom Zakona o održivom

gospodarenju otpadom putem inspektora zaštite okoliša

- vodi očevidnike za obavljanje djelatnosti gospodarenja otpadom

Agencija za zaštitu

okoliša

- jednom godišnje objavljuje objedinjena izvješća jedinica

lokalne samouprave o provedbi plana gospodarenja otpadom na

svojim mrežnim stranicama

- u informacijski sustav unosi podatke iz objedinjenih izvješća

jedinica lokalne samouprave o provedbi plana gospodarenja

otpadom, podatke o lokacijama odbačenog otpada, provedenim

izobrazno-informativnim aktivnostima, količinama, vrstama i

tokovima otpada iz očevidnika o nastanku i tijeku otpada,

građevinama za gospodarenje otpadom i druge podatke

- pravodobno i cjelovito prikuplja i unosi podatke u informacijski

sustav

- izrađuje izvješće o gospodarenju otpadom kao sastavni dio

izvješća o stanju okoliša

- provodi koordinaciju izvješćivanja o provedbi europskih

direktiva i drugih propisa Europske unije iz područja

gospodarenja otpadom

- izvješćuje Europsku komisiju o ostvarivanju propisanih ciljeva i

razlozima neostvarenja ciljeva s prijedlogom akcija koje će se

poduzeti

Jedinica područne

(regionalne)

samouprave

- dostavlja godišnje izvješće o provedbi plana gospodarenja

otpadom i objedinjena izvješća jedinica lokalne samouprave o

provedbi plana gospodarenja otpadom Ministarstvu i Agenciji

do 31. svibnja tekuće za prethodnu kalendarsku godinu i

objavljuje ga u svom službenom glasilu i na svojim mrežnim

stranicama

- obvezna u dokumentima prostornog uređenja odrediti područja

za izgradnju građevina za gospodarenje otpadom u roku godine

dana od dana stupanja na snagu Zakona o održivom

gospodarenju otpadom

Jedinica lokalne

samouprave

- plan gospodarenja otpadom sadrži najmanje analizu i ocjenu

stanja i potreba u gospodarenju otpadom na svom području,

podatke o vrstama i količinama proizvedenog otpada, odvojeno

prikupljenog otpada, odlaganju komunalnog i biorazgradivog

otpada, postojećim i planiranim građevinama i uređajima za

gospodarenje otpadom te statusu sanacije neusklađenih

odlagališta i lokacija onečišćenih otpadom, lokacijama

odbačenog otpada i njihovom uklanjanju, izobrazno-

informativnim aktivnostima i akcijama prikupljanja otpada,

mjere prikupljanja miješanog komunalnog i biorazgradivog

8

Pravni i institucionalni okvir Kriteriji

1 2 3

komunalnog otpada, mjere odvojenog prikupljanja otpadnog

papira, metala, stakla, plastike te glomaznog otpada i druge

podatke

- na prijedlog plana gospodarenja otpadom je dužna ishoditi

prethodnu suglasnost upravnog tijela jedinice područne

(regionalne) samouprave nadležnog za poslove zaštite okoliša,

a Grad Zagreb prethodnu suglasnost nadležnog ministarstva

- nacrt plana gospodarenja otpadom se objavljuje radi

pribavljanja mišljenja, prijedloga i primjedbi javnosti

- dostavlja godišnje izvješće o provedbi plana gospodarenja

otpadom jedinici područne (regionalne) samouprave do 31.

ožujka tekuće za prethodnu godinu i objavljuje ga u svom

službenom glasilu

- donosi odluku o prikupljanju miješanog komunalnog otpada i

biorazgradivog komunalnog otpada

- osigurava funkcioniranje jednog ili više reciklažnih dvorišta

odnosno mobilne jedinice na svom području

- osigurava pristupačni prostorni razmještaj reciklažnih dvorišta i

mobilne jedinice svim stanovnicima

- obvezna u dokumentima prostornog uređenja odrediti područja

za izgradnju građevina za gospodarenje otpadom u roku godine

dana od dana stupanja na snagu Zakona o održivom

gospodarenju otpadom

GOSPODARENJE OTPADOM

Planovi gospodarenja otpadom u

jedinicama lokalne i područne (regionalne)

samouprave

Prema odredbama članaka 99. i 100.

Zakona o otpadu, županije i Grad Zagreb su

bili obvezni donijeti planove gospodarenja

otpadom i osigurati provedbu mjera

gospodarenja posebnim kategorijama otpada

do 1. listopada 2005., a gradovi i općine su

bili obvezni donijeti planove do 30. prosinca

2005. Planom gospodarenja otpadom u

Republici Hrvatskoj utvrđen je rok donošenja

županijskih planova i plana gospodarenja

otpadom u Gradu Zagrebu do konca 2007.,

dok rok za gradove i općine nije naveden.

Do konca 2013. plan gospodarenja

otpadom su donijele sve županije te 96

gradova i 308 općina.

Revizijom je utvrđeno da pojedine jedinice

lokalne samouprave nisu donijele planove

gospodarenja otpadom ili nisu donijele u

propisanom roku, pojedine nisu utvrdile

razdoblje na koje se plan donosi ili su donijele

plan za razdoblje kraće od šest godina.

Nadalje, planove pojedinih jedinica lokalne

samouprave nije usvojilo predstavničko tijelo

jedinice ili jedinice nisu objavile plan u

službenom glasilu, pojedini planovi ne sadrže

neke propisane elemente te nisu usklađeni s

planom gospodarenja otpadom županije.

Prema odredbama Zakona o održivom

gospodarenju otpadom, jedinice područne

(regionalne) samouprave više nemaju obvezu

donošenja plana gospodarenja otpadom, a

jedinice lokalne samouprave i Grad Zagreb

imaju obvezu donošenja plana gospodarenja

otpadom.

9

Na prijedlog plana gospodarenja otpadom,

jedinice lokalne samouprave su obvezne

ishoditi prethodnu suglasnost upravnog tijela

jedinice područne (regionalne) samouprave

nadležnog za poslove zaštite okoliša odnosno

nadležnog ministarstva za prijedlog plana

gospodarenja otpadom Grada Zagreba. Plan

donosi predstavničko tijelo za razdoblje šest

godina te se objavljuje u službenom glasilu

jedinice. Odredbama navedenog Zakona je

propisano da postojeći županijski, gradski i

općinski planovi gospodarenja otpadom,

doneseni na temelju Zakona o otpadu, ostaju

na snazi do isteka roka na koji su doneseni u

dijelu u kojem nisu u suprotnosti s odredbama

Zakona o održivom gospodarenju otpadom i

Planom gospodarenja otpadom. Također je

određeno da je Vlada Republike Hrvatske

obvezna donijeti novi Plan gospodarenja

otpadom za slijedeće šestogodišnje razdoblje

do 31. prosinca 2014. U vrijeme obavljanja

revizije, izrada Plana gospodarenja otpadom u

Republici Hrvatskoj je u tijeku.

Državni ured za reviziju predlaže Gradu

Zagrebu i jedinicama lokalne samouprave,

donijeti plan gospodarenja otpadom za

razdoblje šest godina sa svim elementima

propisanim odredbama Zakona o održivom

gospodarenju otpadom te na prijedlog plana

gospodarenja otpadom u Gradu Zagrebu

ishoditi prethodnu suglasnost nadležnog

ministarstva odnosno na prijedlog plana

gospodarenja otpadom u jedinicama lokalne

samouprave prethodnu suglasnost upravnog

tijela jedinice područne (regionalne)

samouprave nadležnog za poslove zaštite

okoliša. Također, predlaže plan gospodarenja

otpadom objaviti u službenom glasilu jedinice

lokalne samouprave, a nacrt plana učiniti

dostupnim javnosti za iznošenje primjedbi,

prijedloga i mišljenja. Nadalje, predlaže

jedinicama lokalne samouprave koje su

donijele plan gospodarenja otpadom

sastavljen na temelju Zakona o otpadu,

uskladiti navedeni plan s odredbama Zakona

o održivom gospodarenju otpadom.

Skreće se pozornost jedinicama lokalne

samouprave da u skladu s odredbom članka

23. stavak 5. Zakona o održivom

gospodarenju otpadom, više jedinica lokalne i

područne (regionalne) samouprave mogu

sporazumno osigurati zajedničku provedbu

mjera gospodarenja otpadom. U skladu s

odredbom članka 28. stavak 2. navedenog

Zakona, više jedinica lokalne samouprave

može sporazumno osigurati zajedničko

ispunjenje jedne ili više obveza, između

ostalog, i obveze koja se odnosi na donošenje

i provedbu plana gospodarenja otpadom u

jedinicama lokalne samouprave.

Organizirano skupljanje komunalnog

otpada

Odredbama Zakona o otpadu je propisano

da su na regionalnoj razini za gospodarenje

otpadom nadležna upravna tijela županija

odnosno Grada Zagreba te općina i gradova

koja obavljaju poslove u području zaštite

okoliša. Jedinica lokalne i područne

(regionalne) samouprave je dužna na svom

području osigurati uvjete i provedbu

propisanih mjera gospodarenja otpadom.

Prema Strategiji, organiziranim

skupljanjem komunalnog otpada u Republici

Hrvatskoj je u 2005. obuhvaćeno 80,0 %

stanovništva, te je planirano da će do konca

2010. biti obuhvaćeno 85,0 % stanovništva,

90,0 % do konca 2015. i 99 % do konca 2025.

Udjel stanovništva obuhvaćen organiziranim

skupljanjem komunalnog otpada od 2007. do

konca 2012. se povećavao. Koncem 2007. bio

je 90,0 %, a koncem 2012. bio je 99,0 %. Iz

navedenih podataka proizlazi da je

stanovništvo u Republici Hrvatskoj gotovo u

cijelosti obuhvaćeno organiziranim

skupljanjem komunalnog otpada. Ako se ovi

podaci usporede s podacima iz Plana

gospodarenja otpadom, vidljivo je da je cilj

obuhvata stanovništva organiziranim

skupljanjem komunalnog otpada u 2015. od

90,0 % ispunjen 2007.

Revizijom je utvrđeno da organiziranim

skupljanjem i odvozom komunalnog otpada

nisu obuhvaćena pojedina naselja na području

Ličko-senjske, Varaždinske, Međimurske,

Požeško-slavonske te Krapinsko-zagorske

županije, prvenstveno zbog nepristupačnosti

objekata ili velike udaljenosti od drugih

naselja te malog broja stanovnika, zbog čega

skupljanje i odvoz komunalnog otpada nije

ekonomski isplativ.

10

Državni ured za reviziju predlaže

jedinicama lokalne samouprave poduzimati

mjere kako bi skupljanjem i odvozom

komunalnog otpada na području gradova i

općina bila obuhvaćena sva naselja i svi

korisnici usluga skupljanja i odvoza

komunalnog otpada.

Sustav odvojenog prikupljanja otpada

Obveza uspostave sustava odvojenog

prikupljanja otpada u Republici Hrvatskoj je

utvrđena propisima Europske unije,

Strategijom i Planom gospodarenja otpadom,

odredbama Zakona o otpadu i Zakona o

održivom gospodarenju otpadom.

Odredbama Zakona o otpadu je bilo

propisano da planovi gospodarenja otpadom

županije, Grada Zagreba, gradova i općina

moraju sadržavati mjere iskorištavanja

vrijednih svojstava otpada i mjere odvojenog

prikupljanja otpada, a općine i gradovi su

dužni međusobno surađivati i uz koordinaciju

županije osigurati provedbu propisanih mjera.

Odredbama Zakona o održivom

gospodarenju otpadom propisana je obveza

jedinice lokalne samouprave da na svom

području osigura javnu uslugu prikupljanja

miješanog komunalnog otpada i

biorazgradivog komunalnog otpada te

odvojeno prikupljanje otpadnog papira,

metala, stakla, plastike i tekstila te krupnog

(glomaznog) komunalnog otpada. Navedenim

Zakonom je određen rok do 1. siječnja 2015.

kada je Republika Hrvatska obvezna putem

nadležnih tijela osigurati odvojeno

prikupljanje otpada te rok do 1. siječnja 2020.

za pripremu za ponovnu uporabu i recikliranje

pojedinih vrsta otpada.

Poslove skupljanja otpada na području

županija obavljaju komunalna društva (u

vlasništvu ili suvlasništvu jedinica lokalne

samouprave) u skladu s odlukama o

povjeravanju poslova komunalnim društvima

te koncesionari u skladu s odlukama o dodjeli

koncesija.

S komunalnim društvima i koncesionarima

su zaključeni ugovori. Sve jedinice lokalne

samouprave su odlukama o komunalnom redu

i drugim odlukama propisale obvezatno

korištenje komunalne usluge skupljanja i

odvoza komunalnog otpada na svom

području.

Revizijom je utvrđeno da u pojedinim

jedinicama lokalne samouprave komunalnu

djelatnost skupljanja i odvoza komunalnog

otpada obavlja vlastiti pogon. Prema

odredbama Zakona o održivom gospodarenju

otpadom, javnu uslugu prikupljanja miješanog

komunalnog i biorazgradivog komunalnog

otpada mogu obavljati trgovačko društvo koje

osniva jedinica lokalne samouprave i u kojem

drži većinski dio dionica odnosno udjela,

javna ustanova koju osniva jedinica lokalne

samouprave te pravna i fizička osoba na

temelju ugovora o koncesiji.

Također, revizijom je utvrđeno da manji

broj jedinica lokalne samouprave gotovo u

cijelosti provodi odvojeno prikupljanje

otpada, veći broj provodi djelomično, a

pojedine nisu uvele mjere odvojenog

prikupljanja otpada. U svrhu uspostave

cjelovitog sustava gospodarenja otpadom te

poticanja odvojenog prikupljanja otpada,

Fond sufinancira jedinicama lokalne

samouprave nabavu razne komunalne opreme

(posude za odvojeno prikupljanje otpada,

kante, kontejneri, kućni komposteri) i

komunalnih vozila te izgradnju reciklažnih

dvorišta te su pojedine jedinice lokalne

samouprave nabavljale komunalnu opremu i

vozila putem Fonda.

Odredbama članka 28. Zakona o održivom

gospodarenju otpadom, koji je donesen u

srpnju 2013., propisana je obveza jedinice

lokalne samouprave da na svom području

osigura, između ostalog, javnu uslugu

prikupljanja miješanog komunalnog otpada i

biorazgradivog komunalnog otpada te

odvojeno prikupljanje otpadnog papira,

metala, stakla, plastike i tekstila te krupnog

(glomaznog) komunalnog otpada. Način

izvršavanja navedene obveze je propisan

odredbama članka 35. Zakona o održivom

gospodarenju otpadom.

Skreće se pozornost jedinicama lokalne

samouprave da ispunjenje navedene obveze

mogu sporazumno zajednički organizirati u

skladu s odredbom članka 28. stavak 2.

navedenog Zakona.

11

Cijena usluge skupljanja i odvoza

komunalnog otpada u jedinicama lokalne

samouprave se obračunava prema cjeniku

komunalnog društva odnosno koncesionara.

Na cjenik su pribavljene suglasnosti jedinice

lokalne samouprave, a cijena se obračunava

prema površini prostora, broju članova

kućanstava, količini odnosno obujmu kante i

kontejnera ili paušal za sve korisnike jednako.

Na utvrđivanje cijene utječe broj odvoza i

broj članova kućanstava.

Odredbama članka 33. Zakona o održivom

gospodarenju otpadom je propisano da je

davatelj usluge dužan korisniku usluge

obračunavati cijenu javne usluge prikupljanja

miješanog komunalnog otpada i

biorazgradivog komunalnog otpada razmjerno

količini predanog otpada u obračunskom

razdoblju, pri čemu je kriterij količine otpada

masa predanog otpada ili obujam spremnika

otpada i broj pražnjenja spremnika.

Državni ured za reviziju predlaže

jedinicama lokalne samouprave obavljanje

javne usluge prikupljanja miješanog

komunalnog otpada i biorazgradivog

komunalnog otpada povjeriti u skladu s

odredbama Zakona o održivom gospodarenju

otpadom. Predlaže obavljati navedene usluge

na temelju odgovarajućih dozvola, putem

trgovačkog društva, javne ustanove ili

pravne/fizičke osobe na temelju ugovora o

koncesiji i u skladu s odredbama Zakona o

održivom gospodarenju otpadom i internim

aktima. Predlaže provoditi aktivnosti radi

uspostave cjelovitog sustava odvojenog

prikupljanja otpada u skladu s odredbama

Zakona o održivom gospodarenju otpadom,

čime bi se povećale količine odvojeno

prikupljenog, recikliranog i obrađenog

komunalnog otpada.

Odredbama članka 56. Zakona o

izmjenama i dopunama Zakona o otpadu je

propisano da su Grad Zagreb, grad i općina

dužni na svom području osigurati izgradnju

reciklažnog dvorišta za odvojeno prikupljanje

otpada u gospodarenju komunalnim otpadom

do 31. prosinca 2008. Također, dužni su

osigurati izgradnju najmanje jednog

reciklažnog dvorišta za građevinski otpad do

roka određenog posebnim propisom.

Odredbama članka 35. navedenog Zakona

je propisano da jedinica lokalne samouprave

koja ima manje od 1 500 stanovnika, a nije

osigurala funkcioniranje reciklažnog dvorišta,

dužna je osigurati na svom području mobilnu

jedinicu koja se smatra reciklažnim

dvorištem, jedinica lokalne samouprave koja

ima više od 1 500 stanovnika dužna je

osigurati najmanje jedno reciklažno dvorište i

još po jedno na svakih idućih 25 000

stanovnika, a ako ima više od 100 000

stanovnika najmanje četiri reciklažna dvorišta

i još po jedno na svakih idućih 30 000

stanovnika, dok je u naseljima u kojima se ne

nalazi reciklažno dvorište dužna osigurati

mobilnu jedinicu koja se smatra reciklažnim

dvorištem. Grad Zagreb je dužan osigurati

funkcioniranje barem jednog reciklažnog

dvorišta u svakoj gradskoj četvrti.

Također, jedinica lokalne samouprave je

dužna osigurati da prostorni razmještaj

reciklažnih dvorišta odnosno način rada

mobilne jedinice omogućava pristupačno

korištenje svim stanovnicima područja za koja

su uspostavljena reciklažna dvorišta odnosno

mobilne jedinice. Nadalje, propisano je da je

jedinica lokalne samouprave dužna osigurati

ispunjenje navedenih obveza u roku godine

dana od dana stupanja na snagu navedenog

Zakona, odnosno do srpnja 2014.

Revizijom je utvrđeno da pojedini gradovi

i općine nisu izgradili nijedno reciklažno

dvorište na svom području, iako su lokacije za

njihovu izgradnju odredili planovima

gospodarenja otpadom i prostornim

planovima, pojedini gradovi i općine su

planirali izgradnju reciklažnog dvorišta na

prostoru postojećih službenih odlagališta

komunalnog otpada nakon sanacije i

zatvaranja što nisu mogle realizirati, jer kasni

izgradnja centra za gospodarenje otpadom.

Grad Zagreb ima 17 gradskih četvrti u kojima

je do srpnja 2014. trebao osigurati

funkcioniranje barem jednog reciklažnog

dvorišta u svakoj gradskoj četvrti.

Do konca 2013. u Gradu Zagrebu je

izgrađeno pet reciklažnih dvorišta i četiri

zelena otoka.

12

Državni ured za reviziju predlaže

jedinicama lokalne samouprave izgradnju

reciklažnih dvorišta za gospodarenje

komunalnim i građevinskim otpadom uvrstiti

kao prioritetne projekte izgradnje komunalne

infrastrukture te predlaže Gradu Zagrebu

osigurati funkcioniranje barem jednog

reciklažnog dvorišta u svakoj gradskoj četvrti.

Predlaže se osigurati prostorni razmještaj

reciklažnih dvorišta na način koji omogućava

pristupačno korištenje svim stanovnicima

područja za koja su uspostavljena reciklažna

dvorišta.

Strategijom su određene količine odvojeno

prikupljenog i recikliranog komunalnog

otpada i odloženog komunalnog otpada u

odnosu na ukupno skupljene količine

komunalnog otpada te količine odloženog

biorazgradivog komunalnog otpada po

pojedinim godinama u odnosu na 1997.,

uzimajući u obzir propise Europske unije i

obveze preuzete ugovorom o pristupanju

Europskoj uniji.

Količina odvojeno prikupljenog i

recikliranog komunalnog otpada na koncu

2010. je 68 947 t ili 4,2 %, u 2011. se

povećala na 136 955 t ili 8,3 %, a u 2012. na

247 026 t ili 14,8 % u odnosu na ukupno

skupljene količine komunalnog otpada.

Vidljiv je značajan porast količine odvojeno

prikupljenog i recikliranog komunalnog

otpada svake godine. Usporedbom ostvarenih

udjela odvojeno prikupljenog i recikliranog

komunalnog otpada s udjelima planiranim

Strategijom, vidljivo je da cilj u 2010. nije bio

ispunjen s obzirom da je za 2010. planirani

udjel iznosio 8,0 %, a ostvareno je 4,2 %.

Za 2015. planirani udjel iznosi 12,0 %, ali

je već 2012. cilj ispunjen, jer ostvareni udjel

na koncu 2012. iznosi 14,8 %. Navedeni udjel

odvojeno prikupljenog otpada značajno

povećava odvojeno prikupljeni komunalni

otpad koji potječe iz uslužnog sektora (uredi,

škole i slično), dok se manji dio odnosi na

kućanstva.

http://www.zvono.eu/portal/na-sva-zvona/vijesti/9774

Količina odloženog komunalnog otpada na

koncu 2010. je iznosila 1 600 836 t ili 98,2 %,

u 2011. se smanjila na 1 565 934 t ili 95,2 %,

a u 2012. na 1 379 273 t ili 82,6 % u odnosu

na ukupno skupljeni komunalni otpad.

Vidljivo je da se odložene količine

komunalnog otpada nedovoljno smanjuju

svake godine. Ako se navedene količine

usporede s količinama planiranim

Strategijom, vidljivo je da cilj u 2010. nije bio

ispunjen, jer je za 2010. udjel odloženog

komunalnog otpada planiran najviše do

80,0 %, a ostvaren 98,2 %. U 2012. je

smanjen na 82,8 %, dok bi do 2015. udjel

trebao iznositi 68,0 %.

U tablici broj 1, daju se podaci o

odloženim količinama komunalnog otpada na

službenim odlagalištima, u 2011., 2012. i

2013., po županijama, prema Izvješću

Agencije o komunalnom otpadu za 2011. i

2012. te prema neverificiranim podacima

županija za 2013.

13

Tablica broj 1

Odložene količine komunalnog otpada na službenim odlagalištima

u 2011., 2012. i 2013., po županijama

Redni

broj Županija

Broj službenih

odlagališta

Količina komunalnog otpada odložena na odlagalište

(u t)

2011. 2012. 2013. 1 2 3 4 5

1. Zagrebačka 7 50 293 50 512 47 501

2. Krapinsko-zagorska 6 18 611 19 678 18 035

3. Sisačko-moslavačka 10 59 254 54 841 49 728

4. Karlovačka 7 44 813 40 026 36 850

5. Varaždinska 5 17 082 26 161 21 593

6. Koprivničko-križevačka 14 19 639 18 838 18 118

7. Bjelovarsko-bilogorska 6 31 833 39 053 39 690

8. Primorsko-goranska 10 116 521 73 706 76 298

9. Ličko-senjska 11 29 394 22 556 21 506

10. Virovitičko-podravska 4 27 432 24 262 24 865

11. Požeško-slavonska 2 13 533 13 176 13 170

12. Brodsko-posavska 4 64 678 36 063 39 542

13. Zadarska 11 88 705 83 438 85 842

14. Osječko-baranjska 9 74 765 87 677 91 891

15. Šibensko-kninska 6 51 810 48 637 47 803

16. Vukovarsko-srijemska 6 55 379 54 487 56 559

17. Splitsko-dalmatinska 15 225 681 214 176 213 540

18. Istarska 7 117 491 107 379 97 287

19. Dubrovačko-neretvanska 8 56 011 58 254 53 568

20. Međimurska 2 14 662 13 362 12 815

21. Grad Zagreb 1 388 347 292 991 267 226

Ukupno 151 1 565 934 1 379 273 1 333 427

Ugovorom o pristupanju Europskoj uniji

Republika Hrvatska se obvezala osigurati

postupno smanjivanje otpada odloženog na

postojeća neusklađena odlagališta.

Određeno je da će odlagati do 31. prosinca

2013. najviše do 1 710 000 t, do 31. prosinca

2014. do 1 410 000 t, do 31. prosinca 2015.

do 1 210 000 t, do 31. prosinca 2016. do

1 010 000 t, a do 31. prosinca 2017. najviše

do 800 000 t. Odredbama Zakona o održivom

gospodarenju otpadom su propisane istovjetne

odredbe te je propisano da je odlaganje otpada

na neusklađenom odlagalištu u Republici

Hrvatskoj zabranjeno nakon 31. prosinca

2017. Ukupno odložene količine svih vrsta

otpada na odlagalištima u Republici Hrvatskoj

na koncu 2010. iznose 1 995 954 t, na koncu

2011. iznose 2 032 808 t, na koncu 2012.

iznose 1 934 684 t, a na koncu 2013. iznose

2 054 218 t. Iz navedenog proizlazi da je u

2013. došlo do malog povećanja ukupno

odloženih količina otpada na odlagalištima u

odnosu na 2012. te su količine gotovo

nepromijenjene kroz posljednje četiri godine.

Odložene količine svih vrsta otpada na

odlagalištima su veće od planiranih i

dopuštenih za 344 218 t ili 20,1 % na koncu

2013.

Količina odloženog biorazgradivog

komunalnog otpada na odlagalištima je na

koncu 2011. iznosila 937 377 t, na koncu

2012. je 892 049 t, a na koncu 2013. je

870 434 t. Navedena količina u 2013.2 je za

303 303 t ili 53,5 % veća od dopuštene

europskim direktivama i odredbama Zakona o

održivom gospodarenju otpadom.

2 Podaci o količini biorazgradivog otpada za 2013. su

preuzeti iz Izvješća Agencije o odlaganju biorazgradivog

otpada i odlagalištima iz travnja 2014. upućenog Ministarstvu

na ovjeru. Za odlagalište koje nije prijavilo podatke, količine

su izračunane na temelju prijave u Registar onečišćavanja

okoliša, a za dva odlagališta koja nisu prijavila podatke za

oba polugodišta na način da se količina prijavljena za jedno

polugodište zbrojila u istom iznosu i za drugo polugodište.

14

Također, navedenim propisima je određena

najveća dopuštena masa biorazgradivog

komunalnog otpada, koja se godišnje može

odložiti na svim odlagalištima i neusklađenim

odlagalištima u Republici Hrvatskoj u odnosu

na masu biorazgradivog komunalnog otpada

proizvedenog u 1997. i iznosi 567 131 t ili

75,0 % do 31. prosinca 2013., do 31. prosinca

2016. iznosi 378 088 t ili 50,0 %, te 264 661 t

35,0 % do 31. prosinca 2020. Vidljivo je da

su količine biorazgradivog komunalnog

otpada na odlagalištima i dalje znatno veće od

dopuštenih količina. Količina biorazgradivog

otpada bi se značajnije smanjivala, da su

gradovi i općine osigurali odvojeno

prikupljanje zelenog otpada s javnih površina

i biootpada iz domaćinstava te njegovo

kompostiranje. Do konca 2013. nije izgrađena

nijedna kompostana, iako su pojedine jedinice

lokalne samouprave planirale njihovu

izgradnju.

Državni ured za reviziju predlaže

jedinicama lokalne samouprave poduzeti

aktivnosti za odvojeno prikupljanje zelenog

otpada s javnih površina i biootpada iz

domaćinstava te izgradnju kompostana u cilju

smanjenja količine biorazgradivog otpada koji

se odlaže na odlagališta. Predlaže koordinirati

aktivnosti tijela u postupku kompostiranja

biootpada, odnosno usporedno razvijati sustav

skupljanja komunalnog biootpada i osiguranje

infrastrukture za kompostiranje, u svrhu

učinkovitog trošenja sredstava.

Prema podacima Agencije, ukupne

količine odloženog komunalnog i

biorazgradivog komunalnog otpada na

odlagalištima u Republici Hrvatskoj na koncu

2013. veće su od dopuštenih. Prema

zakonodavstvu Europske unije, moguće su

visoke kazne u slučaju kada najveća

dopuštena masa otpada na svim odlagalištima

premašuje utvrđena ograničenja.

S obzirom na navedeno, Državni ured za

reviziju predlaže jedinicama lokalne i

područne (regionalne) samouprave poduzeti

aktivnosti za smanjenje količine odloženog

komunalnog i biorazgradivog komunalnog

otpada na odlagalištima u županijama i Gradu

Zagrebu, čime bi se smanjila količina otpada

na području Republike Hrvatske i time

pridonijelo ostvarenju ciljeva određenih

Strategijom i Planom gospodarenja otpadom,

a Republika Hrvatska ispunila međunarodne

obveze i postupala u skladu s odredbama

Zakona o održivom gospodarenju otpadom.

Razvitak infrastrukture za izgradnju

cjelovitog sustava gospodarenja otpadom

Strateški cilj razvitka infrastrukture za

izgradnju cjelovitog sustava gospodarenja

otpadom je planirano ostvariti putem

usklađivanja hrvatske regulative i

informacijskog sustava s propisima Europske

unije, gradnjom infrastrukturnih građevina i

postrojenja, izradom programa gradnje i

standarda građevina i postrojenja i njihovim

unošenjem u prostorne planove,

gospodarenjem neopasnim, inertnim i

opasnim otpadom te edukacijom upravnih

struktura, stručnjaka i javnosti.

Planom gospodarenja otpadom je određen

način uspostave centara za gospodarenje

otpadom, međutim navedeni Plan je

sastavljen na temelju prijedloga planova

gospodarenja otpadom županija i Grada

Zagreba koji u pojedinim slučajevima nisu

definirali koncept gospodarenja komunalnim i

proizvodnim otpadom ili odredili konačnu

lokaciju centara za gospodarenje otpadom u

prostorno-planskoj dokumentaciji. Kako bi

bilo moguće planirati financiranje, navedenim

Planom je predviđeno osnivanje regionalnih

centara za gospodarenje otpadom (osam

regionalnih i pet županijskih centara) ili

županijskih centara (po jedan centar u svakoj

županiji). Za regionalni koncept su

procijenjena sredstva u iznosu 350.000.000

EUR, a za županijski koncept 397.000.000

EUR. Određeno je da će se realnija procjena

troškova napraviti nakon donošenja planova

gospodarenja otpadom županija i Grada

Zagreba, odnosno nakon što županije odaberu

koncept gospodarenja otpadom i tehnologiju

obrade otpada.

Planom gospodarenja otpadom utvrđen je

rok uspostave regionalnih i županijskih

centara za gospodarenje otpadom do konca

2011. te su planirane aktivnosti za izgradnju

centara za gospodarenje otpadom.

15

Planirano je do konca 2007. donošenje Plana

gospodarenja otpadom i županijskih planova

gospodarenja otpadom i plana gospodarenja

otpadom Grada Zagreba s definiranom

lokacijom centra za gospodarenje otpadom,

do konca 2008. osnivanje društva za

gospodarenje otpadom i obavljanje istražnih

radova, do konca 2009. priprema projektne

dokumentacije, ishođenje građevinske

dozvole, raspisivanje natječaja za izbor

partnera i ugovaranje, osnivanje društva za

upravljanje centrom za gospodarenje

otpadom, do konca 2010. postupak javne

nabave za izvođenje radova, izvođenje prve

faze, ugradnja opreme za obradu otpada te

probni pogon, a do konca 2011. početak rada

centra za gospodarenje otpadom.

U nastavku se daje grafički prikaz sustava

gospodarenja komunalnim i neopasnim

proizvodnim otpadom određen Planom

gospodarenja otpadom.

Grafički prikaz broj 2

S aktivnostima na izgradnji centara za

gospodarenje otpadom započelo se 2005.

Izgradnja centara se financira iz proračuna

Republike Hrvatske i proračuna Europske

unije. Prema Pravilniku o uvjetima i načinu

dodjeljivanja sredstava Fonda te kriterijima i

mjerilima za ocjenjivanje zahtjeva za

dodjeljivanje sredstava Fonda, korisnici mogu

ostvariti sredstva Fonda do 100,0 %

opravdanih troškova ukupne vrijednosti

ulaganja ukoliko se radi o osiguravanju

odgovarajuće razine pripremljenosti

projekata, programa i aktivnosti koji se

pripremaju za prijavu na financiranje ili

sufinanciranje iz fondova Europske unije ili

međunarodnih organizacija, financijskih

institucija i drugih pravnih osoba te pripremi

projektne dokumentacije, programske

dokumentacije i drugih pripremnih aktivnosti

u cilju uspostave cjelovitog sustava

gospodarenja otpadom, u skladu sa strateškim

i planskim dokumentima.

U okviru Operativnog programa zaštite

okoliša za razdoblje 2007.-2013., do

pristupanja Republike Hrvatske Europskoj

uniji, Fond je koristio sredstva pretpristupne

pomoći IPA, a nakon pristupanja Europskoj

uniji, odnosno od 1. srpnja 2013., navedeni

program se provodi prema regulativama

važećim za strukturne instrumente Europske

unije te Fond koristi sredstva Kohezijskog

fonda. Do konca 2013. je odobreno

financiranje centra za gospodarenje otpadom

Bikarac I. faza u Šibensko-kninskoj županiji

putem ISPA programa te Marišćina u

Primorsko-goranskoj županiji i Kaštijun u

Istarskoj županiji putem IPA programa. Sve

buduće centre za gospodarenje otpadom u

Republici Hrvatskoj je planirano uključiti u

Operativni program Konkurentnost i kohezija

u programskom razdoblju 2014.-2020.

Priprema centara za gospodarenje otpadom

za prijavu na sufinanciranje iz fondova

Europske unije je ugovorena za centar za

gospodarenje otpadom Bikarac II. faza u

Šibensko-kninskoj županiji, Biljane donje u

Zadarskoj, Babina gora u Karlovačkoj,

Lećevica u Splitsko-dalmatinskoj, Lučino

razdolje u Dubrovačko-neretvanskoj, Jasenaš

u Virovitičko-podravskoj, Antunovac u

Osječko-baranjskoj, Stari Jankovci u

Vukovarsko-srijemskoj, Vinogradine u

Požeško-slavonskoj županiji te za regionalni

centar za gospodarenje otpadom Piškornica za

Koprivničko-križevačku, Krapinsko-

zagorsku, Međimursku i Varaždinsku

županiju. Priprema obuhvaća istražne radove i

izradu studijske dokumentacije kojom treba

dokazati opravdanost izgradnje centra. Samo

centri koji u studijskoj dokumentaciji dokažu

opravdanost, pripremaju se za prijavu na

sufinanciranje iz fondova Europske unije.

Izgradnja centara za gospodarenje otpadom

je ugovorena za centre Marišćinu i Kaštijun u

prosincu 2011.

16

Izvoditelji su odabrani na temelju provedenog

otvorenog međunarodnog natječaja pod

nadzorom Delegacije Europske unije u

Republici Hrvatskoj, koja provodi stručni

nadzor nad izgradnjom centara putem

trgovačkih društava. Samostalna služba Fonda

nadzire napredak projekta, obavlja kontrole i

provjere te verificira isporuke i prihvatljivost

izdataka u provedbi ugovora sufinanciranih iz

fondova Europske unije.

Za osam županija (Zagrebačka,

Karlovačka, Primorsko-goranska, Zadarska,

Šibensko-kninska, Splitsko-dalmatinska,

Istarska i Dubrovačko-neretvanska) je

predviđen županijski koncept gospodarenja

otpadom, za četiri županije sjeverozapadne

Hrvatske (Međimurska, Varaždinska,

Koprivničko-križevačka, Krapinsko-zagorska)

je predviđen regionalni centar za

gospodarenje otpadom, za sedam županija

Panonske Hrvatske (Sisačko-moslavačka,

Brodsko-posavska, Vukovarsko-srijemska,

Osječko-baranjska, Virovitičko-podravska,

Požeško-slavonska i Bjelovarsko-bilogorska)

je u tijeku izrada studije za izradu prijedloga

regionalnog centra za gospodarenje otpadom.

Do vremena obavljanja revizije (lipanj 2014.)

Grad Zagreb i Ličko-senjska županija nemaju

definiran koncept gospodarenja otpadom.

S obzirom da je izgradnja građevina za

gospodarenje otpadom od interesa za

Republiku Hrvatsku te da još uvijek nije

određen način zbrinjavanja otpada s područja

Grada Zagreba i Ličko-senjske županije,

Državni ured za reviziju predlaže, u suradnji s

Ministarstvom, žurno donijeti odluke o načinu

zbrinjavanja otpada te poduzeti aktivnosti za

realizaciju cjelovitog sustava gospodarenja

otpadom.

Uspostava regionalnih i županijskih

centara za gospodarenje otpadom se ne

ostvaruje u rokovima i u skladu s

aktivnostima određenim Strategijom i Planom

gospodarenja otpadom, kojim je planirano

započeti aktivnosti za izgradnju centara za

gospodarenje otpadom u 2007., a županijske i

regionalne centre za gospodarenje otpadom

uspostaviti do konca 2011. Do konca 2013.

veći broj županija, gradova i općina nije

prostornim planovima odredio lokacije za

građevine i postrojenja za gospodarenje

otpadom. Prema odredbama Zakona o

održivom gospodarenju otpadom, jedinice

lokalne i područne (regionalne) samouprave

su dužne odrediti područja za izgradnju

građevina za gospodarenje otpadom do konca

srpnja 2014. ili će ih donijeti Vlada Republike

Hrvatske u roku tri mjeseca od proteka tog

roka.

S obzirom da se radi o zahtjevnim

projektima izgradnje centara za gospodarenje

otpadom i pretovarnih stanica te sanacije i

zatvaranja postojećih službenih odlagališta, te

da su rokovi realizacije navedenih projekata

do konca 2018., predlaže se poduzimati

radnje za rješavanje i usklađivanje aktivnosti

svih subjekata uključenih u izgradnju centara

za gospodarenje otpadom na državnoj,

regionalnoj, lokalnoj i mjesnoj razini, u cilju

uspostave cjelovitog sustava gospodarenja

otpadom u ugovorenim rokovima.

Predlaže se aktivnije uključivanje jedinica

lokalne samouprave u planiranje i provedbu

svih radnji potrebnih za realizaciju projekata

izgradnje centara za gospodarenje otpadom.

Također, predlaže se ubrzati aktivnosti pri

određivanju područja za izgradnju građevina

za gospodarenje otpadom te poticati i

povezivati jedinice lokalne i područne

(regionalne) samouprave s ciljem zajedničkog

planiranja i izgradnje građevina i postrojenja

za gospodarenje otpadom.

Smanjivanje rizika od otpada putem

sanacije i zatvaranja odlagališta

Strateški cilj smanjivanja rizika od otpada

putem sanacije i zatvaranja odlagališta je

planirano ostvariti korištenjem postojećih

energetskih i industrijskih kapaciteta za

zbrinjavanje opasnog otpada. Posebne mjere

su poticanje termičke obrade otpada u

postojećim kapacitetima i druge prihvatljive

metode i načini gospodarenja otpadom u

odnosu na najbolje prakse zemalja Europske

unije i svijeta te unaprjeđivanje gospodarenja

opasnim otpadom.

17

Strategijom i Planom gospodarenja

otpadom je određeno da će Fond financirati

projekte sanacije i zatvaranja postojećih

odlagališta, a sredstva za provedbu projekata

će se osigurati iz javnih izvora (državni

proračun, proračuni jedinica lokalne i

područne samouprave, sredstva komunalnih

društava u vlasništvu jedinica lokalne

samouprave, fondovi Europske unije, Fond,

krediti Svjetske banke, Europske banke za

obnovu i razvitak i Europske investicijske

banke) te privatnih izvora (javno-privatna

partnerstva, koncesije).

Također, Fond će sufinancirati sanaciju

divljih odlagališta u jedinicama lokalne

samouprave te sanaciju lokacija visoko

onečišćenih otpadom tzv. „crne točke“.

Sanaciju odlagališta od 2004. provodi

Fond, u suradnji s Ministarstvom i jedinicama

lokalne samouprave. Prema Strategiji,

planirano je sanirati 187 službenih odlagališta

do konca 2005., 100 službenih odlagališta do

konca 2010., 50 službenih odlagališta do

konca 2015. te 30 službenih odlagališta do

konca 2020.

Prema podacima Fonda, na koncu 2013.

Republika Hrvatska ima 301 službeno

odlagalište, od čega je zatvoreno 165

odlagališta, a aktivno 136. S obzirom da je za

sanaciju odlagališta potrebno dulje vremensko

razdoblje, nastavljene su započete aktivnosti

na sanaciji postojećih službenih neuređenih

odlagališta. Planirano je da će se pojedina

odlagališta nakon sanacije zatvoriti, dok će

pojedina odlagališta nastaviti s radom do

izgradnje regionalnih i županijskih centara za

gospodarenje otpadom.

Prema odredbama Zakona o održivom

gospodarenju otpadom, sva odlagališta u

Republici Hrvatskoj bi trebala biti sanirana do

31. prosinca 2017. te je zabranjeno odlaganje

otpada na neusklađenim odlagalištima nakon

navedenog roka.

Prema podacima Fonda, do konca 2013. je

sanirano 120 odlagališta (zatvoreno je 99

lokacija), za 44 odlagališta je sanacija u

tijeku, a za 137 u pripremi. Do konca 2013.

Fond je zaključio ugovore s jedinicama

lokalne i područne (regionalne) samouprave o

sufinanciranju programa sanacija 299

odlagališta komunalnog otpada. Ugovori su

zaključeni u ukupnoj vrijednosti

2.846.462.618,00 kn, od čega su korisnicima

dodijeljena sredstva Fonda u iznosu

1.600.780.518,00 kn, a isplaćena u iznosu

610.948.611,00 kn. Fond sufinancira sanacije

odlagališta na temelju odredbi Pravilnika o

uvjetima i načinu dodjeljivanja sredstava

Fonda te kriterijima i mjerilima za

ocjenjivanje zahtjeva za dodjeljivanje

sredstava Fonda.

Osim Fonda, sanacije službenih odlagališta

komunalnog otpada financiraju vlastitim

sredstvima jedinice lokalne samouprave,

županije, komunalna društva i drugi.

Prema podacima Gradskog ureda za

energetiku, zaštitu okoliša i održivi razvoj

Grada Zagreba, za sanaciju odlagališta

Prudinec do konca 2013. utrošeno je

61.000.000 EUR, od čega 58.000.000 EUR iz

zajma EBRD i 3.000.000 EUR sredstava

Zagrebačkog holdinga, Podružnice ZGOS. Za

Projekt građenja, održavanja i upravljanja

postrojenjima na odlagalištu koji je u tijeku,

do konca siječnja 2014. je utrošeno

30.876.646,50 kn sredstava Podružnice

ZGOS. Grad Zagreb ne provodi aktivnosti

sanacije i zatvaranja odlagališta na način

predviđen Planom gospodarenja otpadom u

Republici Hrvatskoj, s obzirom da do

vremena obavljanja revizije nije ni započeo s

aktivnostima izgradnje centra za gospodarenje

otpadom koji bi trebao preuzeti sve poslove

odlaganja i gospodarenja otpadom nakon

zatvaranja odlagališta.

U tablici broj 2, daju se podaci o broju

službenih odlagališta i utrošenim sredstvima

za sanaciju, po županijama i izvorima

sredstava, do konca 2013.

18

Tablica broj 2

Broj službenih odlagališta i iznos utrošenih sredstva za sanaciju,

po županijama i izvorima sredstava, do konca 2013.

Redni

broj Županija

Broj

službenih

odlagališta

Utrošena sredstva za sanaciju službenih odlagališta (u kn)

Fond

Vlastita sredstva

jedinice lokalne

samouprave

Drugi izvori Ukupno

(3+4+5)

1 2 3 4 5 6

1. Zagrebačka 12 28.897.144,00 31.368.786,00 1.329.517,00 61.595.447,00

2. Krapinsko-zagorska 8 8.565.119,00 5.424.114,00 0,00 13.989.233,00

3. Sisačko-moslavačka 11 59.179.110,00 30.610.789,00 0,00 89.789.899,00

4. Karlovačka 8 15.720.826,00 3.821.153,00 0,00 19.541.979,00

5. Varaždinska 9 26.959.785,00 7.451.018,00 2.394.639,00 36.805.442,00

6. Koprivničko-križevačka 19 28.931.157,00 37.773.486,00 417.373,00 67.122.016,00

7. Bjelovarsko-bilogorska 11 22.755.521,00 6.110.194,00 2.309.721,00 31.175.436,00

8. Primorsko-goranska 14 51.096.179,00 61.614.715,00 35.102.160,00 147.813.054,00

9. Ličko-senjska 11 13.576.396,00 6.869.577,00 1.111.383,00 21.557.356,00

10. Virovitičko-podravska 7 44.658.382,00 25.669.227,00 3.220.577,00 73.548.186,00

11. Požeško-slavonska 4 4.499.736,00 175.618,00 5.153.273,00 9.828.627,00

12. Brodsko-posavska 17 45.157.119,00 9.464.806,00 7.752.016,00 62.373.941,00

13. Zadarska 18 47.083.658,00 24.091.760,00 0,00 71.175.418,00

14. Osječko-baranjska 20 46.177.458,00 20.123.890,00 8.140.889,00 74.442.237,00

15. Šibensko-kninska 9 6.621.889,00 3.675.352,00 0,00 10.297.241,00

16. Vukovarsko-srijemska 14 28.501.116,00 5.080.140,00 0,00 33.581.256,00

17. Splitsko-dalmatinska 18 50.909.364,00 6.473.024,00 3.171.815,00 60.554.203,00

18. Istarska 12 34.426.102,00 56.589.661,00 18.148.379,00 109.164.142,00

19. Dubrovačko-neretvanska 13 27.565.083,00 24.204.023,00 2.060.480,00 53.829.586,00

20. Međimurska 18 19.667.467,00 33.166.963,00 0,00 52.834.430,00

Ukupno 253 610.948.611,00 399.758.296,00 90.312.222,00 1.101.019.129,00

Prikupljena sredstva za sanaciju odlagališta

pojedine jedinice lokalne samouprave nisu

utrošile namjenski nego za druge proračunske

potrebe.

Državni ured za reviziju predlaže

doznačena sredstva za sanaciju odlagališta

trošiti za predviđene namjene te poduzimati

aktivnosti na pripremi i provedbi sanacije

odlagališta i njihova zatvaranja do izgradnje i

otvaranja županijskih odnosno regionalnih

centara za gospodarenje otpadom, do konca

2018.

Na području Grada Varaždina se nalazi

privremeno odlagalište baliranog komunalnog

otpada na površini 19,58 ha, gdje je

uskladišteno 114 689 t baliranog neopasnog

otpada. Na spomenutoj lokaciji se od ožujka

2005. komunalni otpad obrađuje, balira i

skladišti.

Izvor: Tribina Geotehničkog fakulteta „Pravni aspekti

zbrinjavanja varaždinskog otpada“, veljača 2011.,

Varaždin

19

Do vremena obavljanja revizije (lipanj

2014.), problem trajnog zbrinjavanja

baliranog otpada nije riješen. Fond se u srpnju

2014. očitovao da je načelno spreman i

suglasan sufinancirati projekt zbrinjavanja

ovog otpada do 60,0 % opravdanih troškova

zbrinjavanja otpada, ukoliko se dokaže

primjena prvenstva gospodarenja otpadom,

pri čemu će se ostvariti najbolji ishod za

okoliš.

Državni ured za reviziju predlaže da se uz

maksimalni angažman svih relevantnih i

stručnih institucija i tijela pronađe rješenje za

rješavanje problema baliranog komunalnog

otpada, pri čemu je potrebno voditi računa o

rizicima za okoliš, klimu i ljudsko zdravlje te

troškovima zbrinjavanja.

Strategijom je procijenjeno da na području

Republike Hrvatske postoji više od 3 000

ilegalnih odlagališta odnosno velik broj

površina onečišćenih neodgovarajućim i

nekontroliranim odlaganjem različitih vrsta

otpada. Do konca 2013. Fond je sufinancirao

266 projekata sanacije divljih odlagališta, za

koje su zaključeni ugovori s jedinicama

lokalne samouprave i s dva nacionalna parka,

koji obuhvaćaju više od 1 500 lokacija divljih

odlagališta. Ugovori su zaključeni u ukupnoj

vrijednosti 175.487.940,92 kn, od čega su

korisnicima dodijeljena sredstva Fonda u

iznosu 103.920.732,67 kn, a isplaćena u

iznosu 68.002.519,68 kn. Osim Fonda,

sanacije divljih odlagališta komunalnog

otpada financiraju vlastitim sredstvima

jedinice lokalne samouprave, županijei i

komunalna društva. Do konca 2013. završena

je sanacija 1 007 lokacija divljih odlagališta

na temelju 207 zaključenih ugovora.

U svim županijama se provode čišćenja

divljih odlagališta tijekom kojih se očiste

gotovo sve lokacije, međutim, vrlo brzo se

pojave nova divlja odlagališta ili na istim

lokacijama nastaju nova. Većinu odloženog

otpada čini građevinski i glomazni otpad.

Državni ured za reviziju predlaže

jedinicama lokalne samouprave, u suradnji s

tijelima nadležnim za upravni i inspekcijski

nadzor, uspostaviti učinkovit nadzor kako bi

se izbjeglo stvaranje novih divljih odlagališta

na području, provoditi edukacije građana o

štetnosti stvaranja divljih odlagališta za okoliš

te poduzimati mjere za sanaciju postojećih

divljih odlagališta.

U tablici broj 3, daju se podaci o utrošenim

sredstvima za sanaciju divljih odlagališta, po

županijama, do konca 2013.

Tablica broj 3

Utrošena sredstva za sanaciju divljih

odlagališta, po županijama, do konca 2013.

u kn

Redni

broj Županija

Utrošena

sredstva

1 2

1. Zagrebačka 13.009.972,00

2. Krapinsko-zagorska 4.674.314,00

3. Sisačko-moslavačka 7.304.941,00

4. Karlovačka 5.495.601,00

5. Varaždinska 3.165.583,00

6. Koprivničko-križevačka 3.177.947,00

7. Bjelovarsko-bilogorska 3.857.763,00

8. Primorsko-goranska 18.530.629,00

9. Ličko-senjska 3.345.189,00

10. Virovitičko-podravska 13.653.587,00

11. Požeško-slavonska 2.500.444,00

12. Brodsko-posavska 574.713,00

13. Zadarska 25.479.754,00

14. Osječko-baranjska 18.031.011,00

15. Šibensko-kninska 4.359.289,00

16. Vukovarsko-srijemska 14.960.536,00

17. Splitsko-dalmatinska 9.713.646,00

18. Istarska 6.396.995,00

19. Dubrovačko-

neretvanska 7.359.880,00

20. Međimurska 17.498.200,00

21. Grad Zagreb 47.635.415,00

Ukupno 230.725.409,00

Strategijom i Planom gospodarenja

otpadom su utvrđene lokacije visokog rizika

nastale dugotrajnim neprimjerenim

gospodarenjem proizvodnim (tehnološkim)

otpadom kao ostataka prethodne industrijske

aktivnosti, a svojim postojanjem predstavljaju

opasnost za okoliš i ljudsko zdravlje.

Određeno je da će Ministarstvo u suradnji s

Fondom i jedinicama lokalne samouprave

sanirati prioritetnih devet lokacija visoko

opterećenih otpadom tzv. „crnih točaka“ te

četiri lokacije opasnog otpada.

20

Rok sanacije lokacija visoko onečišćenih

otpadom predviđen Planom gospodarenja

otpadom je konac 2011.

Strategijom je za sanaciju devet

prioritetnih lokacija iz sredstava Fonda

predviđeno 162.000.000,00 kn, a obuhvaća

izradu plana sanacije, mjera zaštite, istražne

radove, odabir tehnološkog rješenja i

izvođača te izvođenje radova sanacije, a

preostala će se sredstva osigurati iz državnog

proračuna, pretpristupnih fondova Europske

unije, proračuna jedinica lokalne samouprave

te od onečišćivača. Sanacija „crnih točaka“

sufinancira se sredstvima Fonda prema

programu rada Fonda te posebnim

programima sanacije. Prema Pravilniku o

uvjetima i načinu dodjeljivanja sredstava

Fonda te kriterijima i mjerilima za

ocjenjivanje zahtjeva za dodjeljivanje

sredstava Fonda, korisnici mogu ostvariti

sredstva Fonda do 100,0 % opravdanih

troškova ukupne vrijednosti ulaganja ukoliko

se radi o sanaciji lokacija visoko opterećenim

opasnim otpadom određenim strateškim ili

planskim dokumentima Republike Hrvatske.

U tablici broj 4, daju se podaci o

lokacijama visoko onečišćenim otpadom,

statusu provedbe i isplaćenim sredstvima

Fonda do konca 2013.

Tablica broj 4

Podaci o lokacijama visoko onečišćenim otpadom,

statusu provedbe i isplaćenim sredstvima Fonda do konca 2013.

Redni

broj Lokacija visoko onečišćena otpadom Status sanacije

Isplaćena sredstva

Fonda (u kn)

1 2 3

„Crne točke“

1. Zemljište bivše tvornice Koksar u Bakru Sanacija završena 2010. 47.535.593,50

2. Bazeni crvenog mulja i otpadne lužnate vode

bivše tvornice glinice kod Obrovca Sanacija u tijeku 137.950.079,83

3. Odlagalište šljake u Kaštelanskom zaljevu Sanacija u tijeku 1.917.865,00

4. Odlagalište s većom količinom opasnog otpada

Lemić brdo kod Karlovca Sanacija u pripremi 1.094.621,49

5. Sanacija tvornice Salonit i sanacija Mravinačke

kave kod Splita Sanacija završena u 2010. 121.383.951,67

6. Jama Sovjak kod Rijeke Sanacija nije započela 0,00

7. Odlagalište šljake TE Plomin I Sanacija završena u 2010. 0,00

8. Odlagalište zauljenih muljeva u Botovu Sanacija nije započela 0,00

9. Odlagalište fosfogipsa tvornice Petrokemija u

Kutini Sanacija nije započela 0,00

Ukupno (1. – 9.) 309.882.111,49

Druge lokacije

10. Onečišćeno zemljište na području bivše tvornice

elektrode i ferolegura u Šibeniku Sanacija završena u 2013. 25.897.346,43

11. Sanacija bivše tvornice Borovo u Vukovaru Sanacija završena 2010. 3.335.203,00

12. Sanacija mazuta u okviru bivše tvornice vijaka

TVIK u Kninu Sanacija nije započela 0,00

13. Sanacija katrana s plaže Salbunara na otoku

Biševu Sanacija završena u 2007. 103.500,00

Ukupno (10. – 13.) 29.336.049,43

Sveukupno 339.218.160,92

21

Utvrđeno je šest lokacija za koje više ne

postoji odgovorna pravna osoba i koje je

obvezna sanirati Republika Hrvatska, a to su

zemljište bivše tvornice Koksar u Bakru,

bazeni crvenog mulja i otpadne lužnate vode

bivše tvornice glinice kod Obrovca,

odlagalište šljake u Kaštelanskom zaljevu,

odlagalište s većom količinom opasnog

otpada Lemić brdo kod Karlovca, odlagalište

azbesta tvornice Salonit i sanacija Mravinačke

kave kod Splita te jama Sovjak kod Rijeke.

Također, predviđena je sanacija bivše

tvornice Borovo u Vukovaru, sanacija katrana

s plaže Salbunara na otoku Biševu te

onečišćenog zemljišta na području bivše

tvornice elektrode i ferolegura u Šibeniku. Za

odlagalište zauljenih muljeva u Botovu,

odlagalište šljake TE Plomin I, odlagalište

fosfogipsa tvornice Petrokemija u Kutini te

sanaciju mazuta u okviru bivše tvornice

vijaka TVIK u Kninu poznati su vlasnici

odnosno korisnici i oni su odgovorni za

sanaciju. Do konca 2013. završena je sanacija

zemljišta bivše tvornice Koksar u Bakru,

sanacija tvornice Salonit i Mravinačke kave

kod Splita, odlagališta šljake TE Plomin I,

onečišćenog zemljišta na području bivše

tvornice elektrode i ferolegura u Šibeniku,

sanacija bivše tvornice Borovo u Vukovaru te

sanacija katrana s plaže Salbunara na otoku

Biševu. Sanacije su provedene na temelju

izrađenih programa sanacije za navedene

lokacije. Za sanaciju bazena crvenog mulja i

otpadne lužine bivše tvornice glinice u

Obrovcu i sanaciju lokacije na kojoj se nalaze

veće količine pepela i šljake u Kaštelanskom

zaljevu je u tijeku postupak dopune programa

sanacije i izrade projektne dokumentacije. Za

sanaciju jame Sovjak kod Rijeke u pripremi je

sufinanciranje iz fondova Europske unije.

http://vijesti.hrt.hr

Za sanaciju odlagališta zauljenih muljeva u

Botovu (program sanacije je naručilo društvo

Hrvatske željeznice u 2006., ali nije prihvaćen

od Ministarstva, jer su zatraženi dodatni

istražni radovi koji nisu provedeni),

odlagališta fosfogipsa tvornice Petrokemija u

Kutini te sanaciju mazuta u sastavu bivše

tvornice vijaka TVIK u Kninu, a za koje su

poznati vlasnici odnosno korisnici, nisu

poduzete aktivnosti.

Sanacijom odlagališta Lemić brdo kod

Karlovca, potrebno je zbrinuti oko 14 000 m³

opasnog otpada. U 2007. je izrađen program

sanacije kojeg je prihvatilo Ministarstvo, a u

2011. ishođena je pravomoćna građevinska

dozvola. Od 2007. do vremena obavljanja

revizije (lipanj 2014.) kada je u izradi

dokumentacija za prijavu za sufinanciranje iz

fondova Europske unije, poduzeto je vrlo

malo aktivnosti koje su se sporo provodile.

Sve sanacije su prema Planu gospodarenja

otpadom trebale biti dovršene do konca 2011.

Od ukupno planiranih devet prioritetnih

lokacija i četiri druge lokacije, do konca 2013.

sanirano je šest lokacija, za dvije se radi

dopuna programa sanacije, za četiri sanacija

nije započela, a jedna lokacija je prijavljena

na sufinanciranje iz fondova Europske unije.

Navedene sanacije su Strategijom i Planom

gospodarenja otpadom predviđene kao jedan

od prioriteta u sustavu gospodarenju otpadom

u Republici Hrvatskoj.

Državni ured za reviziju predlaže ubrzati

provedbu sanacije lokacija visoko onečišćenih

otpadom koje su određene kao prioritetne

aktivnosti u sustavu gospodarenja otpadom,

zaštite okoliša i zdravlja ljudi, posebice za

sanaciju lokacija visoko onečišćenih otpadom

koje je obvezna provesti Republika Hrvatska.

22

Uspostava potpune informatizacije sustava

gospodarenja otpadom

Strategijom gospodarenja otpadom je

razvitak informacijskog sustava određen kao

jedan od uvjeta za učinkovito funkcioniranje

sustava gospodarenja otpadom.

Informatizaciju je planirano ostvariti

osiguranjem potrebnih resursa za prikupljanje

podataka i izvještavanje o otpadu, edukacijom

i obrazovanjem onih koji moraju dostavljati

podatke i koji ih prikupljaju, uspostavljanjem

baza podataka određenih propisima,

izvješćivanjem Europske unije, izgrađivanjem

informacijskog sustava koji će osiguravati

pouzdane i pravodobne podatke na temelju

kojih će biti moguće redovito izvješćivanje o

stanju na području otpada, razvitkom

nacionalnog skupa pokazatelja za praćenje

područja otpada te unaprjeđenjem kvalitete,

kvantitete i usporedivosti podataka o otpadu.

Prema odredbama Zakona o održivom

gospodarenju otpadom, informacijski sustav

gospodarenja otpadom služi nadzoru

provedbe i upravljanja sustavom

gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj.

Informacijski sustav je sastavni dio

informacijskog sustava zaštite okoliša koji se

vodi prema zakonu kojim se uređuje zaštita

okoliša. Nadležna tijela jedinica lokalne i

područne (regionalne) samouprave i pravne

osobe s javnim ovlastima osiguravaju,

pravodobno i bez naknade, podatke iz svoje

nadležnosti i druge podatke potrebne za

vođenje informacijskog sustava. Agencija je

dužna pravodobno i cjelovito prikupljati i

unositi podatke u informacijski sustav te na

temelju prikupljenih podataka izraditi izvješće

o gospodarenju otpadom kao sastavni dio

izvješća o stanju okoliša. Ministarstvo nadzire

vođenje informacijskog sustava.

Revizijom je utvrđeno da pojedine jedinice

lokalne i područne (regionalne) samouprave

ne dostavljaju Agenciji redovito izvješća o

provedbi planova gospodarenja otpadom, pa

Agencija ne raspolaže podacima za vođenje

informacijskog sustava ili ne raspolaže

pravodobno. Zbog navedenoga, podaci i

informacije o provedbi planova gospodarenja

otpadom na lokalnoj i regionalnoj razini koji

su dostavljeni Agenciji, a koje Agencija

koristi za izradu četverogodišnjeg izvješća o

stanju okoliša nisu potpuni i kvalitetni, čime

se onemogućava Agenciji pravilno i cjelovito

prezentiranje donositeljima odluka i javnosti

učinkovitost područne (regionalne) i lokalne

samouprave u sustavu gospodarenja otpadom.

Također, planove i izvješća o gospodarenju

otpadom Agencija objavljuje na svojim

mrežnim stranicama koje su dostupne

javnosti. S obzirom da većina jedinica ne

dostavlja izvješća, ona nisu obuhvaćena ni

objavljena u izvješću Agencije te izvješće

Agencije o provedbi planova gospodarenja

otpadom na lokalnoj i regionalnoj razini ne

odražava pravo stanje gospodarenja otpadom

u Republici Hrvatskoj.

Državni ured za reviziju predlaže

nadležnim tijelima županija, gradova i općina

pravodobno osiguravati podatke iz svoje

nadležnosti i druge podatke potrebne za

vođenje informacijskog sustava, kako bi

prikupljeni, objedinjeni i obrađeni podaci u

okviru informacijskog sustava Agencije bili u

funkciji nadzora provedbe i upravljanja

sustavom gospodarenja otpadom u Republici

Hrvatskoj.

Također, predlaže uspostaviti kvalitetniju

suradnju Ministarstva, Agencije i nadležnih

tijela županija, gradova i općina, kako bi

navedene jedinice dostavljale pravodobno

podatke iz svoje nadležnosti i druge podatke

potrebne za vođenje informacijskog sustava te

kako bi informacijski sustav bio u funkciji

nadzora provedbe i upravljanja sustavom

gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj.

Prema Pravilniku o registru onečišćavanja

okoliša, obveznici prijave podataka u Registar

onečišćavanja okoliša su proizvođači,

skupljači i oporabitelji otpada. U navedeni

Registar obveznici prijavljuju podatke putem

korisničkog imena i lozinke. Kod

ispunjavanja obrazaca, obveznici trebaju

voditi računa o kvaliteti prikazanih podataka,

posebice u pogledu potpunosti, dosljednosti i

vjerodostojnosti. Nadležno tijelo u županiji u

suradnji s nadležnom inspekcijom, obvezno je

procijeniti kvalitetu dostavljenih podatka.

23

Agencija koordinira rad na osiguranju i

kontroli kvalitete podataka putem Priručnika

za vođenje Registra onečišćavanja okoliša

koji sadrži upute za rad i postupke za

osiguranje kvalitete podataka.

Na svojim mrežnim stranicama, Agencija

je objavila upute za popunjavanje obrazaca te

je županijama uputila smjernice u svrhu

provjere i ispravka prijavljenih podataka

obveznika. Agencija provodi kontrole nakon

prethodne kontrole županija, u smislu

pravilnosti popunjavanja obrazaca, dupliranja

prijava, upisivanja netočnih količina otpada,

dostavljanja nepotpunih obrazaca i pogrešno

utvrđenog statusa otpada.

Revizijom je utvrđeno da obveznici

započinju unos podataka u Registar za

prethodnu godinu u drugoj polovici siječnja

slijedeće godine za što imaju rok do 1. ožujka.

Županija ima rok do 15. lipnja za provjeru

potpunosti, dosljednosti i vjerodostojnosti

dostavljenih podataka. U navedenom roku

županija mora provjeriti podatke dostavljene

od velikog broja obveznika. Županija

kontaktira obveznike usmeno, pisano ili

elektronskim putem te obavještava o obvezi

dostave podataka i upozorava na pogreške i

poziva da isprave. Pojedini obveznici

dostavljaju podatke u papirnatom obliku zbog

nesnalaženja u korištenju aplikacije za unos u

Registar, a zaposlenici županije upisuju

podatke u registar, pojedini dostavljaju

podatke, iako više nisu obveznici, jer su

prestali s radom, pojedini ne dostavljaju

podatke ni nakon pisanih i usmenih zamolbi.

Navedene poslove kontrole i verifikacije

podataka u županijskim uredima obavljaju

jedan do dva zaposlenika. Nakon što u

Registru stave oznaku da su podaci određenog

korisnika verificirani, korisnički račun se

zaključava, podaci se smatraju vjerodostojnim

te ih Agencija može koristiti.

Državni ured za reviziju predlaže

županijama, u suradnji s Agencijom, poduzeti

mjere za poboljšanje kvalitete i pouzdanosti

podataka koji se prijavljuju u Registar

onečišćavanja okoliša, kako bi se postigla

učinkovitija kontrola sustava gospodarenja

otpadom na svim razinama.

Revizijom je utvrđeno da jedinice lokalne i

područne (regionalne) samouprave većinom

ne raspolažu cjelovitim podacima o praćenju

provedbe svih aktivnosti na njenom području

u sustavu gospodarenja otpadom. Prema

odredbama Zakona o održivom gospodarenju

otpadom, informacijski sustav mora

sadržavati podatke iz objedinjenih izvješća

jedinica lokalne samouprave o provedbi

planova gospodarenja otpadom, lokacijama

odbačenog otpada, provedenim izobrazno-

informativnim aktivnostima, količinama,

vrstama i tokovima otpada iz očevidnika o

nastanku i tijeku otpada, izdanim dozvolama i

potvrdama za postupke gospodarenja

otpadom, građevinama za gospodarenje

otpadom te druge podatke. Zbog navedenoga,

jedinice lokalne i područne (regionalne)

samouprave su obvezne prikupljati sve

podatke važne za sustav gospodarenja na

njenom području, voditi evidencije o

provedenim aktivnostima te podatke

dostavljati Agenciji.

Državni ured za reviziju predlaže

županijama, gradovima i općinama voditi

cjelovite podatke o provedenim aktivnostima

na svom području vezanim uz sustav

gospodarenja otpadom, posebice podatke koji

se odnose na službena odlagališta

komunalnog otpada, divlja odlagališta,

izgradnju centara za gospodarenje otpadom s

pretovarnim stanicama i izgradnju reciklažnih

dvorišta.

Nadalje, skreće se pozornost gradovima i

općinama na važnost praćenja aktivnosti

vezanih uz gospodarenje otpadom na svom

području, kako bi se mogle pravodobno

prijaviti Fondu za sufinanciranje sanacije

odlagališta i izgradnje građevina za

gospodarenje otpadom te za sufinanciranje

nabave komunalne opreme, komunalnih

vozila i izgradnju reciklažnih dvorišta.

24

Edukacija o gospodarenju otpadom

Strateški cilj edukacije upravnih struktura,

stručnjaka i javnosti o gospodarenju otpadom,

planirano je ostvariti putem razvoja sustava

odgoja i obrazovanja, informiranja i

komunikacije o otpadu prikladnim

programima u školskom i izvanškolskom

području, medijima i stručnim radionicama,

razradi programa i metoda za edukaciju.

Planirano je kontinuirano provođenje i

ukazivanje na probleme vezane uz otpad i

promicanje pravilnog postupanja s otpadom,

pozitivnog pristupa i pronalaženje sporazuma

za rješavanje problema otpada. Prema

odredbama Zakona o održivom gospodarenju

otpadom, jedinica lokalne samouprave je

dužna na svom području, između ostalog,

osigurati godišnje provođenje izobrazno-

informativnih aktivnosti. Posebice bi trebala

održavati javne tribine, informativne

publikacije o gospodarenju otpadom i objavu

specijaliziranih priloga u medijima kao što su

televizija i radio. Također je dužna uspostaviti

i ažurno održavati svoju mrežnu stranicu s

informacijama o gospodarenju otpadom na

svom području.

Većina jedinica lokalne samouprave

provodi edukacije stanovništva o obvezi

odvojenog prikupljanja komunalnog otpada u

jedinicama lokalne samouprave na različite

načine i to putem mrežne stranice jedinica

lokalne i područne (regionalne) samouprave,

komunalnih društava i koncesionara,

obavijesti lokalnog radija, televizije i tiska,

letaka, plakata, oglasnih ploča i mjesnih

zborova građana. Edukacija se provodi i u

školama, vrtićima i javnim prostorima, a

provode ju komunalna društva, jedinice

lokalne samouprave i udruge koje se bave

zaštitom okoliša. Posebnu pažnju bi trebalo

posvetiti informiranju javnosti u seoskim

sredinama gdje većinom prevladava

stanovništvo starije životne dobi te educirati

stanovništvo u svrhu izbjegavanja spaljivanja

otpada u nekontroliranim uvjetima ili

odlaganja otpada u prirodi, čime se povećava

broj divljih odlagališta.

Državni ured za reviziju predlaže i nadalje

provoditi godišnje izobrazno-informativne

aktivnosti te uspostaviti i ažurno održavati

mrežnu stranicu s informacijama o

gospodarenju otpadom na svom području.

Predlaže sastavljati izvješće o provedbi

izobrazno-informativnih aktivnosti kao

sastavnog dijela godišnjeg izvješća o provedbi

plana gospodarenja otpadom gradova i

općina.

Nadzor nad provedbom Plana

gospodarenja otpadom i planova

gospodarenja otpadom u jedinicama

lokalne i područne (regionalne)

samouprave

Nadzor nad provedbom Plana

gospodarenja otpadom obavlja Ministarstvo.

Strategijom i odredbama Uredbe o

unutarnjem ustrojstvu Ministarstva zaštite

okoliša i prirode propisano je da Ministarstvo

nadzire provedbu Strategije i Plana

gospodarenja otpadom. Prema odredbama

Zakona o otpadu, Ministarstvo je bilo

obvezno jednom godišnje, do 30. lipnja

tekuće za prethodnu godinu, podnositi Vladi

Republike Hrvatske izvješće o izvršenju

utvrđenih obveza i učinkovitosti poduzetih

mjera iz Plana gospodarenja otpadom.

Odredbama Zakona o održivom

gospodarenju otpadom je propisano da

Ministarstvo obvezno podnosi Vladi

Republike Hrvatske trogodišnje izvješće o

izvršenju utvrđenih obveza, ostvarenja ciljeva

i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana

gospodarenja otpadom. Također je propisano

da će Vlada Republike Hrvatske donijeti

Izvješće o provedbi Plana gospodarenja

otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje

2007.-2015. do 31. prosinca 2013.

25

Revizijom je utvrđeno da do konca 2013.

odnosno do vremena obavljanja revizije

(lipanj 2014.), Ministarstvo nije podnijelo

Vladi Republike Hrvatske nijedno izvješće o

izvršenju utvrđenih obveza i učinkovitosti

poduzetih mjera iz Plana gospodarenja

otpadom koje je prema odredbama Zakona o

otpadu bilo obvezno podnositi jednom

godišnje, do 30. lipnja tekuće za prethodnu

godinu. Također, do vremena obavljanja

revizije (lipanj 2014.), Ministarstvo nije

donijelo Izvješće o provedbi Plana

gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj

za razdoblje 2007.-2015., koje je prema

odredbama Zakona o održivom gospodarenju

otpadom trebalo donijeti do 31. prosinca

2013.

Državni ured za reviziju predlaže podnositi

izvješća Vladi Republike Hrvatske o izvršenju

utvrđenih obveza i učinkovitosti poduzetih

mjera određenih Planom gospodarenja

otpadom u Republici Hrvatskoj u roku

propisanom odredbama Zakona o održivom

gospodarenju otpadom.

Nadzor nad provedbom planova

gospodarenja otpadom u jedinicama lokalne i

područne (regionalne) samouprave obavlja

Ministarstvo. Prema odredbama Zakonu o

otpadu, nadležni uredi županija odnosno

Grada Zagreba su bili obvezni jednom

godišnje, do 31. svibnja tekuće za prethodnu

godinu, a gradonačelnici i općinski načelnici

do 30. travnja tekuće za prethodnu godinu,

županijskoj skupštini odnosno gradskoj

skupštini Grada Zagreba te gradskom

odnosno općinskom vijeću, podnositi izvješće

o provedbi plana gospodarenja otpadom,

posebice o provedbi obveza i učinkovitosti

poduzetih mjera. Usvojena izvješća nadležni

uredi su bili obvezni dostavljati Ministarstvu i

Agenciji.

Revizijom je utvrđeno da su od 2007. do

konca 2013. izvješća o provedbi planova

gospodarenja otpadom županije, gradovi i

općine donosili na različite načine. Pojedine

županije, gradovi i općine su donijele

navedena izvješća za sve godine, pojedine za

određene godine, a pojedine u izvješćima za

jednu godinu obuhvaćaju nekoliko prethodnih

godina ili određeno razdoblje. Izvješća sadrže

opisno provedene mjere gospodarenja

otpadom, bez financijskih i količinskih

pokazatelja, odnosno bez iskazane količine

nabavljene opreme prema vrsti, bez iznosa

troškova gospodarenja otpadom te bez izvora

financiranja. Zbog navedenog je

onemogućena usporedba količina i troškova

gospodarenja otpadom u odnosu na planirane

količine i troškove. Većina gradova i općina

te manji broj županija nije dostavljao izvješća

o izvršenju planova gospodarenja otpadom

Ministarstvu i Agenciji, niti su ih dostavljali u

roku.

Prema odredbama Zakona o održivom

gospodarenju otpadom, jedinica lokalne

samouprave dostavlja godišnje izvješće o

provedbi plana gospodarenja otpadom jedinici

područne (regionalne) samouprave do 31.

ožujka tekuće za prethodnu kalendarsku

godinu i objavljuje ga u svom službenom

glasilu. Jedinica područne (regionalne)

samouprave dostavlja godišnje izvješće o

provedbi plana gospodarenja otpadom i

objedinjena izvješća jedinica lokalne

samouprave o provedbi Plana gospodarenja

otpadom u Republici Hrvatskoj Ministarstvu i

Agenciji do 31. svibnja tekuće za prethodnu

kalendarsku godinu i objavljuje ga u svom

službenom glasilu i na svojim mrežnim

stranicama. Agencija objavljuje jednom

godišnje objedinjena izvješća na svojim

mrežnim stranicama. Navedenim Zakonom su

za jedinice lokalne i područne (regionalne)

samouprave propisane novčane kazne ukoliko

ne dostave navedena izvješća.

Državni ured za reviziju predlaže

gradovima i općinama sastavljati godišnja

izvješća o provedbi plana gospodarenja

otpadom, dostavljati ih županiji u propisanom

roku i objavljivati u svom službenom glasilu.

Također predlaže županijama, Ministarstvu i

Agenciji dostavljati godišnja izvješća o

provedbi plana gospodarenja otpadom i

objedinjena izvješća jedinica lokalne

samouprave o provedbi plana gospodarenja

otpadom u propisanom roku te ih objaviti u

svom službenom glasilu i na svojim mrežnim

stranicama.

26

Predlaže se u godišnjim izvješćima o

provedbi plana gospodarenja otpadom navesti

aktivnosti i podatke koji će biti usporedivi s

planiranim aktivnostima i podacima

utvrđenim planom gospodarenja otpadom

gradova i općina, u svrhu učinkovitog

praćenja aktivnosti provedenih u određenom

razdoblju. Posebice predlaže u godišnjim

izvješćima o provedbi plana gospodarenja

otpadom navesti količinu nabavljene opreme,

troškove gospodarenja otpadom prema vrsti

troška te izvore financiranja.

OCJENA UČINKOVITOSTI

GOSPODARENJA OTPADOM

Državni ured za reviziju je obavio reviziju

učinkovitosti gospodarenja otpadom u

Republici Hrvatskoj. Ciljevi revizije bili su:

ocijeniti provedbu Plana gospodarenja

otpadom u Republici Hrvatskoj i planova

gospodarenja otpadom u jedinicama lokalne i

područne (regionalne) samouprave, ocijeniti

uspostavu sustava odvojenog prikupljanja

komunalnog otpada, ocijeniti aktivnosti

vezane uz razvitak infrastrukture za izgradnju

cjelovitog sustava gospodarenja otpadom,

ocijeniti provedbu sanacija i zatvaranja

odlagališta, ocijeniti informacijski sustav

gospodarenja otpadom te ocijeniti nadzor nad

provedbom Plana gospodarenja otpadom u

Republici Hrvatskoj i planova gospodarenja

otpadom u jedinicama lokalne i područne

(regionalne) samouprave.

Na temelju provedenih postupaka i

utvrđenih činjenica, uzimajući u obzir

postavljene ciljeve revizije, Državni ured za

reviziju je ocijenio da gospodarenje otpadom

u Republici Hrvatskoj i jedinicama lokalne i

područne (regionalne) samouprave nije

dovoljno učinkovito. Ministarstvu, Fondu,

Agenciji te jedinicama lokalne i područne

(regionalne) samouprave su dane preporuke s

ciljem povećanja učinkovitosti gospodarenja

otpadom.

U Istarskoj, Međimurskoj i Primorsko-

goranskoj županiji provedene su značajne

aktivnosti na uspostavi cjelovitog sustava

gospodarenja otpadom u dijelu koji se odnosi

na izgradnju centara za gospodarenje

otpadom, odvojeno prikupljanje komunalnog

otpada, naplatu komunalnih usluga prema

količini preuzetog otpada, edukaciju te

provedbu sanacije odlagališta

Državni ured za reviziju je predložio

Ministarstvu, Fondu i Agenciji:

- Provoditi aktivnosti radi uspostave

cjelovitog sustava odvojenog

prikupljanja otpada u skladu s

odredbama Zakona o održivom

gospodarenju otpadom čime bi se

povećale količine odvojeno

prikupljenog, recikliranog i obrađenog

komunalnog otpada. (Ministarstvo,

Fond i Agencija)

- Poduzeti aktivnosti kako bi se smanjile

količine odloženog komunalnog otpada

i biorazgradivog komunalnog otpada na

odlagalištima, a time i ostvarili ciljevi

određeni Strategijom i Planom

gospodarenja otpadom, Zakonom o

održivom gospodarenju otpadom i

međunarodnim obvezama te poštivali

propisani rokovi. (Ministarstvo, Fond i

Agencija)

- Ubrzati aktivnosti pri određivanju

područja za izgradnju građevina za

gospodarenje otpadom te poticati i

povezivati jedinice lokalne i područne

(regionalne) samouprave s ciljem

zajedničkog planiranja i izgradnje

građevina i postrojenja za gospodarenje

otpadom. (Ministarstvo i Fond)

- S obzirom da je Strategijom i Planom

gospodarenja otpadom te planovima

gospodarenja otpadom županija,

gradova i općina predviđeno

uspostavljanje regionalnih i županijskih

centara za gospodarenje otpadom,

predlaže se utvrditi prioritete i rizike i u

skladu s tim, realno planirati rokove za

pojedine faze izgradnje centara za

gospodarenje otpadom te poduzeti

radnje za djelotvornije i učinkovitije

djelovanje svih sudionika sustava

gospodarenja otpadom na državnoj,

regionalnoj, lokalnoj i mjesnoj razini.

(Ministarstvo i Fond)

27

- S obzirom da priprema i izrada

potrebnih studija, provedba postupaka

javne nabave i sam postupak sanacije i

zatvaranja odlagališta, zahtijeva dulje

vremensko razdoblje, postoji rizik

završetka poslova zatvaranja odlagališta

u propisanom roku (do konca 2017.), te

je potrebno poduzimati aktivnosti za

smanjenje broja odlagališta, u skladu s

rokovima koji su predviđeni Planom

gospodarenja otpadom i propisani

odredbama Zakona o održivom

gospodarenju otpadom. Potrebno je

poduzeti sve aktivnosti za provedbu

sanacija i zatvaranja odlagališta do

vremena izgradnje i otvaranja centara za

gospodarenje otpadom. (Ministarstvo i

Fond)

- Ubrzati provedbu sanacije lokacija

visoko onečišćenih otpadom, koje su

određene kao prioritetne aktivnosti u

sustavu gospodarenja otpadom, zaštite

okoliša i zdravlja ljudi, posebice za

sanaciju lokacija visoko onečišćenih

otpadom koje je obvezna provesti

Republika Hrvatska. (Ministarstvo i

Fond)

- Uspostaviti kvalitetniju suradnju s

nadležnim tijelima jedinica lokalne i

područne (regionalne) samouprave kako

bi one mogle pravodobno dostavljati

podatke iz svoje nadležnosti i druge

podatke potrebne za vođenje

informacijskog sustava te kako bi

informacijski sustav bio u funkciji

nadzora provedbe i upravljanja

sustavom gospodarenja otpadom u

Republici Hrvatskoj. (Ministarstvo i

Agencija)

- U suradnji sa županijama, poduzeti

mjere za poboljšanje kvalitete i

pouzdanosti podataka koji se prijavljuju

u Registar onečišćavanja okoliša, kako

bi se postigla učinkovitija kontrola

sustava gospodarenja otpadom na svim

razinama. (Ministarstvo i Agencija)

- Podnositi izvješća Vladi Republike

Hrvatske o izvršenju utvrđenih obveza i

učinkovitosti poduzetih mjera određenih

Planom gospodarenja otpadom u

Republici Hrvatskoj u roku propisanim

odredbama Zakona o održivom

gospodarenju otpadom. (Ministarstvo i

Agencija)

Državni ured za reviziju je predložio

jedinicama lokalne i područne (regionalne)

samouprave:

- Donijeti plan gospodarenja otpadom za

razdoblje šest godina sa svim

elementima propisanim odredbama

Zakona o održivom gospodarenju

otpadom, te na prijedlog plana

gospodarenja otpadom ishoditi

prethodnu suglasnost nadležnog

ministarstva, odnosno na prijedlog

plana gospodarenja otpadom u

jedinicama lokalne samouprave

prethodnu suglasnost upravnog tijela

jedinice područne (regionalne)

samouprave nadležnog za poslove

zaštite okoliša. Objaviti plan

gospodarenja otpadom u službenom

glasilu jedinice lokalne samouprave, a

nacrt plana učiniti dostupnim javnosti

za iznošenje primjedbi, prijedloga i

mišljenja. Gradovi i općine koje su

donijele plan gospodarenja otpadom

sastavljen na temelju Zakona o otpadu,

trebaju uskladiti plan s odredbama

Zakona o održivom gospodarenju

otpadom.

- Poduzimati mjere kako bi skupljanjem i

odvozom komunalnog otpada na

području gradova i općina bila

obuhvaćena sva naselja i svi korisnici

usluga skupljanja i odvoza komunalnog

otpada.

- Obavljanje javne usluge prikupljanja

miješanog komunalnog otpada i

biorazgradivog komunalnog otpada

povjeriti u skladu s odredbama Zakona

o održivom gospodarenju otpadom.

28

- Poduzeti aktivnosti za odvojeno

prikupljanje otpadnog papira, metala,

stakla, plastike i tekstila te krupnog

(glomaznog) komunalnog otpada u

skladu s odredbama Zakona o održivom

gospodarenju otpadom.

- Izgradnju reciklažnih dvorišta za

gospodarenje komunalnim i

građevinskim otpadom uvrstiti kao

prioritetne projekte u programe

izgradnje komunalne infrastrukture te

osigurati funkcioniranje barem jednog

reciklažnog dvorišta u svakoj gradskoj

četvrti. Potrebno je osigurati prostorni

razmještaj reciklažnih dvorišta na način

koji omogućava pristupačno korištenje

svim stanovnicima područja za koje su

uspostavljena reciklažna dvorišta.

- Poduzeti aktivnosti za odvojeno

prikupljanje zelenog otpada s javnih

površina i biootpada iz domaćinstava te

izgradnju kompostana u cilju

smanjivanja količine biorazgradivog

otpada koji se odlaže na odlagališta.

Koordinirati aktivnosti tijela u postupku

kompostiranja biootpada, odnosno

usporedno razvijati sustav skupljanja

komunalnog biootpada i osiguranje

infrastrukture za kompostiranje, u svrhu

učinkovitog trošenja sredstava.

- Poduzeti aktivnosti za smanjenje

količine odloženog komunalnog i

biorazgradivog komunalnog otpada na

odlagalištima u županijama i Gradu

Zagrebu, čime bi se smanjila količina

otpada na području Republike Hrvatske

i time pridonijelo ostvarenju ciljeva

određenih Strategijom i Planom

gospodarenja otpadom, a Republika

Hrvatska ispunila međunarodne obveze

i postupala u skladu s odredbama

Zakona o održivom gospodarenju

otpadom.

- S obzirom da su izgradnja centara za

gospodarenje otpadom i pretovarnih

stanica te sanacija i zatvaranje

postojećih službenih odlagališta

zahtjevni projekti, a rok njihove

realizacije je konac 2018., potrebno je

poduzimati radnje za rješavanje i

usklađivanje aktivnosti svih subjekata

uključenih u izgradnju centara za

gospodarenje otpadom na državnoj,

regionalnoj, lokalnoj i mjesnoj razini, u

cilju uspostave cjelovitog sustava

gospodarenja otpadom u ugovorenim

rokovima. Potrebno je aktivnije

uključivanje jedinica lokalne

samouprave u planiranje i provedbu

svih radnji potrebnih za realizaciju

projekata izgradnje centara za

gospodarenje otpadom. Također,

potrebno je ubrzati aktivnosti pri

određivanju područja za izgradnju

građevina za gospodarenje otpadom te

poticati i povezivati jedinice lokalne i

područne (regionalne) samouprave s

ciljem zajedničkog planiranja i

izgradnje građevina i postrojenja za

gospodarenje otpadom.

- Doznačena sredstva za sanaciju

odlagališta trošiti za predviđene

namjene te poduzimati aktivnosti na

pripremi i provedbi sanacije odlagališta

i njihova zatvaranja do izgradnje i

otvaranja županijskih odnosno

regionalnih centara za gospodarenje

otpadom do konca 2018.

- S obzirom da priprema i izrada

potrebnih studija, provedba postupaka

javne nabave i postupak sanacije i

zatvaranja odlagališta, zahtijeva dulje

vremensko razdoblje, postoji rizik

završetka poslova zatvaranja odlagališta

u propisanom roku, predlaže se

poduzimati aktivnosti za smanjenje

broja odlagališta u skladu s rokovima

predviđenim Planom gospodarenja

otpadom te rokovima propisanim

odredbama Zakona o održivom

gospodarenju otpadom.

29

- U suradnji s tijelima nadležnim za

upravni i inspekcijski nadzor,

uspostaviti učinkovit nadzor kako bi se

izbjeglo stvaranje novih divljih

odlagališta na području gradova i

općina, provoditi edukacije građana o

štetnosti stvaranja divljih odlagališta za

okoliš te poduzimati mjere za sanaciju

postojećih divljih odlagališta.

- Pravodobno osiguravati podatke iz

svoje nadležnosti i druge podatke

potrebne za vođenje informacijskog

sustava kako bi prikupljeni, objedinjeni

i obrađeni podaci u okviru

informacijskog sustava Agencije bili u

funkciji nadzora provedbe i upravljanja

sustavom gospodarenja otpadom u

Republici Hrvatskoj. Potrebno je

uspostaviti kvalitetniju suradnju s

Ministarstvom i Agencijom te

dostavljati pravodobno podatke iz svoje

nadležnosti i druge podatke potrebne za

vođenje informacijskog sustava.

- Županije trebaju, u suradnji s

Agencijom, poduzeti mjere za

poboljšanje kvalitete i pouzdanosti

podataka koji se prijavljuju u Registar

onečišćavanja okoliša, kako bi se

postigla učinkovitija kontrola sustava

gospodarenja otpadom na svim

razinama.

- Voditi cjelovite podatke o provedenim

aktivnostima na svom području vezanim

uz sustav gospodarenja otpadom,

posebice podatke koji se odnose na

službena odlagališta komunalnog

otpada, divlja odlagališta, izgradnju

centara za gospodarenje otpadom s

pretovarnim stanicama i na izgradnju

reciklažnih dvorišta. Skreće se

pozornost gradovima i općinama na

važnost praćenja aktivnosti vezanih uz

gospodarenje otpadom na svom

području, kako bi se mogle pravodobno

prijaviti Fondu za sufinanciranje

sanacije odlagališta i izgradnje

građevina za gospodarenje otpadom te

za sufinanciranje nabave komunalne

opreme, komunalnih vozila i izgradnju

reciklažnih dvorišta.

- Provoditi godišnje izobrazno-

informativne aktivnosti te uspostaviti i

ažurno održavati mrežnu stranicu s

informacijama o gospodarenju otpadom

na svom području. Potrebno je

sastavljati izvješće o provedbi

izobrazno-informativnih aktivnosti kao

sastavnog dijela godišnjeg izvješća o

provedbi plana gospodarenja otpadom.

- Sastavljati godišnja izvješća o provedbi

plana gospodarenja otpadom, dostavljati

ih županijama u propisanom roku te

objavljivati u svom službenom glasilu.

Također, županijama dostavljati

godišnja izvješća o provedbi plana

gospodarenja otpadom i objedinjena

izvješća jedinica lokalne samouprave o

provedbi plana gospodarenja otpadom

Ministarstvu i Agenciji u propisanom

roku te ga objaviti u svom službenom

glasilu i na svojim mrežnim stranicama.

- U godišnjem izvješću o provedbi plana

gospodarenja otpadom navesti

aktivnosti i podatke koji će biti

usporedivi s aktivnostima i podacima

utvrđenim planom gospodarenja

otpadom gradova i općina te navesti

količinu nabavljene opreme, troškove

gospodarenja otpadom prema vrsti

troška i izvore financiranja, u svrhu

učinkovitog praćenja aktivnosti

provedenih u određenom razdoblju.

30

- Skreće se pozornost da, u skladu s

odredbama Zakona o održivom

gospodarenju otpadom, više jedinica

lokalne i područne (regionalne)

samouprave može sporazumno osigurati

zajedničku provedbu mjera

gospodarenja otpadom, odnosno više

jedinica lokalne samouprave može

sporazumno osigurati zajedničko

ispunjenje jedne ili više obveza

utvrđenih Zakonom, a koje se odnose na

osiguranje javne usluge prikupljanja

miješanog komunalnog otpada i

biorazgradivog otpada, odvojeno

prikupljanje otpadnog papira, metala,

stakla, plastike te krupnog (glomaznog)

otpada, sprječavanje odbacivanja otpada

na način koji nije u skladu sa Zakonom

te uklanjanje tako odbačenog otpada,

provedbu Plana, donošenje i provedbu

plana gospodarenja otpadom jedinica

lokalne samouprave, provođenje

izobrazno-informativne aktivnosti na

svom području i mogućnost provedbe

akcija prikupljanja otpada.

Državni ured za reviziju ocjenjuje da bi se

provedbom navedenih preporuka povećala

učinkovitost gospodarenja otpadom odnosno

smanjila količina otpada na području

županija, kao i na području Republike

Hrvatske u cjelini, čime bi se ispunile

međunarodne obveze te uspostavio kvalitetan

i sveobuhvatan sustav gospodarenja otpadom.

U prilogu 2 daju se pojedinačna izvješća o

obavljenim revizijama učinkovitosti

gospodarenja otpadom (22 izvješća).

31

Prilog 1 Zakoni i drugi propisi koji uređuju sustav gospodarenja otpadom u Republici

Hrvatskoj

- Strategija održivog razvitka Republike Hrvatske (Narodne novine 30/09)

- Nacionalna strategija zaštite okoliša (Narodne novine 46/02)

- Nacionalni plan djelovanja za okoliš (Narodne novine 46/02)

- Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (Narodne novine 130/05)

- Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007.-2015. godine (Narodne novine 85/07, 126/10 i 31/11)

- Direktiva Vijeća o odlaganju otpada (Directive 1999/31/EC on the landfill of waste),

od 26. travnja 1999.

- Odluka Vijeća o principima, prioritetima i uvjetima europskog partnerstva s

Republikom Hrvatskom (2004/648/EC), od 13. rujna 2004.

- Okvirna direktiva Vijeća o otpadu (Directive 2008/98/EC of the European Parliament

and of the Council on waste and repealing certain Directives), od 19. studenoga 2008.

- Ugovor država članica i Republike Hrvatske o pristupanju Republike Hrvatske

Europskoj uniji (Narodne novine – Međunarodni ugovori 2/12)

- Zakon o otpadu (Narodne novine 178/04, 153/05, 111/06, 60/08 i 87/09)

- Zakon o održivom gospodarenju otpadom (Narodne novine 94/13)

- Zakon o zaštiti okoliša (Narodne novine 80/13)

- Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (Narodne novine 33/01,

60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12 i 19/13-pročišćeni tekst)

- Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (Narodne

novine 86/06, 125/06, 16/07, 95/08, 46/10, 145/10, 37/13, 44/13 i 45/13)

- Zakon o komunalnom gospodarstvu (Narodne novine 26/03 - pročišćeni tekst, 82/04,

110/04, 178/04, 38/09, 79/09, 153/09, 49/11, 84/11, 90/11 i 144/12)

- Zakon o područjima posebne državne skrbi (Narodne novine 86/08, 57/11 i 51/13)

- Zakon o brdsko-planinskim područjima (Narodne novine 12/02, 32/02, 117/03,

42/05, 90/05, 80/08, 83/08 i 148/13)

- Zakon o Gradu Zagrebu (Narodne novine 62/01, 125/08, 36/09)

- Zakon o Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (Narodne novine 107/03 i

144/12)

- Uredba o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva zaštite okoliša i prirode (Narodne

novine 10/14)

- Uredba o informacijskom sustavu zaštite okoliša (Narodne novine 68/08)

- Pravilnik o gospodarenju otpadom (Narodne novine 23/14 i 51/14)

- Pravilnik o registru onečišćavanja okoliša (Narodne novine 35/08)

- Pravilnik o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za

odlagališta otpada (Narodne novine 117/07, 111/11, 17/13 i 62/13)

- Pravilnik o postupku objavljivanja natječaja i o odlučivanju o odabiru korisnika

sredstava Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (Narodne novine

153/11)

- Pravilnik o uvjetima i načinu dodjeljivanja sredstava Fonda za zaštitu okoliša i

energetsku učinkovitost, te kriterijima i mjerilima za ocjenjivanje zahtjeva za

dodjeljivanje sredstava Fonda (Narodne novine 18/09, 42/12 i 73/13)

- Naputak o načinu izračuna naknade gospodarenja komunalnim otpadom (Narodne

novine 129/11 i 137/11)

- Smjernice Priprema plana gospodarenja otpadom: metodološke upute (Preparing a

Waste Management Plan: A methodological guidance note), 2003.

- odluke predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave