Izv. prof. dr. sc. Ivana Grgurev Prof. dr. sc. Željko Potočnjak...kolektivno pregovaranje 1.1.1996. ZR –pravni okvir za sklapanje k.u. Pravni fakultet u Zagrebu ... Katedra za

Izv. prof. dr. sc. Ivana Grgurev

Prof. dr. sc. Željko Potočnjak

Pravni fakultet u Zagrebu

Katedra za radno i socijalno pravo

Javlja se u ranim fazama industrijske revolucije (druga polovica 18. st.)

U 19. st. nemaju značajniju ulogu (sindikati nisu prihvaćeni od strane vlasti i poslodavaca) – tada nisu bili izvor prava

Povezani s pravom/slobodom organiziranja i pravom na štrajk

Početkom 20. st. prvi zakoni koji priznaju kol. ug. kao način/sredstvo uređivanja uvjeta rada (Niz., Švic.,Nor., Njem...) – postaju relevantni izvor radnog i socijalnog prava


Katedra za radno i socijalno pravo 2

Javljaju se krajem 19. st. (djeluju činjenično, ne pravno)

Socijalizam (1945.-1991.) – razdoblje bez k.u. (ZRO iz 1957. obveza sklapanja k.u. za privatni sektor)

Demokratske promjene – stvoreni uvjeti za kolektivno pregovaranje

1.1.1996. ZR – pravni okvir za sklapanje k.u.



Sloboda udruživanja i kolektivnog pregovaranja temeljne su slobode zajamčenih Ustavom MOR-a i Filadelfijskom deklaracijom

Cilj: ujednačiti standarde kol. pregovaranja (osigurati slobodu kol. pregovaranja)

Konv. br. 98 o primjeni načela prava na organiziranje i kol. pregovaranje iz 1949. (ratifikacija RH)

Konv. br. 154 o kol. pregovaranju iz 1981. (RH je nije ratificirala) (+preporuke)

Poticanje slobodnog i dobrovoljnog kol. preg. Nema jedinstvenog modela kol. pregovaranje u

svijetu (anglosaski i kontinentalni pravni krug)Pravni fakultet u Zagrebu


Sporazum sklopljen kao rezultat kolektivnog pregovaranja između predstavnika radnika (u nas isključivo sindikata) i predstavnika poslodav(a)ca

Važan autonomni (profesionalni) izvor radnog prava

Često dopunjuje odredbe ugovora o radu

Primjena standarda pogodnosti



Pitanje stranaka kolektivnog ugovora, njihove reprezentativnosti, pregovaračkog odbora i važenja kolektivnog ugovora uređena su Zakonom o reprezentativnosti udruga poslodavaca i sindikata

Na strani poslodavaca stranke kolektivnog ugovora mogu biti jedan poslodavac, skupina poslodavaca ili udruga poslodavaca. U državnoj upravi i javnim službama stranka je država (Vlada), a u lokalnoj samoupravi jedinica lokalne samouprave - oni određuju i pregovarački odbor koji ih zastupa u kolektivnom pregovaranju.Pravni fakultet u Zagrebu


Na strani sindikata kolektivni ugovor može sklopiti samo reprezentativni sindikat

◦ ako kod poslodavca djeluje samo jedan sindikat onda je on reprezentativan

◦ ako ih djeluje više onda je reprezentativan onaj ili oni za koje je to utvrđeno sporazumom svih sindikata

◦ ako se sindikati ne mogu sporazumjeti onda je reprezentativan onaj ili oni za koje to utvrdi Povjerenstvo za utvrđivanje reprezentativnosti, a kojiimaju najmanje 20% od ukupnog broja sindikalno organiziranih radnika na razini za koju se utvrđuje reprezentativnost

◦ broj članova sindikata utvrđuje se prema evidencijama poslodavaca o prikupljanju sindikalne članarine, korištenju rodiljnih i roditeljskih potpora te evidencijama sindikata o samostalnom prikupljanju članarine



u gospodarstvu reprezentativnost se utvrđuje na razini jednog poslodavca ili udruge poslodavac

u državnoj upravi i javnim službama reprezentativnost se utvrđuje prema područjima, odjeljcima i skupinama određenim Nacionalnom klasifikacijom djelatnosti

sindikati koji su reprezentativni upisuju se u posebnu evidenciju reprezentativnih sindikatakoju vodi Ministarstvo rada i mirovinskog sust.

◦ te pri tome navode razinu reprezentativnosti za koju traže upis (ako su jedini ili ako su se sporazumjeli o reprezentativnosti)

◦ predlažu Povjerenstvu za reprezentativnost razinu za koju će se utvrđivati reprezentativnost



ako je jedan sindikat reprezentativan onda on pregovara o sklapanju kolektivnog ugovora

ako je više sindikata reprezentativno utemeljuje se pregovarački odbor sindikata

◦ ako se sindikati ne mogu sporazumjeti o sastavu pregovaračkog odbora svaki sindikat je u tom odboru zastupljen s jednim predstavnikom

◦ poslodavac smije pregovarati samo s pregovaračkim odborom jer je inače kolektivni ugovor ništetan

◦ u pregovarački odbor mora i nezastupljene sindikate obavještavati o tijeku pregovora te im omogućiti iznošenje njihovih stajališta



za sklapanje temeljnog kolektivnog ugovora za javne službe određuje Povjerenstvo

◦ svako područje mora biti zastupljeno s jednim predstavnikom najvećeg sindikata

◦ s obzirom da pregovarački odbor može imati do 11 članova to se ostali članovi određuju razmjerno broju članova sindikata

za sklapanje kolektivnog ugovora za državnu upravu, pojedine djelatnosti javnih službi te za djelatnosti visokog obrazovanja i znanosti

◦ ako djeluje samo jedan sindikat onda je on reprezentativan, ako ih ima više onda oni utvrđuju reprezentativnost ili ju utvrđuje Povjerenstvo kao i u gospodarstvu, a sastav pregovaračkog odbora utvrđuju sporazumno ili ako nema sporazuma onda je svaki zastupljen s jednim predstavnikom Pravni fakultet u Zagrebu


reprezentativnost i zastupljenost u pregovaračkom oboru traje koliko i kolektivni ugovor

o izmjenama i dopunama kolektivnog ugovora može se pregovarati samo sa sindikatom ili sindikatima (njihovim pregovaračkim odborom) koji su sklopili izvorni kolektivni ugovor

o sklapanju novog kolektivnog ugovora može se pregovarati tek nakon novog utvrđivanja reprezentativnosti (time se otvara mogućnost da neki od sindikata, odnosno poslodavac (?) pokrene novi postupak utvrđivanja reprezentativnosti

sindikat koji smatra da je ispunio uvjet reprezentativnosti za vrijeme važenja kolektivnog ugovora može pokrenuti postupak novog utvrđivanja reprezentativnosti



sindikat koji je pokrenuo postupak, a nije utvrđen reprezentativnim, ne može godinu dana ponovno pokrenuti postupak utvrđivanja reprezentativnosti

utvrđenjem reprezentativnosti novog sindikata prestaje reprezentativnost sindikata koji nisu utvrđeni reprezentativnim u novom postupku, a sklapanjem novog kolektivnog ugovora prestaje prethodno sklopljeni kolektivni ugovor

sklopljeni kolektivni ugovor je važeći samo ako su ga potpisali reprezentativni sindikati koji imaju najmanje 50% članova od svih reprezentativnih sindikata

temeljni kolektivni ugovor bit će važeći samo ako su ga potpisali sindikati iz najmanje tri različita područja koji u svojem članstvu imaju najmanje 50% članova svih sindikata zastupljenih u pregovaračkom odboru Pravni fakultet u Zagrebu


postupak provodi Povjerenstvo sastavljeno od pet neovisnih i nepristranih stručnjaka

postupak pokreće sindikat koji traži da se utvrdi njegova reprezentativnost, odnosno sastav pregovaračkog odbora

na Internetu se objavljuje javni poziv i drugim sindikatima koji djeluju na istoj razini/području da i oni podnesu zahtjev za utvrđivanja reprezentativnosti

Povjerenstvo donosi rješenje protiv kojeg se može voditi upravni spor

poništaj rješenja dovodi do prestanka na temelju njega sklopljenog kolektivnog ugovoraPravni fakultet u Zagrebu


Uređena čl. 192.-204. Zakona o radu◦ Predmet KU

◦ Obveza kolektivnog pregovaranja u dobroj vjeri

◦ Osobe koje obvezuje

◦ Oblik

◦ Dužnost ispunjavanja obveza iz kolektivnog ugovora u dobroj vjeri

◦ Punomoć za pregovaranje i sklapanje

◦ Vrijeme na koje se sklapa

◦ Produžena primjena pravnih pravila sadržanih u kolektivnom ugovoru

◦ Otkaz

◦ Dostava kolektivnog ugovora nadležnom tijelu

◦ Objava

◦ Proširenje primjene

◦ Sudska zaštita prava iz kolektivnog ugovora



Osnovna svrha: određivanje plaća, radnog vremena, odmora i dr. uvjeta rada kod jednog poslodavca, industrijskoj grani ili djelatnosti

Sekundarni ciljevi:

◦ reguliranje odnosa ugovornih strana,

◦ razrješenje kolektivnih sporova,

◦ promocija sudjelovanja radnika u odlučivanju

U skladu s time razlikuje se:◦ Normativni dio (pravna pravila)

◦ Obveznopravni dio (ugovorni uglavci) –obvezuju stranke koje su sklopile kol. ug.



Normativan dio kolektivnog ugovora (u njemu sadržana pravna pravila) primjenjuju se neposredno i obvezno na sve osoba na koje se primjenjuje kolektivni ugovor

Kolektivni ugovor primjenjuje se na sve osobe koje su ga sklopile te na sve osobe koje su u vrijeme sklapanja kolektivnog ugovora bile ili su naknadno postale članovi udruga (udruga poslodavaca ili sindikata) koje su sklopile kolektivni ugovor

Radi određenja koga obvezuje i na koga se primjenjuje kolektivni ugovor u njemu se osim stranaka koje su ga sklopile mora naznačiti i na koga se on primjenjuje Pravni fakultet u Zagrebu Katedra za radno i socijalno pravo 16

Prema vremenu na koje se sklapa ◦ na određeno vrijeme (max. do 5 god.), ili

◦ na neodređeno vrijeme

Prema razini na kojoj se razini sklapa:◦ pojedinačni,

◦ granski (djelatnosti)

◦ nacionalni



osobe koje su ovlaštene na kolektivnog pregovaranje dužne su saslušati i razmotriti prijedloge druge strane za sklapanje kolektivnog ugovora te se izjasniti jesu li im ti prijedlozi prihvatljivi, odnosno ako nisu zašto nisu

s obzirom da se kolektivni ugovori temelje na načelu dobrovoljnosti postoji samo obveza pregovaranja u dobroj vjeri, ali ne i obveze sklapanja kolektivnog ugovora

ako poslodavac ili udruga poslodavaca ne prihvati prijedlog za sklapanje kolektivnog ugovora sindikati mogu pod uvjetima određenim zakonom organizirati štrajk Pravni fakultet u Zagrebu


Formalan ugovor

(u nas isključivo u pisanom obliku)

Obvezna dostava

(Min. rada ili uredima državne uprave u županiji / Gradu Zagrebu nadležnim za poslove rada)

Obveza javne objave

(NN, službeno glasilo županije, na mjestu rada)



osobe koje obvezuje obveznopravni dio kolektivnog ugovora i osobe na koje se primjenjuje normativni dio kolektivnog ugovora –dužne su u dobroj vjeri poštivati i ispunjavati kolektivnim ugovorom preuzete obveze

zbog povrede prava iz kolektivnog ugovora oštećena stranka ili osoba na koju se kolektivni ugovor primjenjuje može tražiti naknadu štete



odstupanje od načela dobrovoljnosti kolektivnih ugovora – primjena se proširuje i na osobe koje nisu sudjelovale u sklapanju kolektivnog ugovora

oblik intervencije javne vlasti (države) u područje kolektivnog pregovaranja (odluku donosi ministar)

može se proširiti samo kolektivni ugovor koji su sklopile udruge poslodavaca

prijedlog moraju podnijeti sve stranke kol. ug. koje moraju imati većinsko članstvo na razini na koju se kol. ug. proširuje

mora postojati javni interes (ravnopravna trž. utakmica, soc. razlozi) koji utvrđuje ministar kroz savjetovanje s poslodavcima

odluka o proširenju objavljuje se u NNPravni fakultet u Zagrebu Katedra za radno i socijalno pravo 21

Protek vremena na koji je sklopljen

Sporazumom ugovornih strana

Sklapanjem novog k.u. koji na drugačiji način uređuje ista pitanja

Otkazom

Na drugi zakonom određeni način (npr. utvrđenjem ništetnosti)



sklopljen na neodređeno vrijeme – može se otkazati

sklopljen na određeno vrijeme – može se otkazati samo ako je to u njemu predviđeno

mora sadržavati odredbe o otkaznim razlozima i otkaznim rokovima◦ ako ne sadrži odredbe o otkaznim razlozima može se

otkazati pod uvjetima propisanim obveznim pravom za raskid ugovora zbog promijenjenih okolnosti

◦ ako ne sadrži odredbe o otkaznom roku, onda je otkazni rok tri mjeseca

otkaz se mora dostaviti svim strankama

mora sadržavati odredbe o postupku izmjene i obnove Pravni fakultet u Zagrebu


nakon isteka roka na koji je kolektivni ugovor bio sklopljen ili nakon proteka otkaznog roka ako je kol. ug. otkazan, normativni dio kolektivnog ugovora nastavlja se primjenjivati kao dio za vrijeme njegova važenja sklopljenih individualnih ugovora o radu do sklapanja novog kolektivnog ugovora, a najduže još tri mjeseca

iznimno, kolektivnim ugovorom može se ugovoriti i duže razdoblje produžene primjene normativnog dijela kolektivnog ugovora koji je prestao važiti

u slučaju prijenos poduzeća ili dijela poduzeća na novog poslodavca kolektivni ugovor se nastavlja primjenjivati još najduže godinu dana



Strankama KU zajamčena sudska zaštita pravnih kol. radnih sporova

(sporovi o primjeni obveznopravnih odredaba k.u.)

Radnik ima locus standi pred redovitim sudovima (za radne sporove) u slučaju povreda normativnih odredaba k.u. koji se primjenjuje na njegov radni odnos (jer su postale dio pojedinačnog u. o radu)



Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike javnih službi

(„Narodne novine“, broj 141/12 - osnovni tekst i Dodatak I. i 150/13, 153/13 - Dodatak II.) http://www.propisi.hr/print.php?id=12060

Kolektivni ugovor za djelatnost socijalne skrbi

http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2014_04_42_788.html

Kolektivni ugovor za Hrvatsku lutriju d.o.o.


Kolektivni ugovor za HEP grupu


Kolektivni ugovor za HRVATSKE AUTOCESTE ODRŽAVANJE I NAPLATA CESTARINE d.o.o.

http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2014_07_85_1719.htmlPravni fakultet u Zagrebu

http://www.propisi.hr/print.php?id=12060http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2014_04_42_788.htmlhttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2014_11_133_2514.htmlhttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2014_11_132_2501.htmlhttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2014_07_85_1719.html

Documents

Izv. prof. dr. sc. Ivana Grgurev Prof. dr. sc. Željko Potočnjak...kolektivno pregovaranje 1.1.1996. ZR –pravni okvir za sklapanje k.u. Pravni fakultet u Zagrebu ... Katedra za