Izmjene i dopune Urbanističkog plana uređenja građevinskog ... filePlan 21 d.o.o. Prolaz Marije Krucifikse Kozulić 4/1 51000 Rijeka Tel.: 051/372 372 Izmjene i dopune Urbanističkog

Plan 21 d.o.o.

Prolaz Marije Krucifikse Kozulić 4/1

51000 Rijeka

Tel.: 051/372 372

Izmjene i dopune Urbanističkog plana uređenja građevinskog područja za sportsko - rekreacijsku

namjenu R-1 u Kostreni

ODREDBE ZA PROVOĐENJE

Prijedlog plana za ponovnu javnu raspravu

_nositelj izrade : REPUBLIKA HRVATSKA

PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA

OPĆINA KOSTRENA

_ načelnik: Dražen Vranić, dipl. iur.

_izrađivač plana : Plan 21 d.o.o.

_odgovorni voditelj Plana: Bojan Bilić, dipl .ing. arh.,

ovlašteni arhitekt-urbanist

_stručni tim u izradi plana: Bojan Bilić, dipl. ing. arh.

Ana Đurđek Kuga, dipl. ing. arh.

Anja Maglica, mag. ing. aedif.

_suradnici: Dalibor Ćiković, mag. ing. aedif.

Lovro Matković, dipl. ing. el.

Hrvoje Strčić, dipl. iur.

Sanja Zloh, dipl. oec.

Bia Gec, mag. ing. prosp. arch.

_oznaka elaborata 02/15

_datum i mjesto izrade Rijeka, lipanj 2018.

_direktor Bojan Bilić, dipl. ing. arh.

ID UPU građ. područja za sportsko-rekreacijsku namjenu R1 u Kostreni PP_PJR Odredbe za provođenje

Plan 21, d.o.o. , Prolaz Marije Krucifikse Kozulić 4/1, 51000 Rijeka , lipanj 2018. 2

Županija Primorsko-goranska županija

Jedinica lokalne uprave Općina Kostrena

Naziv prostornog plana: Izmjene i dopune Urbanističkog plana uređenja

građevinskog područja za sportsko - rekreacijsku

namjenu R-1 u Kostreni

Odluka o izradi: Odluka predstavničkog tijela o donošenju plana:

SN OPĆINE KOSTRENA 02/15

od 17. ožujka 2015., 04/18

od 28. ožujka 2018.

Javna rasprava (datum objave): Javni uvid održan: Ponovni javni uvid održan:

Novi List 23.06.2015. od: 06. srpnja 2015. od: 21. lipnja 2018.

Novi List 13.06.2018. do: 21. srpnja 2015. do: 06. srpnja 2018.

Pečat tijela odgovornog za Odgovorna osoba za provođenje javne rasprave:

Provođenje javne rasprave: Pročelnik jedinstvenog upravnog odjela:

Egon Dujmić, dipl.ing.građ.

Suglasnost na Plan sukladno članku 108. Zakona o prostornom uređenju (nn br. 153/13 i 65/17)

br. suglasnosti klasa: ur.broj: datum:

Pravna osoba/tijelo koje je izradilo plan: Odgovorni voditelj:

PLAN 21 d.o.o. Bojan Bilić, dipl. ing. arh.

Prolaz Marije K. Kozulić 4 ovlašteni arhitekt-urbanist

51 000 Rijeka

Pečat pravne osobe koja je izradila Plan:

Broj elaborata:

02/15

Stručni tim u izradi plana: Suradnici:

Bojan Bilić, dipl. ing. arh. Dalibor Ćiković, mag. ing. aedif.

Ana Đurđek-Kuga, dipl. ing. arh. Lovro Matković, dipl. ing. el.

Anja Maglica, mag. ing. aedif. Hrvoje Strčić, dip. iur.

Sanja Zloh, dipl. oec.

Bia Gec, mag. ing. prosp. arch.

Pečat predstavničkog tijela: Predsjednik predstavničkog tijela:

Dražen Soldan

Datum:

lipanj 2018.



I. TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

Članak 2.

Napomena: Ove Odredbe za provođenje počinju člankom 3. zbog usklađenja s numeracijom u Odluci o

donošenju Urbanističkog plana uređenja.

Članak 3.

Plan je sadržan u elboratu IZMJENE I DOPUNE URBANISTIČKOG PLANA UREĐENJA GRAĐEVINSKOG

PODRUČJA ZA SPORTSKO-REKREACIJSKU NAMJENU R-1 U KOSTRENI te se sastoji od:

TEKSTUALNI DIO

I. TEMELJNE ODREDBE ..................................................................................................................................................

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE.................................................................................................... ....................................

1.Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena .................................................................. 2. Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti .............................................................................................. 3. Uvjeti smještaja građevina društvenih djelatnosti ................................................................................................... 4. Uvjeti i način gradnje ................................................................................................................................................. 5. Uvjeti uređenja, odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i komunalne

mreže s pripadajućim objektima i površinama. ........................................................................................................... 5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže.........................................................................................................................

5.1.2. Kolodvori stajališta i terminali .................................................................................................................. 5.1.3. Javna parkirališta i garaže ........................................................................................................................ 5.1.4. Trgovi i druge veće pješačke površine...................................................................................................... 5.1.5. Biciklističke staze ...................................................................................................................................... 5.1.6. Benzinske postaje .....................................................................................................................................

5.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže ........................................................................................................ 5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže ............................................................................................

6. Uvjeti uređenja javnih zelenih površina ....................................................................................................................

7. Mjere zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti ................................

8. Postupanje s otpadom .............................................................................................................................................. 9. Mjere sprječavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš .................................................................................................

9.1. Mjere zaštite tla za građenje ....................................................................................................................... 9.2. Zaštita od buke ............................................................................................................................................ 9.3. Mjere posebne zaštite .................................................................................................................................

9.3.1. Sklanjanje ljudi ...................................................................................................................................... 9.3.2. Zaštita od rušenja ................................................................................................................................. 9.3.3. Zaštita od potresa ................................................................................................................................. 9.3.4. Zaštita od požara ..................................................................................................................................

10. Mjere provedbe plana ............................................................................................................................................. 10.1. Uklanjanje i rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni ..................................

III. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE ..........................................................................................................................



GRAFIČKI DIO

broj naziv kartografskog prikaza mjerilo

1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA m. 1:2000

2.1. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA – CESTE,

ULICE I JAVNE PROMETNE POVRŠINE

m. 1:2000

2.2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA –

VODOOPSKRBA

m. 1:2000

2.3. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA – ODVODNJA

OTPADNIH VODA

m. 1:2000

2.4. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA – POŠTA I

TELEKOMUNIKACIJE

m. 1:2000

2.5. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA –

ELEKTROENERGETIKA

m. 1:2000

2.6. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA – CIJEVNI

TRANSPORT PLINA

m. 1:2000

3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA m. 1:2000

4. NAČIN I UVJETI GRADNJE m. 1:2000

OBVEZNI PRILOZI

Obrazloženje

Sažetak za javnost

Članak 4.

Planom treba zaštiti osobito vrijedna područja i objekti pod posebnom zaštitom kao područje posebnih

krajobraznih vrijednosti: šumske površine u Žuknici, jugozapadno od postojećeg nogometnog igrališta.



II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1.UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA

Članak 5.

Namjena čestica prikazana je na kartografskom prikazu br.1: KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA.

Članak 6.

Članak se mijenja i glasi:

Planom su određene slijedeće namjene površina:

- sportsko rekreacijska namjena (R1) – sportski sadržaji u hali dvorani ili na otvorenom

- sportsko rekreacijska namjena (R4) – centar za zimske pripreme sportaša

- infrastrukturne građevine - prometnice

- javne zelene površine, javni park (Z1)

- zaštitne zelene površine (Z)

Članak 7.

1.1. Površine javne namjene

a) površine prometnica

Površine prometnica unutar obuhvata Plana, prikazane na kartografskom prikazu 1. KORIŠTENJE I NAMJENA

POVRŠINA i na njima je moguća gradnja kolnih, pješačkih i kolno-pješačkih prometnica, biciklističkih staza,

autobusnih stajališta i parkirališnih i ostalih prometnih površina i građevina kao i postavljanje instalacija

prometne, komunalne, telekomunikacijske, elektroenergetske i druge infrastrukture.

Površine i građevine komunalno-servisneodređene su i na kartografskim prikazima 2. Prometna, ulična i

komunalna infrastrukturna mreža: 2.1 Ceste, ulice i javne prometne površine, 2.2 Vodoopskrba, 2.3 Odvodnja

otpadnih voda, 2.4 Pošta i telekomunikacije, 2.5 Elektroenergetika i 2.6 Cijevni transport plina.

b) komunalne javne površine

- JAVNE ZELENE POVRŠINE s oznakom Z1

Površina (Z1) namijenjena je uređenju javnog parka. Unutar površine parka mogu se te postavljati skulpture,

klupe i drugi urbani mobilijar te instalacije komunalne i ostale infrastrukture (podzemne instalacije, stupovi

javne rasvjete i sl.)

Unutar područja moguća je izgradnja i uređenje biciklističko-pješačke staze kao i pješačke staze i odmorišta,

sjenica i dječjih igrališta, trim staze, igrališta za rolere i skejtere a prema projektu koji treba izraditi za cijelo

područje, uključujući i projekt hortikulture sa uređenjem i zaštitom osobito vrijednog područja autohtone

vegetacije unutar parka.

- ZAŠTITNE ZELENE POVRŠINE s oznakom Z

Površine označene oznakom Z unutar obuhvata plana namijenjena je zaštitnih zelenih površina unutar kojih je

moguće uređenje zelenih površina i sadnja autohtonog zelenila. Unutar zelene površine mogu se postavljati i

instalacije komunalne i ostale infrastrukture (podzemne instalacije, stupovi javne rasvjete i sl.).Površine je

moguće ozeleniti i urediti pretežno niskim zelenilom i dozvoljena je postava javne rasvjete, urbanog mobilijara,

skulptura i sl.



Članak 8.


c) površine namijenjene građevinama za sport i rekreaciju

Na površinama sportsko rekreacijske namjene s oznakom R1 unutar obuhvata ovog Plana mogu se graditi

odnosno rekonstruirati:

- Stadion NK Pomorac,

Stadion nogometnog kluba Pomorac sa pomoćnim igralištem i pratećim sadržajima moguće je rekonstruirati i

proširiti postojeće izgrađene sportske sadržaje: proširiti pomoćno nogometno igralište, obnoviti i rekonstruirati

postojeće građevine i građevine pratećih sadržaja u funkciji osnovne građevine (npr. prostor za vatrogasnu

službu na k.č. 1812 i 1813 K.o. Kostrena-Lucija) odnosno graditi komplementarne sportske sadržaje (kao

npr.zatvorene sportske terene za squash, badmington, boćanje ili kuglanje s pratećim sadržajima - svlačionice,

ugostiteljski sadržaji i sl.).

- Kompleks bazena za sport i rekreaciju,

Moguća je gradnja kompleksa otvorenih i zatvorenih bazena sa pratećim sadrežajima: otvoreni bazen sa

tribinama, zatvoreni bazen sa tribinama, bazen za neplivače, rekreativni bazen sa toboganima i sličnim

sadržajima, svlačionice sa sanitarijama, administrativni dio za upravu bazena i sportske klubove (udruge) i ostali

prateći uslužni, ugostiteljski i drugi sadržaji.

- Sportske dvorane i igrališta,

Moguća je gradnja i uređenje sportsko-rekreacijskih građevina i sportskih terena, namjenjenih različitim

sportovima i vidovima rekreacije, u dvorani hali ili na otvorenom - s mogućnošću natkrivanja, kao što su

nogomet, rukomet, tenis, košarka, mali nogomet, squash, badmington, odbojka i odbojka na pijesku i sl.

Pored navedenih sadržaja unutar zone se mogu graditi odnosno uređivati:

- Svi obvezni i prateći sadržaji Županijskog sportskog kampusa (u funkciji nogometa i drugih sportova)

- Građevine u funkciji pratećih programa sportske namjene (uredski, poslovni, trgovački, ugostiteljsko-turistički)

- Smještajna građevina sa ugostiteljsko-turističkim sadržajima kapaciteta do 50 ležajeva

- Javne zelene površine,

- prometne i komunalne građevine kao što su pristupni putevi, garaže i parkirališta,

- građevine i instalacije komunalne i ostale infrastrukture (podzemne instalacije, trafostanice, stupovi javne

rasvjete i sl.).

Na površinama sportsko rekreacijske namjene s oznakom R4 unutar obuhvata ovog Plana mogu se graditi

odnosno rekonstruirati:

- Centar za zimske pripreme sportaša,

Moguća je gradnja centra za zimske pripreme sportaša sa sadržajima za sportske pripreme kao što su: manja

sportska dvorana ( s košarkaškim igralištem), teretane, wellness centar, sauna i masaža, medicinski centar sa

sadržajima koji omogućuju rehabilitaciju sportaša te pratećii ugostiteljski i uslužni sadržaji.

Pored navedenih sadržaja unutar zone se mogu graditi odnosno uređivati:

- Javne zelene površine,

- prometne i komunalne građevinea kao što su pristupni putevi, garaže i parkirališta,


rasvjete i sl.).

2. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

Članak 9.

Nije dozvoljena gradnja drugih sadržaja gospodarske namjene kao što su proizvodna namjena, industrijska ili

zanatska.

Unutar građevina sportsko -rekreacijske namjene dopuštaju se prostori za ugostiteljske i uslužne i trgovačke

namjene u funkciji građevine osnovne namjene.



3. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

Članak 10.


Površine zona unutar obuhvata plana koje su označene kao površine za gradnju sportsko-rekreacijskih sadržaja

s oznakom R na karti 1. NAMJENA POVRŠINA i površinom iskazanom na karti 4. NAČIN I UVJETI GRADNJE:

3.1. Područje postojećih sportskih sadržaja uz naselje Žuknica (oznaka R1, zona 1 i 2, površine 3,18 3,37

ha)

Unutar zona moguća je gradnja odnosno rekonstrukcija i uređenje:

- građevine stadiona i drugih sportskih igrališta, komplementarnih sportskih, uslužnih i ugostiteljskih sadržaja,

- pratećih sadržaja u funkciji osnovne građevine (npr. prostor za vatrogasnu službu na k.č. 1812 i 1813 K.o.

Kostrena-Lucija u zoni 2 i sl.). Dijelovi ovog područja razvijaju se kao dio Županijskog sportskog kampusa (u

funkciji nogometa i drugih sportova).

3.2. Područje sportskih sadržaja južno od prometnice Žuknica – Paveki (oznaka R1, zone 4 i 5, ukupne

površine 5,63 ha)

Unutar zona moguća je gradnja odnosno uređenje:

- kompleksa zatvorenih i otvorenih plivačkih bazena sa pratećim sportskim, uslužnim i ugostiteljskim sadržajima,

- nogometnih igrališta za potrebe Županijskog sportskog kampusa - unutar zone 5

- drugih sportskih sadržaja: sportsko-rekreacijskih građevina i sportskih terena, namjenjenih različitim

sportovima i vidovima rekreacije, u dvorani hali ili na otvorenom, s mogućnošću natkrivanja (kao npr. tenis,

košarka, mali nogomet, squash, badmington, odbojka i odbojka na pijesku i sl. Unutar sadržaja Županijskog

sportskog kampusa moguće je planirati i odgovarajući spektar poslovnih, uredskih, ugostiteljsko-turističkih i

trgovačkih programa te smještajnu građevinu sa ugostiteljsko-turističkim sadržajima kapaciteta do 50 ležajeva.

Programi Županijskog sportskog kampusa, osim zona 4 i 5, prostirat će se i unutar zona 1 i 2 (R1) i Z1.

3.3. Područje sportskog centra za zimske pripreme sportaša južno od prometnice Žuknica – Paveki (oznaka

R4, zone 7 i 8, ukupne površine 10,16 ha)


- građevina za zimske pripreme sportaša i u službi sportskih sadržaja predviđenih unutar obuhvata Plana kao

što su manje sportske dvorane, trim kabineti, teretane, wellness centar, centar za medicinsku rehabilitaciju s

pratećim sadržajima

- otvorenih sportskih terena, trim staza i sl.

3.4. Područje za izgradnju otvorenih i/ili zatvorenih sportskih terena i sadržaja (oznaka R1, zona 3 i 6,

ukupne površine 2,53 ha)


- sportsko-rekreacijskih građevina i sportskih terena, namjenjeni različitim sportovima i vidovima rekreacije, u

dvorani hali ili na otvorenom (kao npr. squash, badmington, boćanje ili kuglanje) sa pratećim uslužnim i

ugostiteljskim i sadržajima.



4. UVJETI I NAČIN GRADNJE

Članak 11.

Uvjeti i način gradnje – oblik i veličina građevinske zone/čestice prikazani su na kartografskom prikazu : 4.

NAČIN I UVJETI GRADNJE MJ 1 :2000

Članak 12.

Unutar obuhvata Plana mogu se graditi slijedeće osnovne vrste građevina:

Građevine sportsko-rekreacijske namjene (planska oznaka R1-sport i R4 –sportski centar za pripreme

sportaša),

Pomoćne građevine

Infrastrukturne građevine – prometnice

Pored navedenih građevina unutar obuhvata Plana mogu se uređivati i javne zelene površine te zaštitne zelene

površine.

Unutar obuhvata Plana nije dozvoljena gradnja stambenih građevina.

Članak 13.


Uvjeti za smještaj i gradnju građevina unutar zona s oznakom R1 odnosno R4 određeni su prema vrsti i tipu

građevina koje je moguće graditi odnosno prema uvjetima gradnje a zone gradnje razgraničene su na

kartografskom prikazu br. 4 i to kako slijedi:

- zone 1 i 2 s oznakom namjene R1: područje obuhvaća stadion NK Primorac s pomoćnim terenom i manje

sportske sadržaje između stadiona i županijske ceste. Dijelovi ovog područja rekonstruiraju se i grade kao dio

Županijskog sportskog kampusa. Potrebno je planirati rekreacijske površine različitog spektra-trim staze,

biciklističke staze, igrališta različitih sportova na otvorenom, i sl.

- zone 4 i 5 s oznakom namjene R1: područje namijenjeno gradnji bazena središnjih sadržaja Županijskog

sportskog kampusa (u funkciji nogometa i drugih sportova) (zona 5), i drugih pratećih sportskih sadržaja između

uvale Svežanj i glavne gradske ulice

- zone 3 i 6 s oznakom namjene R1: područje za namijenjeno gradnji otvorenih i/ili zatvorenih sportskih terena i

sadržaja

- zone 7 i 8 s oznakom namjene R4: područje namijenjeno gradnji sportskog centra za zimske pripreme

sportaša.

Članak 14.


- zone 1 i 2

NAMJENA

Na česticama se mogu graditi odnosno rekonstruirati:

- građevine stadiona i drugi sportski i rekreacijski sadržaji i igrališta, komplementarnih sportski, uslužni i

ugostiteljski sadržaji te prateći sadržaji u funkciji osnovne građevine (npr. prostor za vatrogasnu službu na k.č.

1812 i 1813 K.o. Kostrena-Lucija u zoni 2 i sl.),

- prometne i komunalne građevine kao što su pristupni putevi, garaže i parkirališta,


rasvjete i sl.)

Uz građevine osnovne namjene na česticama se mogu graditi i pomoćne građevine u funkciji osnovne građevine.

OBLIK I VELIČINA GRAĐEVNE ČESTICE, VELIČINA GRAĐEVINE I BRUTO RAZVIJENA POVRŠINA

minimalna površina građevne čestice: 600 m2

maksimalna površina građevne čestice: površina zone

maksimalan broj etaža: Po+P+2+Pk



maksimalna visina građevine : 16 m

maksimalna izgrađenost (kig): 0,3 4 %

maksimalni koeficjent iskorištenosti (kis):0,6 0,18

Iznimno, kod rekonstrukcije stadiona i pratećih sadržaja i kod postojećih građevina dopuštaju se veličine čestica

manje ili veće od navedenih u prethodnom stavku, kao i odstupanja kod drugih parametara, obzirom na

specifičnost funkcionalnih zahtjeva predviđenih sadržaja (npr. visina tribina stadiona i sl.).

Površine otvorenih sportskih terena ne uračunavaju u ukupnu površinu kod računanja koeficjenta izgrađenosti i

iskorištenosti.

Koeficijent izgrađenosti (kig) ne uključuje parkirališta i pristupe, instalacijska i revizijska okna i spremnike ze

zahvate koji podrazumijevaju uređenje građevne čestice – razna popločenja, nenatkrivene prizemne terase kada

iste nisu konstruktivni dio podzemne etaže.

SMJEŠTAJ GRAĐEVINA NA GRAĐEVNOJ ČESTICI

Na građevnoj čestici je moguć smještaj samo jedne građevine osnovne namjene a dopušta se gradnja jedne ili

više pomoćnih građevina u funkciji građevine osnovne namjene.

Udaljenost građevina od regulacijske linije prometne površine ne smije biti manja od 6 m a od granice

susjednih čestica ne smije biti manja od polovine visine građevine (H/2) odnosno najmanje 4 m.

Udaljenosti od građevina na susjednim česticama moraju iznositi min. H1/2 + H2/2 +5m (gdje su H1 i H2 visine

građevina u metrima).

Kod rekonstrukcije građevina postojeće udaljenosti, ukoliko su manje od dopuštenih, ne smiju se smanjivati.

POMOĆNE GRAĐEVINE

Na građevnim česticama, uz osnovnu građevinu se na istoj čestici može izgraditi jedna ili više pomoćnih

građevina u funkciji osnovne građevine. Tlocrtna i (bruto) građevinska površina pomoćne građevine uračunavaju

se u koeficijent izgrađenosti i iskorištenosti.

Pomoćna građevina namjenom upotpunjuje osnovnu namjenu građevine (npr. spremišta ogrijeva, trafostanice,

kotlovnica i druge pomoćne prostorije koje služe redovnoj uporabi građevine).

Pomoćna građevina se može izgraditi kao samostojeća građevina ili prigradnja.

Pomoćna zgrada može imati najveću katnost prizemlje (P). Najveća tlocrtna površina takve građevine može biti

do 100 m2. Građevinu treba oblikovno uskladiti s osnovnom građevinom.

Pomoćne građevine ne mogu se graditi prije građevine osnovne namjene.

OBLIKOVANJE GRAĐEVINA

Oblikovanje građevina mora biti usklađeno s morfološkim osobinama područja kao i s njenom namjenom.

Krov građevine može biti oblikovan kao ravni krov, krov malog nagiba ili kosi krov.

Zaštitu od sunca na otvorima na pročelju zgrade treba izvesti u skladu s ukupnim oblikovanjem građevine.

Uređaje za iskorištavanje energije sunca i vjetra dozvoljeno je postavljati na ili uz građevine na građevnoj čestici

ali tako da su usklađeni s ukupnim oblikovanjem građevine i u skladu su sa ostalim odredbama ovog plana u

pogledu propisanih udaljenosti od granica čestice i sl.

Na uličnim pročeljima postojećih građevina ne dozvoljava se konzolno postavljanje uređaja za klimatizaciju,

ventilaciju, satelitskih antena ili slično. Kod novih građevina termotehničke sustave treba postavljati u potkrovlje

građevine.

UVJETI ZA NESMETANI PRISTUP, KRETANJE, BORAVAK I RAD OSOBA SMANJENE POKRETLJIVOSTI



Potrebno je osigurati nesmetani pristup, kretanje, boravak i rad osobama smanjene pokretljivosti. Treba

osigurati pristupačna parkirališna mjesta (minimalno 5% od ukupnog broja parkirališta na građevnoj čestici

tj.najmanje jedno parkirališno mjesto).

UREĐENJE GRAĐEVNE ČESTICE

Najmanje 40 % 60% površine građevne čestice treba biti prirodan teren, uređen kao vrt ili parkovna površina,

zasađen autohtonim biljnim vrstama visokog ili niskog zelenila.

Izuzetno, za građevine izgrađene do donošenja ovog Plana, ozelenjena površina može biti i manja od planom

propisane ali se kod rekonstrukcije ne može smanjivati.

Unutar cijele površine građevne čestice mogu se izvoditi: prilazne stepenice, terase u razini terena ili najviše

50cm iznad razine terena te potporni zidovi odnosno podzidi visine najviše 1,5 m ili i viši, ako je to uvjetovano

funkcionanim razlozima odnosno konfiguracijom terena.

Ogradni zidovi i ograde izgrađuju se od kamena, zelenila ili metala visine u prema funkcionalnim zahtjevima i za

pojedinu vrstu građevine. Zabranjuju se znatnija preoblikovanja terena i izvođenje usjeka i nasipa.

NAČIN I UVJETI PRIKLJUČENJA NA KOMUNALNU INFRASTRUKTURU

Minimalni uvjeti koji moraju biti zadvoljeni radi izgradnje građevine na građevnoj čestici: su neposredan pristup

na javnu prometnu površinu, mogućnost priključenja na javnu vodoopskrbnu mrežu, sustav odvodnje otpadnih

odnosno sustav odvodnje oborinskih voda te mogućnost priključenja na elektroenergetski opskrbni sustav.

Građevna čestica mora imati kolni i pješački pristup na javnu prometnu površinu pod uvjetima iz Članka 23. ovih

Odredbi.

Za sve građevine unutar zone potrebno je osigurati potreban broj parkirališnih odnosno garažnih mjesta na

čestici, prema odredbama ovog plana, sukladno normativima iz Članka 25. ovih Odredbi.

Članak 15.


zone 4 i 5

NAMJENA

Ovim planom određena je u zoni 4 i 5 gradnja kompleksa otvorenog i zatvorenog bazena sa pratećim

sadržajima. središnjih sportskih sadržaja Županijskog sportskog kampusa (u funkciji nogometa i drugih

sportova), otvorenih sportskih terena različitog spektra (nogomet, rukomet, košarka, tenis, golf i sl.).

Prateći sadržaji (svlačionice, teretane, wellness, klupske prostorije, medicinski sadržaji i slično) planiraju se u

sklopu osnovne namjene.

Moguće je planirati prateću ugostiteljsku i turističku i poslovnu namjenu (smještaj sportaša, wellness, caffe bar,

snack bar i sl).

Unutar zone 5 moguć je smještaj nogometnih igrališta, smještajne građevine i svih drugih programa u funkciji

kampusa.

Prateći sadržaji bazena iz stavka 1 ovog članka su: ugostiteljski (restoran, cafe bar, zdravljak, i sl.), rekreacijski

(stolni tenis, košarka, nogomet, odbojka, squash, badminton, fitnes i sl.), uslužni (sauna,masaža teretana, fitnes

i sl.) te trgovački (trgovine sportske opreme).

Prateći sadržaji mogu biti smješteni, pored osnovne građevine, i u pomoćnim građevinama.


minimalna površina građevne čestice: 5.000 m2







maksimalni koeficjent iskorištenosti (kis): 0,6 0,18

Iznimno, dopuštaju se visine građevina veće od navedenih u prethodnom stavku, obzirom na specifičnost

funkcionalnih zahtjeva predviđenih sadržaja (npr. visina tribina i sl. zbog skakaonice kod bazena i sl.


iskorištenosti.

Koeficijent izgrađenosti (kig) ne uključuje parkirališta i pristupe, instalacijska i revizijska okna i spremnike za

zahvate koji podrazumijevaju uređenje građevne čestice – razna popločenja, nenatkrivene prizemne terase kada

iste nisu konstruktivni dio podzemne etaže.


Programi Županijskog sportskog kampusa grade se kao složena građevina.

Najmanja udaljenost smještajne građevine i građevine ugostiteljske namjene do ruba građevinske čestice iznosi:

10,0 m ili h/2.

Najmanja udaljenost građevinskog od regulacijskog pravca iznosi 10 m







POMOĆNE GRAĐEVINE




Pomoćna građevina namjenom upotpunjuje osnovnu namjenu građevine (npr.

spremišta ogrijeva, trafostanice, kotlovnica i druge pomoćne prostorije koje služe redovnoj uporabi građevine).


Pomoćna zgrada može imati najveću katnost prizemlje (P). Najveća tlocrtna površina takve građevine

može biti do 100 m2. Građevinu treba oblikovno uskladiti s osnovnom građevinom.



Arhitektonsko oblikovanje ugostiteljskih građevina treba biti suvremenog tipa primjerenog kontekstu i funkciji.

Ansambl Županijskog sportskog kampusa kao funkcionalna cjelina treba biti uklopljen u prirodni krajobraz.

Gradnju planirati na način da se u najvećem opsegu valoriziraju i zaštite iznimno kvalitetne vanjske i unutarnje

vizure. Preferirati kaskadnu gradnju kvalitetno integriranu s krajobrazom.









Na uličnim pročeljima građevina ne dozvoljava se konzolno postavljanje uređaja za klimatizaciju, ventilaciju,

satelitskih antena ili slično. Termotehničke sustave treba postavljati u potkrovlje građevine.




odnosno najmanje jedno parkirališno mjesto).


Najmanje 40% 60% površine građevne čestice treba biti prirodan teren, uređen kao vrt ili parkovna površina,

zasađen autohtonim biljnim vrstama visokog ili niskog zelenila.

Unutar građevne čestice potrebno je osigurati manevarski prostor za vozila zaposlenih i opskrbe i komunalnih

službi.

Osobitu pažnju obratiti hortikulturnom uređenju prostora u svrhu čega je obvezno izraditi posebni elaborat od

ovlaštenog krajobraznog arhitekta.

Parkirališna mjesta smještena su unutar zona, u sklopu uređenja same građevne čestice, odnosno jedan njen

dio (sukladno arhitektonskom projektu) moguće planirati kao parkirališnu površinu.







pojedinu vrstu građevine. Zabranjuju se znatnija preoblikovanja terena i izvođenje usjeka i nasipa. Zatečeni

suhozidi na čestici trebaju se po mogućnosti zadržati i inkorporirati u prostorno uređenje ili se mogu, za slučaj da

se uklanjaju, reinpretirati upotrebom materijala (npr. kamen sličan po teksturi) ili prostornim rješenjem.






Odredbi.



MJERE ZAŠTITE OKOLIŠA

Tijekom izgradnje i pri korištenju građevina nužno je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka)

sukladno posebnim propisima, na građevnoj čestici i na građevnim česticama na koje građevina ima utjecaj.

Članak 16.


- zone 7 i 8



NAMJENA

Unutar zone se mogu graditi:

- građevine za zimske pripreme sportaša i u službi sportskih sadržaja predviđenih unutar obuhvata Plana kao što

su manje sportske dvorane, trim kabineti, teretane, wellness centar, centar za medicinsku rehabilitaciju s

pratećim uslužnim i ugostiteljskim sadržajima i slično,

- otvoreni sportskih tereni, trim staze i sl.,










iskorištenosti.








POMOĆNE GRAĐEVINE












Pročelja građevine treba izvoditi u žbuci ili kamenu odnosno u drugom materijalu kada je to opravdano ukupnim

oblikovanjem građevine.



Krov građevine može biti oblikovan kao ravni krov, krov malog nagiba ili kosi krov - u pravilu dvostrešni ali i

višestrešni,nagiba 17-25°. Pokrivanje krova u pravilu izvoditi crijepom (kupa kanalica, „mediteran“ crijep), ali i

drugim materijalom, kada je to opravdano oblikovnim ili tehničkim razlozima.





Na pročeljima građevina ne dozvoljava se konzolno postavljanje uređaja za klimatizaciju, ventilaciju, satelitskih

antena ili slično. Termotehničke sustave treba postavljati u potkrovlje građevine.






Najmanje 60% površine građevne čestice treba biti prirodan teren, uređen kao vrt ili parkovna površina, zasađen

autohtonim biljnim vrstama visokog ili niskog zelenila.















Odredbi.



Članak 17.


- zone 3 i 6

NAMJENA

Unutar zone se mogu graditi:

- sportsko-rekreacijske građevine i sportski tereni, namjenjeni različitim sportovima i vidovima rekreacije, u hali

ili na otvorenom (kao npr. squash, badmington, boćanje ili kuglanje i drugo) s pratećim uslužnim i ugostiteljskim

sadržajima,







maksimalan broj etaža: Po+P+1





iskorištenosti.








POMOĆNE GRAĐEVINE

















Na pročeljima građevina ne dozvoljava se konzolno postavljanje uređaja za klimatizaciju, ventilaciju, satelitskih

antena ili slično. Termotehničke sustave treba postavljati u potkrovlje građevine.








Najmanje 60% površine građevne čestice treba biti prirodan teren, uređen kao vrt ili parkovna površina, zasađen

autohtonim biljnim vrstama visokog ili niskog zelenila.















Odredbi.





5. UVJETI UREĐENJA, ODNOSNO GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE,

TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE MREŽE S PRIPADAJUĆIM OBJEKTIMA I POVRŠINAMA.

Članak 18.

Urbanističkim planom uređenja obuhvaćeno je opremanje područja obuhvata plana slijedećom prometnom i

komunalnom infrastrukturom:

-prometne površine: pješačke i biciklističke staze, ceste i parkirališta

-telekomunikacijska mreža

-elektroenergetska mreža

-vodoopskrbna infrastrukturna mreža

-kanalizaciona infrastrukturna mreža

-plinska infrastrukturna mreža

Članak 19.

Svi infrastrukturni zahvati na području Plana moraju se obavljati tako da se osigura ispravnost zahvata i

onemogući narušavanje kakvoće tla bilo kakvim oštećenjima ili onečišćenjima, a prema rješenjima prikazanim

na kartografskim prikazima 2.1.;2.2.; 2.3.; 2.4.; 2.5.; 2.6.

5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže

Članak 20.

Prikaz prometne mreže nalazi se na kartografskom prikazu: 2. 1. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA

INFRASTRUKTURNA MREŽA CESTE, ULICE I JAVNE PROMETNE POVRŠINE MJ 1 :2000

5.1.1. Ceste/ulice

Članak 21.

Po funkciji se prometnice unutar obuhvata plana razvrstavaju na slijedeći način:

I GLAVNA MJESNA ULICA (GMU)

- prometnica sa širinom kolnika od 7.0 m za dvosmjerni i promet s obostranom alejom visokog zelenila,

pješačkim i biciklističkim stazama (planirana nerazvrstana prometnica Žuknica – Paveki u segmentu A1-A4)

Uz rubove kolnika predviđeni su pojasi zelenila širine 3 m radi sadnje visokih stablašica. Obostrano su

predviđene zajedničke staze za pješački i biciklistički promet s nogostupom i jednosmjernom biciklističkom

stazom, širine 3 m. Ukupna širina prometnice je 19 m.

II SABIRNE ULICE (SU)

- prometnica sa širinom kolnika od 7.0 m za dvosmjerni i promet s obostranom alejom visokog zelenila,

pješačkim i biciklističkim stazama (planirana nerazvrstana prometnica između obalne prometnice i glavne

mjesne ulice u segmentu E1-E3)

Uz rubove kolnika predviđeni su pojasi zelenila širine 3 m radi sadnje visokih stablašica. Obostrano su

predviđene zajedničke staze za pješački i biciklistički promet s nogostupom i jednosmjernom biciklističkom

stazom, širine 3 m. Ukupna širina prometnice je 19 m.

- planirana prometnica koja se nastavlja na sabirnu prometnicu koja prolazi kroz južni dio naselja Žuknica u

građ. području naselja N1 i prolazi preko područja obuhvata ovog Plana te se veže na sabirnu prometnicu u

naselju Doričići u građ. području naselja N3, sa širinom kolnika od najmanje 6.0m za dvosmjerni promet, s

obostranim pješačkim stazama širine 2 m, ukupne širine 10 m. (C1-C3).

III OSTALE ULICE (OU)

-ostale ulice sa širinom kolnika od najmanje 6.0m za dvosmjerni promet s obostranim pješačkim stazama širine

2 m, ukupne širine 10 m.

IV KOLNO PJEŠAČKA PROMETNICA



- u sjevernom dijelu obuhvata plana južno od stadiona NK Pomorac , povezuje dijelove naselja Žuknica u građ.

području N1,

V BICIKLISTIČKO-PJEŠAČKA STAZA

-unutar planiranog javnog parka predviđena je pješačko-biciklistička staza koja od stadiona vodi prema

planiranoj glavnoj prometnici Žuknica – Paveki, predviđena je za dvosmjerni biciklistički I pješački promet i širine

je 4 m.

Članak 22.

Kod izgradnje novih ili rekonstrukcije postojećih građevina potrebno je kod izdavanja lokacijskih dozvola

sačuvati prometne koridore planiranih prometnica kao i površine za građenje ostale infrastrukture. Dok se

idejnim projektom ne definiraju infrastrukturna rješenja ne može se na tim površinama vršiti građenje građevina,

odnosno ne mogu se izdavati lokacijske dozvole i drugi akti kojima se odobrava građenje. Sve prometnice unutar

obuhvata ovog Plana prostorno-planskom dokumentacijom višeg reda kategorizirane su kao nerazvrstane.

Zaštitni pojas postojećih prometnica unutar obuhvata Plana odnosno onih kojima čestica graniči s obuhvatom

Plana, a koji se mjeri od vanjskog ruba zemljišnog pojasa odnosno granice čestice prometnice i unutar kojeg je

dopuštena gradnja uz suglasnost nadležne uprave za ceste iznosi za:

- županijske ceste: 15 m, (osnovna županijska cesta česticom van obuhvata Plana, uz sjevernu granicu)

- lokalne ceste: 10 m (obalna prometnica van obuhvata Plana, uz jugozapadnu granicu)

- ostale ceste. 6 m. ( sve prometnice unutar obuhvata Plana)

Članak 23.

Minimalni prometni uvjeti koje treba zadovoljiti prilikom projektiranja :

- svakoj građevinskoj čestici mora se osigurati kolni pristup direktno na prometnicu,

- minimalna širina pješačkog hodnika (pločnika) ako se nalazi neposredno uz kolničku površinu iznosi 2,0

metara, ako je hodnik od kolničke površine odvojen zelenim pojasom onda minimalna širina iznosi 3,0

metra (sa zelenim pojasom),

- javne pješačke komunikacije za svladavanje visina (javna stepeništa) moraju imati širinu 3,00 metra,

iznimno 2,00 metara,

- minimalna širina jednosmjernog kolnika je 4,50, a širina dvosmjernog kolnika je 6,00 metara,

- maksimalni uzdužni nagib prometnica smije iznositi 18% za sve planirane prometnice,

- vatrogasna vozila moraju imati pristup svim objektima s time da zadovoljavaju osnovne uvjete iz

Pravilnika o uvjetima za vatrogasne pristupe, kod gradnje novih cesta i ulica treba obvezno izgraditi

rampe (skošenja nogostupa na pješačkim prijelazima) za svladavanje visinskih razlika za osobe s

teškoćama u kretanju (sprječavanje «urbanističko-arhitektonskih barijera»).

5.1.2. Kolodvori stajališta i terminali

Članak 24.

Unutar obuhvata Plana nisu predviđeni kolodvori i terminali javnog gradskog prijevoza.

Autobusna stajališta mogu se graditi unutar površina prometnica ovisno o prometnoj regulaciji i organizaciji

javnog gradskog prometa. Potrebno ih je opremiti nadstrešnicom s klupom, te odgovarajućom urbanom

opremom.

5.1.3. Javna parkirališta i garaže

Članak 25.

Ovim Planom određeni su slijedeći minimalni kriteriji za parkirališne površine unutar granice obuhvata Plana:

unutar građevine javne namjene potrebno je osigurati minimalan broj parkirnih mjesta ovisno o planiranom

broju korisnika prostora i korisnoj površini:

uredi: 1 PM/30-40 m2 korisne površine (25-30 PM/1000m2 korisne površine),

trgovački sadržaji: 1 PM /30 m2 korisne površine (33 PM/1000 m2 korisne površine),

ugostiteljski sadržaji: 1 PM/ 3 do 8 sjedala

sportske dvorane i igrališta s gledalištima: 1PM / 20 sjedala i 1 PM za autobuse / 500 sjedala.



Pri izradi projekata za građevine u obuhvatu plana promet u mirovanju obvezno treba riješiti na vlastitoj

građevinskoj čestici, a prema uvjetima iz gornje tablice.

Javna parkirališta uredit će se na mjestima koja su na kartografskom prikazu 2.1. PROMETNA I ULIČNA

INFRASTRUKTURNA MREŽA označena planskom oznakom P i odgovarajućom šrafurom.

Dimenzije pojedinih elemenata profila javnog parkirališta su slijedeće:

širina kolnika min 6.0m

dužina parkirnog mjesta min 5.0m

širina parkirnog mjesta min 2.3m

širina parkirnog mjesta za vozila osoba sa

smanjenom pokretljivošću

min 3.7m

Za automobile osoba smanjene pokretljivosti. na javnim parkiralištima treba osigurati najmanje 5% parkirališnih

mjesta od ukupnog broja, a najmanje jedno parkirališno mjesto na parkiralištima s manje od 20 mjesta.

5.1.4. Trgovi i druge veće pješačke površine

Članak 26.

Unutar obuhvata Plana dozvoljena je gradnja pješačkih staza i prilaza, trgova i sl. Površine za kretanje pješaka

moraju biti najmanje širine 2 metra te protuklizne završne obrade.

Na mjestu pješačkih prijelaza kolnika obvezna je izgradnja skošenja nogostupa (rampe) nagiba do 8%, tako da

rubnjak nogostupa ne smije biti viši od 2 cm od razine kolnika za potrebe osiguravanja prolaza osoba s

teškoćama u kretanju (invalidi, dječja kolica i sl.) – tj. svladavanja arhitektonskih barijera.

Na svim javnim površinama obvezna je izvedba ograda na mjestima razlike u visini većoj od 60 cm, odnosno uz

stube i rampe kojima se svladava visina veća od 45 cm. Visina stuba na javnom prostoru je najviše 14,5 cm. Uz

stube je obvezno izvesti kosu traku propisanih nagiba za guranje kolica i bicikla radi svladavanja arhitektonskih

barijera.

Obveza je uređenja i izgradnje pješačkih površina pri rekonstrukciji postojećih i gradnji novih prometnica uz

primjenu standarda koji omogućavaju mobilnost osobama s teškoćama u kretanju.

5.1.5. Biciklističke staze

Članak 27.


Planom Ovim Planom određeni su slijedeći minimalni kriteriji za biciklističke staze unutar granice obuhvata

Plana:

minimalna širina biciklističke staze je 1,0 m za jednotračni odnosno 2,0 m za dvotračni biciklistički promet

zajedničke staze za pješake i bicikliste moraju imati minimalnu širinu 2,5 m u slučaju jednotračnog odnosno

3,0 m u slučaju dvotračnog biciklističkog prometa

u slučaju smještaja biciklističke staze uz kolnik dodatno se predviđa širina zaštitnog pojasa prema kolniku

od 0,75 m

5.1.6. Benzinske postaje

Članak 28.


Planom Ovim Planom nisu predviđene benzinske postaje unutar granice obuhvata Plana.



5.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže

Članak 29.

Plan telekomunikacijske mreže prikazan je na kartografskom prikazu: 2. 4. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA

INFRASTRUKTURNA MREŽA – TELEKOMUNIKACIJSKA MREŽA MJ 1 :2000.

Članak 30.

Na promatranom području potrebno je izgraditi telekomunikacijsku infrastrukturu prilagođenu namjeni prostora.

Izgradnjom kabelske kanalizacije omogućit će se vrlo elastično korištenje izgrađene telekomunikacijske mreže,

povećanje kapaciteta, te izgradnja mreže za kabelsku televiziju i uvođenje nove tehnologije prijenosa optičkim

kabelima u pretplatničku mrežu bez naknadnih građevinskih radova. Trasu kabelske kanalizacije potrebno je

graditi u skladu sa sintezom komunalnih instalacija i dozvoljeno ju je polagati mimo pravocrtne trase uz blagi luk

koje će omogućiti uvlačenje telekomunikacijskih kabela. U trasu kabelske kanalizacije ugrađuju se montažni

zdenci različitih dimenzija ovisno o njegovoj namjeni, a međusobno se povezuju PVC i PEHD cijevima različitih

promjera.

Položaj kabelske kanalizacije u odnosu na ostale komunalne instalacije:

a) paralelno vođenje:

Minimalna udaljenost drugih objekata od najbliže cijevi kabelske kanalizacije:

- energetski kabel do 10 kV 0,5 m

- energetski kabel do 35 kV 1,0 m

- energetski kabel preko 35 kV 2,0 m

- plinovod do 3 bara 1,0 m

- vodovodna cijev do ø 200 mm 1.0 m

- vodovodna cijev preko ø 200 mm 2,0 m

- cijev kanalizacije 1,0 m

- prolaz kroz zdenac kao i prijelazi

ispod i iznad zdenca NE DOZVOLJAVA SE

b) križanje:

Minimalna udaljenost drugih objekata od najbliže cijevi kabelske kanalizacije:

- energetski kabel 0,5 m

- plinovod 0,5 m

- vodovodna cijev 0,2 m

- kanalizacijska cijev 0,5 m

- prolaz kroz zdenac kao i prijelazi

ispod i iznad zdenca NE DOZVOLJAVA SE

Montažni zdenac mora izdržati opterećenje od 50 KN odnosno 150 KN, kao i poklopac koji se ugrađuje na ulaz u

zdenac. Dubina rova za polaganje cijevi između zdenaca treba biti tolika da je minimalna udaljenost od površine

terena do tjemena cijevi u gornjem redu min 0.7 m. Na prijelazu prometnica taj razmak mora biti min 1,0 m. Od

zdenaca trase kabelske kanalizacije do zdenca uz ili u objektu i dalje prema instalacijskom telekomunikacijskom

ormariću (u daljnjem tekstu ITO ormarić) potrebno je položiti 2 PEHD cijevi ø 40 mm. za manji odnosno 3 za veći

objekat. To ujedno predstavlja i pripremu objekta za podzemno priključenje na telekomunikacijsku mrežu i

kabelsku televiziju. ITO ormarić treba biti spojen s temeljnim uzemljivačem građevine. Radi navedenog investitori

stambenih i poslovnih objekata u naseljima gradskog karaktera, turističkim naseljima i poslovnim područjima

trebaju u objektima izgraditi unutrašnju telekomunikacijsku instalaciju i instalaciju za kabelsku televiziju.

Koncentracija instalacije treba biti izvedena u ITO ormariću kojeg treba postaviti na pristupačno mjesto u ili na

građevini tako da iz njega direktno bez lukova izlaze usponski instalacijski vodovi. ITO ormarić kao i ostala

priključan mjesta trebaju stalno biti dostupni djelatnicima održavanja sustava.

U zelenom pojasu novoplanirane ceste Žuknica – Paveki treba planirati kabelsku kanalizaciju sa većim brojem

cijevi. U ostalim novoplaniranim sekundarnim longitudinalnim i poprečnim cestama graditi kabelsku kanalizaciju

sa manjim brojem cijevi. Obavezno izvesti spajanje na postojeće već izgrađene trase kabelske kanalizacije, kod

stadiona NK Pomorac kao i na trasu kabelske kanalizacije izgrađenu uz južni rub priobalne prometnice odnosno

duž ulice Šetalište kostrenskih pomoraca.



Lokaciju i veličinu zdenaca kao i odabir trase usaglasiti i temeljiti na izvedbenim projektima ostale infrastrukture

a naročito projekt cesta i detaljima planiranja pristupa kolno pješačkog prilaza svakoj građevinskoj parceli.

Na zahtjev korisnika telekomunikacijskih usluga projektirati telekomunikacijske kabele pristupne mreže a u

skoroj budućnosti dozvoljeno je uvođenje optičkih kabela u pretplatničku mrežu što će omogućit izgradnju

širokopojasne telekomunikacijske mreže sa integriranim uslugama u kojima jedan priključak omogućava

korištenje novih usluga u telekomunikacijama, kao i prijenos audio i video signala.

Na kartografskom prikazu prikazan je plan glavnih trasa buduće kabelske kanalizacije položene u nogostup

planiranih prometnica. Točan položaj kabelske kanalizacije u odnosu na ostale objekte infrastrukture definirat

će se u postupku ishođenja dozvola, odnosno izvedbenim projektima. Postojeće lokacije lokalnih centrala

udovoljit će zahtjevu novih korisnika u smislu prihvata telekomunikacijske mreže odnosno smještaja potrebne

opreme.

5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže

Članak 31.

Elektroenergetska mreža prikazana je na kartografskom prikazu: 2.5. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA

INFRASTRUKTURNA MREŽA – ELEKTROENERGETIKA MJ 1:2000

Članak 32.

Elektroenergetsku mrežu razvijati prema uvjetima iz tekstualnog dijela i grafičkog priloga.

Vodove 10(20) naponskog nivoa izvoditi isključiva s podzemnim kabelima, po trasama prikazanim u grafičkom

dijelu. Moguća su manja odstupanja trasa unutar čestica prometnica koja trebaju biti obrazložena kroz projektnu

dokumentaciju. Nove trafostanice graditi za kabelski priključak na srednjem naponu i kabelski rasplet na niskom

naponu.

Novu niskonaponsku mrežu izvoditi s podzemnim kabelima, po trasama prikazanim u grafičkom dijelu. Moguća

su manja odstupanja trasa unutar čestica prometnica koja trebaju biti obrazložena kroz projektnu

dokumentaciju.

Za svaku trafostanicu kapaciteta 1x400 kVA potrebno je osigurati parcelu minimalnih dimenzija 6x5 m, a za

trafostanicu 2x400 kVA parcelu minimalnih dimenzija 7x7 m. Parcele moraju imati osiguran spoj na javnu

površinu, s mogućnošću cjelodnevnog kamionskog pristupa. Minimalna udaljenost građevine trafostanice od

granice čestice treba iznositi 1.0 m.

Članak 33.

Buduću javnu rasvjetu ulica, pristupnih cesta i pješačkih staza unutar zone plana treba riješiti prema zasebnim

projektima, koji će definirati njeno napajanje i upravljanje, odabir stupova i njihov razmještaj u prostoru, odabir

armatura i žarulja kao i traženi nivo osvijetljenosti. Trase buduće javne rasvjete su određene u grafičkom prilogu.

Moguća su manja odstupanja trasa unutar čestica prometnica koja trebaju biti obrazložena kroz projektnu

dokumentaciju.

Javnu rasvjetu prometnih površina potrebno je uskladiti sa klasifikacijom prema standardima, a na temelju

prometnih funkcija. Stupovi javne rasvjete mogu se smjestiti

u zeleni pojas ili na vanjski rub pješačkog hodnika.

Članak 34.

Plinska mreža prikazana je na kartografskom prikazu: 2.6. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA

INFRASTRUKTURNA MREŽA – CIJEVNI TRANSPORT PLINA MJ 1 :2000

Članak 35.

Plinsku mrežu izvoditi kao srednjetlačnu mrežu od PEHD cijevi Ø 32 do 250 mm i polagati u pravilu u zelenom

zaštitnom pojasu ulice, na dubini 1.0-1.5m s time da su dopuštena manja odstupanja projektirane trase u

odnosu na ovim planom predviđenu trasu.



Pri paralelnom vođenju plinovoda sigurnosna udaljenost vanjske stijenke srednjotlačnog plinovoda od građevine

mora iznositi najmanje 2,0 m, a od drugih komunalnih instalacija načelno 1,0 m, odnosno prema posebnim

uvjetima komunalnih poduzeća.

Pri paralelnom vođenju niskotlačnog plinovoda, odnosno kućnog priključka sigurnosna udaljenost vanjske

stijenke plinovoda od građevine mora biti najmanje 1,0 m.

Sva križanja plinovoda s postojećim instalacijama potrebno je izvesti tako da bude osiguran svijetli razmak od

najmanje 0,5 m (mjereno po vertikali).

U pojasu širokom 2,0 m od osi razvodnog plinovoda zabranjena je sadnja višegodišnjeg drvenog raslinja.

Kod izdavanja odobrenja za gradnju novih ili rekonstrukciju postojećih građevina radi priključenja na plinsku

mrežu treba zatražiti posebne uvjete distributera za priključenje na plinsku infrastrukturnu mrežu.

Članak 36.

Vodovodna infrastrukturna mreža prikazana je na kartografskom prikazu; 2.2. PROMETNA, ULIČNA I

KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA – VODOOPSKRBA MJ.1:2000

Članak 37.

Vodove vodoopskrbne mreže polagati u pravilu u zelenom zaštitnom pojasu ulice, nogostupu ili trupu prometnice

s time da su dopuštena manja odstupanja projektirane trase u odnosu na ovim planom predviđenu trasu.

Vodoopskrbna infrastrukturna mreža izvodi se sukladno važećoj tehničkoj regulativi i pravilima struke, te

sljedećim uvjetima:

vodovi vodoopskrbne mreže ukapaju se najmanje 80.0 cm ispod površine tla,

uz javne prometnice izvodi se hidrantska mreža s nadzemnim hidrantima,

spajanje na javnu vodoopskrbnu mrežu vrši se preko revizionog okna u kojem je montiran vodomjer,

reviziono okno mora biti smješteno na lako dostupnom mjestu, svj. otvora najmanje 80×80 cm.

Članak 38.

Infrastrukturna mreža odvodnje prikazana je na kartografskom prikazu: 2.3. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA

INFRASTRUKTURNA MREŽA – ODVODNJA OTPADNIH VODA MJ.1:2000

Članak 39.

Kanalizacija se treba izgraditi kao razdjelna.

Oborinsku odvodnju je potrebno rješavati sustavima oborinskih kolektora s konačnim ispustom u recipijent.

Oborinsku odvodnju s krovova i ostalih nezagađenih površina treba lokalno putem upojnih bunara ili raspršenim

sustavom odvodnje direktno ispustiti u teren i to unutar područja gdje su sakupljene, a ne upućivati u mrežu

javnih oborinskih kolektora.

Oborinsku vodu s javnih prometnica i parkirališnih površina predviđeno je sakupiti sustavima oborinskih

kolektora s kontroliranim ispustima u recipijent: upojne građevine ili more.

Iako je područje Kostrene izvan vodozaštitnih zona, preporučuje se ugradnja separatora ulja prije ispusta u

teren, a obavezna je njihova ugradnja prije ispusta u more.

Postojeću mješovitu kanalizaciju koja postoji unutar obuhvata Plana, a trenutno je priključena na izgrađeni

mješoviti glavni kolektor GKI koji se spaja na podmorski ispust u Staroj vodi, treba zadržati kao oborinsku

kanalizaciju nakon izgradnje javne fekalne kanalizacije na koju će se prespojiti fekalni priključci.

Vodove kanalizacijske infrastrukturne mreže polagati u pravilu u zelenom zaštitnom pojasu, nogostupu ili trupu

prometnice na propisanom odmaku od ostalih instalacija, s time da su dopuštena manja odstupanja

projektirane trase u odnosu na ovim planom predviđenu trasu.



Spajanje objekata vršiti preko revizijskog okna lociranog na javnoj površini ispred čestice objekta ili prema

uvjetima nadležnog komunalnog poduzeća.

Mreža cjevovoda odvodnje sanitarnih otpadnih voda izvodi se sukladno važećoj tehničkoj regulativi i pravilima

struke te sljedećim uvjetima:

priključni cjevovodi odvodnje otpadnih voda moraju biti ukopani najmanje 80,0 cm ispod površine,

odnosno uvijek ispod ostalih infrastrukturnih instalacija, na dubini prema važećim uvjetima nadležnih

tijela,

spajanje kućnih priključaka na javnu kanalizacijsku mrežu vršiti preko revizijskog okna kućnog

priključka, čija kota dna mora biti viša od kote dna revizijskog okna javne kanalizacijske mreže na koju

se vrši spajanje,

revizijsko okno kućnog priključka mora biti smješteno na lako dostupnom mjestu, izvedeno od

odgovarajućeg materijala te najmanjeg svijetlog otvora 80 x 80 cm,

nije dopušteno upuštanje oborinskih otpadnih voda sa krovova i ostalih površina u sustav odvodnje

sanitarnih otpadnih voda.

Trase cjevovoda odvodnje oborinskih otpadnih voda planirane su u trupu prometnica. Trase cjevovoda moraju

biti usklađene s ostalim, postojećim i budućim, infrastrukturnim instalacijama, odnosno prema posebnim

uvjetima nadležnih tijela. Mreža cjevovoda odvodnje oborinskih otpadnih voda izvodi se sukladno važećoj

tehničkoj regulativi i pravilima struke te sljedećim uvjetima:

priključni cjevovodi odvodnje otpadnih voda moraju biti ukopani najmanje 80 cm ispod površine,

odnosno uvijek ispod ostalih infrastrukturnih instalacija, osim cjevovoda za odvodnju sanitarnih

otpadnih voda, na dubini prema važećim uvjetima nadležnih poduzeća,

upuštanje oborinskih otpadnih voda sa krovnih površina i terasa natkrivenih objekata u recipijent

(podzemlje/more) moguće preko upojnog bunara na pripadajućoj parceli,

nije dopušteno upuštanje oborinskih otpadnih voda sa krovova i ostalih površina u sustav odvodnje

sanitarnih otpadnih voda,

prikupljanje oborinskih otpadnih voda sa prometnica, manipulativnih površina i parkirališta vršiti putem

slivnika i linijskih prihvatnih kanala, opremljenih taložnikom; taložnik mora biti dostupan za čišćenje

nadležnim službama u slučajevima kad je to opravdano iz sanitarnih, te tehničko-tehnoloških razloga,

omogućiti priključenje oborinskih otpadnih voda sa krovnih površina i terasa natkrivenih objekata na

cjevovode oborinskih otpadnih voda u sklopu prometnica ili u uređene povremene površinske tokove.



6. UVJETI UREĐENJA JAVNIH ZELENIH POVRŠINA

Članak 40.

Uvjeti uređenja javnih zelenih površina određuju se za površine razgraničene na kartografskom prikazu: 4.

NAČIN I UVJETI GRADNJE Mj:1:2000

Članak 41.

Javni park (Z1), je javni parkovni uređeni prostor, planski oblikovan, namijenjeni odmoru i rekreaciji građana.

Za uređenje svakog pojedinog dijela parkovne površine unutar obuhvata Plana potrebno je izraditi idejno

rješenje u kojem treba uvažiti sljedeće uvjete:

Pješačke staze izvoditi u kamenoj sipini, granitinim ili betonskim kockama. Za ove površine ne dozvoljava

se upotreba asfalta. Izuzetno, kod uređenja označene biciklističke staze, dozvoljena je upotreba asfalta.

Unutar javnih zelenih površina mogu se postavljati klupe, košare za smeće, stupovi javne rasvjete,

skulpture, fontane, paviljoni i druga urbana oprema, zatim se mogu urediti dječja igrališta, pojedinačno

rekreacijsko igralište, trim staza, posebno oblikovani dio parka kao npr. park skulptura i slični sadržaji

namjenjeni stanovnicima za boravak na otvorenom.

Unutar javnih zelenih površina ne mogu se postavljati prodajni kiosci.

Infrastrukturni sustavi se mogu graditi unutar površine parka površina ukoliko je to ekonomski

opravdano.

Funkcionalno oblikovanje parka određuju prirodne karakteristike prostora i kontaktne namjene. Smjernice za

oblikovanje strukture parka su: 70 % pod visokom vegetacijom, 25% su livade i travnjaci, a 5% staze i tereni za

igru i razonodu.

U sklopu dijela planiranog javnog parka (Z1) moguća je uređenje dječjeg igrališta. Struktura tako uređenog dijela

parka može odstupati od smjernica za strukturu iz prethodnog stavka.

Članak 42.

Zaštitno zelenilo (Z) su predviđene ozelenjene površine između postojećih ili planiranih dijelova naselja odnosno

javnih sadržaja i prometnih površina.

Kod uređenje svakog pojedinog dijela zaštitne zelene površine unutar obuhvata Plana potrebno je uvažiti

sljedeće uvjete:

Površine treba urediti kao travnjake unutar kojih je moguća sadnja visokog zelenila autohtonih vrsta.

Unutar zaštitnih zelenih površina mogu se postavljati stupovi javne rasvjete, skulpture i sl.

Unutar zaštitnih zelenih površina ne mogu se postavljati prodajni kiosci.

Infrastrukturni sustavi mogu se graditi unutar zaštitnih zelenih površina.

Članak 43.

Planom je unutar površine prometnica, i to glavne mjesne ulice, predviđeno uređenje s drvoredima autohtonih

stablašica.

Pri uređivanju zaštitnih zelenih površina treba paziti da se ne ugrozi preglednost i sigurnost prometa, naročito u

blizini raskršća.



7. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I

AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI

Članak 44.

Unutar obuhvata zone R1 nalazi se šumsko područje jugoistočno od nogometnog stadiona NK Pomorac, PPUO-

om određeno kao prirodni krajobraz – osobito vrijedno područje autohtone vegetacije. Planom je predviđeno da

se postojeća šuma uredi i proširi tako da se dopuni autohtonim vrstama u skladu s postojećim te da se na tom

području uredi javni park. Za uređenje parka potrebno je izraditi projekt koji uključuje hortikulturno rješenje.

U svrhu očuvanja kulturno-povijesnog i graditeljskog nasljeđa na području unutar obuhvata Plana štite se

kostrenjske gromače kao građevine etnološke vrijednosti - naslijeđe ljudskog rada. Kao mjera zaštite i očuvanja

potrebno je zatečenu građevinu, u slučaju gradnje na pojedinom lokalitetu gdje su prisutne, uključiti u prostorno

rješenje ili reinterpretirati novim prostornim rješenjem.

8. POSTUPANJE S OTPADOM

Članak 45.


Komunalni otpad iz domaćinstava općine Kostrena prikuplja se u kontejnere i odvozi ga KD “Čistoća” na

komunalni deponij “Viševac” u Marinićima. Odvozom kućnog smeća pokriveno je cijelo područje Općine

Kostrena, pa tako i područje obuhvata Plana, sa učestalošću odvoza 2 puta tjedno.

Provođenje mjera za postupanje s komunalnim otpadom treba osigurati Općina, Odlukom o komunalnom redu i

Planom gospodarenja komunalnim otpadom Općine Kostrena a skupljati ga treba ovlaštena pravna osoba.

Za sadržaje unutar obuhvata plana formirat će se kontejnerski otoci na kojima će se nalaziti više posuda za

specifičan otpad. Uz sve građevine potrebno je glavnim projektom definirati lokaciju kontejnerskog otoka.

Oblikovanje, veličina i lokacija kontejnerskih otoka definirat će se Odlukom o komunalnom redu, a nakon izrade

Elaborata o selektiranju otpada.

Članak 46.

U zoni obuhvata Plana nije dozvoljeno trajno odlaganje otpada, a eventualne otpadom onečišćene površine

treba sanirati. Sanacija se provodi temeljem plana sanacije otpadom onečišćenog tla i neuređenih odlagališta,

kojeg donosi općinsko vijeće.



9. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNOG UTJECAJA NA OKOLIŠ

9.1. Mjere zaštite tla za građenje

Članak 47.

U cilju zaštite tla potrebno je poduzeti sljedeće aktivnosti:

- osigurati i održavati funkcije tla, primjereno staništu, smanjenjem uporabe površina, izbjegavanjem erozije i

nepovoljne promjene strukture tla, kao i smanjenjem unošenja štetnih tvari,

- provoditi mjere zaštite tla u skladu s njegovim ekološkim korištenjem,

- rekultivirati površine (klizišta i sl.),

- obnoviti površine oštećene erozijom i klizanjem.

Osnovna mjera zaštite tla provodi se građenjem na terenu povoljnih geotehničkih karakteristika, uz istovremeno

isključivanje mikrolokacija s lošim karakteristikama (vrtače i rasjedi), što treba provoditi dalje do smještaja

građevina na građevnoj čestici. U sklopu građevnih čestica treba čuvati manje površine obradivog tla (niska

gustoća izgrađenosti, mikrolokacija građevine).

9.2. Zaštita od buke

Članak 48.

Na području obuhvata Plana ne dozvoljavaju se djelatnosti koje bi stvarale buku neprihvatljivu za stanovnike

okolnih naselja.

9.3. Mjere posebne zaštite

9.3.1. Sklanjanje ljudi

Članak 49.

Sklanjanje ljudi treba osigurati prilagođavanjem pogodnih prirodnih, podrumskih i drugih pogodnih građevina za

funkciju sklanjanja ljudi u određenim zonama što se utvrđuje za pojedina područja Općine Kostrena, te

posebnim planovima koji se izrađuju u slučaju neposredne ratne opasnosti.

Pri projektiranju podzemnih građevina (javnih, komunalnih i sl.) dio kapaciteta treba projektirati kao

dvonamjenski prostor za potrebe sklanjanja ljudi, ako u krugu od 250 metara od takvih građevina sklanjanje

ljudi nije osigurano na drugi način.

Izgradnja skloništa u utvrđenim zonama obvezne izgradnje skloništa u Općini Kostrena je uvjetna jer je

ograničena trenutnim nepostojanjem zakonske obveze njihove izgradnje.

9.3.2. Zaštita od rušenja

Članak 50.

Prometnice unutar novih djelova naselja moraju se projektirati na taj način da razmak građevina od prometnice

omogućuje da eventualne ruševine građevina ne zaprečavaju prometnicu poradi omogućavanja evakuacije ljudi i

pristupa interventnim vozilima.

Kod projektiranja građevina mora se koristiti tzv. projektna seizmičnost (ili protivpotresno inženjerstvo).

9.3.3. Zaštita od potresa

Članak 51.

Protupotresno projektiranje građevina kao i građenje treba provoditi sukladno Zakonu o građenju i postojećim

tehničkim propisima.

Kod projektiranja građevina mora se koristiti tzv. projektna seizmičnost (ili protivpotresno inženjerstvo ) sukladno

utvrđenom stupnju potresa po MSC ljestvici njihove jačine prema mikroseizmičnoj rajonizaciji Primorsko-



goranske županije (za područje Općine Kostrena određen je osnovni stupanj seizmičnosti koji iznosi 7 0 MCS s

odstupanjem prema 7- i 7+).

Prilikom izdavanja lokacijskih dozvola za rekonstrukcije starijih građevina koje nisu projektirane u skladu s

propisima za protupotresno projektiranje i građenje potrebno je uvjetovati analizu otpornosti na rušilačko

djelovanje potresa u statičkom proračunu, kojim će se ustanoviti dali je potrebno ojačavanje konstruktivnih

elemenata na djelovanje potresa.

9.3.4. Zaštita od požara

Članak 52.

Projektiranje s aspekta zaštite od požara stambenih, javnih, poslovnih, gospodarskih i infrastrukturnih građevina

provodi se po pozitivnim hrvatskim zakonima i na njima temeljenim propisima i prihvaćenim normama iz oblasti

zaštite od požara, te pravilima struke.

Rekonstrukcije postojećih građevina u naseljima potrebno je projektirati na način da se ne povećava ukupno

postojeće požarno opterećenje građevine ili naselja kao cjeline.

Radi smanjenja požarnih opasnosti kod planiranja ili projektiranja rekonstrukcija građevina građenih kao

stambeni ili stambeno-poslovni blok potrebno je pristupiti promjeni namjene poslovnih prostora sa požarno

opasnim sadržajima, odnosno zamijeniti ih požarno neopasnim sadržajima.

Kod projektiranja planiranih građevina na području obuhvata Plana radi veće unificiranosti u odabiru mjera

zaštite od požara, prilikom procjene ugroženosti građevine od požara u prikazu mjera zaštite od požara kao

sastavnom dijelu projektne dokumentacije potrebno je primjenjivati slijedeće proračunske metode :

- TRVB za stambene građevine i pretežito stambene građevine s poslovnim prostorima i manjim radionicama,

- TRVB ili GRETENER ili DIN 18230 ili EUROALARM za poslovne i pretežito poslovne građevine, ustanove i

druge javne građevine u kojima se okuplja ili boravi veći broj ljudi

- DIN 18230 ili TRVB ili GRETENER ili EUROALARM za industrijske građevine, razna skladišta i ostale

gospodarske građevine.

Kod projektiranja nove vodovodne mreže ili rekonstrukcije postojeće mreže u naselju, obvezno je planiranje

hidrantskog razvoda i postave nadzemnih hidranata.

Sve pristupne ceste u dijelovima naselja koje se planiraju izgraditi sa slijepim završetkom moraju se projektirati

sa okretištem za interventna vozila na njihovom kraju.



10. MJERE PROVEDBE PLANA

10.1. Obveza izrade detaljnih planova uređenja

Članak 53.

Članak se briše

Nije predviđena izrada detaljnih plana uređenja za područja unutar obuhvata Plana.

10.12. Uklanjanje i rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni

Članak 54.

Građevine čija je namjena protivna planiranoj namjeni mogu se privesti planiranoj namjeni ukoliko ispunjavaju

uvjete propisane odredbama ovog plana za tu namjenu odnosno zonu unutar koje se nalaze ili se mogu, do

privođenja Planom predviđenoj namjeni, rekonstruirati samo u obimu nužnom za njihovu uporabu, odnosno

zadovoljavanje osnovnih uvjeta života i rada.

Rekonstrukcijom u svrhu poboljšanje neophodnih uvjeta života i rada smatraju se:

- funkcionalne preinake građevine i dijela građevine,

- priključak na građevine i uređaje komunalne infrastructure,

- sanacije postojećih ogradnih i potpornih zidova .

Članak 55.

Građevine kod kojih su narušeni bitni zahtjevi za građevinu određeni Zakonom o prostornom uređenju i gradnji,

a koje zbog toga nisu u uporabi, ne mogu se rekonstruirati

Članak 56.

Rekonstrukcije postojećih građevina unutar prometnih i infrastrukturnih koridora i zaštitnih pojaseva nisu

moguće bez posebnih tehničkih uvjeta i suglasnosti nadležnih institucija.



III. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 57.

Plan iz članka 1. ove Odluke ovjeren je pečatom i potpisom predsjednika Općinskog vijeća Općine Kostrena.

Članak 58.

Tekstualni dio ove Odluke objavit će se u službenom glasilu Općine Kostrena. Odluka stupa na snagu osmog

dana od dana objave u “ Službenim novinama Općine Kostrena“.

Članak 59.

Izmjene i dopune Urbanističkog plana uređenja građevinskog područja za sportsko-rekreacijsku namjenu R-1 u

Kostreni s Odlukom čuvaju se u pismohrani Jedinstvenog upravnog odjela Općine Kostrena, Javnoj ustanovi

Zavodu za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije, Ministarstvu graditeljstva i prostornoga uređenja i u

Upravnom odjelu za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša Primorsko - goranske županije u Rijeci koji

je nadležan za njegovo provođenje.

Klasa: _____________

Urbroj: ______________

Kostrena, ________ 2018.

OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE KOSTRENA

Predsjednik Općinskog vijeća:

___________________________

Dražen Soldan

Documents

Izmjene i dopune Urbanističkog plana uređenja građevinskog ... filePlan 21 d.o.o. Prolaz Marije Krucifikse Kozulić 4/1 51000 Rijeka Tel.: 051/372 372 Izmjene i dopune Urbanističkog