IZVEDBENI PLAN NASTAVE KOLEGIJA - unipu.hr · Ko vač vu o je vu či vi z ir prosječ vih oje va svakog segeta Pohađa vje nastave (maksimalno 10%), Samostalni zadatci (maksimalno

IZVEDBENI PLAN NASTAVE KOLEGIJA

Kod i naziv kolegija 66030, KLASIČNA HARMONIKA

Nastavnik/nastavnica

Suradnik/suradnica

do . r. art. Fra ko Boža (nositelj)

do . art. Draže Koš erl (nositelj)

izv. prof. art. Borut Zagoranski (nositelj)

Iva Šverko, v. as.

Studijski program Diplo ski sveučiliš i studij Klasič a har o ika

Vrsta kolegija Obvezan Razina

kolegija Diplomski

Semestar Zimski Godina

studija I.

Mjesto izvođe ja Dom hrvatskih

branitelja (Leharova 1)

Jezik

izvođe ja (drugi jezici)

Hrvatski e gleski, je ački, talijanski, ruski, slovenski)

Broj ECTS bodova 12 Broj sati u

semestru 45 P – 0 V – 0 S

Preduvjeti za upis i za

svladavanje Apsolviran preddiplomski sveučiliš i studij Klasič e har o ike

Korelativnost Kolegij Klasič a har o ika korelira sa ostali kolegiji a studija Klasič e harmonike, posebice sa kolegijima Komorna glazba i Orkestar.

Cilj kolegija

Stje a je u ijeća svira ja a klasič oj harmonici svladavanjem teh ičkih pro le a i i terpretativ ih pose osti različitih stilova od rane glazbe do

modernih smjerova 21. stoljeća te ko ert og iskustva.

Ishodi uče ja

1. Analizirati, prosuditi, vrednovati i izvoditi repertoar za klasič u harmoniku od rane glaz e do oder ih s jerova . stoljeća.

2. Povezati eđuod ose i eđuzavis ost praktič og i teorijskog dijela studija.

3. Kreirati, realizirati i izraziti vlastite u jet ičke ko epte i kreacije

te iste predstaviti široj jav osti i struč oj ko isiji a jav i nastupima i/ili projektima.

4. Razlikovati stilska o ilježja zada og progra a i razviti vješti e njihove ispravne interpretacije.

5. Si tetizirati steče o z a je pri stvara ju vlastite i terpretacije

u jet ičkog djela. 6. Kritički pro ije iti i vred ovati vlastita teh ička i i terpretativ a

dostig uća kao i teh ička i i terpretativ a dostig uća ostalih

glazbenika.

Sadržaj kolegija

Polifone skladbe: J.S.Bach: Passacaglia c mol, Kromatska fantazija i

fuga d mol, Preludij i fuga h mol, Chaconne d mol, M.Reger :

Introdukcija i passacaglia, C.Franck : Preludij, fuga i varijacija

http://www.unipu.hr/index.php?id=1793&L=1%2Fsupport.php%3Fid

http://www.unipu.hr/index.php?id=1797&L=2%2FRS

http://www.unipu.hr/index.php?id=1792&L=2%5C%27%60%28%5B%7B%5E

http://www.unipu.hr/index.php?id=1874&L=1%25%27aND%278%25%27%3D%273

Origi al e ikličke sklad e : P.Norgard: Anatomic safari, B.Precz:

Sonata br.2, V. Zubicki: Partita concertante, A. Kusjakov: Slike

odlazećeg vre e a, S. Gu ajduli a: So ata „Et expe to“ Koncerti: O.Schmidt: Symphonic fantasy and allegro , S

Gubaidulina: Koncert za harmoniku in orkestar(In the sign of

scorpion), E. Podgaiz: Koncert za harmoniku in orkestar, J.Webb:

Ko ert za klasič u har. i gudače, D. Bo ić: Eshaton koncert za

klas. harmoniku, flautu, trublju, udaraljke i gudače

Sadržaj . i . se estra godiš ji progra : 0. Koncert za harmoniku i orkestar

1. Polifona skladba – sa fugom

2. Ciklič a sklad a

3. Dvije do tri sklad e različitih stilova i karaktera

4. Skladba hrvatskog skladatelja

Minimalno trajanje programa diplomskog koncerta (1-4) je 45 minuta*

*U utar programa može biti i više skladbi suklad o mi imal oj mi utaži. Minimum 50% programa mora biti originalna literatura za harmoniku.

Jed a od izvođe ih skladbi može biti iz programa ra ijih godi a studija pod uvjetom da o a ije bila dio Završ og rada a preddiplomskom studiju.

Planirane aktivnosti,

metode uče ja i poučava ja i ači i vrednovanja

(alternativno stjecanje

navesti u studentskim

obvezama)

Obveze Ishodi Sati Udio u

ECTS-u*

Maksimalni

udio u ocjeni

(%)

Pohađa je astave 1.- 6.

45 P

(33,75) 1,2

Maksimalno

10%

Samostalni zadatci (redovit

samostalni rad prema

uputama mentora)

1.- 6. 90 3,2 Maksimalno

30%

Aktivnost (interne i javne

produkcije, koncerti klase,

javni koncerti, masterclass,

natjecanja i sl.)


10%

Završ i ispit - javni nastup 1.- 6. 182,25 6,8

Maksimalno

50%

ukupno 336 12 100%

Dodatna pojaš je ja kriteriji o je jiva ja : Pohađa je astave je obvezno. Pohađa je nastave važa je ele e t u z iru postotaka ocjene, te svaki izostanak sankcionira se proporcionalnim

smanjenjem ukupne ocjene.

Stude ti su duž i sa ostal o se pripre ati Samostalni zadatci) prema

uputama mentora, te prezentirati rezultate svojeg rada na svakom

slijedeće predava ju. Ocjenjivanje segmenata Pohađa je astave, Samostalni zadatci i Aktivnost

obavlja mentor za svakog studenta iz svoje klase.

Na kraju semestra pristupa se završ o e ispitu (javni nastup). Student

ože pristupiti završ o ispitu ajviše četiri puta. Da i se pristupilo završ o e ispitu, potre o je tijeko se estra, iz svih gore avede ih seg e ata, doseći i i al o 5 % ukup e o je e. Završ i ispit komisijski je ispit.

Ko ač u o je u či i z ir prosječ ih o je a svakog seg e ta Pohađa je nastave (maksimalno 10%), Samostalni zadatci (maksimalno 30%),

Aktivnost (maksimalno 10%), te Završ i ispit (maksimalno 50%).

Napomene: Nastava se izvodi u obliku predavanja i terenske nastave. Pod

terensku nastavu smatraju se javni koncerti, gostovanja, natjecanja u

orga iza iji Muzičke akade ije i sl.

Pre a pravil iku o o je jiva ju ko ač a se o je a do iva a sljedeći ači :

A = 90 100% 5 (izvrstan) = 89 100 % ocjene

B = 80 89,9% 4 (vrlo dobar) = 76 88.9 % ocjene

C = 70 79,9% 3 (dobar) = 63 75.9 % ocjene

D = 60 69,9% 2 (dovoljan) = 50 62.9 % ocjene

E = 50 59,9%

Studentske obveze

Da položi kolegij, student/studentica mora:

pohađati nastavu

izvršavati aputke e tora za sa ostal i rad

aktiv o učestvovati a i ter i i jav i produk ija a, koncertima klase, masterclassima, javnim koncertima u

orga iza iji Muzičke akade ije

javno nastupiti sa i i al o dvije različite sklad e

položiti završ i ispit - izvodi se: Koncert ili skladba za harmoniku i

orkestar.

Solističku dio i u ije o avez o izvoditi apa et.

Rokovi ispita i kolokvija Ispitni rokovi objavljuju se a početku akade ske godi e, a rež i stranicama Muzičke akade ije i u ISVU.

Ostale važ e či je i e vezane uz kolegij

Akade ska čestitost

Stude ti su duž i poštivati ačela akade ske čestitosti koja su regulira a Etičkim kodeksom Sveučilišta doku e t je dostupa a sljedećoj stra i i: www.unipu.hr

Konzultacije :

Aktual i ter i i ko zulta ija svakog astav ika ogu se pro aći a stra i a a Muzičke akade ije. Ispitni rokovi :

Aktual i ter i i ispita ogu se pro aći a stra i a a Muzičke akademije.

Ostale informacije :

O svim ostalim aktivnostima koje su vezane za kolegij (produkcije,

koncerti, masterclassi, natjecanja) studenti se informiraju kod mentora, a

isto tako i for a ije su dostup e a stra i a a Muzičke akade ije.

Literatura

A. Nordheim: Spur ed.W.Hansen

V. Trojan: Skaski

O. Schmidt: Symphonic fantasy and allegro ed.Hohner Verlag

S. Gubaidulina: Koncert za harmoniku in orkestar(In the sign of scorpion)

ed. Sikorski

D. Bo ić: Eshato ed. D.Bo ić

J. S. Bach: Passacaglia c mol

J. S. Bach: Preludij i fuga h mol

J. S. Bach: Orgelwerke

J. S. Bach : Chaconne d mol

M. Reger : Introdukcija i passacaglia,

C. Franck : Preludij, fuga i varijacije Urtext F. Liszt: Preludij i fuga na temu

B-A-C-H ed. Muzika Moskva

V. Zubicki: Partita concertante ed. Muzička ukrai a Kijev

S. Gubajdulina: So ata „Et expe to“ ed. Karthaus S h ulli g

A. Kusjakov: Slike odlazečeg vre e a ed.WM Rostov na Donu

P. Norgard: Anatomic safari

B. Precz: Sonata br. 2

V. Zubicki: Partita concertante


Kod i naziv kolegija 66033, KLASIČNA HARMONIKA


Suradnik/suradnica




Iva Šverko, v. as.



kolegija Diplomski

Semestar Ljetni Godina

studija I.



Jezik






svladavanje

Apsolvira kolegij Klasič a har o ika a diplo sko sveučiliš o

studiju Klasič e har o ike

Korelativnost Kolegij Klasič a har o ika korelira sa ostali kolegiji a studija Klasič e harmonike, posebice sa kolegijima Komorna glazba i Orkestar.

Cilj kolegija

Stje a je u ijeća svira ja a klasič oj harmonici svladavanjem teh ičkih pro le a i i terpretativ ih pose osti različitih stilova od rane glazbe

do modernih smjerova 21. stoljeća te ko ert og iskustva.

Ishodi uče ja

1. Analizirati, prosuditi, vrednovati i izvoditi repertoar za klasič u

harmoniku od ra e glaz e do oder ih s jerova . stoljeća. 2. Povezati eđuod ose i eđuzavis ost praktič og i teorijskog

dijela studija.

3. Kreirati, realizirati i izraziti vlastite u jet ičke ko epte i kreacije te iste predstaviti široj jav osti i struč oj komisiji na

javnim nastupima i/ili projektima.


5. Si tetizirati steče o z a je pri stvara ju vlastite i terpretacije

u jet ičkog djela. 6. Kritički pro ije iti i vred ovati vlastita teh ička i i terpretativ a

dostig uća kao i teh ička i i terpretativ a dostig uća ostalih

glazbenika.

Sadržaj kolegija

Polifone skladbe: J.S.Bach: Passacaglia c mol, Kromatska fantazija

i fuga d mol Preludij i fuga h mol, Chaconne d mol, M.Reger :

Introdukcija i passacaglia, C.Franck : Preludij,fuga i varijacija

Origi al e ikličke sklad e: P.Norgard: Anatomic safari, B.Precz:

Sonata br.2, V. Zubicki : Partita concertante, A.Kusjakov-Slike





odlazećeg vre e a, S.Gu ajduli a-So ata „Et expe to“ J.S.Ba h: Partite, Engelske i Fracuske suite, J. Haydn: Sonate, W.A.Mozart:

Sonate

Originalne skladbe : P.Makkonen-Disco-toccata, M.Lindberg-Jeux

d anches , L Berio : Sequenza XIII, J.Feld : Konzertstuck, S.Pade :

Cadenza,Aprilis, B. Dowlasz : Postscriptum, S. Berinski : Cinema

Stari majstori : D. Scarlatti : Sonate, F. Couperin i J.P. Rameau :

Pieces de Clavecin

Skladbe hrvatskih skladatelja : Đ. Dekleva-Radaković : Rapsodija, Il suoni del vento, , I. Josipović: ARAMbesque, B. Shehu : Elegija,

M. Brajković : Il ga ia o del faro, A. Klo učar : Preludij

Sadržaj . i . se estra godiš ji progra : 1. Polifona skladba – sa fugom

2. Ciklič a sklad a

3. Dvije do tri sklad e različitih stilova i karaktera

4. Skladba hrvatskog skladatelja








obvezama)


ECTS-u*

Maksimalni

udio u ocjeni

(%)

Pohađa je astave 1.- 6.

45 P

(33,75) 1,2

Maksimalno

10%

Samostalni zadatci

(redovit samostalni rad

prema uputama

mentora)


30%

Aktivnost (interne i

javne produkcije,

koncerti klase, javni

koncerti, masterclass,

natjecanja i sl.)


10%

Završ i ispit - javni

nastup 1.- 6. 182,25 6,8

Maksimalno

50%

ukupno 336 12 100%

Dodat a pojaš je ja kriteriji ocjenjivanja):

Pohađa je astave je obvezno. Pohađa je nastave važa je ele e t u zbiru postotaka ocjene, te svaki izostanak sankcionira se proporcionalnim

smanjenjem ukupne ocjene.

Stude ti su duž i sa ostal o se pripre ati Samostalni zadatci) prema

uputama mentora, te prezentirati rezultate svojeg rada na svakom

slijedeće predava ju. Ocjenjivanje segmenata Pohađa je astave, Samostalni zadatci i

Aktivnost obavlja mentor za svakog studenta iz svoje klase.


ože pristupiti završ o ispitu ajviše četiri puta, pod uvjetom da je

uspješ o položio kolegij Klasič a har o ika . Da i se pristupilo završ o e ispitu, potre o je tijeko se estra, iz svih gore avede ih seg e ata, doseći inimalno 25% ukupne ocjene.

Završ i ispit polaže se pred e toro – nositeljem kolegija.

Ko ač u o je u či i z ir prosječ ih o je a svakog seg e ta Pohađa je nastave (maksimalno 10%), Samostalni zadatci (maksimalno 30%),

Aktivnost (maksimalno 10%), te Završ i ispit (maksimalno 50%).







C = 70 79,9% 3 (dobar) = 63 75.9 % ocjene


E = 50 59,9%

Studentske obveze

Da položi kolegij, stude t/stude ti a ora:

pohađati astavu izvršavati aputke e tora za sa ostal i rad

aktiv o učestvovati a i ter i i jav i produk ija a, koncertima klase, masterclassima, javnim koncertima u

orga iza iji Muzičke akademije

jav o astupiti sa i i al o dvije različite sklad e

položiti završ i ispit - izvodi se:

1. Polifona skladba – sa fugom (ili druga polifona skladba koju

će odo riti Struč o vijeće odsjeka za klasič u har o iku 2. Ciklič a sklad a

3. Dvije do tri sklad e različitih stilova i karaktera, 4. Skladba hrvatskog autora.







Stude ti su duž i poštivati ačela akade ske čestitosti koja su regulirana Etičkim kodeksom Sveučilišta doku ent je dostupan na

sljedećoj stra i i: www.unipu.hr

Konzultacije :


Aktual i ter i i ispita ogu se pro aći a stra i a a Muzičke akademije.

Ostale informacije :


koncerti, masterclassi, natjecanja) studenti se informiraju kod mentora,

a isto tako i for a ije su dostup e a stra i a a Muzičke akade ije.

Literatura

J. S. Bach: Passacaglia c mol

J. S. Bach: Preludij i fuga h mol

J. S. Bach: Orgelwerke

J. S. Bach: Partite

J. S. Bach: Engelske suite

J. S. Bach: Fracuske suite

D. Scarlatti: Sonate

W. A. Mozart: Sonate Urtext

J. Haydn: Sonate, Urtext

F. Couperin: Pieces de Clavecin Urtext

J. P. Rameau: Pieces de Clavecin Urtext

F. Liszt : Preludij i fuga na temu B-A-C-H ed. Muzika Moskva

V. Zubicki: Partita concertante ed. Muzička ukrai a Kijev

S. Gubajdulina: So ata „Et expe to“ ed. Karthaus S h ulling

A. Kusjakov: Slike odlazečeg vre e a ed.WM P. Makkonen: Disco-toccata, Ed. Finish Accordion Institute

M. Lindberg: Jeux d anches Ed. W. Hansen

L. Berio: Sequenza XIII, Ed. Universal

S. Pade: Cadenza, Aprilis ed.Samfundet

Đ. Dekleva-Radaković: Rapsodija

Đ. Dekleva-Radaković: Il suo i del ve to

I. Josipović: ARAM es ue

B. Shehu: Elegija, manusript

B. Precz: Sonata br. 2 manuscript

J. Feld: Konzertstuck manuscript


Kod i naziv kolegija 63343, KOMORNA GLAZBA 1


Suradnik/suradnica



Studijski program Preddiplo ski sveučiliš i studij Klasič a har o ika

Vrsta kolegija

Obvezan

Razina

kolegija

Diplomski

Semestar

Zimski

Godina

studija I.

Mjesto izvođe ja Dom hrvatskih branitelja

(Leharova 1)

Jezik

izvođe ja Hrvatski, (engleski,

talijanski, slovenski)



Preduvjeti Nisu predviđe i

Korelativnost Klasič a har o ika 1, Orkestar 1

Cilj kolegija

Ovladati teh ički , i terpretativ i i u jet ički aspekti a zada e literature, od ra e glaz e do ava garde i oder ih s jerova . stoljeća te usavršiti u ijeće svira ja unutar komornog ansambla.

Ishodi uče ja

1. Analizirati, prosuditi, vrednovati i izvoditi repertoar za komorne

sastave s klasič o har o iko od ra e glaz e do oder ih s jerova . stoljeća.

2. Povezati eđuod ose i eđuzavis ost praktič og i teorijskog dijela studija te analizirati, definirati i prosuditi aspekte kompatibilnosti

harmonike i drugih instrumenata i/ili vokalnih umjetnika .

3. Kreirati, realizirati i izraziti vlastite u jet ičke ko epte i krea ije u utar ko or og sastava te iste predstaviti široj jav osti i struč oj komisiji na javnim nastupima i/ili projektima.

4. Razlikovati stilska o ilježja zada og progra a i razviti vješti e njihove ispravne interpretacije unutar komornog sastava.

5. Si tetizirati steče o z a je pri stvara ju vlastite i terpreta ije u jet ičkog djela u si ergiji zajed ičkog uzi ira ja.

6. Kritički pro ije iti i vred ovati vlastita teh ička i i terpretativ a dostig uća kao i teh ička i i terpretativ a dostig uća ostalih glazbenika i/ili ansambala.

Sadržaj kolegija

Izvođe je djela ko or e glaz e različitih stilova i s jerova počevši od najranije glaz e pa sve do suvre e e glaz e XXI stoljeća: B. Dowlasz : Palindrom za duo harmonika

J. Feld : 3 impromptua za duo harmonika

F. Dobler : Fafner und Fasolt za duo harmonika

M. Reger: Introduction und Passacaglia d-mol za trio harmonika

V. Zolotarjov: Rondo capriccioso za trio harmonika

J. Tiensuu: Mutta za trio harmonika



V. Podgorni: Ukrajinski capriccio za trio harmonika

J. Tiensuu: Fra tango za trio harmonika

J. Catty : Tarantella za kvartet harmonika

F. Dugan: Toccata za kvintet harmonika

J,. Ganzer: 5 skica za kvintet harmonika

V. Zolotarjov: Partita za kvintet harmonika

B. Shehu: Aproksimato br. 5 za kvintet harmonika

L. Mjeda Čuperja i: Transaccordion za kvintet harmonika

Kolegij se nadopunjuje s novonastalim skladbama svjetske literature za

ko or u glaz u sa težište a sklad a a hrvatskih skladatelja.

Sadržaj 1. i 2. semestra godiš ji progra

repertoar od rane glazbe do moder ih s jerova . stoljeća u minimalnom

trajanju 20 minuta


etode uče ja i poučava ja i ači i vrednovanja



obvezama)

Obveze Ishodi Sati ECTS

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)

Pohađa je astave 1. – 6.

30 P

(22,5) 0,8 20%



uputama mentora)

1. – 6. 10 0,4 20%




natjecanja i sl.)

1. – 6. 10 0,4 20%

Kolokvij (provjera znanja

tokom semestra) 1. – 6. 5. 5 0,2 10%

Završ i ispit (javni nastup) 1. – 6. 8 0,2 30%

Ukupno 56 2 100%

Studentske obveze

Dodat a pojaš je ja kriteriji o je jiva ja : Pohađa je astave je obvezno. Pohađa je nastave važa je ele e t u zbiru postotaka ocjene, te svaki izostanak sankcionira se proporcionalnim

smanjenjem ukupne ocjene. Stude ti su duž i sa ostal o se pripre ati (Samostalni zadatci) prema uputama mentora, te prezentirati rezultate

svojeg rada a svako slijedeće predava ju. Ocjenjivanje segmenata Pohađa je astave, Samostalni zadatci i Aktivnost

obavlja mentor za svakog studenta iz svoje klase. Provjera znanja tokom

semestra izvodi se putem kolokvija. Oni studenti koji iz opravdanih razloga

nisu pristupili kolokviju u redovitom roku ili nisu ostvarili prolaznu ocjenu

imaju dodatni rok nakon tjedan dana.


ože pristupiti završ o ispitu ajviše četiri puta. Da i se pristupilo završ o e ispitu, potre o je tijeko se estra, iz svih gore avede ih seg e ata, doseći i i al o 35% ukupne ocjene. Završ i ispit komisijski je ispit.

Konač u o je u či i z ir prosječ ih o je a svakog seg e ta Pohađa je nastave (maksimalno 20%), Samostalni zadatci (maksimalno 20%),

Aktivnost (maksimalno 20%), Kolokvij (maksimalno 10%),te Završ i ispit (maksimalno 30%).







C = 70 79,9% 3 (dobar) = 63 75.9 % ocjene


E = 50 59,9%

Studentske obveze

Da položi kolegij, stude t/stude ti a ora: pohađati astavu

izvršavati aputke e tora za sa ostal i rad aktiv o učestvovati a i ter i i jav i produk ija a, ko erti a

klase, aster lassi a, jav i ko erti a u orga iza iji Muzičke akademije

položiti kolokvij-izvodi se: Dio semestralnog programa

(u komornom sastavu, individualno ili kombinirano)

položiti završ i ispit - izvodi se: semestralni program u minimalnom

trajanju 10 minuta (u komornom sastavu)

Rokovi ispita i

kolokvija

Ispit i rokovi o javljuju se a početku akade ske godi e, a rež i stranica a Muzičke akade ije i u ISVU.




Konzultacije :


Aktual i ter i i ispita ogu se pro aći a stra i a a Muzičke akade ije. Ostale informacije :

O svim ostalim aktivnostima koje su vezane za kolegij (produkcije, koncerti,

masterclassi, natjecanja) studenti se informiraju kod mentora, a isto tako

i for a ije su dostup e a stra i a a Muzičke akade ije.

Literatura

B. Dowlasz : Palindrom (duo harmonika), ABC Edition, 1986.

F. Dobler : Fafner und Fasolt (duo harmonika), Hohner Verlag, MH 134100

L. Boelmman: Gotska suita, (duo harmonika), Schott Musik, ED7647

V. Troja : Tara tella duo har o ika , Verlag S h űlli g, 99 . J. Ta ulio is: Musik für zwei, (duo harmonika), Musikverlage Vma, K 1042

J. Feld: Duo, (duo harmonika), Hohner Verlag, MH61033

J. Ganzer: Meccanico, (duo harmonika), Verlag Notenwunderland, 950205

E. Krajcar-Percan: Tema 90, (duo harmonika), rukopis

J. Tiensuu: Aion, (duo harmonika), Music FInland, MF No. 14011

A. Vivaldi-J.S. Bach: Concerto grosso u d-molu, (duo harmonika),

Orgelwerke Band 1- , BA5 79, Bäre reiter Urtex 9. D. Bo ić: Uskrs uće o rada za trio har o ika, F. Boža -rukopis

http://www.unipu.hr/

J.S. Bach: Sonata u Es-duru (obrada za trio harmonika, F. Boža ) – rukopis

B. Shehu: Aproksimato br. 5 (za kvintet harmonika)-rukopis

L. Mjeda Čuperja i: Transaccordion (za kvintet harmonika)-rukopis

E. Grieg: Holberg suita (obrada za kvintet harmonika, B.Zagoranski)- rukopis

V. Podgorni: Ukrajinski capriccio (obrada za kvintet harmonika, D.

Modruša - rukopis

F. Dugan: Toccata (obrada za kvi tet har o ika, F. Boža ) - rukopis

J.S. Bach: 3 korala (obrada za kvintet harmonika, S. Magdić – rukopis

A. Piazzolla: Fuga y mysterio (obrada za kvintet harmonika, B. Zagoranski) -

rukopis

J. Mata ović: Veh i, veh i fijolica (obrada za kvintet harmonika, S. Bastalec)

– rukopis


Kod i naziv kolegija 63354, KOMORNA GLAZBA 2


Suradnik/suradnica



Studijski program Preddiplo ski sveučiliš i studij Klasič a har o ika

Vrsta kolegija

Obvezan

Razina

kolegija

Diplomski

Semestar

Ljetni

Godina

studija I.


(Leharova 1)

Jezik

izvođe ja Hrvatski, (engleski,

talijanski, slovenski)



Preduvjeti Uspješ o apsolvira kolegij Ko or a glaz a

Korelativnost Klasič a har o ika 2, Orkestar 2

Cilj kolegija

Ovladati teh ički , i terpretativ i i u jet ički aspekti a zada e literature, od ra e glaz e do ava garde i oder ih s jerova . stoljeća te usavršiti u ijeće svira ja unutar komornog ansambla.

Ishodi uče ja

1. Analizirati, prosuditi, vrednovati i izvoditi repertoar za komorne

sastave s klasič o har o iko od ra e glaz e do oder ih s jerova . stoljeća.

2. Povezati eđuod ose i eđuzavis ost praktič og i teorijskog dijela studija te analizirati, definirati i prosuditi aspekte kompatibilnosti

harmonike i drugih instrumenata i/ili vokalnih umjetnika .

3. Kreirati, realizirati i izraziti vlastite u jet ičke ko epte i krea ije u utar ko or og sastava te iste predstaviti široj jav osti i struč oj komisiji na javnim nastupima i/ili projektima.

4. Razlikovati stilska o ilježja zada og progra a i razviti vješti e njihove ispravne interpretacije unutar komornog sastava.

5. Si tetizirati steče o z a je pri stvara ju vlastite i terpreta ije u jet ičkog djela u si ergiji zajed ičkog uzi ira ja.

6. Kritički pro ije iti i vred ovati vlastita teh ička i i terpretativ a dostig uća kao i teh ička i i terpretativ a dostig uća ostalih glazbenika i/ili ansambala.

Sadržaj kolegija

Izvođe je djela ko or e glaz e različitih stilova i s jerova počevši od ajra ije glaz e pa sve do suvre e e glaz e XXI stoljeća:

B. Dowlasz : Palindrom za duo harmonika

J. Feld : 3 impromptua za duo harmonika

F. Dobler : Fafner und Fasolt za duo harmonika

M. Reger: Introduction und Passacaglia d-mol za trio harmonika

V. Zolotarjov: Rondo capriccioso za trio harmonika

J. Tiensuu: Mutta za trio harmonika



V. Podgorni: Ukrajinski capriccio za trio harmonika

J. Tiensuu: Fra tango za trio harmonika

J. Catty : Tarantella za kvartet harmonika

F. Dugan: Toccata za kvintet harmonika

J,. Ganzer: 5 skica za kvintet harmonika

V. Zolotarjov: Partita za kvintet harmonika

B. Shehu: Aproksimato br. 5 za kvintet harmonika

L. Mjeda Čuperja i: Transaccordion za kvintet harmonika

Kolegij se nadopunjuje s novonastalim skladbama svjetske literature za

ko or u glaz u sa težište a sklad a a hrvatskih skladatelja.

Sadržaj 1. i 2. semestra godiš ji progra

repertoar od rane glazbe do moder ih s jerova . stoljeća u minimalnom

trajanju 20 minuta





obvezama)


Maksimalni

udio u

ocjeni (%)

Pohađa je astave 1. – 6.

30 P

(22,5) 0,8 20%



uputama mentora)

1. – 6. 10 0,4 20%




natjecanja i sl.)

1. – 6. 10 0,4 20%

Kolokvij (provjera znanja

tokom semestra) 1. – 6. 5. 5 0,2 10%

Završ i ispit (javni nastup) 1. – 6. 8 0,2 30%

Ukupno 56 2 100%

Studentske obveze

Dodat a pojaš je ja kriteriji o je jiva ja : Pohađa je astave je obvezno. Pohađa je nastave važa je ele e t u zbiru postotaka ocjene, te svaki izostanak sankcionira se proporcionalnim

smanjenjem ukupne ocjene. Stude ti su duž i sa ostal o se pripre ati (Samostalni zadatci) prema uputama mentora, te prezentirati rezultate

svojeg rada a svako slijedeće predava ju. Ocjenjivanje segmenata Pohađa je astave, Samostalni zadatci i Aktivnost

obavlja mentor za svakog studenta iz svoje klase. Provjera znanja tokom

semestra izvodi se putem kolokvija. Oni studenti koji iz opravdanih razloga

nisu pristupili kolokviju u redovitom roku ili nisu ostvarili prolaznu ocjenu

imaju dodatni rok nakon tjedan dana.


ože pristupiti završ o ispitu ajviše četiri puta. Da i se pristupilo završ o e ispitu, potre o je tijeko se estra, iz svih gore avede ih seg e ata, doseći i i al o 35% ukupne ocjene. Završ i ispit komisijski je ispit.

Konač u o je u či i z ir prosječ ih o je a svakog seg e ta Pohađa je nastave (maksimalno 20%), Samostalni zadatci (maksimalno 20%),

Aktivnost (maksimalno 20%), Kolokvij (maksimalno 10%),te Završ i ispit (maksimalno 30%).







C = 70 79,9% 3 (dobar) = 63 75.9 % ocjene


E = 50 59,9%

Studentske obveze

Da položi kolegij, stude t/stude ti a ora: pohađati astavu

izvršavati aputke e tora za sa ostal i rad aktiv o učestvovati a i ter i i jav i produk ija a, ko erti a

klase, aster lassi a, jav i ko erti a u orga iza iji Muzičke akademije

položiti kolokvij-izvodi se: Dio semestralnog programa

(u komornom sastavu, individualno ili kombinirano)

položiti završ i ispit - izvodi se: semestralni program u minimalnom

trajanju 10 minuta (u komornom sastavu)

Rokovi ispita i

kolokvija

Ispit i rokovi o javljuju se a početku akade ske godi e, a rež i stranica a Muzičke akade ije i u ISVU.




Konzultacije :


Aktual i ter i i ispita ogu se pro aći a stra i a a Muzičke akade ije. Ostale informacije :

O svim ostalim aktivnostima koje su vezane za kolegij (produkcije, koncerti,

masterclassi, natjecanja) studenti se informiraju kod mentora, a isto tako

i for a ije su dostup e a stra i a a Muzičke akade ije.

Literatura

B. Dowlasz : Palindrom (duo harmonika), ABC Edition, 1986.

F. Dobler : Fafner und Fasolt (duo harmonika), Hohner Verlag, MH 134100

L. Boelmman: Gotska suita, (duo harmonika), Schott Musik, ED7647

V. Troja : Tara tella duo har o ika , Verlag S h űlli g, 99 . J. Ta ulio is: Musik für zwei, (duo harmonika), Musikverlage Vma, K 1042

J. Feld: Duo, (duo harmonika), Hohner Verlag, MH61033

J. Ganzer: Meccanico, (duo harmonika), Verlag Notenwunderland, 950205

E. Krajcar-Percan: Tema 90, (duo harmonika), rukopis

J. Tiensuu: Aion, (duo harmonika), Music FInland, MF No. 14011

A. Vivaldi-J.S. Bach: Concerto grosso u d-molu, (duo harmonika),

Orgelwerke Band 1- , BA5 79, Bäre reiter Urtex 9. D. Bo ić: Uskrs uće o rada za trio har o ika, F. Boža -rukopis


J.S. Bach: Sonata u Es-duru (obrada za trio harmonika, F. Boža ) – rukopis

B. Shehu: Aproksimato br. 5 (za kvintet harmonika)-rukopis

L. Mjeda Čuperja i: Transaccordion (za kvintet harmonika)-rukopis

E. Grieg: Holberg suita (obrada za kvintet harmonika, B.Zagoranski)- rukopis

V. Podgorni: Ukrajinski capriccio (obrada za kvintet harmonika, D.

Modruša - rukopis

F. Dugan: Toccata (obrada za kvi tet har o ika, F. Boža ) - rukopis

J.S. Bach: 3 korala (obrada za kvintet harmonika, S. Magdić – rukopis

A. Piazzolla: Fuga y mysterio (obrada za kvintet harmonika, B. Zagoranski) -

rukopis

J. Mata ović: Veh i, veh i fijolica (obrada za kvintet harmonika, S. Bastalec)

– rukopis


Kod i naziv kolegija 63344, Orkestar 1


Suradnik/suradnica do . art. Do e iko Briški (nositelj)

Studijski program Diplomski sveučiliš i studij Klasič e har o ike


kolegija Diplomski


studija V.



Jezik


Hrvatski (engleski,

je ački)




svladavanje

Polože VIII. semestar na preddiplo sko sveučiliš o studiju Klasič e har o ike

Korelativnost

Kolegij Orkestar korelira sa ostali kolegiji a studija Klasič e har o ike, pose i e sa kolegiji a: Klasič a har o ika, Ko or a glazba i Dirigiranje.

Cilj kolegija

1. Stjecanje umijeća svira ja u orkestru

2. Razvijanje navika skupnog muziciranja

3. Upoznavanje stude ata sa z ačajka a skup og izvođenja

glazbenog djela.

Ishodi uče ja

1. Raspoznavati ever al e ko u ika ije iz eđu dirigenta i

svirača

2. Samostalno pripremiti orkestralne dionice

3. I terpretirati i a alizirati povijes o i stilski različite sklad e

4. Interaktivno djelovati prilikom skupnog muziciranja sa

kolegama u orkestru

5. Voditi svoju dionicu

6. Prenijeti svoje znanje na drugoga

Sadržaj kolegija

Uvjež ava je i izvođe je djela orkestral e literature. Upoz ava je sa ači i a uzi ira ja u a sa lu i oso itosti a takvog svira ja,

razvije o čita je ot og teksta "à pri a vista".



Obveze

Ishodi

Sati Udio u

ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)

pohađa je astave 1.-6.

60 P

(45) 1.60 51%

Zalaganje I aktivnost u

nastavi 1.-6. 17 0.32 25%

http://www.unipu.hr/index.php?id=1959

Kolokvij 1 (provjera

znanja tijekom semestra) 1.-6. 11 0.24 12%



ukupno 84 3 100%

Dodat a pojaš je ja kriteriji o je jiva ja): Pre a pravilniku o o jenjivanju konačna se o jena do iva na sljedeći način:



C = 70 79,9% 3 (dobar) = 63 75.9 % ocjene


E = 50 59,9%

Studentske obveze

Da položi kolegij, stude t/stude ti a ora: 1. Sudjelovati u ijelosti u svi projekti a orkestra koji su uvršte i

u ko ert i kale dar Muzičke akade ije. Izosta ko sa astupa stude t gu i pravo potpisa, izuzev u iz i i slučajevi a koje

opravdava ositelj kolegija ili adlež e oso e a Muzičkoj akademiji (dekan akademije, ili predstojnik odsjeka).

2. U zada i ter i i a redovito pohađati astavu pokuse) i aktivno sudjelovati u radu orkestra.

3. Kvalitetno svladati gradivo (orkestralne dionice).

4. Položiti kolokvij

Rokovi ispita i kolokvija Ispit i rokovi o javljuju se a početku akade ske godi e, a

rež i stra i a a Muzičke akade ije i u ISVU.


Na svako e satu stude ti će do iti upute i aterijale. Dodatni

aterijali i i for a ije dostup e su a rež oj stra i i kolegija e-

uče je). Vrlo je važ o redovito pratiti o avijesti a e-stranicama i na

oglas oj ploči.

Literatura

O vez a: Not i aterijali ko pozi ija koje će se izvoditi te godi e. Izborna: Not i aterijali ko pozi ija koje će se izvoditi te godi e. Priruč a: Not i aterijali ko pozi ija koje će se izvoditi te godi e.


Kod i naziv kolegija 63355, Orkestar 2


Suradnik/suradnica do . art. Do e iko Briški (nositelj)

Studijski program Diplomski sveučiliš i studij Klasič e har o ike


kolegija Diplomski


studija V.



Jezik


Hrvatski (engleski,

je ački)




svladavanje

Polože I. semestar na Diplo sko sveučiliš o studiju Klasič e harmonike

Korelativnost

Kolegij Orkestar korelira sa ostali kolegiji a studija Klasič e har o ike, pose i e sa kolegiji a: Klasič a har o ika, Ko or a glazba i Dirigiranje.

Cilj kolegija

1. Stjecanje umijeća svira ja u orkestru

2. Razvijanje navika skupnog muziciranja

3. Upoznavanje studenata sa z ačajka a skup og izvođenja

glazbenog djela.

Ishodi uče ja

1. Raspoznavati ever al e ko u ika ije iz eđu dirigenta i

svirača

2. Samostalno pripremiti orkestralne dionice

3. I terpretirati i a alizirati povijes o i stilski različite sklad e

4. Interaktivno djelovati prilikom skupnog muziciranja sa

kolegama u orkestru

5. Voditi svoju dionicu

6. Prenijeti svoje znanje na drugoga

Sadržaj kolegija

Uvjež ava je i izvođe je djela orkestral e literature. Upoz ava je sa ači i a uzi ira ja u a sa lu i oso itosti a takvog sviranja,

razvije o čita je ot og teksta "à pri a vista".



Obveze

Ishodi

Sati Udio u

ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)

pohađa je astave 1.-6.

60 P

(45) 1.60 51%

Zalaganje I aktivnost u

nastavi 1.-6. 17 0.32 25%






ukupno 84 3 100%

Dodat a pojaš je ja kriteriji o je jiva ja): Prema pravilniku o o jenjivanju konačna se o jena do iva na sljedeći način:



C = 70 79,9% 3 (dobar) = 63 75.9 % ocjene


E = 50 59,9%

Studentske obveze

Da položi kolegij, stude t/stude ti a ora: 1. Sudjelovati u ijelosti u svi projekti a orkestra koji su uvršte i

u ko ert i kale dar Muzičke akade ije. Izosta ko sa astupa student gubi pravo potpisa, izuzev u iz i i slučajevi a koje opravdava ositelj kolegija ili adlež e oso e a Muzičkoj akademiji (dekan akademije, ili predstojnik odsjeka).

2. U zada i ter i i a redovito pohađati astavu pokuse) i aktivno sudjelovati u radu orkestra.

3. Kvalitetno svladati gradivo (orkestralne dionice).

4. Položiti kolokvij




Na svakome satu studenti će do iti upute i aterijale. Dodat i aterijali i i for a ije dostup e su a rež oj stra i i kolegija e-


oglas oj ploči.

Literatura

O vez a: Not i aterijali ko pozi ija koje će se izvoditi te godine.

Iz or a: Not i aterijali ko pozi ija koje će se izvoditi te godi e. Priruč a: Not i aterijali ko pozi ija koje će se izvoditi te godi e.


Kod i naziv kolegija 66031, KONCERT ZA HARMONIKU I ORKESTAR


Suradnik/suradnica




Iva Šverko, v.as. Korepeticija: Ves a Iva ović O virk, v. as.



kolegija Diplomski


studija I.



Jezik




semestru

10 (5 korepeticija)

0 P – 10 V – 0 S


svladavanje Apsolvira preddiplo ski sveučiliš i studij Klasič e har o ike

Korelativnost

Kolegij Koncert za harmoniku i orkestar korelira sa ostalim kolegijima

studija Klasič e har o ike, pose i e sa kolegiji a Klasič a har o ika, Komorna glazba i Orkestar.

Cilj kolegija

Stje a je u ijeća svira ja a klasič oj har o i i svladava je teh ičkih pro le a i i terpretativ ih pose osti kod izvođe ja ko erata za harmoniku i orkestar.

Ishodi uče ja

1. Analizirati, prosuditi, vrednovati i izvoditi reprezentativan

repertoar za klasič u har o iku i orkestar. 2. Povezati eđuod ose i eđuzavis ost praktič og i teorijskog

dijela studija.

3. Kreirati, realizirati i izraziti vlastite u jet ičke ko epte i krea ije u suradnji s orkestrom i dirigentom (korepetitorom) te iste

predstaviti široj jav osti i struč oj ko isiji a jav i astupi a i/ili projektima.

4. Razlikovati stilska o ilježja zada og progra a i razviti vješti e njihove ispravne interpretacije uz pratnju orkestra i vodstvo

dirigenta (korepetitora)

5. Si tetizirati steče o z a je pri stvara ju vlastite i terpreta ije u jet ičkog djela.

6. Kritički pro ije iti i vred ovati vlastita teh ička i i terpretativ a dostig uća kao i teh ička i i terpretativ a dostig uća ostalih har o ikaških solista i/ili a sa ala.



http://www.unipu.hr/index.php?id=1792&L=0%2F.



Sadržaj kolegija

Koncerti: O. Schmidt: Symphonic fantasy and allegro, S. Gubaidulina:

Koncert za harmoniku in orkestar (In the sign of scorpion), V. Trojan:

Koncertna suita ''Bajke'' za harmoniku i orkestar, K. Olczak: Koncert za

harmoniku i orkestar, V. Semjonov: ''Freske'' koncert za harmoniku,

komorni orkestar i udaraljke, O. Schmidt: Symphonic Fantasy and Allegro

op.20 za harmoniku I komorni orkestar, B. Przybylski: Concerto classico za

harmoniku i orkestar, E. Podgaiz : Koncert za harmoniku in orkestar, J.

We : Ko ert za klasič u har o iku i gudače, D Bo ić: Eshato -

ko ert za klasič u har o iku, flautu, tru lju, udaraljke i gudače, I. Ša o: Koncert za harmoniku i gudače, Đ. Dekleva-Radaković: Nevera - koncert za

har o iku, gudački orkestar i udaraljke, L. Mjeda Čuperja i: Versus –

three pictures for accordion and chamber string orchestra

Kolegij se nadopunjuje novonastalim skladbama hrvatske i/ili svjetske

literature za harmoniku i orkestar.





obvezama)


ECTS-u*

Maksimalni

udio u ocjeni

(%)

Pohađa je i aktiv ost a korepeticijama

1.- 6. 10

(7,5) 0,3

maksimalno

50%

Završ i ispit - javni

nastup 1.- 6. 132,5 4,7

maksimalno

50%

ukupno 140 5 100%

Dodat a pojaš je ja kriteriji o je jiva ja : Pohađa je korepeticija je obavezno. Na kraju semestra pristupa se

završ o e ispitu jav i astup . )a polaga je završ og ispita predviđe a su dva redovita roka u veljači, i dva poprav a roka u ruj u. Da i se pristupilo završ o e ispitu, potre o je tijeko se estra, iz seg e ta pohađa je i aktiv ost a korepeti ija a doseći i i al o 5% ukupne

ocjene. Završ i ispit komisijski je ispiti.

Ko ač u o je u či i z ir prosječ ih o je a svakog seg e ta Pohađa je i aktivnost na korepeticijama, (maksimalno 50%), te Završ i ispit (maksimalno 50%).

Prema pravilniku o ocjenjivanju ko ač a se o je a do iva a sljedeći ači :



C = 70 79,9% 3 (dobar) = 63 75.9 % ocjene


E = 50 59,9%

Studentske obveze

Da položi kolegij, stude t/stude ti a ora: pohađati i aktiv o sudjelovati a korepeti ija a

položiti završ i ispit - izvodi se: Koncert ili skladba za harmoniku i

orkestar.

Solističku dio i u ije o avez o izvoditi napamet.

Rokovi ispita i kolokvija Ispit i rokovi o javljuju se a početku akade ske godi e, a rež i stra i a a Muzičke akade ije i u ISVU.




Konzultacije :

Aktualni termini konzultacija svakog astav ika ogu se pro aći na

stra i a a Muzičke akade ije.

Ispitni rokovi :

Aktual i ter i i ispita ogu se pro aći a stra i a a Odjela za glaz u. Ostale informacije :


koncerti, masterclassi, natjecanja) studenti se informiraju kod mentora, a

isto tako i for a ije su dostup e a stra i a a Muzičke akade ije.

Literatura

S. Gubaidulina: Fachwerk, Edition Sikorski, SIK8691

S. Gubaidulina: Koncert za harmoniku i orkestar (In the sign of scorpion),

ed. Sikorski

V. Trojan: Koncertna suita ''Bajke'' za harmoniku i orkestar, Praha : Statni

hudebni vydavatelstvi, 1964., H 3940

B. Przybylski: Concerto classico za harmoniku i orkestar, Accent Edition,

2007

O. Schmidt: Symphonic Fantasy and Allegro op.20, W. Hansen, WH28483

K. Olczak: Koncert za harmoniku i orkestar, Academy of Music Gdansk,

Poljska, 2014.

T. Hosokawa (*1955): Extasis (2000), Edition Schoot, 2000.

E. Jokkinen (*1952): Concerto za har., Fennica Gehrman, FAZ 8340-6

A. Nordheim (1931): Spur (1980) za harmoniku i orkestar, W.Hansen,

WH29537

J. Fra aix 9 : Co ert pour A ordéo et Or hestre,Edition Schoot,

ED 8225

A. Piazzolla: Aconcagua, Tonos Musikverlags GmbH, TONOS04119

V. Semjonov: ''Freske'' koncert za har., komorni orkestar i udaraljke,

rukopis

J. Webb: Kon ert za klasič u har o iku i gudače

E. Podgaiz: Koncert za harmoniku i orkestar (Viva voce), rukopis

I. Shamo: Koncert za harmoniku i orkestar, rukopis

L. Mjeda Čuperja i: Versus – three pictures for accordion and chamber

string orchestra, rukopis

D. Bo ić: Eshato koncert za klas. harmoniku, flautu, trublju, udaraljke i

gudače, rukopis



Kod i naziv kolegija 66029, KONCERTNA PRAKSA 1


Suradnik/suradnica




Iva Šverko, v. as.


Vrsta kolegija

Obvezan

Razina

kolegija

Diplomski


studija I.


(Leharova 1)

Jezik


Hrvatski (engleski,

je ački, talija ski, ruski, slovenski)


semestru 30 (0P –30V – 0S)


svladavanje Apsolvira preddiplo ski sveučiliš i studij Klasič e harmonike

Korelativnost

Kolegij Koncertna praksa korespondira i korelira sa ostalim kolegijima

studija Klasič e har o ike, pose i e sa kolegiji a Klasič a har o ika, Komorna glazba i Orkestar.

Cilj kolegija Stje a je u ijeća svira ja te ko erta t og iskustva a klasič oj harmonici.

Ishodi uče ja

1. Razviti vješti u ko e trira e i terpreta ije glaz e ih djela a javnim koncertima.

2. Razlikovati stilska o ilježja zada og progra a i pokazati vješti e njihove ispravne interpretacije.

3. Kritički a alizirati i procijeniti kvalitetu vlastite izvedbe i/ili

izvedbe drugih.

4. Pri ije iti teh ičke vješti e priliko i terpreta ije sklad i iz zadanog repertoara.

5. Analizirati, definirati i interpretirati zadanu literaturu s

povijesnog i stilskog aspekta.

6. Definirati, formulirati i prosuditi povijesni, socijalni i glazbeni

kontekst zadanih skladbi.

Sadržaj kolegija Vidi kolegij: Klasič a har o ika 1 (66030) – Diplomski sveučiliš i studij

Klasič a har o ika



Obveze

Ishodi

Sati Udio u

ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)

Terenska nastava







obvezama)

(nastupi, koncerti, interne

i javne produkcije,

turneje, obljetnice, javni

sati i sl.)

1.- 6.

56

2

100 %

ukupno 56 2 100%

Dodat a pojaš je ja kriteriji o je jiva ja):

Stude ti su duž i astupati a internim produkcijama te aktivno

sudjelovati na javnim koncertima u orga iza iji Muzičke akade ije. Na

internim produkcijama ili javnim koncertima u organizaciji Odjela za

glaz u stude t je duža astupiti sa i i al o dvije različite sklad e. Nastupe će o je jivati e tor ili drugi ositelj kolegija klasič e harmonike prisutan na koncertu. Svaka izvedena skladba ocjenjuje se

pojedi ač o i ko ač a ocjena prosjek je svih dobivenih ocjena. Ocjenjuju

se svi jav i astupi u razdo lju od početka se estra do da a održava ja prvog roka završ og ispita kolegija klasič e har o ike. Napomene:

Nastava se izvodi u obliku predavanja i terenske nastave. Pod terensku

nastavu smatraju se javni koncerti, interne produkcije u organizaciji

Muzičke akade ije.

Pre a pravilniku o o jenjivanju konačna se o jena do iva na sljedeći način: A = 90 100% 5 (izvrstan) = 89 100 % ocjene


C = 70 79,9% 3 (dobar) = 63 75.9 % ocjene


E = 50 59,9%

Interne produkcije , javni koncerti o je juju se a sljedeći ači :

maks. 100%

5 (izvrstan)

89% - 100 %

Stude t je ostvario teh ički i u jet ički zreo i zaokruže nastup.

4 (vrlo dobar)

76% - 88.9 %

Student je nastupio sa manjim nedostacima u izvedbi.

3 (dobar)

63% - 75.9 %

Student je nastupio uz vidljive nedostatke u izvedbi.

2 (dovoljan)

50% - 62.9 %

Stude t je astupio sa veći edosta i a u izvedbi.

1(nedovoljan))

0% - 49.9 % Student nije nastupio ni na jednoj produkciji, koncertu ili

javnom nastupu, odnosno, nije izveo minimalno dvije

različite sklad e tijeko se estra.

Studentske obveze

Da položi kolegij, student/studentica mora:

aktiv o učestvovati a i ter i produk ija a, ko erti a, u

orga iza iji Muzičke akade ije

stude t je duža astupiti sa i i al o dvije različite sklad e

Rokovi ispita i kolokvija Ispitni rokovi objavljuju se na početku akade ske godi e, a rež i stra i a a Muzičke akade ije i u ISVU.



Stude ti su duž i poštivati ačela akade ske čestitosti koja su regulirana Etičkim kodeksom Sveučilišta doku e t je dostupa a sljedećoj stra i i: www.unipu.hr

Diskusije često vode do suko a išlje ja. Teško je iz jeći eslaga ja oko te a o koji a oso e i aju s aža stav. Na predava ju potre o je postaviti gra i e prihvatljivoga i eprihvatljivoga po aša ja, a eke od

jih su: Svatko i a pravo da u se o raća s poštova je , svatko i a pravo da ga se sasluša ez prekida ja, svatko i a pravo osjećati se sigur i . Od svih čla ova/čla i a sveučiliš e zajed i e očekuje se djelova je u duhu zajed ičkih iljeva te sudjelova je u izva sveučiliš i djelat osti a koje eće iti u suko u s jihovi profesio al i o veza a a Sveučilištu i eće štetiti ugledu Sveučilišta. Konzultacije :

Aktualni termini konzultacija svakog astav ika ogu se pro aći a stranicama Odjela za glazbu.

Ispitni rokovi :

Aktual i ter i i ispita ogu se pro aći a stra i a a Odjela za glaz u. Ostale informacije :

O svim ostalim aktualnim informacijama koje su vezane za kolegij

produk ija a, ko erti a, ajstorski tečajevi a, atje a ji a) stude ti se ogu i for irati a stra i a a Muzičke akade ije.

Literatura Vidi kolegij: Klasič a har o ika 1 66030) – Diplo ski sveučiliš i studij Klasič a har o ika



Kod i naziv kolegija 66032, KONCERTNA PRAKSA 2


Suradnik/suradnica




Iva Šverko, v. as.

Studijski program Diplo ski sveučiliš i studij klasič e har o ike

Vrsta kolegija

Obvezan

Razina

kolegija

Diplomski


studija I.


(Leharova 1)

Jezik


hrvatski, engleski,

je ački, talija ski, ruski, slovenski


semestru 30 (0P –30V – 0S)


svladavanje Apsolviran kolegij Koncertna praksa 1

Korelativnost

Kolegij Koncertna praksa korelira sa ostali kolegiji a studija Klasič e har o ike, pose i e sa kolegiji a Klasič a har o ika, Ko or a glaz a i Orkestar.

Cilj kolegija Stje a je u ijeća svira ja te ko erta t og iskustva a klasič oj harmonici .

Ishodi uče ja

1. Razviti vješti u ko e trira e i terpreta ije glaz e ih djela a javnim koncertima.

2. Razlikovati stilska o ilježja zada og progra a i pokazati vješti e njihove ispravne interpretacije.

3. Kritički analizirati i procijeniti kvalitetu vlastite izvedbe i/ili

izvedbe drugih.

4. Pri ije iti teh ičke vješti e priliko i terpreta ije sklad i iz zadanog repertoara.

5. Analizirati, definirati i interpretirati zadanu literaturu s

povijesnog i stilskog aspekta.

6. Definirati, formulirati i prosuditi povijesni, socijalni i glazbeni

kontekst zadanih skladbi.

Sadržaj kolegija Vidi kolegij: Klasič a har onika 2 (66033) – Diplo ski sveučiliš i studij Klasič a har o ika




ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)

Terenska nastava







obvezama)

(nastupi, koncerti, interne

i javne produkcije,

turneje, obljetnice, javni

sati i sl.)

1. – 6.

56

2

100%

ukupno 56 2 100%


Stude ti su duž i astupati a internim produkcijama te aktivno

sudjelovati na javnim koncertima u orga iza iji Muzičke akade ije. Na

internim produkcijama ili javnim koncertima u organizaciji Odjela za

glaz u stude t je duža astupiti sa i i al o dvije različite sklad e. Nastupe će o je jivati e tor ili drugi ositelj kolegija klasič e harmonike prisutan na koncertu. Svaka izvedena skladba ocjenjuje se

pojedi ač o i ko ač a o je a prosjek je svih do ive ih o je a. O je juju se svi jav i astupi u razdo lju od početka se estra do da a održava ja prvog roka završ og ispita kolegija klasič e har o ike. Napomene:

Nastava se izvodi u obliku predavanja i terenske nastave. Pod terensku

nastavu smatraju se javni koncerti, interne produkcije u organizaciji

Muzičke akade ije.

Pre a pravilniku o o jenjivanju konačna se o jena do iva na sljedeći način: A = 90 100% 5 (izvrstan) = 89 100 % ocjene


C = 70 79,9% 3 (dobar) = 63 75.9 % ocjene


E = 50 59,9%

Interne produkcije , javni koncerti o je juju se a sljedeći ači :

maks. 100%

5 (izvrstan)

89% - 100 %

Stude t je ostvario teh ički i u jet ički zreo i zaokruže nastup.

4 (vrlo dobar)

76% - 88.9 %

Student je nastupio sa manjim nedostacima u izvedbi.

3 (dobar)

63% - 75.9 %

Student je nastupio uz vidljive nedostatke u izvedbi.

2 (dovoljan)

50% - 62.9 %

Stude t je astupio sa veći nedostacima u izvedbi.

1(nedovoljan))

0% - 49.9 % Student nije nastupio ni na jednoj produkciji, koncertu ili

javnom nastupu, odnosno, nije izveo minimalno dvije

različite sklad e tijeko se estra.

Studentske obveze

Da položi kolegij, stude t/stude ti a ora

aktiv o učestvovati a i ter i produk ija a, ko erti a, u

orga iza iji Muzičke akade ije,

stude t je duža astupiti sa i i al o dvije različite sklad e

Rokovi ispita i kolokvija Ispitni rokovi o javljuju se a početku akade ske godi e, a rež i stra i a a Muzičke akade ije i u ISVU.



Stude ti su duž i poštivati ačela akade ske čestitosti koja su regulirana Etičkim kodeksom Sveučilišta doku e t je dostupa a sljedećoj stra i i: www.unipu.hr

Diskusije često vode do suko a išlje ja. Teško je iz jeći eslaga ja oko te a o koji a oso e i aju s aža stav. Na predava ju potre o je postaviti gra i e prihvatljivoga i eprihvatljivoga po aša ja, a eke od

jih su: Svatko i a pravo da u se o raća s poštova je , svatko i a pravo da ga se sasluša ez prekida ja, svatko i a pravo osjećati se sigur i . Od svih čla ova/čla i a sveučiliš e zajed i e očekuje se djelova je u duhu zajed ičkih iljeva te sudjelova je u izva sveučiliš i djelat osti a koje eće biti u sukobu s njihovim

profesio al i o veza a a Sveučilištu i eće štetiti ugledu Sveučilišta. Konzultacije :

Aktual i ter i i ko zulta ija svakog astav ika ogu se pro aći a stranicama Odjela za glazbu.

Ispitni rokovi :

Aktualni termini ispita ogu se pro aći a stra i a a Odjela za glaz u. Ostale informacije :

O svim ostalim aktualnim informacijama koje su vezane za kolegij

produk ija a, ko erti a, ajstorski tečajevi a, atje a ji a) stude ti se ogu i for irati a stra i a a Muzičke akademije.

Literatura Vidi kolegij: Klasič a har o ika 2 66033) – Diplo ski sveučiliš i studij Klasič a har o ika



Kod i naziv kolegija 63358, Aspekti suvremene glazbe


Suradnik/suradnica prof. art. Massi o Brajković (nositelj)

Studijski programi

Diplo ski sveučiliš i studij Glaz e a pedagogija

Diplo ski sveučiliš i studij Klasič a har o ika

Diplo ski sveučiliš i studij Solo pjevanje

Vrsta kolegija Obvezan Razina kolegija Diplomski

Semestar Zimski Godina studija I.

Mjesto izvođe ja Muzička akade ija

(Rovinjska 14) Jezik izvođe ja Hrvatski i Talijanski

Broj ECTS bodova 2 Broj sati u semestru P30 - 0S – 0V


svladavanje O ziro da s o a sa o početku upoz ava ja sa kolegijo , preduvjeta e a.

Korelativnost Kolegij je u uskoj vezi sa svim struč i i u jet ički kolegijima tijekom studija.

Cilj kolegija

- usvojiti ko pete ije a alitičkog pristupa glaz e og djela i upoz ava je kompozicijsko-teh ičkih te stilskih o ilježja pojedi ih suvre e ih glaz e ih prava a s težište a a alizi oda ra ih djela ovog razdo lja, či e se ako studija Harmonije, Polifonije i Glaz e ih o lika i stilova želi do iti zaokruže i uvid u jeloviti razvoj glaz e og išlje ja.

Ishodi uče ja

1. pravil o defi irati, a alizirati i kritički raz atrati suvre e e glaz e e stilove.

2. opisivati i analizirati dopuštena glazbena „odstupanja” od normi s

obzirom na funkcionalne stilove te primjenu takvih spoznaja u vlastitome

glaz e o izražava ju.

Sadržaj kolegija

Teorijsko-a alitička o rada ajvaž ijih pojava glaz e XX. stoljeća /i presio iza , ekspresionizam (slobodna atonalitetnost, dodekafonija), serijalnost,

strukturaliza , aleatorika, grafička ota ija, ko kret a i elektro ička glaz a i dr..





obvezama)


ECTS-u*

Maksimalni udio

u ocjeni (%)

pohađa je astave i aktivnosti u

nastavi 1 30 0,50 30

kolokvij (usmeni) 2 10 0,50 40

ispit (usmeni) 2 20 1 30

Ukupno 60 2 100 %

Dodat a pojaš je ja kriteriji o je jiva ja): Pohađanje je nastave obvezno. Tolerira se 30% izostanaka (dakle, 4 izostanka) i

jih ije potre o opravdati. Da i se pristupilo završ o e ispitu, potre o je iz svakoga seg e ta prije jega tijeko astave) doseći i i al i roj odova ukup o 30), stoga je i pohađa je astave u ko ač i i važ o u z iru odova.

http://www.unipu.hr/index.php?id=1786&L=1%2Findex.php%3Fid

Studenti su dužni kontinuirano analizirati zadane oblike. Prikupljeni materijal

zajed o će se a alizirati a kolokviju. U zad je u tjed u veljače dodat i je rok za kolokvij za one koji iz opravdanih razloga nisu pristupili prije ili nisu ostvarili

minimalni postotak.

U konačnu ocjenu ulaze rezultati kolokvija, završ og ispita i aktiv osti u astavi.

Sudjelovanje u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način:

0% = Ne dolazi na predavanja.

6% = Prisustvuje predavanjima, no ne sudjeluje u radu,

12% = Pripremljen/-na je, no priprema je nepotpuna uz veće nedostatke.

18% = Pripremljen/-na je, no priprema je nepotpuna uz manje nedostatke.

24% = Redovito je pripremljen/-na, dobrovoljno sudjeluje u nastavnome

procesu.

30% = Student/studentica pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij,

uvijek je pripremljen/- a; postavlja pita ja i pro le atizira sadržaje važ e za kolegij, do osi dodat e aterijale u koji a je uočio/uočila pojedi e spe ifič osti glaz enog oblika i stila.

Kolokvij se sastoji od izrade najmanje jednog samostalnog glazbenog uratka iz

obrađenog gradiva a o je juje se a sljedeći ači ali i detalj ije pre a proporcionalnome postotku):

a je od 50% toč ih odgovora = 0% ocjene

od 51% do 60% = 8% ocjene

od 61% do 70% = 16% ocjene

od 71% do 80% = 24% ocjene

od 81% do 90% = 32% ocjene

od 91% do 100% = 40% ocjene

Završni ispit analiza jedne suvremene skadbe, a o je jivat će se ovako i detaljnije prema proporcionalnome postotku koji će se do iti ako toč oga broja pitanja u testu):

a je od 50% toč ih odgovora = 0% ocjene

od 51% do 60% = 6% ocjene

od 61% do 70% = 12% ocjene

od 71% do 80% = 18% ocjene

od 81% do 90% = 24% ocjene

od 91% do 100% = 30% ocjene

Prema Pravilniku o ocjenjivanju ko ač a se o je a do iva a sljedeći ači : A = 90 100% 5 (izvrstan) = 89 100% ocjene

B = 80 89,9% 4 (vrlo dobar) = 76 88% ocjene

C = 70 79,9% 3 (dobar) = 63 75% ocjene

D = 60 69,9% 2 (dovoljan) = 50 62% ocjene

Studentske obveze

Da položi kolegij, stude t/stude ti a ora: 1. pohađati astavu i aktiv o sudjelovati u astav o e pro esu

2. izraditi najmanje jedan samostalni glazbeni uradak iz obrađenog gradiva tj

stilskog obilježja, do kraja semestra.

Rokovi ispita i kolokvija 03. i 17. veljače, 2016.

15. i 29. lipnja, 2016.

07. i 21. rujna, 2016.


Literatura

Obvezna:Kohoutek C.,Teh ike ko po ira ja u glaz i 20. stoljeća, Beograd, 1965.

Iz or a: Peričić V., Vokal i i vokal o i stru e tal i ko trapu kt, Beograd, 1987. Priruč a: Preludiji i Fuge D. Šostakovića


Kod i naziv kolegija 64897, Engleski jezik 1


Suradnik/suradnica r. s . Kreši ir Vu ić, pred. ositelj

Studijski program

Preddiplo ski sveučiliš i studij Glaz e a pedagogija

Preddiplomski sveučiliš i studij Klasič a har o ika

Preddiplo ski sveučiliš i studij Solo pjeva je

Preddiplo ski sveučiliš i studij Klavir



Vrsta kolegija Izborni Razina

kolegija

Preddiplomski

Diplomski


studija

Preddiplomski I, II, III, IV

Diplomski I.

Mjesto izvođe ja UNIPU

Jezik


Engleski/Hrvatski


semestru 15P – 0S – 15V


svladavanje

Predznanje je u skladu sa gimnazijskim programom iz engleskog

jezika

Korelativnost Kolegij je u vezi s ostalim kolegijima iz područja stranih jezika i

lingvistike

Cilj kolegija

Temeljni cilj kolegija je razvijanje jezične kompetencije različitim

vrsta a vjež i da i se stude ti ogli služiti e gleski jeziko u vješti a a sluša ja i razu ijeva ja, govore ja, čitanja i pisanja.

Ishodi uče ja

1. analiziranje i definiranje određenih jezičnih struktura,

sintakse i strukture teksta

2. prepoznavanje i analiziranje jezične problematike koja je

česti izvor pogrešaka pri upora i e gleskog jezika

3. samostalno izvođenje zadataka tijekom nastavnog procesa

ovisno o tome koja se jezična problematika definira i analizira

ili o kojoj se temi raspravlja

4. samostalno čitanje stručne i druge literature na engleskom

jeziku

Sadržaj kolegija

Esej pre a zada o tekstu povjes ičari će raditi a tekstovi a iz svog z a stve og područja

Vjež e iz e gleske gra atike

Ko verza ijske vjež e




ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)

pohađa je 1.-4.

15P+15V

(22,5) 0,8 20%

samostalni zadatci 1.-4. 17,5 0,6 20%

kolokvij (pismeni) 1.-4. 22 0,8 30%

ispit (usmeni) 1.-4. 22 0,8 30%

ukupno 84 3 100%

Dodat a pojaš je ja kriteriji o je jiva ja :

Studentske obveze

Student je obvezan:

redovito pohađati astavu

aktivno sudjelovati u svim oblicima rada tijekom nastavnog

procesa

pripre iti i us e o izložiti esej te voditi diskusiju o izlože oj temi

od stude ata se očekuje da aktiv o sudjeluju u diskusiji prilikom izlaganja eseja

pozitiv o riješiti zadatak iz gra atike pripremiti po svom izboru, samostalno ili u paru, aktivnost za

ostale polaznike kolegija (quiz, games, acti g …

služiti se literaturo a e glesko jeziku

Rokovi ispita i kolokvija

. Veljače u .

. Veljače u .

Kolokvij u drugom tjednu u prosincu


Konzultacije s nastavnikom

Ko taktira je s astav iko izva astave odvija se ajčešće u vrije e ko zulta ija. Ko zulta ije se održavaju dva puta tjed o u predviđe o ter i u. Svakod ev a dvos jer a ko u ika ija

oguća je za rad ih da a elektro ičko pošto , a povre e o (jednosmjer o it će u ru ri i Obavijesti na internetskim stranicama

Odsjeka (UNIPU: Obavijesti – odjel za hu a ističke z a ost.).

Elektro ičku poruku o vez o je asloviti kao Konzultacije.

E-adresa: [email protected]

Literatura

Obvezna:

1. Soars, J.&L. Headway Advanced Oxford University Press, 2001.

2. Murphy, R. English Grammar in Use. Cambridge University Press,

2004.

3. Drvodelić, M: Englesko – hrvatski rječnik, Školska k jiga, . 4. Thomson, A.J. – Martinet, A.V. (1986.). A Practical English

Grammar. Oxford University Press, 2005.

(28 sati rada=1 ECTS)

Izborna:

1. Časopisi Current. Mary Glasgow Magazines.

2. Časopisi Spotlight English, Spotlight Verlang GmbH & Co.

KG.Munchen

mailto:[email protected]




Suradnik/suradnica r. s . Kreši ir Vu ić, pred. (nositelj)

Studijski program








kolegija

Preddiplomski

Diplomski


studija


Diplomski I.


Jezik


Engleski/Hrvatski


semestru 15P + 15V


svladavanje Predznanje je u skladu sa gimnazijskim programom iz engleskog jezika


lingvistike

Cilj kolegija



Ishodi uče ja

Očekuje se da će stude ti ako odsluša og kolegija iti osposo lje i za:

1. analiziranje i definiranje određenih jezičnih struktura, sintakse i

strukture teksta

2. prepoznavanje i analiziranje jezične problematike koja je česti izvor

pogrešaka pri upora i e gleskog

jezika

3. samostalno izvođenje zadataka tijekom nastavnog procesa ovisno o

tome koja se jezična problematika

definira i analizira ili o kojoj se temi raspravlja

4. samostalno čitanje stručne i druge literature na engleskom jeziku

Sadržaj kolegija

Esej pre a zada o tekstu povjes ičari će raditi a tekstovi a iz svog zna stve og područja




etodeuče ja i poučava ja i ači i vrednovanja


ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)

pohađa je 1.-4.

15P+15V

(22,5) 0,8 20%



ispit (usmeni) 1.-4. 22 0,8 30%

ukupno 84 3 100%


Studentske obveze

Stude t je o veza : · redovito pohađati astavu

· aktiv o sudjelovati u svim oblicima rada tijekom nastavnog procesa

· pripre iti i us e o izložiti esej te voditi diskusiju o izlože oj te i · od stude ata se očekuje da aktiv o sudjeluju u diskusiji priliko izlaganja eseja

· pozitiv o riješiti zadatak iz gra atike

· pripre iti po svo iz oru, sa ostal o ili u paru, aktiv ost za ostale polaznike kolegija (quiz, games,

a ti g …

· služiti se literaturo a e glesko jeziku


. Veljače u .

. Veljače u .




Ko taktira je s astav iko izva astave odvija se ajčešće u vrije e ko zulta ija. Ko zulta ije se održavaju dva puta tjed o u predviđe o ter i u. Svakod ev a dvos jer a ko u ika ija oguća je za rad ih da a elektro ičko pošto , a povre e o jed os jer o it će u rubrici Obavijesti na internetskim stranicama Odsjeka (UNIPU:

Obavijesti – odjel za hu a ističke z a ost. . Elektro ičku poruku obvezno je nasloviti kao Konzultacije.


Literatura

Obvezna: Obavezna



2004.

3. Drvodelić, M: Englesko – hrvatski rječnik, Školska k jiga, . 4. Thomson, A.J. – Martinet, A.V. (1986.). A Practical English Grammar.

Oxford University Press, 2005.


Izborna



KG.Munchen






Studijski program








kolegija

Preddiplomski

Diplomski


studija


Diplomski I.


Jezik


Engleski/Hrvatski


semestru 15P + 15V


svladavanje

Predznanje je u skladu sa gimnazijskim programom iz engleskog

jezika


lingvistike

Cilj kolegija

Temeljni cilj kolegija je razvijanje jezične kompetencije

različiti vrsta a vjež i da i se stude ti ogli služiti e gleski jeziko u vješti a a sluša ja i razu ijeva ja, govorenja, čitanja i pisanja.

Ishodi uče ja

Očekuje se da će stude ti ako odsluša og kolegija iti osposobljeni za:

1. analiziranje i definiranje određenih jezičnih struktura,

sintakse i strukture teksta

2. prepoznavanje i analiziranje jezične problematike koja je

česti izvor pogrešaka pri upora i e gleskog

jezika

3. samostalno izvođenje zadataka tijekom nastavnog procesa

ovisno o tome koja se jezična problematika


4. samostalno čitanje stručne i druge literature na engleskom

jeziku

Sadržaj kolegija

Esej prema zadanom tekstu povjes ičari će raditi a tekstovi a iz svog zna stve og područja




metodeuče ja i poučava ja i ači i vrednovanja


ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)

pohađa je 1.-4.

15P+15V

(22,5) 0,8 20%



ispit (usmeni) 1.-4. 22 0,8 30%

ukupno 84 3 100%


Studentske obveze


· aktiv o sudjelovati u svim oblicima rada tijekom nastavnog

procesa

· pripre iti i us e o izložiti esej te voditi diskusiju o izlože oj temi

· od stude ata se očekuje da aktiv o sudjeluju u diskusiji prilikom izlaganja eseja



a ti g …



. Veljače u .

. Veljače u .




Ko taktira je s astav iko izva astave odvija se ajčešće u vrije e ko zulta ija. Ko zulta ije se održavaju dva puta tjed o u predviđe o ter i u. Svakod ev a dvos jer a ko u ika ija oguća je za rad ih da a elektro ičko pošto , a povremeno (jednosmjer o it će u ru ri i Obavijesti na

internetskim stranicama Odsjeka (UNIPU: Obavijesti – odjel za

hu a ističke z a ost. . Elektro ičku poruku o vez o je nasloviti kao Konzultacije.


Literatura

Obvezna: Obavezna

1. Soars, J.&L. Headway Advanced Oxford University Press,

2001.

2. Murphy, R. English Grammar in Use. Cambridge University

Press, 2004.


3. Drvodelić, M: Englesko – hrvatski rječnik, Školska k jiga, 1998.

4. Thomson, A.J. – Martinet, A.V. (1986.). A Practical English

Grammar. Oxford University Press, 2005.


Izborna



KG.Munchen





Studijski program Diplo ski sveučiliš i studij Glaz e a pedagogija



kolegija

Diplomski


studija Diplomski 1


Jezik


Engleski/Hrvatski


semestru 15P + 15V


svladavanje Predznanje je u skladu sa gimnazijskim programom iz engleskog jezika


lingvistike

Cilj kolegija



Ishodi uče ja

Očekuje se da će stude ti ako odsluša og kolegija iti osposo lje i za:

1. analiziranje i definiranje određenih jezičnih struktura, sintakse i

strukture teksta

2. prepoznavanje i analiziranje jezične problematike koja je česti izvor

pogrešaka pri upora i e gleskog

jezika

3. samostalno izvođenje zadataka tijekom nastavnog procesa ovisno o

tome koja se jezična problematika


4. samostalno čitanje stručne i druge literature na engleskom jeziku

Sadržaj kolegija

Esej pre a zada o tekstu povjes ičari će raditi a tekstovi a iz svog zna stve og područja




etodeuče ja i poučava ja i ači i vrednovanja


ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)

pohađa je 1.-4. 15P+15V 0,8 20%

(22,5)



ispit (usmeni) 1.-4. 22 0,8 30%

ukupno 84 3 100%


Studentske obveze


· aktiv o sudjelovati u svim oblicima rada tijekom nastavnog procesa

· pripre iti i us e o izložiti esej te voditi diskusiju o izlože oj te i · od stude ata se očekuje da aktiv o sudjeluju u diskusiji priliko izlaganja eseja



a ti g …



. Veljače u .

. Veljače u .




Ko taktira je s astav iko izva astave odvija se ajčešće u vrije e ko zulta ija. Ko zulta ije se održavaju dva puta tjed o u predviđe o ter i u. Svakod ev a dvos jer a ko u ika ija oguća je za rad ih da a elektro ičko pošto , a povre e o jed os jer o it će u rubrici Obavijesti na internetskim stranicama Odsjeka (UNIPU:

Obavijesti – odjel za hu a ističke z a ost. . Elektro ičku poruku obvezno je nasloviti kao Konzultacije.


Literatura

Obvezna: Obavezna



2004.

3. Drvodelić, M: Englesko – hrvatski rječnik, Školska k jiga, . 4. Thomson, A.J. – Martinet, A.V. (1986.). A Practical English Grammar.

Oxford University Press, 2005.


Izborna



KG.Munchen



Kod i naziv kolegija 132474; KINEZIOLOŠKA KULTURA 1.

Nastavnik/nastavnica do .dr.s . Iva Blažević

Studijski program

Preddiplo ski sveučilišni studij Glazbena pedagogija Preddiplo ski sveučilišni studij Klasična har onika Preddiplo ski sveučilišni studij Solo pjevanje

Preddiplo ski sveučilišni studij Klavir


kolegija Preddiplomski

Semestar zimski Godina

studija I.

Mjesto izvođe ja sportska dvorana

Jezik


Hrvatski


semestru 30 V


svladavanje Nema preduvjeta

Korelativnost Ki eziološka kultura 2., 3., 4., 5., 6., 7., 8.

Cilj kolegija - redovita pri je a različitih ki ezioloških aktiv osti prema

preferencijama studenata

Ishodi uče ja

1. podići razi u i fo d usvoje osti otoričkih z a ja

2. podići razi u otoričkih i fu k io al ih sposo osti 3. demonstrirati azič e strukture iza ra ih ki ezioloških aktiv osti 4. pri ije iti ki eziološke aktiv osti u svakod ev o životu i radu

5. stje a je traj ih avika za svakod ev i tjeles i vjež a je

Sadržaj kolegija Aerobika, pilates, košarka, od ojka i sl.




ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)

pohađa je V 1-5

(30)

22,5 1 100%

Dodat a pojaš je ja kriteriji o je jiva ja): Kolegij se ne ocjenjuje. Redovitim dolas i a a vjež e stude t ostvaruje ECTS bodove.

Studentske obveze Da položi kolegij, stude t/stude ti a ora:

1. Redovito pohađati astavu.

Rokovi ispita i kolokvija Određuju se a početku akade ske godi e, o javljuju se a rež i stranicama Sveučilišta i u ISVU sustavu.

Ostale važ e či je i e


vezane uz kolegij

Literatura

Izborna:

1.) Anderson, B., Burke, E., Pearl, B. (1997). Fitness za sve. Zagreb:

Gopal d.o.o.

2.) Anderson, B. (2001). Stretching. Zagreb: Gopal d.o.o.

3.) Bompa, T. (2006). Periodizacija-Teorija i metodologija treninga.

Zagreb: Gopal d.o.o.

4.) Clancy, M.E. (2009). Aktivno tijelo, aktivan um. Zagreb: Gopal d.o.o.

5.) Clark, N. (2008). Sportska prehrana-priručnik za sportaše, trenere i rekreativce. Zagreb: Gopal d.o.o.

6.) Findak, V. (1996). Metodika tjelesne i zdravstvene kulture. Zagreb:

Školska k jiga.




Studijski program


Preddiplo ski sveučilišni studij Klavir


kolegija Diplomski

Semestar ljetni Godina

studija I.


Jezik


Hrvatski


semestru 30 V






Ishodi uče ja


2. podići razi u otoričkih i fu k io al ih sposo osti 3. demonstrirati bazič e strukture iza ra ih ki ezioloških aktiv osti 4. pri ije iti ki eziološke aktiv osti u svakod ev o životu i radu






ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)

pohađa je V 1-5

(30)

22,5 1 100%

Dodat a pojaš je ja kriteriji o je jiva ja): Kolegij se ne ocjenjuje. Redovitim dolascima na vjež e stude t ostvaruje ECTS bodove.



Rokovi ispita i kolokvija Određuju se a početku akade ske godi e, o javljuju se a rež i stra i a a Sveučilišta i u ISVU sustavu.

Ostale važ e či je i e


vezane uz kolegij

Literatura

Izborna:


Gopal d.o.o.







Školska k jiga.




Studijski program





studija II.


Jezik


Hrvatski


semestru 30 V






Ishodi uče ja


2. podići razi u otoričkih i fu k io al ih sposo osti 3. de o strirati azič e strukture iza ra ih ki ezioloških aktiv osti 4. pri ije iti ki eziološke aktiv osti u svakod ev o životu i radu






ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)

pohađa je V 1-5

(30)

22,5 1 100%

Dodat a pojaš je ja kriteriji o je jiva ja): Kolegij se e o je juje. Redoviti dolas i a a vjež e stude t ostvaruje ECTS bodove.






Literatura

Izborna:


Gopal d.o.o.







Školska k jiga.




Studijski program





studija II.


Jezik


Hrvatski


semestru 30 V






Ishodi uče ja








ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)

pohađa je V 1-5

(30)

22.5 1 100%







Literatura

Izborna:


Gopal d.o.o.







Školska k jiga.




Studijski program Preddiplo ski sveučilišni studij Glazbena pedagogija Preddiplo ski sveučilišni studij Klasična har onika


kolegija Preddiplomski sveučilišni


studija III.


Jezik


Hrvatski


semestru 30 V






Ishodi uče ja








ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)

pohađa je V 1-5

(30)

22,5 1 100%







Literatura

Izborna:


Gopal d.o.o.







Školska k jiga.








studija III.


Jezik


Hrvatski


semestru 30 V






Ishodi uče ja








ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)

pohađa je V 1-5 30 1 100%







Literatura

Izborna:


Gopal d.o.o.







Školska k jiga.








studija IV.


Jezik


Hrvatski


semestru 30 V






Ishodi uče ja








ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)

pohađa je V 1-5

(30)

22,5 1 100%







Literatura

Izborna:


Gopal d.o.o.







Školska k jiga.








studija IV.


Jezik


Hrvatski


semestru 30 V






Ishodi uče ja








ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)

pohađa je V 1-5

(30)

22,5 1 100%







Literatura

Izborna:


Gopal d.o.o.







Školska k jiga.




Studijski program Diplo ski sveučilišni studij Glazbena pedagogija Diplo ski sveučilišni studij Klasična har onika


kolegija Diplomski


studija I.D


Jezik


Hrvatski


semestru 30 V



Korelativnost Ki eziološka kultura 2.



Ishodi uče ja








ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)

pohađa je V 1-5

(30)

22,5 1 100%







Literatura

Izborna:


Gopal d.o.o.







Školska k jiga.




Studijski program Diplo ski sveučilišni studij Glazbena pedagogija Diplo ski sveučilišni studij Klasična har onika


kolegija Diplomski


studija I.D


Jezik


Hrvatski


semestru 30 V



Korelativnost Ki eziološka kultura 1.



Ishodi uče ja








ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)

pohađa je V 1-5

(30)

22,5 1 100%







Literatura

Izborna:


Gopal d.o.o.







Školska k jiga.


Kod i naziv kolegija 53957 Nje ački jezik 1

Nastavnik/nastavnica Marieta Djaković, v. pred.

Studijski program Preddiplomski sveučiliš i studij Glazbena pedagogija


Vrsta kolegija

Izboran

Razina



studija I.

Mjesto izvođe ja Dvorana, vanjske

institucije

Jezik


Nje ački jezik, Hrvatski

jezik


semestru 15P – 15V –0S


svladavanje

)avrše a četverogodiš ja sred ja škola i uspješ o polože prije i ispit.

Korelativnost Progra kolegija usporediv je s kolegiji a Nje ački jezik na

preddiplomskom i diplomskom studiju.

Cilj kolegija

Ovladati osnovnim znanjima iz lingvistike i morfologije je ačkog standardnog jezika, proširiti z a ja i voka ular je ačkog jezika steče

u sred joj školi te proširiti svoja z a ja čita je , sluša jem,

razumijevanjem govorom i interpretacijom pojedinih zadanih tema.

Naglasak je na razvijanju komunikacijske kompetencije.

Ishodi uče ja

1. Si tetizirati i pri ije iti z a ja iz orfologije je ačkog jezika. 2. A alizirati i uočiti svoje pogreške kod pisa ja i govora.

3. Interpretirati (usmeno) zadanu temu.

Sadržaj kolegija

1. Spra he als )ei he syste , Varietäte der deuts he Spra he, Standardsprache, Umgangssprache, Dialekte, Jugendsprache

2. Schwerpunkte der Morphologie in der deutschen Sprache

3. Spra hü u ge

4. Hörverstä d isü u ge

5. Interpretation der bearbeiteten Themen





obvezama)


ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)

Pohađa je astave i aktivnosti u nastavi

1. – 3. 30 P, V

(22,5) 0.5 10%

Referat i prezentacije 1. – 3. 5,5 0.5 10%

Kolokvij i kontinuirana

provjera znanja, jezič i portfolio

1. – 3. 28 1 40%


Pismeni i/ili usmeni ispit 1. – 3. 28 1 40%

Ukupno 84 3 100%

Dodat a pojaš je ja kriteriji o je jiva ja): Pohađa je astave je o vez o. Da i se pristupilo završ o e ispitu, potrebno je iz svakog segmenta prije njega, tj. tijeko astave, doseći minimalni broj bodova, stoga je i pohađa je astave u ko ač i i važ o u zbiru bodova.

Studentske obveze


1. Pohađati astavu i aktiv o sudjelovati u svi astav i aktivnostima.

2. Redovito izrađivati zadaće i apisati zada i referat, izraditi

prezentaciju i seminarski rad te voditi jezični portfolio.

3. Položiti kolokvij. 4. Položiti završ i ispit.




materijali i informacije dostupne su na rež oj stranici kolegija (e-


oglas oj ploči.

Literatura

Obvezna:

1. Eine von der Lehrerin erstellte und laufend wechselnde /

aktualisierte Sa lu g vo Texte u d Ü u ge

2. Marčetić: Deuts he Gra atik i Ü er li k, Školska k jiga Zagreb 2008;

Izborna:

1. Montali-Motta: Ü u gsheft zur Festigu g der gra atis he Kompetenz, Firenze

2. Autorengruppe: Hrvatsko- je ački frazeološki rječ ik; 3. Dude : Rede e du ge u d spri h örtli he Rede sarte , Dude verlag Ma hei , Leipzig, Wie )üri h 2014,

4. Autore kollektiv: Tatsa he ü er Deuts hla d, Mü he 2014, Tatsa he ü er Österreich, Wien 2014;

Priručna: 1. Jakić-Hurm: Hrvatsko-njemački rječnik, Školska k jiga )agre ,

zadnje izdanje;

2. Jakić-Hurm: Njemačko-hrvatski rječnik, Školska k jiga )agre , zadnje izdanje;

Internet adrese: www.dw-world.de, www.goethe.de,

www.deutschlandpanorama.de, www.vitaminde.de,

http://www.alumniportal-deutschland.org, www.goethe.de

http://www.dw-world.de/

http://www.goethe.de/

http://www.deutschlandpanorama.de/

http://www.vitaminde.de/

http://www.alumniportal-deutschland.org/





Studijski program Preddiplo ski sveučiliš i studij Glaz e a pedagogija Preddiplo ski sveučiliš i studij Klasič a har o ika

Vrsta kolegija

Izboran

Razina



studija I.


institucije

Jezik


Nje ački jezik, Hrvatski jezik




svladavanje Odsluša i polože kolegij Nje ački jezik 1.

Korelativnost Progra kolegija usporediv je s kolegiji a Nje ački jezik a preddiplomskom i diplomskom studiju.

Cilj kolegija

Ovladati os ov i z a ji a iz si takse je ačkog sta dard og jezika, proširiti z a ja i voka ular je ačkog jezika na temelju zadanih tema te

proširiti svoja z a ja čita je , sluša je , razu ijeva je govoro i interpretacijom pojedinih zadanih tema.


Ishodi uče ja

1. Si tetizirati i pri ije iti z a ja iz si takse je ačkog jezika. 2. A alizirati i uočiti svoje pogreške kod pisa ja i govora. 3. Interpretirati (usmeno) zadanu temu.

Sadržaj kolegija

1. Schwerpunkte der Synatax in der deutschen Sprache

2. Spra hü u ge

3. Hörverstä d isü u ge 4. Interpretation der bearbeiteten Themen





obvezama)

Obveze

Ishodi

Sati

Udio u

ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)


1. – 3. 30 P,.V

(22,5) 0.5 10%




1. – 3. 28 1 40%

Pismeni i/ili usmeni ispit 1. – 3. 28 1 40%

Ukupno 84 3 100%


Dodat a pojaš je ja kriteriji o je jiva ja): Pohađa je astave je o vez o. Da i se pristupilo završ o e ispitu, potrebno je iz svakog seg e ta prije jega, tj. tijeko astave, doseći

i i al i roj odova, stoga je i pohađa je astave u ko ač i i važ o u zbiru bodova.

Studentske obveze



2. Redovito izrađivati zadaće i apisati zada i referat, izraditi preze ta iju te voditi jezič i portfolio.

3. Položiti kolokvij. 4. Položiti završ i ispit.






oglas oj ploči.

Literatura

Obvezna:

1. Eine von der Lehrerin erstellte und laufend wechselnde /

aktualisierte Sa lu g vo Texte u d Ü u ge

2. Marčetić: Deuts he Gra atik i Ü er li k, Školska k jiga Zagreb 2008;

Izborna:

1. Montali-Motta: Ü u gsheft zur Festigu g der gra atis he Kompetenz, Firenze

2. Autorengruppe: Hrvatsko- je ački frazeološki rječ ik; 3. Dude : Rede e du ge u d spri h örtli he Rede sarte , Dude verlag Ma hei , Leipzig, Wie )üri h 2014, 4. Autore kollektiv: Tatsa he ü er Deuts hla d, Mü he 2014, Tatsa he ü er Österrei h, Wie 2014;

Priručna: 1. Jakić-Hurm: Hrvatsko-njemački rječnik, Školska k jiga )agre ,

zadnje izdanje;

2. Jakić-Hurm: Njemačko-hrvatski rječnik, Školska k jiga )agre , zadnje izdanje;



http://www.alumniportal-deutschland.org, www.goethe.de,

www.duden.de, www.hueber.de , www.planet-wissen.de







http://www.duden.de/

http://www.hueber.de/

http://www.planet-wissen.de/





Vrsta kolegija

izboran

Razina



studija II.


institucije

Jezik


Nje ački jezik, Hrvatski jezik






Cilj kolegija

Ovladati os ov i z a ji a o tekstu, gra atičkoj i stilističkoj a alizi teksta, upoznati razne vrste literarnih i neliterarnih tekstova

klasifika ijo tekstova te proširiti svoja z a ja čita je , sluša je , govorom i interpretacijom pojedinih zadanih tema.


Ishodi uče ja

1. Čitati i razu jeti k jižev e i ek jižev e tekstove a je ačko jeziku.

2. A alizirati k jižev e i ek jižev e tekstove. 3. Interpretirati (usmeno) zadanu temu.

Sadržaj kolegija

1. Literarische und nicht literarische Texte

2. Textanalyse

3. Spra hü u ge

4. Hörverstä d isü u ge





obvezama)

Obveze

Ishodi

Sati

Udio u

ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)


1. – 3. 30 P,V

(22,5) 0.5 10%




1. – 3. 28 1 40%

Pismeni i/ili usmeni ispit 1. –3. 28 0.5 40%


Ukupno 84 3 100%


Studentske obveze



2. Redovito izrađivati zadaće i apisati zadani referat, izraditi

preze ta iju te voditi jezič i portfolio. 3. Položiti kolokvij. 4. Položiti završ i ispit.






oglasnoj ploči.

Literatura

Obvezna:

1. Eine von der Lehrerin erstellte und laufend wechselnde

aktualisierte Sammlung von authentischen Texten und

Ü u ge

2. Dreyer-Schmitt: Lehr-und Übungsbuch der deutschen Grammatik aktuell, Hue er Verlag, Mü he

Izborna:

1. Hering A., Matussek M., Perlmann – Balme M.: em

Übungsgra atik für die Mittelstufe B1 – C1, Hueber Verlag

Ismaning, 2009.

2. Matecki U.: Dreimal Deutsch – Lesebuch mit CD, Ernst Klett

Verlag, Stuttgart 2009.

3. Matecki U.: Dreimal Deutsch – Arbeitsbuch, Ernst Klett

Verlag, Stuttgart 2011.

Priručna: 1. Jakić-Hurm: Hrvatsko-nje ački rječnik, Školska k jiga )agre 2. Jakić-Hurm: Nje ačko-hrvatski rječnik, Školska k jiga )agre


















Vrsta kolegija Izboran Razina



studija II.

Mjesto izvođenja Dvorana, vanjske

institucije

Jezik


Nje ački jezi, Hrvatski jezik


semestru 15P –15V –0S




Cilj kolegija

Cilj kolegija je razvija je re eptiv ih sposo osti čita je / sluša je) te razvija je jezič ih ko pete ija leksičke, gra atičke, se a tičke, fo ološke, ortografske i ortoepske) kao i so ioli gvističke i prag atič e kompetencije (diskursne, funkcionalne i kompetencije planiranja).

Ishodi uče ja

1. Ovladati jezič i z a ji a i vješti a a 2. Čitati i razu jeti te us e o i u pisa o o liku i terpretirati o radive teme

3 Isprav o pri ije iti gra atička pravila u pis u i govoru

4. Razviti jezič e sposo osti za govor o i pisano komuniciranje

5. Primijeniti usvojeno i prezentirati (usmeno i pismeno) te razgovarati

o temama

Sadržaj kolegija

Kolegij uključuje sljedeće sadržaje:

1. Musiksze e i deuts hspra hige Lä der

2. Interpretation von verschiedenen gesellschaftlichen Themen;

3. Hörverstä d isü u ge 4. Interpretation der bearbeiteten Themen



(alternativnostjecanje

Obveze Ishodi Sati ECTS*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)

pohađa je nastave i

aktivnosti u nastavi 1.- 5. 22,5 0,5 10%



obvezama)

Referat i prezentacije 1.- 5. 5,5 0,5 10%



1.- 5. 28 0,5 40%

Pismeni i/ili usmeni ispit p 1.- 5. 28 1 40%

ukupno 84 3 100%


Studentske obveze



2. Redovito izrađivati zadaće i apisati zada i referat, izraditi preze ta iju te voditi jezič i portfolio.

3. Položiti kolokvij.






oglas oj ploči.

Literatura

Obvezna:

1. Eine von der Lehrerin erstellte und laufend wechselnde

aktualisierte Sammlung von authentischen Texten und

Ü u ge

2. .Hering A., Matussek M., Perlmann – Balme M.: em

Übungsgra atik für die Mittelstufe B1 – C1, Hueber Verlag

Ismaning, 2009.

3. . Matecki U.: Dreimal Deutsch – Lesebuch mit Audio-CD, Ernst

Klett Verlag, Stuttgart 2009.

4. Matecki U.: Dreimal Deutsch – Arbeitsbuch, Ernst Klett Verlag,

Stuttgart 2009.

Priručna: 1. Jakić-Hurm: Hrvatsko-nje ački rječnik, Školska k jiga )agre 2. Jakić-Hurm: Nje ačko-hrvatski rječnik, Školska k jiga )agre














1


Kod i naziv kolegija 54458, OPĆA DIDAKTIKA


Suradnik/suradnica

Izv. prof. dr.sc. Elvi Piršl (nositeljica)

Dr.sc. Dija a Dra dić, v. as.

Studijski program Preddiplo ski sveučiliš i studij Klasič e har o ike

Diplo ski sveučiliš i studij Klasič e harmonike

Vrsta kolegija izborni

Razina kolegija

Preddiplomski

Diplomski

Semestar ljetni Godina studija II.

Mjesto izvođe ja Dvorana (Rovinjska) Jezik izvođe ja (drugi jezici)

Hrvatski


semestru 15P - 15V- 0S


svladavanje

Preduvjet za upis kolegija je određe odred a a progra skog studija za upis u višu godi u, a za kolegij Opća didaktika je odsluša i kolegij Uvod u didaktiku.

Korelativnost

Kolegij Opća didaktika korelativa je s kolegiji a: Uvod u didaktiku Uvod u pedagogiju, Opća pedagogija, Razvoj a psihologija i Psihologija uče ja i astave.

Cilj kolegija

Cilj kolegija je osposobiti studente za povezivanje teorijskog i

praktič og didaktičko- etodičkog) rada u astavi, orga izira je i planiranje nastavnog procesa (nastavnog sata) u sklopu nastavnog

pla a i progra a i kurikulu a za os ov u i sred ju školu.

Ishodi uče ja

1. kritički a alizirati pro es uče ja i poučava ja kao i prepoz ava ja glav ih či e ika koji utječu a ovaj pro es s

aglasko a ko pete ije uče ika; 2. pravilno primjeniti nastavne metode i oblike rada u artikulaciji

nastavnog procesa;

3. pravilno definirati kurikulum;

4. izraditi dnevnu pripremu za jedan nastavni sat u osnovnoj ili

sred joj školi; 5. izraditi/ apisati jeseč i izved e i astav i pla i progra za

os ov u i/ili sred ju školu.

http://www.unipu.hr/index.php?id=elvipirsl&L=0%252F


2

Sadržaj kolegija

1. Artikulacija i etape nastavnoga procesa.

2. Nastavni sat (vrste nastavnih sati) i organizacija nastavnoga

sata - dnevna priprema

3. Planiranje i programiranje u nastavi – pripremanje za nastavnu

godinu, tematsko planiranje i programiranje

4. Pojam kurikuluma i njegove bitne odrednice

5. Dopunska i dodatna nastava

6. Izva učio ička (tereneska) nastava

7. Vred ova je o razov ih postig uća uče ika u astav i aktivnostima

8. Razred o ozračje i školska kli a

9. Suvremeni trendovi u didaktici




ECTS-u*

Maksimalni

udio u ocjeni

(%)

pohađa je predava ja i vjež i 1-5 28 1 10%

Sa ostal i zadatak/Vjež a 1: Izrada nastavne

pripreme za jedan nastavni

sat za osnovnu ili srednju

školu

4 14 0,5 30%

Sa ostal i zadatak/Vjež a 2: Izrada jeseč og izvedbenog plana i

programa za jedan nastavni

predmet za osnovnu ili

sred ju školu

5 14 0,5 30%

Ispit (pismeni) 1-5 28 1 30%

ukupno 84 3 100%

Dodat a pojaš je ja kriteriji o je jiva ja): Studenti/studenti e će sa ostal e zadatake vjež e 1 i 2) apisati i us e o izložiti.

3

Studentske obveze

Da položi kolegij, stude t/stude ti a ora: 1. Pohađati astavu i aktiv o sudjelovati a predava ji a i u

vjež a a. Tolerira se 30% izosta aka i jih ije potre o opravdati.

Ako stude t/stude ti a izosta e od 30% do 50% astave, tre at će izvršiti dodat e zadatke, a ako izosta e više od 50% astave uskratit će mu/joj se pravo na potpis i upis kredita.

2. Napisati i prikazati dva rada/ vjež e a zada e te e: a) Dnevna nastavna priprema za jedan nastavni predmet;

b) Mjeseč i izved e i astav i pla i progra za jeda astav i predmet.

Pismeni radovi se predaju u pisanome obliku ( font 12, prored 1,5),

uveza o spoj i o ili u elektro ičko o liku. Radove/vjež e su studenti/studenti e duž i predati 15 da a ako zadava ja te e.

3. Položiti pis e i ispit Da i se pristupilo završ o e ispitu, potre o je izvršiti sve o veze u dogovore o vrije e. U ko ač u o je u ulaze rezultat pis e og ispita, o je e iz 2 sa ostal a zadatka/vjež e te prisutnost i aktivnost na

nastavi.

Rokovi ispita i kolokvija Daju se a početku akade ske godi e, o javljuju se a rež i stra i a a Sveučilišta i u ISVU.


Nači izrade vjež i i Po erPoi t preze ta ije pokazat će se početko akademske godine.

Materijali za predavanja i seminare objavljuju se na e-uče ju.

Literatura

Obvezna:

1. Bog ar, L., Matijević, M. 2005). Didaktika. )agre : Školska Knjiga (423 str.)

2. Ci drić, M., Miljković, D., Strugar, V. 2010). Didaktika i kurikulum. Zagreb: IEP-D2. (290 str.)

Izborna:

1. Glasser, W. 1994). Kvalitet a škola. )agre : Edu a

2. Mattes, W. (2007). Nastavne metode (75 kompaktnih pregleda

za astav ike i uče ike). )agre : Naklada Ljevak. 3. Meyer, H. (2002). Didaktika razredne kvake. Zagreb: Educa.

4. Jensen, E. (2003). Super-nastava (Nastavne strategije za

kvalitet u školu i uspješ o uče je). )agre : Edu a. Priruč a: 1. Na io al i okvir i kurikulu za predškolski odgoj i o razova je

te opće o vez o i sred joškolsko o razova je. 2011). )agre : Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta.

2. Nastav i pla i progra za os ov u školu. 2006). )agre : Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta.

3. Nastav i pla i progra za sred ju školu.

1


Kod i naziv kolegija 41572 OPĆA PEDAGOGIJA


Suradnik/suradnica

Izv. prof. dr.s . Elvi Piršl (nositeljica)

Dr.s . Dija a Dra dić, v. as.

Studijski program Preddiplo ski sveučiliš i studij Klasične har onike

Diplo ski sveučiliš i studij Klasične har onike

Vrsta kolegija

obvezan

Razina kolegija

Preddiplomski

Diplomski

Semestar ljetni Godina studija I.


hrvatski




svladavanje

Preduvjet za upis kolegija Opća pedagogija određe je odred a a progra skog studija, a za kolegij Opća pedagogija je odsluša i kolegij Uvod u pedagogiju.

Korelativnost Kolegij Opća pedagogija korelativa je s Glaz e o pedagogijom,

Psihologijom glazbe.

Cilj kolegija

Cilj kolegija je usvojiti te elj e poj ove u području o iteljskog odgoja i o razova ja te prepoz ati i pri je iti ih u svakod ev o životu, a pose o u školskoj praksi. Isto tako, prepoz ati ulogu, važ ost i odgovor ost učitelja/ astav ika u poučava ju, odgoju i o razova ju.

Ishodi uče ja

1. avesti, usporediti i kritič i a alizirati postojeće tradi io al e) i alternativne modele obitelji i njihovu ulogu i utjecaj na odgoj;

2. pravilno objasniti oblike obrazovanja (formalno, neformalno,

i for al o/sa oo razova je te jeloživot o uče je) i jihovu važ ost i utje aj u životu svakog pojedi a;

3. avesti i o jas iti važ ost te elj ih do aćih i eđu arod ih dokumenata o pravu na/u obrazovanje;

4. tu ačiti i i terpretirati te elj e učiteljske/ astav ičke ko pete ije te ih usporediti sa zajed ički europski pri ipi a učiteljske/ astav ičke ko pete ije.



2

Sadržaj kolegija

1. O itelj kao odgoj a zajed i a: karakteristike i o ilježja (tradicionalna i suvremena obitelj, alternativne obitelji,

vrednote i odnosi unutar obitelji, nasilje u obitelji, suradnja

iz eđu o itelji i škole) 2. Obrazovanje, osposobljavanje i izobrazba (temeljni pojmovi);

3. Pravo na obrazovanje i temeljni dokumenti (razlike u

obrazovanju i nejednakost u obrazovanju);

4. Učitelj/nastavnik: osobine i kompetencije;

5. Odgojno-o razov a kli a i razed o ozračje; 6. Alter ativ e pedagoške ideje i škole.



Obveze

Ishodi

Sati

Udio u

ECTS-u*

Maksimalni

udio u ocjeni

(%)

pohađa je predava ja i seminara

1-4 28 1 10%

Seminar 1/ Tema:

Alternativne obitelji

apisati, izložiti) 1 14 0,5 30%

Seminar 2/ Tema: Pravo na

obrazovanje (napisati,

izložiti) 2-3 14 0,5 30%

Ispit (pismeni) 1-4 20 0,7 25%

Ispit (usmeni) 1-4 8 0,3 5%

ukupno 84 3 100%

Dodat a pojaš je ja kriteriji o je jiva ja): Stude ti/stude ti e će sa ostal e zadatke 2 se i ara) apisati i us e o izložiti. Radovi/se i ari ora iti pisa raču alo , otis ut a formatu A4, veliči a fo ta 12 točaka, prored 1,5 a opseg rada je 5-8

stra i a. Na početku astave se i ara stude ti a će se o jas iti ači izrade se i arskog rada kao i korište je i itira je literature.

Studentske obveze

Da položi kolegij, stude t/stude ti a ora: 1. Pohađati astavu i aktiv o sudjelovati a predava ji a.

Tolerira se 30% izostanaka. Ako student/studentica izostane od

30% do 50% astave, tre at će izvršiti dodat e zadatke, a ako izosta e više od 50% astave uskratit će u/joj se pravo a potpis i upis kredita.

2. Napisati i prikazati 2 rada/ seminara na zadane teme:

a) Alternativne obitelji

b) Pravo na obrazovanje;


uveza o spoj i o ili u elektro ičko o liku. Radove/se i are su studenti/stude ti e duž i predati 15 da a ako zadava ja te e.

3. Položiti pis e i i us e i ispit

Da i se pristupilo završ o e ispitu, potre o je izvršiti sve o veze u dogovore o vrije e. U ko ač u o je u ulazi prisut ost i aktiv ost a nastavi, ocjene iz 2 seminarska rada i ocjena iz pismenog i usmenog

ispita.

3



Nači izrade se i ara i Po erPoi t preze ta ije pokazat će se početko akade ske godi e. Materijali za predavanja i seminare objavljuju se na e-uče ju.

Literatura

Obvezna:

1. Ar stro g, T. 2008). Naj olje škole.)agre : Edu a. 196 str.) Giesecke, H. (1993). Uvod u pedagogiju. Zagreb:Educa.(200 str.)

2. Matijević, M. 2001). Alter ativ e škole. )agre : Tipex. 204 str.) 3. Tolić, M. 2009). Medijska ko pete ija kao preve ija pri

sprječava ju edijske a ipula ije u os ov i škola a. Medianali 3(6), 195-212.

4. Spajić-Vrkaš, V.et. al. ur.) 2004). Poučavati prava i slobode.

Priruč ik za učitelje os ov e škole. )agre : Istraživačko-

o razov i e tar za ljudska prava i de okratsko građa stvo i Filozofski fakultet Sveučilišta u )agre u.

(odabrano poglavlje):

Spajić-Vrkaš, V.: Prvi dio uvod u ljudska prava i o razova je za ljudska

prava, 13-217;

Izborna:

1. Previšić, V. et.al. ur.) 2007), Pedagogija pre a jeloživot o

o razova ju i društvu z a ja. )agre : Hrvatsko pedagogijsko društvo. (odabrano poglavlje):

1.1. Jurić, V.: Školsko for al o) efor al o i i for al o obrazovanje, 68-80.

2. Muša ović, M., i Lukaš, M. 2011). Os ove pedagogije. Rijeka: Hrvatsko futurološko društvo. 3. Ćudi a -O radović M. i O radović L. 2003). Potpora

roditeljstvu: izazovi i oguć osti. Revija za so ijal u politiku., 10 1), 54-59.

Priruč a: 1. Portal z a stve ih časopisa Repu like Hrvatske:

http://hrcak.srce.hr

http://hrcak.srce.hr/


Kod i naziv kolegija 54411, Opća psihologija


Suradnik/suradnica

Prof. dr. sc. Neala Ambrosi-Ra dić ositelji a) Dr. s . Marle a Plavšić, viša asiste ti a

Studijski programi

Preddiplo ski sveučiliš i studij Klasič a har o ika


Preddiplo ski sveučiliš i studij Solo pjevanje

Diplomski sveučiliš i studij Klasič a har o ika


kolegija

Preddiplomski

Diplomski


studija I. II. III. IV. I.D

Mjesto izvođenja dvorana (Ronjgova ili

Rovinjska)

Jezik


hrvatski (talijanski,

engleski)


semestru 30P – 0V – 0S



Korelativnost Svi kolegiji iz psihologije

Cilj kolegija Steći z a ja o os ov i pro esi a i o ilježji a ljudskoga doživljava ja i po aša ja

Ishodi uče ja

1. definirati osnovne pojmove u psihologiji

2. uspoređivati različite teorije i odele u psihologiji 3. analizirati osnovne procese u psihologiji

Sadržaj kolegija

1. razvoj, grane i pravci psihologije

2. etode istraživa ja

3. kognitivni procesi

4. afektivno – motivacijski procesi

5. stres

6. stavovi

7. lič ost




Maksimalni

udio u

ocjeni (%)

pohađa je predava ja 1. – 3. 11,2 0,4 0 %

samostalni zadaci 1. – 3. 30,8 1,1 70 %

pismeni ispit 1. – 3. 42 1,5 30 %

Ukupno 84 3 100 %

Dodat a pojaš je ja kriteriji o je jiva ja): Samostalni zadaci sastoje se od tri serije pitanja, ukupno 14 pitanja.

Ukup o je oguće steći od 0 do 70 % udjela u ko ač oj o je i.

http://www.unipu.hr/index.php?id=nealaambrosirandic&L=1%25


Udio pojedi og odgovora u ukup oj o je i kolegija je sljedeći: 5 % ako je odgovor u potpu osti ili veći dijelo toča

2,5 % ako je odgovor polovič o toča

0 % ako odgovora e a ili ako je u potpu osti ili veći dijelo etoča .

Ako odgovora nema ili nisu predani do predviđe og roka, gu i se pravo na kolegij u toj akademskoj godini. Ostvareni postoci ne mogu se

ije jati, pr. po ovlje i pisa je odgovora. O i su ko ač i i sudjeluju u ukupnoj ocjeni.

Pis e i ispit sastoji se od 30 pita ja različitog tipa višestruki izbor i

tvrdnje koje treba dopuniti). Udio pojedinog odgovora u ukupnoj ocjeni

kolegija je sljedeći: • 1 % ako je odgovor toča

• 0,5 % ako je odgovor polovič o toča

• 0 % ako odgovora e a ili ako je etoča Ako je a je od 50 % toč ih odgovora u ispitu, ispit ije polože . No i 50 % toč ih odgovora ije gara ija pozitiv e o je e iz kolegija jer se ukupna ocjena dobiva zbrajanjem svih postotaka.

Studentske obveze

Da položi kolegij, stude t/stude ti a ora: 1. Pohađati i i al o 50% astave. Tolerira se 50% izosta aka i jih nije potrebno opravdati.

2. Izraditi sa ostal e zadatke i predati do rokova koji se određuju tijeko se estra. U sa ostal i zada i a očekuje se da stude t/ stude ti a sa ostal o istraži literaturu, zaključuje te pri je je

auče o u zada i pri jeri a. 3. Položiti pis e i ispit koji o uhvaća gradivo ijelog kolegija.

Rokovi ispita i kolokvija Daju se a početku akade ske godi e, o javljuju se a rež i stra i a a Sveučilišta i u ISVU


Prezentacije s predavanja objavljuju se na e-uče ju

Literatura

Obvezna:

1. Rathus, S. A. Temelji psihologije. Naklada Slap, Jastrebarsko, 2001.

(str.: 15. – 22., 35. – 62., 122. – 157., 207. – 238 ., 247. – 278., 343. –

369., 377. – 386., 404. – 415., 469. – 495., 513. – 548., 605. – 620., 649.

– 662.)

ILI

1. Smith, E. i sur.: Atkinson/Hilgard. Uvod u psihologiju. Naklada Slap,

Jastrebarsko, 2007. (str.: 5. – 26., 116. – 139., 146. – 170., 232. – 255.,

266. – 293., 326. – 348., 352. – 363., 388. – 410., 426. – 448., 452. –

481., 492. – 521., 526. – 562., 658. – 664.)

Izborna:

1. A drilović, V., Čudi a, M. Osnove opće i razvojne psihologije. Školska knjiga, Zagreb, 1995.

2. A drilović, V. Metode i tehnike istraživanja u odgoju i obrazovanju.

Školska k jiga, )agre , 1986. 3. Beck, R. C. Motivacija, teorije i načela. Naklada Slap, Jastrebarsko,

2003.

4. Bruce Goldstein, E.: Osjeti i percepcija, Naklada Slap, Jastrebarsko,

2011.

5. Fulgosi, A. Psihologija ličnosti: teorije i istraživanja. Školska k jiga, Zagreb, 1985.

6. Hudek-K ežević, J. i Kardu , I. 2006). Stres i tjelesno zdravlje.

Jastrebarsko: Naklada Slap.

7. Oatley, K., Jenkins, J. Razumijevanje emocija. Naklada Slap,

Jastrebarsko, 2003.

8. Zarevski, P. Struktura i priroda inteligencije. Naklada Slap,

Jastrebarsko, 2000.

Priruč a: Petz, B. (ur.). Psihologijski rječnik. Naklada Slap, Jastrebarsko,

2005.


Kod i naziv kolegija 148032, Osnove kompozicije 1


Suradnik/suradnica

prof. art. Massi o Brajković (nositelj)

prof. mr. art. Bashkim Shehu (nositelj)

Studijski programi Preddiplo ski sveučiliš i studij Glaz e a pedagogija


Vrsta kolegija Izborni Razina kolegija Preddiplomski

Diplomski

Semestar Zimski Godina studija IV. i I.D


(Rovinjska 14) Jezik izvođe ja hrvatski i talijanski

Broj ECTS bodova 3 Broj sati u semestru 15P – 15V – 0S


svladavanje

Polože i svi ispiti struč ih pred eta koji su predviđe i astav i pla o i

programom (npr. Har o ija, A alitička har o ija, Glaz e i o li i i stilovi).


Cilj kolegija

Usvojiti osnovne postupke gradnje glazbenih oblika i razvijati smisao za muzikalni

i logički razvoj glazbene misli unutar granica povijesnih, estetsko-stilskih razmeđa

uz poštivanje individualnih sklonosti studenta

Ishodi uče ja 1. skladati glazbeno djelo

2. oda irati i stru e ate i izvođačke sastave

Sadržaj kolegija

Temeljne kompozicijske tehnike i njihovo svladavanje u oblikovanju jednostavnih

glazbenih oblika (motiv, fraza, rečenica, perioda i dr.), polazeći od primjene

principa gradnje glazbenih oblika – prošire ja, dijelje ja, saži a ja, ponavljanja,

variranja, razvijanja (rad s motivom) i suprotstavljanja (kontrastiranja).





obvezama)


ECTS-u*

Maksimalni udio

u ocjeni (%)


nastavi 1 i 2 30 (22,5) 0,8 30%

vlastiti uradak 1 i 2 61,5 2,2 70%

Ukupno 84 3 100 %

Ko ač a se o je a dobiva sukladno Pravilniku o ocjenjivanju.

Studentske obveze

Da položi ispit, stude t/stude ti a ora: 1. pohađati astavu i aktiv o sudjelovati u astav o e pro esu; 2. izraditi aj a je jeda sa ostal i glaz e i uradak iz o rađe og gradiva, do

kraja semestra.



http://www.unipu.hr/index.php?id=1787&L=1%2Fsupport.php

Literatura

Obvezna: Kohoutek C.,Teh ike ko po ira ja u glaz i 20. stoljeća, Beograd, 1965.

Iz or a: Peričić V., Vokal i i vokal o i stru e tal i ko trapu kt, Beograd, 1987. Priruč a: Raz e sklad e ilo kojeg stilskog razdo lja.


Kod i naziv kolegija 148033, Osnove kompozicije 2


Suradnik/suradnica

prof. art. Massi o Brajković (nositelj)

prof. mr. art. Bashkim Shehu (nositelj)

Studijski programi Preddiplo ski sveučiliš i studij Glaz e a pedagogija



Diplomski

Semestar Ljetni Godina studija IV. i I.D

Mjesto izvođe ja Muzička akade ija (Rovinjska 14)

Jezik izvođe ja hrvatski i talijanski

Broj ECTS bodova 3 Broj sati u semestru 15P – 15V – 0S


svladavanje Polože i ispiti iz kolegija Osnove kompozicije 1.


Cilj kolegija

Usvojiti osnovne postupke gradnje glazbenih oblika i razvijati smisao za muzikalni

i logički razvoj glaz e e isli u utar gra i a povijes ih, estetsko-stilskih raz eđa uz poštiva je i dividual ih sklo osti stude ta

Ishodi uče ja 1. skladati glazbeno djelo

2. oda irati i stru e ate i izvođačke sastave

Sadržaj kolegija

Temeljne kompozicijske tehnike i njihovo svladavanje u oblikovanju jednostavnih

glazbenih oblika (motiv, fraza, rečenica, perioda i dr.), polazeći od primjene

principa gradnje glazbenih oblika – prošire ja, dijelje ja, saži a ja, ponavljanja,

variranja, razvijanja (rad s motivom) i suprotstavljanja (kontrastiranja).





obvezama)


ECTS-u*

Maksimalni udio

u ocjeni (%)


nastavi 1 i 2 30 (22,5) 0,8 30%

vlastiti uradak 1 i 2 61,5 2,2 70%

Ukupno 84 3 100 %

Ko ač a se o je a do iva pre a Pravil iku o o je jiva ju.

Studentske obveze

Da položi ispit, stude t/stude ti a ora: 1. pohađati astavu i aktiv o sudjelovati u astav o e pro esu; 2. izraditi aj a je jeda sa ostal i glaz e i uradak iz o rađe og gradiva, do kraja semestra.

Rokovi ispita i kolokvija Ispitni rokovi o javljuju se a početku akade ske godi e, a rež i stra i a a Muzičke akade ije i u ISVU.


http://www.unipu.hr/index.php?id=1787&L=1%2Fsupport.php

Literatura

Obvezna: Kohoutek C., Teh ike ko po ira ja u glaz i 20. stoljeća, Beograd, 1965.

Iz or a: Peričić V., Vokal i i vokal o i stru e tal i ko trapu kt, Beograd, 1987.

Priruč a: Raz e sklad e ilo kojeg stilskog razdo lja.


Kod i naziv kolegija 118648, POZNAVANJE GLAZBALA 1


Suradnik/suradnica

Prof. art. Massi o Brajković

Prof. mr. art. Bashkim Shehu

Studijski program





Vrsta kolegija

Izborni

Razina

kolegija

Preddiplomski

Diplomski

Semestar

Zimski

Godina

studija I.II. III. IV. I.D

Mjesto izvođenja Rovinjska 14,

Pula

Jezik

izvođenja (drugi jezici)

Hrvatski




svladavanje

Preduvjet za pohađa je i svladava je kolegija su ko pete ije steče e završetko sred je glaz e e škole.

Korelativnost Kolegij je u uskoj vezi s kolegiji a: Priređiva je za a sa le, Os ove kompozicije, Primijenjena glazba, Glazbeni oblici i stilovi.

Cilj kolegija

Upoznati povijesni razvoj instrumentalnog muziciranja i pojedinih

instrumenata, povijesni razvoj orkestra, upoznavanje pojedinih

orkestralnih grupa i instrumenata.

Ishodi učenja

1. Razviti sposo ost pri je e auče og gradiva u praksi u vidu priređiva ja za i stru e tal e a sa le kako u uduće pedagoško radu tako i u eki drugi prilika a grup og muziciranja.

Sadržaj kolegija

1. Os ov e karakteristike zvuka te opća ačela stvara ja zvuka kod pojedinih vrsta glazbala

2. Klasifikaciju glazbala

3. Glaz ala sa ži a a

4. Drve a puhaća glaz ala

5. Teh ičke oguć osti glaz ala po grupa a i oguć osti upora e glaz ala kako solistički tako i u sklopu instrumentalnog ansambla

6. Orijentacija u partituri

Planirane aktivnosti, Obveze Ishodi

učenja Sati

Udio u

ECTS-u

Maksimalni

udio u

ocjeni



etode učenja i poučavanja i načini vrednovanja

Pohađanje nastave 1.

30

(22,5) 0,8 10%

Aktivnost u nastavi 1. 5,5 0,2 10%

Referat i izlaganje 1. 5,5 0,2 20%

Kontinuirana provjera

znanja (kolokvij) 1. 11,25 0,4 30%

Završni ispit 1. 11,25 0,4 30%

Ukupno 56 2 100%

Studentske obveze


1. Pohađati astavu i aktiv o sudjelovati u astav o pro esu

2. Napisati i prezentirati 1 referat na zadanu temu

3. Položiti 1 kolokvij 4. Položiti završ i ispit



Ostale važne činjenice vezane uz kolegij

Na svako e satu stude ti će do iti upute i aterijale. Dodat i materijali i i for a ije dostup e su a rež oj stra i i kolegija e-


oglas oj ploči.

Literatura

Obvezna:

1. K. Odak, M. Ruždjak : Poznavanje instrumenata, Muzička aklada, Zagreb.

2.W. Piston : Orchestration, W.W. Norton and Company, New York,

1955.

3. H. Berlioz : A Treatise Upon Modern Instrumentation and

Orchestration, Cambridge University Press, London, 2010.

4. N. Rimsky-Korsakov : Principles of orchestration, Dover

Publications, Inc., New York.

5. D. Despić : Muzički instru enti, Univerzitet umetnosti u Beogradu,

Beograd, 1986.

6. A. O radović: Uvod u orkestraciju, Univerzitet umetnosti u

Beogradu, Beograd, 1978.

Izborna:

1. L. Maljter : Instrumentovedenie v notnjih obrazcah, Moskva, 1981.

2. Iz or iz u jet ičke glaz e e literature.


Kod i naziv kolegija 118649, POZNAVANJE GLAZBALA 2


Suradnik/suradnica

Prof. art. Massi o Brajković

Prof. mr. art. Bashkim Shehu

Studijski program






kolegija

Preddiplomski

Diplomski



Mjesto izvođenja Rovinjska 14,

Pula

Jezik


Hrvatski




svladavanje

Preduvjet za pohađa je i svladava je kolegija su ko pete ije steče e završetko sred je glaz e e škole.

Korelativnost Kolegij je u uskoj vezi s kolegiji a: Priređiva je za a sa le, Os ove kompozicije, Primijenjena glazba, Glazbeni oblici i stilovi.

Cilj kolegija

Upoznati povijesni razvoj instrumentalnog muziciranja i pojedinih

instrumenata, povijesni razvoj orkestra, upoznavanje pojedinih

orkestralnih grupa i instrumenata.

Ishodi učenja

1. Razviti sposo ost pri je e auče og gradiva u praksi u vidu priređiva ja za i stru e tal e a sa le kako u uduće pedagoško radu tako i u eki drugi prilika a grup og muziciranja.

Sadržaj kolegija

1. Li e a puhaća glaz ala

2. Udaraljke

3. Instrumentalne ansamble

4. Vrste orkestra

5. Orijentacija u partituri


metode učenja i poučavanja i načini vrednovanja

Obveze Ishodi

učenja Sati

Udio u

ECTS-u

Maksimalni

udio u

ocjeni


30

(22,5) 0,8 10%

Aktivnost u nastavi 1. 5,5 0,2 10%

Referat i izlaganje 1. 6 0,20 20%




znanja (kolokvij) 1. 9 0,30 30%

Završni ispit 1. 9 0,30 30%

Ukupno 30 2 100%

Studentske obveze


1. Pohađati astavu i aktiv o sudjelovati u astav o pro esu

2. Napisati i prezentirati 1 referat na zadanu temu

3. Položiti 1 kolokvij

4. Položiti završ i ispit



Ostale važne činjenice vezane uz kolegij




oglas oj ploči.

Literatura

Obvezna:

1. K. Odak, M. Ruždjak : Poznavanje instrumenata, Muzička naklada,

Zagreb.

2.W. Piston : Orchestration, W.W. Norton and Company, New York,

1955.

3. H. Berlioz : A Treatise Upon Modern Instrumentation and

Orchestration, Cambridge University Press, London, 2010.

4. N. Rimsky-Korsakov : Principles of orchestration, Dover

Publications, Inc., New York.

5. D. Despić : Muzički instru enti, Univerzitet umetnosti u Beogradu,

Beograd, 1986.

6. A. O radović: Uvod u orkestraciju, Univerzitet umetnosti u

Beogradu, Beograd, 1978.

Izborna:

1. L. Maljter : Instrumentovedenie v notnjih obrazcah, Moskva, 1981.

2. Iz or iz u jet ičke glaz e e literature.


Kod i naziv kolegija 54498, PRIMIJENJENA GLAZBA 1


Suradnik/suradnica prof. mr. art. Bashkim Shehu

Studijski program





kolegija

Preddiplomski

Diplomski


studija IV., I.D

Mjesto izvođe ja Rovinjska 14,

Pula

Jezik


Hrvatski (engleski,

francuski)



Preduvjeti za upis i/ili za

svladavanje

Poznavanje glazbene literature svih povijesnih razdoblja i ža rova,

poznavanje osnova kompozicije, poz ava je literar ih predložaka koji su os ova za projekt te poz ava je teh oloških ele e ata kao npr. scenarij, knjiga snimanja, fabula.

Korelativnost

Kolegij je u uskoj vezi s kolegijima: Povijest glazbe, Poznavanje

glazbene literature, Glazbeni oblici i stilovi, Osnove kompozicije,

Estetika glazbe.

Cilj kolegija

Osposobiti studenta da glaz e i sadržaj logički i funkcionalno

primijeni na nekoj drugoj vrsti umjetnosti npr. igrani film, TV film, TV

dra a, a i ira i fil , kazališ a predstava, a viso projekt, koristeći se pritom manjim kompozicijskim formama.

Ishodi uče ja 1. Razviti vješti u sa ostal og kreira ja spoja zvuka, slike i

pokreta.

Sadržaj kolegija

1. Moguć osti spoja glaz e s dra ski i vizual i umjetnostima.

2. Korespo de t ost različitih u jet osti, zajed ički struktural i elementi (boja, ritam, pojam oblika, linija)

3. Upoznavanje elemenata koji se koriste u primijenjenoj glazbi

(funkcionalna primjena, ilustrativna, kontrapunktska)

Planirane aktivnosti, Obveze Ishodi Sati Udio u

ECTS-u

Maksimalni

udio u

ocjeni

http://www.unipu.hr/index.php?id=1787&L=0%2F%3Fid%3Dhttp%3A%2F%2Fkaaos.org%2Frotarade



30

(22,5) 0,8 10 %

Samostalni projekti 1. 28 1 50 %

Do aće zadaće 1. 14 0,5 10 %

Završni ispit 1. 19,5 0,7 30 %

Ukupno 84 3 100 %

Dodatna pojaš je ja kriteriji o je jiva ja):

Studentske obveze

Da položi kolegij, stude t/stude ti a ora: 1. Pohađati astavu i aktivno sudjelovati u nastavnom procesu

2. Redovito izrađivati do aće zadaće

3. Realizirati 2 samostalna projekta





Na svako e satu stude ti će do iti upute i aterijale. Dodat i materijali i infor a ije dostup e su a rež oj stra i i kolegija e-


oglas oj ploči.

Literatura

Obvezna:

1. V. Ž egač- Književnost i glazba. Intermedijalne studije, Matica

hrvatska, Zagreb, 2003.

2. C. Dalhaus- Estetika glazbe, AGM, Zagreb, 2003.

3. K. Kohoutek- Tehnika komponovanja u muzici XX veka, Univerzitet

umetnosti u Beogradu, 1984.

4. V. Baronijan- Muzika kao primijenjena umjetnost, Univerzitet


Izborna:

1. F. Porcile- Prese e de la usi ue a l᾿ e ra , Edit. Du Cerf, Paris, 1969.


Kod i naziv kolegija 54509, PRIMIJENJENA GLAZBA 2


Suradnik/suradnica prof. mr. art. Bashkim Shehu

Studijski program





kolegija

Preddiplomski

Diplomski


studija IV., I.D

Mjesto izvođe ja

Rovinjska 14,

Pula

Jezik


Hrvatski (engleski,

francuski)




svladavanje

Sposobnost primjenjivanja malih formi u kompozicijskoj tehnici u

svrhu primjenjivanja iste na nekoj drugoj vrsti umjetnosti.

Korelativnost

Kolegij je u uskoj vezi s kolegijima: Povijest glazbe, Poznavanje

glazbene literature, Glazbeni oblici i stilovi, Osnove kompozicije,

Estetika glazbe.

Cilj kolegija

Osposo iti stude ta da glaz e i sadržaj logički i fu k io al o primijeni na nekoj drugoj vrsti umjetnosti npr. igrani film, TV film, TV

dra a, a i ira i fil , kazališ a predstava, a viso projekt. Biraju se

sadržaji većeg iklič og karaktera sa a je ski tekstualnim

sadržaje - fa ulo koja o ogućava iklič i pristup rješava ju zadaće.

Ishodi uče ja 1. Razviti vješti u sa ostal og kreira ja spoja zvuka, slike i

pokreta.

Sadržaj kolegija

1. Moguć osti spoja glaz e s dra ski i vizual i umjetnostima.

2. Korespo de t ost različitih u jet osti, zajed ički struktural i elementi (boja, ritam, pojam oblika, linija)

3. Upoznavanje elemenata koji se koriste u primijenjenoj glazbi

(funkcionalna primjena, ilustrativna, kontrapunktska)


ECTS-u

Maksimalni

udio u

ocjeni

http://www.unipu.hr/index.php?id=1787&L=0%2F%3Fid%3Dhttp%3A%2F%2Fkaaos.org%2Frotarade



30

(22,5) 0,8 10 %

Samostalni projekti 1. 28 1 50 %

Do aće zadaće 1. 14 0,5 10 %

Završni ispit 1. 19,5 0,7 30 %

Ukupno 84 3 100%


Studentske obveze

Da položi kolegij, stude t/stude ti a ora: 1. Pohađati astavu i aktivno sudjelovati u nastavnom procesu

2. Redovito izrađivati do aće zadaće

3. Realizirati 2 samostalna projekta



rež i stra i a a Muzičke akademije i u ISVU.


Na svako e satu stude ti će do iti upute i aterijale. Dodat i aterijali i i for a ije dostup e su a rež oj stra i i kolegija e-


oglas oj ploči.

Literatura

Obvezna:

1. V. Ž egač- Književnost i glazba. Intermedijalne studije, Matica

hrvatska, Zagreb, 2003.

2. C. Dalhaus- Estetika glazbe, AGM, Zagreb, 2003.

3. K. Kohoutek- Tehnika komponovanja u muzici XX veka, Univerzitet


4. V. Baronijan- Muzika kao primijenjena umjetnost, Univerzitet


Izborna:

1. F. Porcile- Prese e de la usi ue a l᾿ e ra , Edit. Du Cerf, Paris, 1969.


Kod i naziv kolegija 54470, PSIHOLOGIJA GLAZBE 1


Suradnik/suradnica prof. dr. sc. Pavel Rojko



kolegija Diplomski


studija I.D


Pula, Rovinjska 14

Jezik


hrvatski




svladavanje )avrše preddiplo ski sveučiliš i studij Klasič a har o ika

Korelativnost

Kolegij Psihologija glazbe korelira sa ostalim kolegijima studija

Klasič e har o ike pose i e sa kolegije Metodika astave harmonike.

Cilj kolegija

Upoz ati fizikal e, fiziološke i psihološke os ove opaža ja, per ipira ja, doživljava ja i stvara ja glaz e.

Upoz ati, shvatiti, razu jeti spe ifič ost glaz e ih sposo osti i oguć ost jihova utvrđiva ja i jere ja.

Upoz ati rezultate psihologijskih istraživa ja glaz e ih sposo osti, z a ja i u ijeća, stavova i ukusa.

Upoz ati psihološku prirode glaz e ih z a ja i u ijeća, te, a toj os ovi, osposo iti stude te za stvara je odgovarajućih

koncepcija i nastavnih modela.

Osposo iti stude ata za sa ostal o istraživa je glaz e o psiholoških pita ja.

Stude ti će upoz ati, aučiti o če u zavise pojedi i glaz e i para etri: visi a, jači a i oja te kako se o i jere i izražavaju. Na razi i progra a u pred etu stječe razu ijevanje razvoja i strukture

uzikal osti, djelova ja glaz e a čovjeka, otiva ije za uče je glaz e. Pred et dopri osi opće razu ijeva ju glaz e o astav ih pro esa i zako itosti stje a ja glaz e ih z a ja i vješti a.

Ishodi uče ja

1. ) at će fiziologiju sluša ja: uho, pro esira je zvuka i glaz e u e tral o ž. s.

2. ) at će oso i e glaz e oga sluha: apsolut og i relativ og

3. ) at će psihološke os ove glaz e ih sposo osti z a ja i vješti a i oguć osti jihova jere ja


4. Upoz at će razvoj glaz e ih sposo osti kod dje e i uvjete toga razvoja.

5. Upoz at će ovija istraživa ja s područja uzikal osti, stje a ja glaz e ih z a ja i vješti a i glaz e og ukusa

6. Upoz at će teorijske os ove uzikoterapije.

Sadržaj kolegija

Psihologijski pristup glazbi

)avis ost osjeta to a od fizičkog podražaja: Jakost – glas oća

Frekvencija - visi a Sustavi ugađa ja

Ostale to ske karakteristike Fiziološka akustika: sluš i orga

Centralni mehanizmi: ljudski mozak i glazba Glazbeni sluh:

apsolutni/relativni

Glazbene sposobnosti i njihovo mjerenje – testovi

muzikalnosti

Istraživa ja uzikal osti Mozart efekt

Testovi znanja u nastavi glazbe

Glazbeni ukus – testovi

Razvoj glazbenih sposobnosti kod djece

Muzikoterapija




ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)

pohađa je i aktivnost u

nastavi 1.- 6.

30

(22,5) 0,8 20%

ispit (usmeni) 1.- 6. 61,5 2,2 80%

ukupno 84 3 100%

Dodat a pojaš je ja kriteriji ocjenjivanja):

Tri su postupka ocjenjivanja i vrednovanja rada studenata

izrada seminarskoga rada na zadanu temu

redovito prisustvovanje nastavi

opseža usmeni ispit na kraju drugog semestra. Student

mora poznavati nastavne sadržaje na razini reprodukcije;

mora poznavati svu glazbenu literaturu koja je sastavni dio

predavanja.

Pre a pravilniku o o jenjivanju konačna se o jena do iva na sljedeći način:



C = 70 79,9% 3 (dobar) = 63 75.9 % ocjene


E = 50 59,9%

Studentske obveze

Da položi kolegij, stude t/stude ti a ora: Obvezatno prisustvovanje predavanjima

Izrada seminarskog rada

Opšira us e i ispit

Rokovi ispita i kolokvija Aktual i ter i i ko zulta ija i ispit ih rokova ogu se pro aći a stra i a a Muzičke akade ije.


Stude ti su duž i poštivati ačela akade ske čestitosti koja su regulira a Etički kodekso Sveučilišta. O svim aktualnim informacijama koje su vezane za kolegij, studenti se

mogu informirati kod predmetnog nastavnika ili na stranicama

Muzičke akade ije.

Literatura

Obvezna:

Motte-Haber, H. de la (1999) Psihologija glazbe. Jastrebarsko:

Naklada Slap.

Rojko, P. 1982) Psihološke os ove i to a ije i rit a. )agre : Muzička akade ija. Farnswort, P. R. (1969)The Social Psychology of Music. Iowa: The

Iowa State University Press.

Rojko, P. 1981) Testira je u uzi i. )agre : Muzikološki zavod

Muzičke akade ije. Rojko, P. Glaz e o teorijska i psihološka uporišta glaz oterapije. Tonovi (Zagreb), 40, 2002, 17-27

Revesz, G. 1972) Ei führu g i die Musikpsy hologie. Ber : A. Francke AGVerlag.

Dodatna:

Bruhn, H., Oerter, R., Rösi g, H.(ur.)(1997) Musikpsychologie. Ein

Handbuch.

Reinbek bei Hamburg: Rohwolt Taschenbuch Verlag GmbH.

Deutsch, D. (ur.)(1999.) The Psychology of Music. (2. izd.) San Diego-

London- Boston-New York-Sidney-Tokio-Toronto: Academic Pres.

Jacoby, R. (ur.) (1978). Musiksprache – Sprachmusik – Textvertonung.

Schriftenreihe zur Musikpädagogik. Fra kfurt a/M-Berlin-Mü he : Diesterweg.

Lundin, R.W. (1967) An Objective Psychology of Music. New York:

Ronald Press Co.

Radovi s područja glaz e e psihologije na internetu – na engleskom

jeziku


Kod i naziv kolegija 54484, PSIHOLOGIJA GLAZBE 2


Suradnik/suradnica prof. dr. sc. Pavel Rojko



kolegija Diplomski


studija I.D


Pula, Rovinjska 14

Jezik


hrvatski




svladavanje Polože kolegij Psihologija glaz e

Korelativnost

Kolegij Psihologija glazbe korelira sa ostalim kolegijima studija

Klasič e har o ike pose i e sa kolegije Metodika astave harmonike.

Cilj kolegija

1. Upoz ati spe ifič osti uče ja glaz e. 2. Upoz ati, shvatiti, razu jeti spe ifič ost stje a ja

i to a ijskih z a ja i vješti a 3. Upoz ati psihološke aspekte uče ja har o ije

4. Upoz ati psihološke aspekte uče ja ko trapu kta

5. Upoz ati psihološke aspekte sluša ja glaz e

6. Upoz ati it e osoi e dječjeg glaz e og stvaralaštva

7. Upoz ati oguć osti korište ja udž e ika u astavi glaz e

Predmet doprinosi razumijevanju glazbeno nastavnih procesa i

zako itosti stje a ja glaz e ih z a ja i vješti a. Takva z a ja izrav o su poveza a sa z a ji a steče a a pred eti a Glazbena

pedagogija i Metodika nastave TGP-a

Ishodi: stude ti će: Ciljevi oz ače i gore, ujed o su i ishodi uče ja u pred etu

Ishodi uče ja

1. Upoz ati spe ifič osti uče ja glaz e. 2. Upoz ati, shvatiti, razu jeti spe ifič ost stje a ja

i to a ijskih z a ja i vješti a 3. Upoz ati psihološke aspekte uče ja har o ije

4. Upoz ati psihološke aspekte uče ja ko trapu kta

5. Upoz ati psihološke aspekte sluša ja glaz e

6. Upoz ati it e osoi e dječjeg glaz e og stvaralaštva

7. Upoz ati oguć osti korište ja udž e ika u astavi glaz e

Sadržaj kolegija Spe ifič osti uče ja glaz e


Psihološka pita ja nastave intonacije i ritma

Nastava harmonije

Nastava kontrapunkta

Sluša je glaz e- glazbena estetika

Psihološki aspekti dječjeg glaz e og stvaralaštva

Pro le udž e ika u astavi glaz e




ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)

pohađa je i aktiv ost u nastavi

1.- 7. 30

(22,5) 0,8 20%

ispit (usmeni) 1.- 6. 61,5 2,2 80%

ukupno 84 3 100%

Dodat a pojaš je ja kriteriji o je jiva ja : Tri su postupka ocjenjivanja i vrednovanja rada studenata

izrada seminarskoga rada na zadanu temu

redovito prisustvovanje nastavi

opseža usmeni ispit na kraju drugog semestra. Student

mora poznavati nastavne sadržaje na razini reprodukcije;

mora poznavati svu glazbenu literaturu koja je sastavni dio

predavanja.

Pre a pravilniku o o jenjivanju konačna se o jena do iva na sljedeći način:



C = 70 79,9% 3 (dobar) = 63 75.9 % ocjene


E = 50 59,9%

Studentske obveze

Da položi kolegij, stude t/stude ti a ora: Obvezatno prisustvovanje predavanjima

Izrada seminarskog rada

Opšira us e i ispit

Rokovi ispita i kolokvija Aktualni ter i i ko zulta ija i ispit ih rokova ogu se pro aći a stra i a a Muzičke akade ije.


Stude ti su duž i poštivati ačela akade ske čestitosti koja su regulira a Etički kodekso Sveučilišta. O svim aktualnim informacijama koje su vezane za kolegij, studenti se

mogu informirati kod predmetnog nastavnika ili na stranicama

Muzičke akade ije.

Literatura

Obvezna:

Rojko, P. (1982). Psihološke osnove intonacije i rit a. Zagreb:

Muzička akademija. Na internetu.

(1996). Metodika nastave glazbe. Teorijsko-tematski

aspekti. Osijek: Sveučilište J. J. Stross ayera-Pedagoški fakultet Osijek. Internet

(2005) Metodika nastave glazbe – Praksa II. dio. Zagreb:

Naklada Jakša Zlatar, 299-345.

(2012) Glaz enopedagoške te e. Zagreb: Vlastita naklada J.

Zlatar.

Metodika nastave glazbe kao znanstvena disciplina

Solfeggio kao uče je glaz e og jezika. Je li oguć sustava glaz e i odgoj u ra o djeti stvu. Glaz e oj astavi isu potre i takvi udž e i i. HNOS za glazbenu nastavu.

Kako sastaviti pla i progra os ov e glaz e e škole. Ocjenjivanje u glazbenoj nastavi

Znanje o glazbi nasuprot glazbenom znanju.

Harmonija kao formalna disciplina

Punctum contra contrapunctum.

Jedno djelo iz estetike glazbe (po izboru):

Hanslick, E. (1997) O uzički lijepo . Beograd: BIGZ.

Focht, I. (1980) Savremena estetika muzike. Petnaest teorijskih

portreta. Beograd: Nolit.

Grlić D. Estetika III. Smrt estetakog. Zagreb: Naprijed.

«Te elj i pro le i uzike», str. -98)

(1979) Estetika IV. S onu stranu estetike. Zagreb: Naprijed.

«Muzika» str. 3 -319

Leonhard, Ch. & House, R.W.(1959) Foundations and Principles of

Music Education. New York-Toronto-London: McGraw Hill Book

Company Inc.

Orloff-Tschekorsky, T. (1997) Mentalni trening u glazbenoj nastavi.

Zagreb: Music Play.

Izborna:

Leonhard, Ch. & House, R.W.(1959) Foundations and Principles of

Music Education. New York-Toronto-London: McGraw Hill Book

Company Inc.

Orloff-Tschekorsky, T. (1997) Mentalni trening u glazbenoj nastavi.

Zagreb: Music Play.


Kod i naziv kolegija 53538, Psihologija komuniciranja


Suradnik/suradnica


Studijski programi








kolegija

Preddiplomski

Diplomski



Mjesto izvođenja dvorana (Ronjgova ili

Preradovićeva)

Jezik



engleski)




svladavanje Ne postoje preduvjeti za upis ovog kolegija


Cilj kolegija Razvijati komunikacijske kompetencije

Ishodi uče ja

1. analizirati komunikacijske poruke

2. razlikovati oblike i elemente verbalne i neverbalne komunikacije

3. prepoznavati smetnje u komunikaciji

Sadržaj kolegija

1. jezik i komunikacija

2. verbalna komunikacija

3. smetnje u komunikaciji

4. ko struktiv o rješava je suko a

5. nenasilna komunikacija

6. neverbalna komunikacija




Maksimalni

udio u

ocjeni (%)

pohađa je predava ja i

vjež i 1. – 3. 19,4 0,7 0 %

do aća zadaća 1. – 3. 22,6 0,8 70 %

samostalni zadaci 1. – 3. 14 0,5 0 %

pismeni ispit 1. – 3. 28 1 30 %

Ukupno 84 3 100 %

Do aća zadaća sastoji se od deset pita ja. Ukup o je oguće steći od 0



do 70 % udjela u ko ač oj o je i. Udio pojedinog odgovora u ukup oj o je i kolegija je sljedeći:

7 % ako je odgovor u potpu osti ili veći dijelo toča


0 % ako odgovora nema ili ako je u potpu osti ili veći dijelo etoča .

Ako odgovora e a ili isu preda i do predviđe og roka, gu i se pravo na kolegij u toj akademskoj godini. Ostvareni postoci ne mogu se


Obavljanje samostalnih zadataka je obvezno, ali se ne ocjenjuje. Ako nisu

predani, gubi se pravo na kolegij u toj akademskoj godini. Ako zadaci

nisu napravljeni prema uputama, student/ studentica ih treba doraditi

do roka koji će iti az ače . Ako ih e doradi do tog roka, gu i 5% od ukup e o je e, a ako ih doradi djelo ič o gu i 2,5%.

Pismeni ispit sastoji se od 30 pita ja različitog tipa višestruki iz or i




• 0 % ako odgovora e a ili ako je etoča Ako je manje od 50 % toč ih odgovora u ispitu, ispit ije polože . No i 50

% toč ih odgovora ije gara ija pozitiv e o je e iz kolegija jer se ukupna ocjena dobiva zbrajanjem svih postotaka.

Studentske obveze

Da položi kolegij, stude t/stude ti a ora: 1. Pohađati minimalno 70% nastave. Na nastavi je potrebno aktivno

sudjelovati u predviđe i aktiv osti a vjež e, radio i e). Tolerira se

30% izostanaka i njih nije potrebno opravdati.

2. Napisati i predati do aće zadaće do rokova koji se određuju tijeko semestra.

3. Izraditi samostalne zadatke i predati do rokova koji se određuju tijekom semestra.

4. Položiti pismeni ispit koji o uhvaća gradivo ijelog kolegija.




Literatura

Obvezna:

1. Hall, J. A., Knapp, M. L. Neverbalna komunikacija u ljudskoj

interakciji. Naklada Slap, Jastrebarsko, 2010. (str.: 3. – 17., 71. – 97.,

109. – 135., 143. – 152., 229. – 296., 347. – 410.)

Izborna:

1. Haviland, W. A. Kulturna antropologija (4. poglavlje - Jezik i

komunikacija). Naklada Slap, Jastrebarsko, 2002.

2. Peč ik, N. Nenasilno rješavanje suko a. Alinea, Zagreb, 1993.

3. Pennington, D. C. Osnove socijalne psihologije (pogl. 9.). Naklada

slap, Jastrebarsko, 2001.

4. Reardon, K. Interpersonalna ko unikacija: gdje se isli susreću.

Alinea, Zagreb, 1998.

5. Rosenberg, M.: Nenasilna komunikacija. Centar za mir, nenasilje i

ljudska prava, Osijek, 2006.

6. Rot, N. Znakovi i značenja: Ver alna i never alna ko unikacija.

Beograd: Nolit, 1982.

Priruč a: 1. Petz, B. (ur.). Psihologijski rječnik. Naklada Slap, Jastrebarsko,

2005.


Kod i naziv kolegija 99048,

Psihologija pore ećaja u po aša ju u djeti jstvu i adoles e iji


Suradnik/suradnica

Prof. dr. sc. Neala Ambrosi-Ra dić ositelji a)

Studijski programi








kolegija

Preddiplomski

Diplomski



Mjesto izvođe ja dvorana (Ronjgova 1)

Jezik


hrvatski




svladavanje

Odsluša kolegij Psihologija uče ja i astave i polože ispit iz Razvoj e psihologije.


Cilj kolegija Steći z a ja o os ov i psihološki poteškoća a u djeti jstvu i adoles e iji.

Ishodi uče ja

1. opisivati it e oso i e pojedi ih pore ećaja

2. razlikovati spe ifič osti u po aša ju

3. definirati rizič e i zaštit e či e ike u razvoju pore ećaja

4. uputiti roditelje i uče ike a postojeće oguć osti preve ije i tret a a pore ećaja u po aša ju.

Sadržaj kolegija

1. Ko ept or al og i a or al og po aša ja; rizič i i zaštit i či e i i u razvoju pore ećaja u po aša ju

2. Defi it paž je / hiperaktiv i pore ećaj 3. Pore ećaji ophođe ja

4. Spe ifič e teškoće uče ja pore ećaji čita ja, pisa ja, poteškoće u uče ju ate atike)

5. Strahovi u djetinjstvu

6. Depresija

7. Pore ećaji hra je ja

8. Mentalna retardacija

9. Pore ećaji autistič og spektra

10. Zdravstveno rizič a po ašanja

11. Preve ija i tret a pore ećaja u po aša ju

Planirane aktivnosti, Obveze Ishodi Sati ECTS Maksimalni



udio u

ocjeni (%)


samostalni zadaci 1. – 3. 30,8 1,1 70 %

pismeni ispit 1. – 4. 42 1,5 30 %

Ukupno 84 3 100 %

Dodat a pojaš je ja kriteriji o je jiva ja): Dva su samostalna zadatka u sklopu kolegija i to: a aliza slučaja i se i arski rad. Te a a alize slučaja ira se u dogovoru s astav i o za vrije e ko zulta ija. Izrađuje se pre a aput i a koji se alaze u skripti. Seminarski rad o ič o je te atski je veza uz praktič i rad. Sa ostal i zada i a aliza slučaja i se i arski rad) o je juju se a slijedeći

ači : 0% = Rad nije predan

5% = Rad je izrađe , ali e sadrži potre e ele e te avede e u uputa a nastavnika

10% = Rad i a potre e ele e te, ali sadrži roj e pogreške jezič og i didaktič og tipa, izrađe je uz velike

nedostatke u formalnom i estetskom pogledu

15% = Rad ima potrebne elemente, no sadrži pogreške u i terpreta iji. 20% = Rad je formalno ispravan, no nema osobnog doprinosa

25% = Rad je for al o isprava , i sadrži ele e te oso og dopri osa u interpretaciji

35% - Rad je isprav o izrađe , slijedi pravila i upute, sadrži sve potre e elemente, ogato je doku e tira i sadrži origi al e ele e te oso e i terpreta ije te ukazuje a stvar o razu ijeva je oda ra og područja.

Pismeni ispit sastoji se od 25 pita ja višestrukog izbora. Pismeni ispit je polože ako je postig uti postotak veći od 50% . Polože i pis e i ispit nije garancija

pozitivne ocjene iz kolegija jer se ukupna ocjena dobiva zbrajanjem svih

postotaka:

- a aliza slučaja (max. 35%)

- seminarski rad (max. 35%)

- pismeni ispit (max. 30%).

Preduvjet za izlazak a ispit je polože ispit iz Razvojne psihologije.

Studentske obveze

Da položi kolegij, stude t/stude ti a ora: 1. Pohađati i i al o 50% astave. Tolerira se 50% izosta aka i jih ije potrebno opravdati.

2. Izraditi samostal e zadatke i predati do rokova koji se određuju tijeko se estra. U sa ostal i zada i a očekuje se da stude t/ stude ti a sa ostal o istraži literaturu, zaključuje te pri je je auče o u zada i primjerima.

3. Položiti pis e i ispit koji o uhvaća gradivo cijelog kolegija. Alternativno stjecanje ecta-a: u iz i i slučajevi a, ukoliko zbog

opravda ih razloga stude t i a) ije u oguć osti prisustvovati predava ji a, predviđe i dio e ts-a 0,4) ože steći pisa je eseja a te u koja se ira u dogovoru s nastavnicom a u opsegu koji odgovara izostancima (1 kartica teksta

= 4 sata rada).



Skripta predavanja objavljuju se na e-uče ju

Literatura

Obvezna:

Davison, G.C., Neale, J.M. Psihologija a nor alnog doživljavanja i ponašanja.

Naklada Slap, Jastrebarsko, 1999. (poglavlje 1 (str.6-28); 9 (str. 261-303); 15

(str. 491-523); 16 (525-564).

Izborna:

1. Ambrosi-Ra dić, N. Razvoj pore ećaja hranjenja. Naklada Slap,

Jastrebarsko, 2004.

2. Bašić, J., Ja ković, J. Ur.) Rizični i zaštitni či enici u razvoju pore ećaja u ponašanju djece i ladeži. Povjere stvo Vlade RH za preve iju pore ećaja u po aša ju dje e i ladeži i zaštitu dje e s pore ećaji a u po aša ju, )agre , 2001.

3. Davis, H. Pomozimo bolesnoj djeci. Naklada Slap, Jastrebarsko, 1997.

4. Davis, R.D., Braun, E.M. Dar disleksije. Alinea, Zagreb, 2001.

5. Dulčić, A., Ko dić, Lj., Djeca oštećena sluha – priručnik za roditelje i udomitelje. Alinea, Zagreb, 2001.

6. Havelka, M. (ur.) Zdravstvena psihologija. Naklada Slap, Jastrebarsko, 2002.

7. Ja ković, J., Bašić, J. Ur.) Prevencija pore ećaja u ponašanju djece i ladih u lokalnoj zajednici. Povjerenstvo Vlade RH za preve iju pore ećaja u po aša ju dje e i ladeži i zaštitu dje e s pore ećaji a u po aša ju, )agre , 2001.

8. Kocijan-Hercigonja, D., Buljan-Fla der, G., Vučković, D. Hiperaktivno dijete.

Naklada Slap, Jastrebarsko, 2002.

9. Riemann, F. Temeljni oblici straha. Naklada Slap, Jastrebarsko, 2002.


10. Vizek-Vidović, V., Rijave , M., Vlahović-Štetić, V., Miljković, D. Psihologija

obrazovanja. IEP- Vern, 2003. (poglavlje 2)

11. Žit ik, E., Magli a, T. Bol i nada – Priručnik za prevenciju suicida ladih.

Udruga Mi, Split, 2002.

12. Wenar, Ch. Psihopatologija i psihijatrija dojenačke do i do adolescencije.


Priruč a: 12. Višeosna klasifikacija psihijatrijskih pore ećaja u djece i adolescenata.

Svjetska zdravstvena organizacija.


Kod i naziv kolegija 41578, Psihologija učenja i nastave


Suradnik/suradnica

Prof. dr. sc. Neala Ambrosi-Ra dić ositelji a)

Dr. s . Marle a Plavšić, viša asiste ti a

Studijski programi








kolegija

Preddiplomski

Diplomski



Mjesto izvođe ja dvorana (Ronjgova)

Jezik



engleski)




svladavanje

Za upis Psihologije uče ja i astave potrebno je izvršiti sve o veze iz Razvojne psihologije osi polaga ja ispita. Polože ispit iz Razvojne

psihologije uvjet je za izlazak na ispit iz Psihologije uče ja i astave.

Korelativnost Opća psihologija, Razvojna psihologija, Psihologija pore ećaja u po aša ju u djetinjstvu i adolescenciji, Pedagogija, Didaktika, Metodike

Cilj kolegija Steći z a ja o os ov i psihološki pro esi a u o razova ju

Ishodi uče ja

1. analizirati bitne psihološke pro ese i o ilježja u o razova ju

2. izraditi praktič e pri jere vezane za psihološke pro ese u obrazovanju

Sadržaj kolegija

1. psihologija nastavnika/nastavnice

2. motivacija

3. kognitivni procesi

4. disciplina

5. asertivnost

6. suradnja s roditeljima

7. kreativnost i darovitost

8. medijska pismenost




Maksimalni

udio u

ocjeni (%)

pohađa je predava ja i

radionica 1., 2. 15,8 0,6 0 %

do aća zadaća 1., 2. 20,1 0,7 70 %

samostalni zadaci 1., 2. 20,1 0,7 0 %



usmeni ispit 1., 2. 28 1 30 %

Ukupno 84 3 100 %

Do aća zadaća sastoji se od deset pita ja. Ukup o je oguće steći od 0 do 70 % udjela u ko ač oj o je i. Udio pojedinog odgovora u ukup oj o je i kolegija je sljedeći:









do roka koji će iti az ače . Ako ih e doradi do tog roka, gu i 5% od

ukup e o je e, a ako ih doradi djelo ič o gu i 2,5%.

Usmeni ispit sastoji se od pet pitanja. Udio pojedinog odgovora u

ukup oj o je i kolegija je sljedeći: • 6 % ako je odgovor toča

• 3 % ako je odgovor polovič o toča

• 0 % ako odgovora nema ili ako je netoča Ako je manje od 50 % toč ih odgovora u ispitu, ispit ije polože . No i 50


Studentske obveze

Da položi kolegij, stude t/stude ti a ora:

1. Pohađati minimalno 70% nastave. Na nastavi je potrebno aktivno

sudjelovati u predviđe i aktiv osti a vjež e, radio i e).Tolerira se

30% izostanaka i njih nije potrebno opravdati.

2. Napisati i predati do aće zadaće do rokova koji se određuju tijekom

semestra.


4. Položiti usmeni ispit koji o uhvaća gradivo ijelog kolegija.

Rokovi ispita i kolokvija Daju se a početku akade ske godi e, o javljuju se a rež im

stra i a a Sveučilišta i u ISVU



Literatura

Obvezna:

Vizek-Vidović, V., Rijave , M., Vlahović-Štetić, V., Miljković, D. Psihologija obrazovanja. IEP- Vern, 2003. (70. – 84. i 127. – 334.)

Izborna:

1. A drilović, V. Sa ostalno učenje. Naklada Slap, Jastrebarsko, 2001.

2. A drilović, V., Čudi a, M. Psihologija učenja i nastave, Školska knjiga, Zagreb, 1991.

3. Čudi a-O radović, M. Nadarenost: razumijevanje, prepoznavanje,

razvijanje. Školska k jiga, )agre , 1991. 4. Grgin, T. Edukacijska psihologija. Naklada Slap, Jastrebarsko, 1997.

5. Olweus, D. Nasilje eđu djeco u školi. Školska k jiga, )agre , 1998.

6. Rijave , M. i Miljković, D. Pozitivna disciplina u razredu. IEP, Zagreb,

2010.

7. Woolfolk, A. Edukacijska psihologija. Naklada Slap, Jastrebarsko,

2007.

8. Zarevski, P. Psihologija pa ćenja i učenja. Naklada Slap,

Jastrebarsko, 2001.

9. Zarevski, P. Struktura i priroda inteligencije. Naklada Slap,

Jastrebarsko, 2000.

10. Zarevski, P. (Ur.). Učitelji za učitelje. IEP d.o.o. Zagreb, 2000.


2005.


Kod i naziv kolegija 53954, Raču alo u glaz i 1


Suradnik/suradnica Bra ko Škara, v. pred. (nositelj)

Studijski program

Preddiplo ski sveučiliš i studij Glaz e a pedagogija Preddiplo ski sveučiliš i studij Klasič a har o ika

Diplo ski sveučiliš i studij Glaz e a pedagogija Diplo ski sveučiliš i studij Klasič a har o ika


Diplomski

Semestar Zimski Godina studija I. II. III. IV. I.D


Rovinjska 14, Pula

Jezik izvođe ja (drugi jezici)

Hrvatski

(engleski, talijanski)




svladavanje Bez spe ifič ih preduvjeta

Korelativnost Program kolegija korelira s ECDL programom (modula 1, 2, i 3)

Cilj kolegija Razvoj ge eričkih ICT) vješti a i osposo ljava je za pri je u općih informacijskih znanja

Ishodi uče ja

(Learning outcomes):

Nakon prvog modula - Pojmovi informacijske tehnologije (IT),

Studenti će oći:

opisati i tu ačiti građu oso ih raču ala, ači e pohrane/pa će ja podataka i i for a ijskih reža.

prilagoditi postavke raču al ih aplika ija i konfigurirati lokalnu

raču al u režu za upotrebu u svakod ev o životu. vrjednovati zdravstvene i sigurnosne aspekte, kao i kao i

ekološke aspekte korište ja raču ala. osvijestiti i oći argu e tirati sigurnosne i pravne aspekate

korište ja raču ala.

U Modulu 2 - Korištenje računala i upravljanje datotekama, Stude ti će oći:

prilagoditi postavke GUI sučelja i koristiti ugrađe u fu k iju po oći, te z ati zaustaviti aplika iju koje e reagira.

upravljati i organizirati datoteke i mape (direktorije, foldere)

oći kopirati, pre ještati i risati, komprimirati i

dekomprimirati datoteke i mape (direktorije, foldere).

biti sposobani koristiti anti-virusni softver i alate za oporavak


operacijskog sustava

U Modulu 3 Obrada teksta, studenti će oći:

upravljati, kreirati, formatirati i pripremiti manje dokumente

(eseje, seminarske radove, dopise) za distribuciju.

upotrijebiti napredne oguć osti i kreirati tablice, koristiti

slike, grafikone i rteže u utar doku e ta, te pri je iti alate za

cirkularna pisma i kreiranje referenca.

Sadržaj kolegija

MODUL 1 - Pojmovi informacijske tehnologije

(Temeljni pojmovi, softver, raču al e reže, uporaba it-a u

svakod ev o životu, zdravlje, jere opreza i okoliš, sigurnost i

zaštita podataka, autorska prava i zakon)

MODUL 2 - Korište je raču ala i upravljanje datotekama

(Raču al a okoli a, rad a površi a – desktop, upravljanje

datotekama, virusi, upravljanje ispisom)

MODUL 3

Rad s aplikacijom za obradu teksta,

(Osnovni postupci, oblikovanje, objekti, rad s objektima,

priprema ispisa, cirkularna ili skupna pisma, reference i kazala)




ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)


nastavi (P, V) M1-M3

15P+15V

(22,5) 0,8 20%


znanja, e-testovi znanja M1-M3 30 1,07 30%

Praktiča rad, Projekt M2-M3 31,5 1,13 50%

ukupno 84 3 100%


Pohađa je astave je o vez o. Tolerira se 33% izosta aka do 5 izosta ka) i jih ije potre o opravdati. Da i se pristupilo završ o e ispitu, potre o je izvršiti sve dogovore e o veze u u aprijed određe i ter i i a te predati završe projekt a vrije e. Na kraju

se estra pristupa se ispitu uz evalua iju projekta). Pri jer završ oga ispita preze tirat će se stude ti a tijeko predava ja. Stude ti će iti pravovremeno upoznati sa evaluacijskim sastavnicama ocjene. U

ko ač u o je u ulaze rezultati realizacije projekta, rezultati zadataka, e-

testova i aktivnost u nastavi.

Studentske obveze


Pohađati nastavu i aktivno sudjelovati u nastavnom procesu

Sa ostal o proučiti zada u građu

Prisustvovati radionicama i terenskoj nastavi

Ured o i pravovre e o izvršiti vjež e i rad e zadatke

Ured o i pravovre e o predati završ i zadatak projekt)

Rokovi ispita i kolokvija Ispit i rokovi u veljači i ruj u


Opcija - pohađa je kolegija o ogućava ertifi ira o polaga je ECDL ispita u ovlašte i e tri a SRCe, CARNet). Studentima je potrebno oso o ili prije os o raču alo kako bi mogli

pohađati kolegij i izvršavati zadatke

Literatura

Obvezna:

Služ e a, odo re a ECDL literatura,vidi popis : http://www.ecdl.hr/literatura

Izborna:

Na io al i portal za uče je a dalji u „Nikola Tesla“ ECDL oduli 1-3

https://tesla.carnet.hr/

Priruč a: http://www.ecdl.hr/literatura





Studijski program




Diplomski

Semestar Ljetni Godina studija I. II. III. IV. I.D

Mjesto izvođe ja

Muzička akade ija

(Pula, Rovinjska 14)

Učio i a / raču al i kabinet

Jezik izvođe ja (drugi jezici)

Hrvatski



semestru 15P – 0S - 15V


svladavanje Polože kolegij Raču alo u glaz i 1

Korelativnost Program korelira s osnovnim ECDL programom

Cilj kolegija

Te elj i ilj kolegija Raču alo u glaz i 2 stje a je je ge eričkih ICT) vješti a i osposo ljava je za pri je u različitih multimedijalnih i

prezentacijskih alata vodeći raču a o psihološki i teh ički aspektima

o likova ja sadržaja.

Ishodi uče ja


Modul 4 - Tablične kalkulacije

stude ti će oći:

kreirati, formatirati i prilagoditi radne listove i radne knjige

ogra iče og opsega, te distri uirati iste.

pri ije iti sta dard e ate atičke i logičke for ule korište je os ov ih for ula i fu k ija.

osmisliti i oblikovati dijagrame i grafikone

Modul 6 Prezentacije i uvod multimediju

upoznati i usporediti prezentacijske alate (MS PowerPoint,

Keynote, Prezi, MindManager, MS MovieMaker).

demonstrirati vrše je os ov ih opera ija (kreiranje,

formatiranje, izmjena i priprema sadržaja) te voditi prezentacije

koristeći različite postavke i e-alate.

kombinirati tekst, slike, rteže i grafiko e, kreirati i uređivati video isječke, o likovati zvuk u utar preze ta ije i iz eđu


različitih preze ta ija, te ra iti različite preze ta ijske efekte (tranzicije, animacije i upravljenje vremenskom osi).

prepoz ati i vred ovati psihološke, teh ičke i estetske elemente kvalitetne prezentacije

U Modulu 7 Informacije i komunikacije,

demonstrirati razumijevanje pojmova i izraza vezanih uz

korište je I ter eta, izvršiti os ov a pretraživa ja I ter eta koristeći pregled ik i dostup e alate za pretraživa je.

uređivati i kreirati hiper edijski sadržaj HTML) koristiteći CMS alate (Wordpress)

upoznati POP i IMAP protokole, organizirati i upravljati mapama

(direktorijima) sa porukama unutar klijentskog softvera za

elektro sku poštu

Sadržaj kolegija

MODUL 4 Excel i tablični kalkulatori

(Rad s aplika ijo za proraču ske ta li e, ćelije, Radni list,

Formule i funkcije, Oblikovanje, Grafikoni, Priprema izlaza)

MODUL 6 Kvalitetna prezentacija

(Orije ta ija: pregled aplika ija i oguć osti: MS Po erPoi t, MindManager, Keynote, PREZI, Izrada statič e preze ta ije,

Tekst i slike, Grafikoni, dijagrami, crtani objekti, Video i zvuk u

prezentaciji, alati oblikovanja: MS MovieMaker, Audacity,

Di a ič a prezentacija, Prezentacijski efekti (tranzicija,

animacija, upravljanje vremenskom osi) Kvalitetna prezentacija

(psihološko-perceptivne zakonitosti, pravila oblikovanja)

Pripre a, ispis i vođe je preze ta ije))

MODUL 7 WEB

WEB Osnovni pojmovi/Termini, Protokoli, Navigacija,

Pretraživa je na Webu, Elektro ička pošta, We ured ištvo i izdavaštvo



Obveze

Ishodi Sati

Udio u

ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)


nastavi (P, V) M4-M7

15P+15V

(22,5) 0,8 20%


znanja, e-testovi znanja M4-M7 30 1,07 30%

Praktiča rad, Projekt M4-M7 31,5 1,13 50%

ukupno 84 3 100%


Pohađa je astave je o vez o. Tolerira se 33% izosta aka do 5 izosta ka) i jih ije potre o opravdati. Da i se pristupilo završ o e ispitu, potre o je izvršiti sve dogovore e o veze u u aprijed određe i ter i i a te predati završe projekt a vrije e. Na kraju

se estra pristupa se ispitu uz evalua iju projekta). Pri jer završ oga

ispita preze tirat će se stude ti a tijeko predava ja. Stude ti će iti pravovremeno upoznati sa evaluacijskim sastavnicama ocjene. U

ko ač u o je u ulaze rezultati realizacije projekta, rezultati zadataka, e-

testova i aktivnost u nastavi.

Studentske obveze


Pohađati nastavu i aktivno sudjelovati u nastavnom procesu





Rokovi ispita i kolokvija Ispitni rokovi u lipnju i rujnu


Opcija - pohađa je kolegija o ogućava ertifi ira o polaga je ECDL ispita u ovlašte i e tri a SRCe, CARNet)

Literatura

Obvezna:

Služ e a, odo re a ECDL literatura,vidi popis : http://www.ecdl.hr/literatura

Izborna:

Na io al i portal za uče je a dalji u „Nikola Tesla“ ECDL moduli 1-3


Priruč a: http://www.ecdl.hr/literatura

http://www.ecdl.hr/literatura


http://www.ecdl.hr/literatura





Studijski program




kolegija

Preddiplomski

Diplomski


studija II. III. IV. I.D


(Rovinjska 14, Pula)

Jezik


Hrvatski

(Engleski, talijanski)


semestru (15P –15V–0S )


svladavanje Polože i kolegiji Raču alo u glaz i 1 i 2 ili ertifi ira a ECDL diplo a)

Korelativnost Progra se estra koorelira progra i a «Musi Te h ology» i «Co puter Musi »

Cilj kolegija

Stje a je je spe ifič ih ICT) vješti a i pri je a otografskih, multimedijskih i produkcijskih digitalnih alata s ciljem oblikovanja

notnih partitura, zvuč ih i MIDI zapisa, koristeći pri to e za polazište praktič e i ko krete e zadatke digitaliza ija ot e građe, studijsko i terensko snimanje audio materijala).

Ishodi uče ja


Modul 1 – Muzička tehnologija (MT)

Stude t će oći:

opisati i diferencirati audio tehnologiju s osvrtom na

psiho)akustič a svojstva i povijes a o ilježja ove građe. pokazati ko pete tost u korište ju aplika ija i hardwarea za

audio produk iju a raču alu. izvršiti zadatke poveza e sa kreira je , for atira je ,

iz je o svojstava zvuč og i MIDI zapisa, te distri u ijo istih.

Modul 2 - Notografija

digitalizirati notnu građu.

koristiti notografske alate(Sibelius, Finale, Notion, Rosegarden)

stude ti će kreirati, for atirati, u ožavati i pre ještati ot i


tekst, o jekte, slojeve layers), te usklađivati iste s video/audio isječ i a.

oblikovati, sintetizirati i upotrijebiti banke zvukova unutar i

iz eđu različitih aplikacija (ReWire).

de o strirati sposo ost korište ja ekih os ov ih apred ih opera ija ad ot i teksto koristeći priključke VST plugi s) i napredne alate.

stvoriti tri različite ot e partiture koji a će de o strirati u ijeće otografije u vokal oj, orkestral oj i solistič oj

pija ističkoj) literaturi.

Modul 3 Digitalni audio

opisati i objasniti pojam digitalizacije;

izvršiti praktič a snimanja, editiranja i distribuciju audio zapisa

a osači a zvuka i rež i servisi a.

primjeniti i generirati markere, regija i playliste

primjeniti osnovna z a ja i vješti a pri tere sko radu tehnike

snimanja).

Sadržaj kolegija

MODUL 1

Te elj i poj ovi. Os ove glaz e og raču alstva. Povijes i razvoj uzičke teh ologije. Audio Platfor e. Akustika i

psihoakustika glaz e. Fizikal a određe ja zvuka. Per ep ija zvuka. Digitalni audio. Signali i uzorkovanje. Audio oprema.

Audio formati. Sinteza zvuka. MIDI protokol

MODUL 2

Digitalna Notografija. Kreiranje i editiranje notnih zapisa. Layout.

Objekti. Ključ. Mjera. U os, oz ačava je i editra je ot og teksta. Slojevi layers). Uređiva je ot og teksta. Si oli, (agogika/dinamika) notne linije i kratice

Oblikovanje teksta, simbola akorda, brojeva taktova

Formatiranje i priprema ispisa. Rad na dionicama

Ba ke zvukova. Reprodu ija i s i a je dio i a. VST priključ i. ReWire tehnologija. Napredne funkcije. Komentari. Repozitorij

glazbenih ideja. Notna grafika

MODUL 3

Snimanje i obrada zvuka. Optimizacija sustava. Aplikacijsko i

audio sučelje. Palete i alati. Reprodukcija i snimanje zvuka. Rad

sa projekti a. Uređiva je audija. Naviga ija, zu ira je i odabiranje. Regije, Loop i Playliste. Mikrofonske tehnike u

terenskom radu.




ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)

pohađa je P, V M1-M3 15P+15V 0,8 20%

(22,5)

Rad u studiju, radionice M1-M3 30 1,07 30%

samostalni zadatci

(praktiča rad, rad a projektu)

M2-M3 31,5 1,13 50%

Ukupno 84 3 100%


Pohađa je astave je o vez o. Radi di a ike astave i vjež i tolerira se

do 3 izostanaka i njih nije potrebno opravdati. Da bi se pristupilo

završ o e ispitu, potre o je izvršiti sve dogovore e o veze u u aprijed određe i ter i i a te predati završe projekt pravovremeno (48 sati unaprijed). Na kraju semestra pristupa se ispitu

uz evalua iju projekta). Pri jer završ oga ispita preze tirat će se stude ti a tijeko predava ja. Stude ti će iti pravovre e o upoz ati sa evalua ijski sastav i a a o je e. U ko ač u o je u ulaze rezultati realizacije projekta i aktivnost u nastavi.

Aktiv osti: i dividual i rad, praktiča rad, rad u studiju, tere ski rad, vjež e, rad a projektu, proučava je građe, (zadane i izborne literature), predavanja sudjelovanje u diskusijama na

e-forumu (opcija).

Nači vrjed ova ja: for ativ a i su ativ a evalua ija praktič og rada / projekta, i formativni testovi znanja.

Studentske obveze


Pohađati nastave i aktivno sudjelovati u nastavnom procesu





Rokovi ispita i kolokvija Zimski i rokovi u rujnu


Nastava se izvodi u o liku predava ja, vjež i i tere ske astave. Terenska nastava objedinjuje: organizirane produkcijske radionice,

aktiv osti zajed i e uče ja C.O.P.), rad u studiju, s i a je ko erata / live astupa, i zvuč e i stala ije. Paralel o sa predava ji a astava se

odvija on-li e u hi rid o ači u le ded ourse)

Literatura

Obvezna:

The Digital Musician, A.Hugill, Routledge, 2008

Sibelius 7 Music Notation Essentials, J.Hombestone, Avid Learning, 2012

Sound Forge 8, Sony Media Software, 2005

Composing Digital Music for Dummies, R.D.Vines, Wilez Publishing,

2008

Computer Music, C.Dodge, T.A.Jerse, Schimer 1997

Izborna:

Computer Sound Design, E.R.Miranda, Focal Press, Oxford 2002

Electronic and Experimental Music,T.Holmes, ROUTLEDGE NEW YORK

AND LONDON 2002

Concert Sound and Lightning Systems, J. Vasey, Focal Press, Boston,

1999

Home Recording dor Dummies, J. Strong, Wiley Publishing, Hoboken,

2005

How we Hear Music, J.Beament, Boydell Press, Woodbridge, 2001

Interactive Music Media Technoogies, K. Ng/P.Nesi, Information Science

reference, NY, 2008

Acoustic and Psychoacoustics, D.M.Howard/J.Angus Focal press Oxford,

2001

Microsound, C.Roads, MIT Press, 2001

Priruč a: The Routledge Guide to Music Technology,T.Holmes/ Routledge New

York And London 2006



Nastavnik/Nastavnica

Suradnik/Suradnica Bra ko Škara, v. pred. (nositelj)

Studijski program

Preddiplo ski sveučiliš i studij Glaz e a pedagogija Preddiplomski sveučiliš i studij Klasič a har o ika


Vrsta kolegija

Izborni

Razina

kolegija

Preddiplomski

Diplomski


studija II. III. IV. I.D

Mjesto izvođe ja Rovinjska 14, Pula,

terenska nastava

Jezik


Hrvatski



semestru P15 – V15 – S0


svladavanje

Polože i kolegij Raču alo u glaz i 3.

Stude ti a je potre o oso o / prije os o raču alo kako i ogli pohađati kolegij i izvršavati zadatke

Korelativnost Progra se estra koorelira progra i a «Musi Te h ology» i «Co puter Musi »

Cilj kolegija

Razvoj spe ifič ih ICT) vješti a u praktič oj primjeni notografskih,

ulti edijskih i produk ijskih digital ih alata. Spe ifič ost četvrtog semestra ogleda se u upoznavanju i ovladavanju DAW alatima. Krajnji

ishod je stvaranje integralnog glazbenog ostvarenja koje objedinjuje

produkcijske i studijske teh ike u krea iji višeka al og zvuč og ili audio-vizual og ostvare ja. Suklad o afi iteti a stude ata po uđe e su višestruke op ije pri krea iji završ og projekta: Glaz e i video spot, zvuč a i stala ija, Sou ds ape, VST ara ž a ili rad a autorskom

glaz e o djelu. Neovis o o ža ru projekt ora o jedi javati višeka al i audio i/ili MIDI trake, koristiti auto atiza iju i pro esuira je zvuka.

Ishodi uče ja

Stude ti će oći:

MT Modul 4 – Digitalni audio 2

demonstrirati ko pete tost u uređivanju, restauriranju,

procesiuiranju i sintetiziranju zvuka korište je digitalnih

produkcijskih alata

opisati i tu ačiti funkcioniranje efekata (reverb,delay,EQ)

modificirati i dizaj irati zvuč e uzorke, te koristeći iste


uzorkovati će, ko figurirati i trigerirati sampler, generirati

soundfontove putem MIDI kontrolera.

pripremiti uzorke (sample) za iklič o po avlja je loopi g) i ovladati će teh ika a pravlje ja petlji.

MT Modul 5 - DAW

sekvencirati MIDI i audio trake koristeći višekanalno DAW

okruže je kombinirati, o likovati i uskladiti audio dio i e u utar veće

cjeline i ovladati osnovnim (post)produkcijskim tehnikama.

sinkronizirati audio i video dionice na vremenskoj osi aplikacije

istražiti oguć osti upora e ReWire teh ologije i remote

sučelja u projekt o radu. pripremiti audio/video proizvode za distribuciju i objaviti ih na

medijima - osači a zapisa i/ili loud servisi a (SoundCloud/Vimeo)

MT Modul 6 Audiosinteza i uzorkovanje zvuka

definirati principe i metode audiosinteze;

sintetizirati zvuk koristeći DAW i stru e te i VST priključke koristeći ( granularna, distorzijska, aditivna)

istražiti oguć osti si teze i se plira ja te stvoriti ove zvuč e teksture i modificirati virtualne instrumente za rad na

završ o projektu.

Sadržaj kolegija

MODUL 4

Digitalni audio 2

Uređiva je popravaka i si tetizira je zvuka O rada audija. Rad s efekti a. Korište je Plug-i Chai era ula čava je) Auto atiza ija para etara. Podešava je ovoj i a E velope) VST priključ i i efekti pregled). Korište je skripti. Radi sa MIDI / SMPTE. Sempliranje.

Ciklič o po avlja je. Petlje. Loopi g teh ike

Rad s video . Korište je a alize spektra. MODUL 5 - DAW

Digital Audio Workstation. (Pregled: Ableton Live, Cubase, Logic Pro X)

Optimizacija sustava, izbor opreme. Instalacija softwarea

A leto Live. Aplika ijsko Sučelje Ti eli e.Sessio i Arra ger vie . Audio browser, playliste, audio trake i audio kanali.Tempo i warping.

Neli ear o sekve ira je. Višeka al o s i a je i sekve ira je. Mo itori g. Uređiva je MIDI zapisa. Kva tiza ija. Routi g I/o. Miješa je signala.

Uređiva je e velope to ska ovoj i a). Di a ika. Auto atiza ija para etara. Rad s VST i stru e ti a, priključ i a i efekti a. Re ire. Si kro iza ija videa. Re ote sučelja i rad s ko troleri a. Mashups.Audio scene i Live DJing. Audio ekstrakcija: bouncing i

mixdown.

Razvijanje skica i ideja: e-session i projektni rad

MODUL 6

Audiosinteza, sempliranje i VST instrumenti

Osnovni gradivni blokovi i principi audio sinteze.

Aditivna, distorzijska, subtraktivna i granularna sinteza.

Wavetable i sample-bazirana sinteza. Osnove uzorkovanja i

soundfontiranja.

Virtualni instrumenti i sampleri. CSound i audio programiranje (osvrt)

Estetska dimenzija audio oblikovanja. Vibroterapija (osvrt)

Rad na projektu




ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)

pohađa je P, V M1-M3

15P+15V

(22,5) 0,8 20%

Rad u studiju, radionice M1-M3 30 1,07 30%

samostalni zadatci

(praktiča rad, rad a projektu)

M2-M3 31,5 1,13 50%

ukupno 84 3 100%

Dodat a pojaš je ja kriteriji o je jiva ja): Nači vrjed ova ja uključuje formativnu i sumativna evaluacija

praktič og rada / projekta, te formativne testove znanja.

Studentske obveze


Pohađati nastavu i vjež e te aktivno sudjelovanje u nastavnom

procesu


(samostalni rad na literaturi, prema kalendaru nastave)


Ured o i pravovre e o izvršiti vjež e i rad e zadatke (za

vrijeme trajanja modula)

Ured o i pravovre e o predati završ i zadatak projekt) najmanje 48 sati prije izlaska na ispitni rok, radi evaluacije

Rokovi ispita i kolokvija U lipnju/srpnju i rujnu


Nastava se izvodi u o liku predava ja, vjež i i tere ske astave. Terenska nastava objedinjuje: organizirane produkcijske radionice,

aktiv osti zajed i e uče ja C.O.P.), rad u studiju, snimanje koncerata /

live astupa, i zvuč e i stala ije. Paralel o sa predava ji a astava se odvija on-li e u hi rid o ači u le ded ourse)

Literatura

Obvezna:

Sound Forge 8, Sony Media Software, 2005

Ableton Live 9 Power!: The Comprehensive Guide Paperback, Cengage

Learning PTR, 2013

Computer Music, C.Dodge, T.A.Jerse, Schimer 1997

Composing Digital Music for Dummies, R.D.Vines, Wiley Publishing,

2008

Izborna:

Computer Sound Design, E.R.Miranda, Focal Press, Oxford 2002

Electronic and Experimental Music,T.Holmes, Routledge New York And

London 2002

Concert Sound and Lightning Systems, J. Vasey, Focal Press, Boston,

1999

Home Recording dor Dummies, J. Strong, Wiley Publishing, Hoboken,

2005

How we Hear Music, J.Beament, Boydell Press, Woodbridge, 2001

Interactive Music Media Technoogies, K. Ng/P.Nesi, Information Science

reference, NY, 2008

Acoustic and Psychoacoustics, D.M.Howard/J.Angus Focal press Oxford,

2001

Microsound, C.Roads, MIT Press, 2001

Interactive Composition, V. J. Manzo / Will Kuhn, Oxford University

press 2015

Priruč a: The Routledge Guide to Music Technology,T.Holmes/ Routledge New

York And London 2006


Kod i naziv kolegija 54427, Razvojna psihologija


Suradnik/suradnica


Studijski programi








studija I. II. III. IV. I.

Mjesto izvođe ja dvorana (Ronjgova ili

Rovinjska)

Jezik



engleski)




svladavanje

)a upis Razvoj e psihologije potre o je izvršiti sve o veze iz Opće psihologije osi polaga ja ispita. Polože ispit iz Opće psihologije uvjet je za izlazak na ispit iz Razvojne psihologije.

Korelativnost Opća psihologija, Psihologija uče ja i astave, Psihologija pore ećaja u po aša ju u djeti jstvu i adoles e iji

Cilj kolegija Steći z a ja o razvoju čovjekovih psihičkih procesa i osobina

Ishodi uče ja

1. definirati it a fizička, kog itiv a, e o io al a i so ijal a o ilježja i pro ese u pojedi i o toge etski razvoj i razdo lji a čovjeka

2. prepoznati dopri os asljeđa i odgoja u razvoju čovjeka

3. prepoz ati uči kovite etode i postupke uče ja u skladu s osobinama dobne skupine

Sadržaj kolegija

1. faktori razvoja

2. tjelesni i psihomotorni razvoj

3. kognitivni razvoj

4. razvoj govora

5. razvojni pore ećaji 6. socijalni i emocionalni razvoj

7. moralni razvoj

8. razvoj lič osti 9. filoge etski razvoj čovjeka




Maksimalni

udio u

ocjeni (%)


do aća zadaća 1. – 3. 14 0,5 70 %



samostalni zadaci 1. – 3. 14 0,5 0 %

pismeni ispit 1. – 3. 44,8 1,6 30 %

Ukupno 84 3 100 %

Do aća zadaća sastoji se od deset pita ja. Ukup o je oguće steći od 0 do 70 % udjela u ko ač oj o je i. Udio pojedinog odgovora u ukup oj o je i kolegija je sljedeći:





mijenjati, npr. po ovlje i pisa je odgovora. O i su ko ač i i sudjeluju u ukupnoj ocjeni.




do roka koji će iti az ače . Ako ih e doradi do tog roka, gu i 5% od ukup e o je e, a ako ih doradi djelo ič o gu i 2,5%.

Pismeni ispit sastoji se od 30 pita ja različitog tipa višestruki iz or i




• 0 % ako odgovora e a ili ako je etoča Ako je manje od 50 % toč ih odgovora u ispitu, ispit ije polože . No i 50


Studentske obveze

Da položi kolegij, stude t/stude ti a ora: 1. Pohađati minimalno 50% nastave. Tolerira se 50% izostanaka i njih

nije potrebno opravdati.

2. Napisati i predati do aće zadaće do rokova koji se određuju tijeko semestra.


4. Položiti pismeni ispit koji o uhvaća gradivo ijelog kolegija.




Literatura

Obvezna:

1. Berk, L. Psihologija cjeloživotnog razvoja. Naklada Slap, Jastrebarsko,

2008. (str.: 8. – 41., 44. – 73., 277. – 308., 314. – 340., 344. – 361., 382.

– 407., 434. – 443., 446., 449. – 477., 494. – 509., 512. – 514., 518. –

542., 570. – 581., 584., 587. – 615.)

Izborna:

1. Ambrosi-Ra dić, N. Ur.). Razgovori o nasilju nad djecom. DND Pula,

Gradska k již i a i čitao i a Pula, 2001. 2. Ambrosi-Ra dić, N. Ur.). Razgovori o videomedijskoj ovisnosti. DND

Pula, Gradska k již i a i čitao i a Pula, 2002.

3. Ambrosi-Ra dić, N. i Plavšić, M. Uspješno starenje, Društvo psihologa Istre-Istarska župa ija-Sveučilište J. Do rile, Pula, 2008.

4. Brajša-Žga e , A. Dijete i obitelj – emocionalni i socijalni razvoj.


5. Buggle, F. Razvojna psihologija Jeana Piageta. Naklada Slap,

Jastrebarsko, 2002.

6. Cesar, S. i sur. I aš pravo znati. CESI, Zagreb

7. Kardum, I. Evolucija i ljudsko ponašanje. Jesenski i Turk, Zagreb,

2003.

8. La ković-Grgin, K. Stres u djece i adolescenata: izvori, posrednici,

učinci. Naklada Slap, Jastrebarsko, 1994.

9. Pečjak, V. Psihologija treće životne do i. IP Prosvjeta, Zagreb, 2001.


2005.


Kod i naziv kolegija 147889, REPETITORIJ TEORIJE GLAZBE


Suradnik/suradnica Izv. prof. r. art. Mirja a Grakalić (nositeljica)

Studijski program

Preddiplomski sveučiliš i studij Glazbene pedagogije

Preddiplomski sveučiliš i studij Klasič e harmonike

Preddiplomski sveučiliš i studij Solo pjevanja




studija I.

Mjesto izvođe ja Muzička akademija

Puli, Rovinjska 14

Jezik


hrvatski


semestru

0 P – 30 V – 0 S


svladavanje nema

Korelativnost Svi glazbeni kolegiji.

Cilj kolegija Prepoznati, razlikovati i ispravno primijeniti temeljna znanja iz teorije

glazbe, od os o, teorijske poj ove i jihova z ače ja.

Ishodi uče ja

1. Defi irati, tu ačiti i for ulirati os ov e poj ove teorije glazbe – u teoriji i u praksi.

2. Razumjeti osnove glazbene teorije i primijeniti saznanja u

korela iji sa sadržaji a ostalih kolegija. 3. Upotpuniti osnovna teorijska znanja glazbene umjetnosti te

objasniti temeljne glazbeno-teorijske pojmove.

Sadržaj kolegija

Sadržaj kolegija o uhvaća: - Osnovni pojmovi i osobine tona, tonski sustav, not i ključevi - Predznaci

- Intervali, ljestvice, akordi

- Tonaliteti, modulacije, transpozicija

- Melodija

- Notne vrijednosti, metar i ritam

- Pravilno pisanje nota i pauza

- Posebne tonske grupe

- Nepotpuni taktovi

- Poliritmija, polimetrija

- Oznake za tempo, agogiku, artikulaciju, dinamiku

- Ukrasi

- Kratice u glazbi


ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)



Pohađa je i aktivno

sudjelovanje na

vjež a a 1 22,5 1 100%

Nema ispita. Studenti svojim prisustvom i aktivnim sudjelovanjem na

vjež a a, ez provjere z a ja, ostvaruju 1 ECTS.


Redovno dolaziti i aktiv o sudjelovati a vjež a a.




Na svako e satu stude ti će do iti upute i aterijale. Vrlo je važ o redovito pratiti obavijesti na e-stra i a a i a oglas oj ploči

Literatura

Obvezna:

Izborna: Pre , Nevio: Os ove teorije glaz e, Pedagoški fakultet u Puli, Pula 1997.

Priruč a:Preze ta ije vjež i


Kod i naziv kolegija 147974, Solo pjevanje 1


Suradnik/suradnica doc. mr.art. Sofija Cingula (nositeljica)

Studijski program Preddiplo ski sveučiliš i studij Glazbena pedagogija


Vrsta kolegija

Izborni

Razina



studija I. II. III. IV.

Mjesto izvođe ja Dvorana 2

Rovinjska 14

Jezik


Hrvatski jezik, Nje ački jezik, Engleski jezik,

Talijanski jezik




svladavanje

Predz a ja koja se očekuju u skladu su s astav i programom

sred je glaz e e škole te za stude te Muzičke akade ije nema

posebnih preduvjeta za upis i svladavanje.

U slučaju da, u utar va jske iz or osti, kolegij žele pohađati stude ti e ili stude ti ostalih sastav i a Sveučilišta, zai teresira i kandidati moraju položiti kratku audi iju provjeru os ov ih vokal ih kompetencija).

Korelativnost

Osnove vokal e teh ike, Vjež e iz vokal e tehnike, Zbor, Solfeggio,

Harmonija, Povijest glazbe, Komorna glazba, Talijanski jezik, Klavir,

Harmonija na klaviru, Dirigiranje.

Cilj kolegija

Ovladati os ova a vokal e teh ike u teoriji i praksi, razvijati vješti u sviranja i pjevanja vokalno-teh ičkih vjež i i vjež i disa ja te uočavati, defi irati i uklo iti os ov e pogreške zapaže e tijeko optičke i akustičke a alize astupa pojedinca i/ili vokalnog ansambla.

Ishodi uče ja

1. Defi irati i de o strirati isprav o pjevačko drža je, disanje,

jas u dekla a iju i poželj u i posta iju slo od o produciranog tona.

2. Razlikovati stilska o ilježja zada og progra a i razviti vješti e jihove ispravne interpretacije.

3. Kritički a alizirati i pro ije iti kvalitetu vokal e izved e pojedinca i/ili vokalnog ansambla.

4. I terpretirati zada i progra ko e trira i vođe je to a uz di a ičku iz ija sira ost pjeva e fraze.

Sadržaj kolegija 1. Osnovni elementi vokalne tehnike.

2. Te elj a o jaš je ja rada vokal e uskulature.

http://www.unipu.hr/index.php?id=1794&L=1%22%27

3. Rad a os ov i pjevački fu k ija a respirator a, fonatorna, rezonatorna).

4. Artikula ija i uče je pjevačkih teh ika legato, sta ato, kolorature, trileri, ukrasi).

5. Rad na zadanom programu.

6. Priprema i izvedba internih i javnih nastupa – solistički i u ansamblu.





obvezama)


ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)

pohađa je P, V 1. – 4.

15 P

15 V

(22,5)

0.8 20%

samostalni zadatci

do aća zadaća, us e i i pismeni, sviranje,

pjeva je…)

1. – 4. 9 0.3 30%

aktiv osti učio ič e i izva učio ič e,

radionica)

1. – 4. 9 0.3 10%

ispit (usmeni, koncert) 1. – 4. 18 0.6 20%

interni i javni nastupi 1. – 4. 25,5 1 20%

ukupno 84 3 100%

Dodat a pojaš je ja kriteriji o je jiva ja): Pohađa je astave je o vez o. Tolerira se 30% izosta aka (dakle, 4

izostanka) i njih nije potrebno opravdati. Da i se pristupilo završ o e ispitu, potrebno je iz svakog segmenta prije njega, tj tijekom nastave,

doseći i i al i roj odova, stoga je i pohađa je astave u ko ač i i važ o u z iru odova. U ko ač u o je u ulaze i rezultati završ oga ispita, o je a praktič oga i sa ostal og rada te aktiv ost a astavi koja uključuje de o stra iju steče ih vokal o-teh čkih vješti a kao i de o stra iju akustičke i optičke a alize astupa pojedi a a i/ili a sa la te eventualne nastupe na javnom satu i/ili internim ili javnim

produk ija a i ko erti a u orga iza iji Muzičke akade ije u Puli. Izrazito uspješ i jav i astupi ogu se priz ati kao završ i ispit.

Studentske obveze


1. Pohađati astavu i aktiv o sudjelovati u svi nastavnim

aktivnostima.

2. Sa ostal o raditi a usavršava ju vokal o-teh ičkih vješti a izvođe je zada ih vjež i i sklad i.

3. Sudjelovati solistički i/ili u a sa lu) a i ter i i jav i nastupima, produkcijama i/ili koncertima u organizaciji

Akademije.

4. Položiti završ i ispit.







oglas oj ploči.

Literatura

Obvezna:

1. VOKALIZE BEZ TEKSTA – po izboru nositeljice kolegija, iz

zbirki „Concone“, „Abt“, „Lütgen“ i sl.

2. I. Lhotka-Kalinski: Umjetnost pjevanja, ŠK )agre , 1975. 3. N. Vaccai: Metodo pratico

4. L. Horvat Dunjko: Ljuven sanak, Music Play, Zagreb 2004.

5. M. Togunjac: Čujte, ja pjeva ! Music Play, Zagreb, 1997.

6. Parisotti: Arie antiche - album I, Ricordi

7. Parisotti: Arie antiche – albumII, Ricordi

8. Parisotti: Arie antiche – album III, Ricordi

Izborna:

Sklad e iz z irki hrvatskih skladatelja, Lakše solo pjes e skladatelja iz razdo lja Klasike i Ro a tiz a, Lakše oper e arije

Suvremene skladbe CCM stilova.

Priruč a: 1. J. C. McKinney: THE DIAGNOSIS AND CORRECTION OF VOCAL

FAULTS, a manual for teachers of singing and for choir

directors, Genevox Music Group, 1994. (odabrana poglavlja)

2. Marijan Majcen: Umjetnost pjevanja, Zagreb 1943. (odabrana

poglavlja)

3. Biserka i Duša Cvejić: Umetnost pevanja, Beograd 2009.

(odabrana poglavlja)

4. L. Leman: Moja umetnost pevanja, Studio Lirica, Beograd,

2004. (odabrana poglavlja)

5. C. Grindea: Napetosti u glazbenoj umjetnosti, Music Play,

Zagreb, 1998. (odabrana poglavlja)

6. H. Pinksterboer: Tipbook Vocals The Singing Voice – The

Complete Guide, Hal Leonard, 2008. (odabrana poglavlja)

7. R. Celletti: Geschichte des Belcanto, Bäre reiter Kassel.Basel, 1989. (odabrana poglavlja)

8. C. L. Reid: Funktionale Stimmentwicklung - Grundlagen und

praktische Übungen, Schott Musik International, Mainz,








Vrsta kolegija

Izborni

Razina





Rovinjska 14

Jezik



Talijanski jezik




svladavanje

Predz a ja koja se očekuju u skladu su s astav i progra o srednje glaz e e škole te za stude te Muzičke akade ije e a posebnih preduvjeta za upis i svladavanje, osi uspješ o polože og ispita iz kolegija Solo pjevanje 1.

U slučaju da, u utar va jske iz or osti, kolegij žele pohađati stude ti e ili studenti ostalih sastav i a Sveučilišta, zai teresira i ka didati također prethod o moraju uspješ o položiti ispit iz kolegija Solo

pjevanje 1.

Korelativnost




Cilj kolegija

Ovladati os ova a vokal e teh ike u teoriji i praksi, razvijati vješti u sviranja i pjevanja vokalno-teh ičkih vjež i i vjež i disa ja te uočavati, definirati i ukloniti osnovne pogreške zapaže e tijeko optičke i akustičke a alize astupa pojedi a i/ili vokal og a sa la.

Ishodi uče ja





4. I terpretirati zada i progra ko e trira i vođe je to a uz di a ičku iznijansiranost pjevane fraze.

Sadržaj kolegija

1. Osnovni elementi vokalne tehnike.

2. Te elj a o jaš je ja rada vokal e uskulature. 3. Rad a os ov i pjevački fu k ija a respirator a, fo ator a,


rezonatorna).

4. Artikula ija i uče je pjevačkih teh ika legato, staccato,

kolorature, trileri, ukrasi).







obvezama)


ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)


15 P

15 V

(22,5)

0.8 20%

samostalni zadatci


pjeva je…)

1. – 4. 9 0.3 30%

aktiv osti učio ič e i izva učio ič e, radionica)

1. – 4. 9 0.3 10%



ukupno 84 3 100%


izostanka) i jih ije potre o opravdati. Da i se pristupilo završ o e ispitu, potrebno je iz svakog segmenta prije njega, tj tijekom nastave,

doseći i i al i roj odova, stoga je i pohađa je astave u ko ač i i važ o u z iru odova. U ko ač u o je u ulaze i rezultati završ oga ispita, o je a praktič oga i sa ostal og rada te aktiv ost a astavi koja uključuje de o stra iju steče ih vokal o-teh čkih vješti a kao i de o stra iju akustičke i

optičke a alize astupa pojedi a a i/ili a sa la te eve tual e astupe na javnom satu i/ili internim ili javnim produkcijama i koncertima u

orga iza iji Muzičke akade ije u Puli. Izrazito uspješ i jav i astupi ogu se priz ati kao završ i ispit.

Studentske obveze




3. Sudjelovati solistički i/ili u ansamblu) na interninm i javnim

nastupima, produkcijama i/ili koncertima u organizaciji

Akademije.






oglas oj ploči.

Literatura

Obvezna:

1. VOKALIZE BEZ TEKSTA – po izboru nositeljice kolegija, iz zbirki

„Concone“, „Abt“, „Lütgen“ i sl.







Izborna:

Skladbe iz zbirki hrvatskih skladatelja, Lakše solo pjes e skladatelja iz razdo lja Klasike i Ro a tiz a, Lakše oper e arije






poglavlja)



4. L. Leman: Moja umetnost pevanja, Studio Lirica, Beograd, 2004.








praktische Übungen, Schott Musik International, Mainz, 2001.













Rovinjska 14

Jezik



Talijanski jezik




svladavanje

Predz a ja koja se očekuju u skladu su s astav i progra o srednje glaz e e škole te za stude te Muzičke akade ije e a pose ih preduvjeta za upis i svladava je, osi uspješ o polože ih ispita iz kolegija Solo pjevanje 1 - 2.

U slučaju da, u utar va jske iz or osti, kolegij žele pohađati stude ti e ili studenti ostalih sastav i a Sveučilišta, zai teresira i ka didati također prethod o oraju uspješ o položiti ispite iz kolegija Solo pjevanje 1 - 2.

Korelativnost




Cilj kolegija

Ovladati os ova a vokal e teh ike u teoriji i praksi, razvijati vješti u sviranja i pjevanja vokalno-teh ičkih vjež i i vjež i disa ja te uočavati, definirati i ukloniti os ov e pogreške zapaže e tijeko optičke i akustičke a alize astupa pojedi a i/ili vokal og a sa la.

Ishodi uče ja





4. I terpretirati zada i progra ko e trira i vođe je to a uz

di a ičku iz ija sira ost pjeva e fraze.

Sadržaj kolegija




rezonatorna).

4. Artikula ija i uče je pjevačkih tehnika (legato, staccato,








obvezama)


ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)


15 P

15 V

(22,5)

0.8 20%

samostalni zadatci


pjeva je…)

1. – 4. 9 0.3 30%

aktivnosti učio ič e i izva učio ič e, radionica)

1. – 4. 9 0.3 10%



ukupno 84 3 100%






Studentske obveze






Akademije.






oglas oj ploči.

Literatura

Obvezna:









Izborna:







poglavlja)
























Rovinjska 14

Jezik



Talijanski jezik




svladavanje



Korelativnost




Cilj kolegija


Ishodi uče ja







Sadržaj kolegija




rezonatorna).









obvezama)


ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)


15 P

15 V

(22,5)

0.8 20%

samostalni zadatci


pjeva je…)

1. – 4. 9 0.3 30%


1. – 4. 9 0.3 10%



ukupno 84 3 100%






Studentske obveze






Akademije.






oglas oj ploči.

Literatura

Obvezna:









Izborna:







poglavlja)
























Rovinjska 14

Jezik



Talijanski jezik




svladavanje



Korelativnost




Cilj kolegija


Ishodi uče ja







Sadržaj kolegija




rezonatorna).









obvezama)


ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)


15 P

15 V

(22,5)

0.8 20%

samostalni zadatci


pjeva je…)

1. – 4. 9 0.3 30%


1. – 4. 9 0.3 10%



ukupno 84 3 100%

Dodat a pojaš je ja kriteriji o je jiva ja): Pohađa je astave je o vez o. Tolerira se 30% izostanaka (dakle, 4

izostanka po semestru) i njih nije potrebno opravdati. Da bi se pristupilo

završ o e ispitu, potre o je iz svakog seg e ta prije jega, tj tijeko astave, doseći i i al i roj odova, stoga je i pohađa je astave u

ko ač i i važ o u z iru odova. U ko ač u o je u ulaze i rezultati završ oga ispita, o je a praktič oga i sa ostal og rada te aktiv ost a astavi koja uključuje de o stra iju steče ih vokal o-teh čkih vješti a kao i de o stra iju akustičke i optičke a alize nastupa pojedinaca i/ili ansambla te eventualne nastupe

na javnom satu i/ili internim ili javnim produkcijama i koncertima u


Studentske obveze




3. Sudjelovati solistički i/ili u a sa lu) a i terninm i javnim


Akademije.






oglas oj ploči.

Literatura

Obvezna:









Izborna:

Sklad e iz z irki hrvatskih skladatelja, Lakše solo pjes e skladatelja iz

razdo lja Klasike i Ro a tiz a, Lakše oper e arije






poglavlja)









7. R. Celletti: Geschichte des Belcanto, Bäre reiter Kassel.Basel,
















Rovinjska 14

Jezik



Talijanski jezik




svladavanje



Korelativnost




Cilj kolegija


Ishodi uče ja







Sadržaj kolegija




rezonatorna).









obvezama)


ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)


15 P

15 V

(22,5)

0.8 20%

samostalni zadatci


pjeva je…)

1. – 4. 9 0.3 30%


1. – 4. 9 0.3 10%



ukupno 84 3 100%






Studentske obveze






Akademije.






oglas oj ploči.

Literatura

Obvezna:









Izborna:







poglavlja)
























Rovinjska 14

Jezik



Talijanski jezik




svladavanje



Korelativnost




Cilj kolegija


Ishodi uče ja







Sadržaj kolegija




rezonatorna).









obvezama)


ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)


15 P

15 V

(22,5)

0.8 20%

samostalni zadatci


pjeva je…)

1. – 4. 9 0.3 30%


1. – 4. 9 0.3 10%



ukupno 84 3 100%






Studentske obveze






Akademije.






oglas oj ploči.

Literatura

Obvezna:









Izborna:







poglavlja)
























Rovinjska 14

Jezik



Talijanski jezik




svladavanje


U slučaju da, u utar va jske iz or osti, kolegij žele pohađati stude ti e ili studenti ostalih sastav i a Sveučilišta, zai teresira i ka didati također prethod o oraju uspješ o položiti ispite iz kolegija Solo pjevanje 1 -7.

Korelativnost




Cilj kolegija

Ovladati os ova a vokal e teh ike u teoriji i praksi, razvijati vješti u sviranja i pjevanja vokalno-teh ičkih vjež i i vjež i disa ja te uočavati, definirati i ukloniti osnovne pogreške zapaže e tijeko optičke i akustičke a alize astupa pojedi a i/ili vokal og a sa la.

Ishodi uče ja







Sadržaj kolegija




rezonatorna).









obvezama)


ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)


15 P

15 V

(22,5)

0.8 20%

samostalni zadatci


pjeva je…)

1. – 4. 9 0.3 30%


1. – 4. 9 0.3 10%



ukupno 84 3 100%






Studentske obveze






Akademije.






oglas oj ploči.

Literatura

Obvezna:









Izborna:







poglavlja)














Kod i naziv kolegija 130658, Talijanski jezik 1


Suradnik/suradnica

prof. dr. s . Rita S otti Jurić, (nositeljica)

dr. s . Iva a Lalli Paćelat, zn. novak-poslijedoktorand

Studijski program

Preddiplo ski sveučiliš i studij Glazbena pedagogija


Diplo ski sveučiliš i studij Glazbena pedagogija



kolegija

Preddiplomski

Diplomski


studija I.II.III.IV. ID

Mjesto izvođe ja predavaonica

Jezik


Talijanski jezik



Preduvjeti -

Korelativnost Nje ački jezik, Engleski jezik

Cilj kolegija -usvojiti komunikacijsku kompetenciju na talijanskome jeziku na razini

A1(a) sukladno Europskom referentnom okviru za jezik.

Ishodi uče ja

1. razumijeti i odgovoriti na jednostavna pitanja i upute od strane

izvornog govornika.

2. sudjelovati u kratkim razgovorima u svakodnevnim situacijama poput

upoznavanja, davanja osnovnih podataka o se i, traže ja i for a ija, jed ostav og telefo skog razgovora, aručiva ja u restora u, jednostavne kupovine i sl.

3. čitati i pisati kratke jed ostav e tekstove: kao npr. pisanje poruka,

za ilješki, ispu java je kratkih o raza a, pisa je razgled i a, čestitki i kratkih pisa a,čita je jednostavnijih i kratkih glazbenih tekstova.

4. definirati osobitosti talijanske glazbe i jezika

5. uspoređivati i a alizirati razlike talijanskog jezika i kulture s hrvatskim

jezikom i drugim stranim jezicima i kulturama koje poznaju studenti

Sadržaj kolegija

1. Predstavljanje i opisivanje osoba

2. Na fakultetu

3. Radni dan

4. U kafiću

5. Praznici

6. Aktual e te e iz područja kulture s pose i osvrto a glaz u

7. Spe ijalizira e te e iz područja glaz e pre a oda iru stude ata


metodeuče ja i Obveze Ishodi Sati Udio u

ECTS-u*

Maksimalni

udio u

http://www.unipu.hr/index.php?id=ritascottijuric&L=0

http://www.unipu.hr/index.php?id=ivanalallipacelat

poučava ja i ači i vrednovanja

ocjeni (%)

pohađa je 1-5 22 0,79 10%

samostalni zadatci

do aća zadaća,

istraživa je)

1-5 10 0,35 30%

2 kolokvija (pismeni) 1,2,3 16 0,57 40%

ispit (usmeni) 1,2 8 0,29 20%

ukupno

56 2 100%

Studentske obveze

Da položi kolegij, stude t/stude ti a ora: 1.pohađati astavu; 2. aktivno sudjelovati u nastavi i ostalim oblicima nastavnog rada;

3. apisati, izložiti i predati sa ostal e zadatke zadaće i istraživa ja); 4. položiti dva pis e a kolokvija; 5. položiti us e i ispit.


Ispit i rokovi o javljuju se a rež i stra i a a Sveučilišta. Datumi

kolokvija dogovaraju se sa studentima. Okvirni datumi: 7. i 14. tjedan

nastave.

Napomena: Svi se ispiti mogu polagati u svim ispitnim rokovima!

Ostale važ e či je i e vezaneuzkolegij

Student/studentica mora ispuniti obveze, osim usmenog ispita i

popravnih kolokvija, do kraja tekućeg se estra. Opravdani izostanci

studenata mogu se nadomjestiti dodatnim zadatcima kako bi se ispunila

pla ira a stude tska optereće ost.

Literatura

Obvezna:

1. Piotti, Danila; de Savorgnani, Giulia: Corso di italiano, Alma

Edizioni, Firenze (12-77 str.)

2. Dodatni materijali dobiveni na nastavi

Izborna:

1. Ragni, Stefano: Corso di storia della musica italiana, Guerra

edizioni, Perugia - pojedina poglavlja

2. Ger, Paola: Manuale d'italiano per cantanti d'opera, Guerra


3. Naddeo, Massimo Ciro, Trama Giuliana: Canta che ti passa,

Alma Edizioni, Firenze - pojedina poglavlja

4. Canepari, Luciano; Viaro, Giuseppe; Giovannelli, Barbara: Arie

antiche con trascrizione fonetica per lo studio del canto, Guerra


5. Raz i glaz e i priruč i i i izvorni materijali na talijanskome

jeziku iz područja glaz e

Priruč a: 1. Jernej, Josip (2001.): Talijanska konverzacijska gramatika,

)agre , Školska k jiga

2. Da ia i Ei alter, I grid; Marković Mari ković, Mirja a; Siro ić Bo efačić, Nives 1996.): Talijanski slikov i rječ ik, Školska k jiga, )agre

3. Deanović, Mirko; Jer ej, Josip 1998.): Talijansko-hrvatski

rječ ik, Školska k jiga, )agre

4. Deanović Mirko-Jernej Josip (1993.): Hrvatsko-talija ski rječ ik,

Školska k jiga, )agre

5. Zingarelli Nicola (2005.): Lo Zingarelli. Vocabolario della lingua

italiana, Zanichelli editore, Bologna


Kod i naziv kolegija 130700, Talijanski jezik 2


Suradnik/suradnica

prof. dr. s . Rita S otti Jurić, (nositeljica)

dr. s . Iva a Lalli Paćelat, zn. novak-poslijedoktorand

Studijski program

Preddiplo ski sveučiliš i studij Glazbena pedagogija


Diplo ski sveučiliš i studij Glazbena pedagogija



kolegija

Preddiplomski

Diplomski


studija I.II.III.IV. ID

Mjestoizvođe ja predavaonica

Jezik


Talijanski jezik



Preduvjeti -

Korelativnost Nje ački jezik, E gleski jezik

Cilj kolegija -usvojiti komunikacijsku kompetenciju na talijanskome jeziku na razini

A1+ sukladno Europskom referentnom okviru za jezik.

Ishodi uče ja

1. čitati i razu ijeti opise gradova, 2. opisati vlastiti grad i obitelj

3. sudjelovati u kratkim razgovorima poput davanja uputa kako

stići do odredišta, razgovori o o itelji, u trgovini

4. definirati osobitosti talijanskih proizvoda,

5. sudjelovati u razgovorima o talijanskoj tradiciji

6. definirati osobitosti talijanske glazbene tradicije

Sadržaj kolegija

1. Grad

2. Obitelj

3. Kupovina

4. Tradicija

5. Aktual e te e iz područja glaz e

6. Spe ijalizira e te e iz područja glaz e pre a oda iru stude ata




ECTS-u*

Maksimalni

udio u

ocjeni (%)

pohađa je 1-5 22 0,79 10%

samostalni zadatci

do aća zadaća,

istraživa je)

1-5 10 0,35 30%

2 kolokvija (pismeni) 1,2,3 16 0,57 40%

http://www.unipu.hr/index.php?id=ritascottijuric&L=0

http://www.unipu.hr/index.php?id=ivanalallipacelat

ispit (usmeni) 1,2 8 0,29 20%

ukupno

56 2 100%

Studentske obveze

Da položi kolegij, stude t/stude ti a ora: 1.pohađati astavu;

2. aktivno sudjelovati u nastavi i ostalim oblicima nastavnog rada;

3. napisati, izložiti i predati sa ostal e zadatke zadaće i istraživa ja);

4. položiti dva pis e a kolokvija;

5. položiti us e i ispit.


Ispit i rokovi o javljuju se a rež i stra i a a Sveučilišta. Datumi

kolokvija dogovaraju se sa studentima. Okvirni datumi: 7. i 14. tjedan

nastave.

Napomena: Svi se ispiti mogu polagati u svim ispitnim rokovima!

Ostale važ e či je i e vezaneuzkolegij

Student/studentica mora ispuniti obveze, osim usmenog ispita i

poprav ih kolokvija, do kraja tekućeg semestra. Opravdani izostanci

studenata mogu se nadomjestiti dodatnim zadatcima kako bi se ispunila

pla ira a stude tska optereće ost.

Literatura

Obvezna:

1. Piotti, Danila; de Savorgnani, Giulia: Corso di italiano, Alma

Edizioni, Firenze (77-124 str.)

2. Dodatni materijali dobiveni na nastavi

Izborna:

1. Ragni, Stefano: Corso di storia della musica italiana, Guerra


2. Ger, Paola: Manuale d'italiano per cantanti d'opera, Guerra


3. Naddeo, Massimo Ciro, Trama Giuliana: Canta che ti passa,

Alma Edizioni, Firenze - pojedina poglavlja

4. Canepari, Luciano; Viaro, Giuseppe; Giovannelli, Barbara: Arie

antiche con trascrizione fonetica per lo studio del canto, Guerra


5. Raz i glaz e i priruč i i i izvor i aterijali a talija sko e

jeziku iz područja glaz e

Priruč a: 1. Jernej, Josip (2001.): Talijanska konverzacijska gramatika,

)agre , Školska k jiga

2. Da ia i Ei alter, I grid; Marković Mari ković, Mirja a; Siro ić Bo efačić, Nives 1996.): Talija ski slikov i rječ ik, Školska k jiga, )agre

3. Dea ović, Mirko; Jer ej, Josip 1998.): Talija sko-hrvatski

rječ ik, Školska k jiga, )agre

4. Dea ović Mirko-Jernej Josip (1993.): Hrvatsko-talija ski rječ ik, Školska k jiga, )agreb

5. Zingarelli Nicola (2005.): Lo Zingarelli. Vocabolario della lingua

italiana, Zanichelli editore, Bologna


Kod i naziv kolegija 54442 UVOD U DIDAKTIKU


Suradnik/suradnica



Studijski program Preddiplo ski sveučiliš i studij Klasič e har o ike

Diplo ski sveučiliš i studij Klasič e har o ike

Vrsta kolegija izborni Razina kolegija

Preddiplomski

Diplomski

Semestar

zimski Godina studija II.


Hrvatski




svladavanje

Preduvjet za upis kolegija Uvod u didaktiku određe je odred a a programskog studija

Korelativnost Kolegij Uvod u didaktiku korelativan je s kolegijima: Uvod u pedagogiju,

Opća pedagogija, Razvoj a psihologija i Psihologija uče ja i astave.

Cilj kolegija

Cilj kolegija je osposobiti studente za kompetentnu primjenu usvojenih

te elj ih didaktičkih astav ih) poj ova, it ih karakteristika i zakonitosti nastave i odgojno-obrazovnog procesa u osnovnim i

sred ji škola a, kao i u radu u izva školskoj praksi.

Ishodi uče ja

1. definirati i interpretirati temeljne pojmove didaktike i

karakteristike nastavnoga procesa;

2. defi irati i o jas iti didaktička ačela, astav e etode i o like rada u nastavi s naglaskom na interaktivne oblike rada koji

potiču i dividualizira i pristup i surad ičko uče je; 3. pravilno formulirati odgojno-obrazovne ciljeve ovisno o vrsti

nastavnog sata;

4. o jas iti što su ishodi te pravil o for ulirati ishode uče ja pre a kriteriju ko pleks osti pro esa uče ja;

Sadržaj kolegija

1. Te elj i poj ovi didaktike: uče je, poučava je, o razova je, nastava.

2. Te elj i didaktička ačela uče ja. 3. Poučava je i pla ira je poučava ja. 4. Takso o ija o razov ih iljeva i iljevi astave. Ishodi uče ja. 5. Metode poučava ja i uče ja i njihova primjena u nastavi.

6. Oblici rada u nastavi.

7. Izvori znanja u nastavi (nastavna sredstva i pomagala).

8. Izva učio ička tere ska) astava.






ECTS-u*

Maksimalni

udio u ocjeni

(%)

pohađa je predava ja i vjež i 1-4 22 0,8 10%

Vjež a 1: Didaktička ačela 1-2 20 0,7 30%

Vjež a 2: Oda rati nastavnu temu, napisati i

prikazati (PowerPoint)

ciljeve nastave i ishode

uče ja

3-4 28 1 30%

Kontinuirano vrednovanje

rada 1-4 14 0,5 30%

ukupno 84 3 100%

Dodat a pojaš je ja kriteriji o je jiva ja): Stude ti/stude ti e će sa ostal i zadatak vjež a 1) apisati i us e o izložiti, a sa ostal i zadatak vjež a 2) apisati, us e o izložiti i prikazati u PowerPoint prezentaciji.

Studentske obveze

Da položi kolegij, stude t/stude ti a ora: 1. Pohađati astavu i aktiv o sudjelovati a predava ji a i u

vjež a a. Tolerira se 30% izosta aka i jih ije potre o opravdati. Ako student/studentica izostane od 30% do 50% nastave, tre at će izvršiti dodat e zadatke, a ako izosta e više od 50% astave uskratit će mu/joj se pravo na potpis i upis kredita.

2. Napisati i prikazati dva rada/ vjež e a zada e te e: a) Didaktička ačela; b) Ciljevi astave i ishodi uče ja;


uveza o spoj i o ili u elektro ičko o liku. Radove/vjež e su stude ti/stude ti e duž i predati 15 da a ako zadava ja te e.

Rokovi ispita Daju se a početku akade ske godi e, o javljuju se a rež i stra i a a Sveučilišta i u ISVU.


Nači izrade vjež i i Po erPoi t preze ta ije pokazat će se početko akademske godine.

Materijali za predavanja i seminare objavljuju se na e-uče ju.

Literatura

Obvezna:

1. Bognar, L., Matijević, M. 2005). Didaktika. )agre : Školska knjiga.(Odabrana poglavlja)

1.1. Teorijski pristupi i ter i ološka pita ja, str. 13-34;

1.2. Cilj i zadaci odgoja i obrazovanja, str.151-164;

1.3. Sadržaji odgoja i o razova ja, str. 167-192;

1.4. Dinamika odgojno-obrazovnog procesa, str.195-226;

1.5. Socijalni oblici u odgojno-obrazovnom procesu, str.233-262;

1.6. Odgojno-obrazovne strategije, str. 267-294;

1.7. Školska ekologija, str. 299-320.

2. Previšić, V. ur.) 2007). Kurikulu : teorije – metodologija

sadržaj – struktura. Zagreb: )avod za pedagogiju, Školska knjiga.(Odabrana poglavlja):

1.1. Pedagogija i metodologija kurikuluma, str.15-34;

1.2. Obrazovni standardi – didaktički pristup etodologiji izrade

kurikuluma, str. 117-150.

3. Ci drić, M., Miljković, D., Strugar, V. 2010). Didaktika i kurikulum. Zagreb: IEP-D2. (290 str.)

4. Bruner, J. (2000). Kultura obrazovanja. Zagreb: Educa (232 str.)

Izborna:

1. Glasser, W. 1994). Kvalitet a škola. )agre : Edu a

2. Mattes, W. (2007). Nastavne metode (75 kompaktnih pregleda

za astav ike i uče ike). )agreb: Naklada Ljevak.

3. Meyer, H. (2002). Didaktika razredne kvake. Zagreb: Educa.

4. Jensen, E. (2003). Super-nastava (Nastavne strategije za

kvalitet u školu i uspješ o uče je). )agre : Edu a.


Kod i naziv kolegija 41571 UVOD U PEDAGOGIJU


Suradnik/suradnica



Studijski program Preddiplo ski sveučiliš i studij Klasične har onike

Diplo ski sveučiliš i studij Klasične har onike

Vrsta kolegija izborni Razina kolegija

Preddiplomski

Diplomski

Semestar zimski

Godina studija I.


hrvatski




svladavanje

Preduvjet za upis kolegija Uvod u pedagogiju određe je odred a a programskog studija.

Korelativnost Kolegij Uvod u pedagogiju korelativan je s Glazbenom pedagogijom,

Psihologijom glazbe, Metodikom nastave glazbe.

Cilj kolegija

Cilj kolegija je da studenti mogu usvojene temeljne pojmove

pedagogije, bitne karakteristike odgojno-o razov og rada te ajvaž ija kultur a o ilježja i ele e te kulture pojedi og društva prepoz ati i pri je iti u svakod ev o životu, a pose o u školskoj praksi.

Ishodi uče ja

1. definirati i interpretirati bitne pojmove pedagogije te ih

pri je iti u svakod ev o životu, pose o u školsko okruže ju;

2. pravilno odrediti, objasniti i usporediti osnovne dimenzije

odgojno-obrazovnog rada;

3. analizirati i zaključiti važ ost utje aja pri ar e i seku dar e socijalizacije na odgoj pojedinca te usporediti u kojoj mjeri

djeluju usklađe o a razvoj jedi ke; 4. kritički a alizirati ulogu pojedi ih i stitu ija škola, o itelj,

radna sredina, mass-media i dr.) kao i njihov utjecaj,

oguć osti i do ete u odgoju i o razova ju pojedi a; 5. prepoz ati, usporediti i kritički a alizirati ajvaž ija kultur a

o ilježja i ele e te kulture te jihovu ulogu u području odgoja i obrazovanja.



Sadržaj kolegija

1. Uvod u pedagogiju: pojam, predmet i zadaci pedagogije;

2. Pojam odgoja;

3. Hu a istički pristup odgoju i o razova ju; 4. Odgoj i manipulacija medija;

5. Socijalizacija: primarna i sekundarna;

6. Poj ov o određe je i ele e ti kulture vjerova ja, vrijed osti, or e, si oli,jezik, o ičaji i tradi ija, eksplicitna i implicitna

kultura)

7. Subkulture-kontrakulture kroz ulogu odgoja; Hofstedov model

„ a io al e kulture“.



Obveze

Ishodi

Sati

Udio u

ECTS-u*

Maksimalni

udio u ocjeni

(%)

pohađa je predava ja i seminara

1-5 22 0,8 10%

Seminar 1/

Tema:Manipulacija u

odgoju apisati, izložiti) 4 20 0,7 30%

Seminar 2/ Tema: Kulturni

identitet i tradicija

apisati, izložiti i prikazati /PowerPoint)

5 28 1 30%

Kontinuirano vrednovanje

rada 1-5 14 0,5 30%

ukupno 84 3 100%

Dodat a pojaš je ja kriteriji o je jiva ja): Stude ti/stude ti e će sa ostal e zadatke 2 se i ara) apisati, us e o izložiti a drugi se i ar i prikazati u Po erPoi t preze ta iji. Radovi/seminari mora biti pisa raču alo , otis ut a for atu A4, veliči a fo ta 12 točaka, prored 1,5 a opseg rada je 5-8 stranica. Na

početku astave se i ara stude ti a će se o jas iti ači izrade se i arskog rada kao i korište je i itira je literature.

Studentske obveze

Da položi kolegij, stude t/stude ti a ora: 1. Pohađati astavu i aktiv o sudjelovati a predava ji a.

Tolerira se 30% izostanaka i njih nije potrebno opravdati. Ako

stude t/stude ti a izosta e od 30% do 50% astave, tre at će izvršiti dodat e zadatke, a ako izosta e više od 50% astave uskratit će u/joj se pravo a potpis i upis kredita.

2. Napisati i prikazati 2 rada/ seminara na zadane teme:

a) Manipulacija u odgoju;

b) Kulturni identitet i tradicija;


uveza o spoj i o ili u elektro ičko o liku. Radove/se i are su stude ti/stude ti e duž i predati 15 da a ako zadava ja te e.



Nači izrade se i ara i Po erPoi t preze ta ije pokazat će se početko akade ske godi e. Materijali za predavanja i seminare objavljuju se na e-uče ju.

Literatura

Obvezna:

1. Brata ić, M. 1993). Mikropedagogija. )agre : Školska knjiga.(187 str.)

2.Čačić- Ku pes, J. ur.) 1999). Kultura, et ič ost ide titet. Zagreb: Institut za migracije i narodnosti, Naklada Jesenski i Turk,

Hrvatsko so iološko društvio. (odabrano poglavlje):

Čačić-Ku pes, J. : Kultura, et ič ost i obrazovanje: naznake o

interakciji i perspektivi, 139-152

3. Giesecke, H. (1993). Uvod u pedagogiju. Zagreb: Educa.

(200 str.)

4. Previšić, V. ur.) 2007). Kurikulu : teorije, etodologija, sadržaj, struktura. )agre : )avod za pedagogiju i Školska k jiga. (odabrano poglavlje):

Hrvatić, N. i Piršl, E.: Kurikulu pedagoške izo raz e učitelja, 333-356.

Izborna:

1. Kyria ou, C. 1998). Te elj a astav a u ijeća. )agre : Edu a (odabrano poglavlje):

Kyria ou, C.: Razvoj astav ih u ijeća. 13-35.

2. Mesić, M.: Multikulturaliza : društve i i teorijski izazovi. )agre : Školska k jiga oda ra o poglavlje): Poglavlje II, dio: Kultura, 233-259.

Priruč a: 1.Portal z a stve ih časopisa Repu like Hrvatske:

http://hrcak.srce.hr

http://hrcak.srce.hr/

Documents

IZVEDBENI PLAN NASTAVE KOLEGIJA - unipu.hr · Ko vač vu o je vu či vi z ir prosječ vih oje va svakog segeta Pohađa vje nastave (maksimalno 10%), Samostalni zadatci (maksimalno