Upload
sehic-nijaz
View
290
Download
2
Embed Size (px)
Citation preview
Sistem organa za izlučivanjeOsmoregulacija
Stalnost sastava unutrašnje sredine - osmotska homeostaza, održava se postojanjem raznovrsnih osmoregulacionih mehanizama u životinjskom svetu
Osmoregulacija kod beskičmenjaka i kičmenjaka
• Morska zvezda – osmokonformista i volumenokonformista
• Morski rak – regulator- nefridije izbacuju vodu koja osmozom ulazi u telo ukoliko je on blizu ušća reke u more
Osmoregulacija slatkovodnih organizama
• Problem- kako sačuvati soli i ograničiti prodor vode iz “razblaženije” spoljašnje sredine ?
• Rečni rak- nefridije ne dozvoljavaju gubitak soli
• Ribe- sluzav omotač oko tela onemo- gućava prodor vode, a rastvorene soli izlaze difuzijom samo preko škrga, ali ih nadoknađuju hranom
• Žabe – voda ulazi u telo osmozom, a soli izlaze difuzijom preko kože, ali se osmoregulacija odvija stvaranjem velike količine razblažene mokraće, a gubitak soli se nadiknađuje aktivnim transportom preko kože
Osmoregulacija morskih organizama
• Problem- kako sačuvati vodu i osloboditi se soli koje iz koncentrovanije spoljašnje sredine ulaze u telesne tečnosti manje koncentracije ?
• Rešenje – piju vodu, a viška soli se oslobađaju aktivnim transportom preko škrga, stvaraju veoma malo koncentrovane mokraće
• AJKULE – krv je koncentrovanija od morske vode, jer zadržavaju ureu u krvi
• KROKODILI koji žive u morima i MORSKE PTICE suvišnih soli se oslobađaju preko sonih žlezda (sekret koncentrovani NaCl)
Osmoregulacija kopnenih kičmenjaka
• Problem – sačuvati vodu u unutrašnjoj sredini
• REPTILI I PTICE – stvaraju malu količinu polučvrste mokraće
• SISARI- evolutivno nova tvorevina u bubrezima- Henleova petlja koja omogućava koncentrovanje mokraće
• Pustinjski glodari – imaju najduže Henleove petlje i specifično građene nosne hodnike u kojima se noću kondenzuje vodena para iz izdahnutog toplog vazduha
Funkcionalna anatomija bubrega sisara
• Bubrezi sisara – glavni osmoregulatorni organi i organi preko kojih se izbacuju krajnji produkti metabolizma
• To su parni organi smešteni uz kičmu teški oko 150 gr.
• Obloženi su kapsulom
• Ispod kapsule je kora, a u centru bubrega je srž
KORA
SRŽ
BUBREŽNA KARLICA
BUBREŽNEČAŠICE
MOKROVODMALPIGIJEVEPIRAMIDE
• U srži bubrega je bubrežna karlica u koju se uliva do 20 bubrežnih čašica
• Osnovna jedinica građe bubrega svih sisara je NEFRON (čovek-milion nefrona)
• NEFRON čine MALPIGIJEVO TELAŠCE i BUBREŽNE CEVČICE
• MALPIGIJEVO TELAŠCE čine :- Bubrežna čaura - početni, slepo prošireni
deo bubrežnih cevčica- Glomerul - klupko kapilara u bubrežnoj
čauri
NEFRON
MALPIGIJEVO TELAŠCE
BUBREŽNA CEVČICA
SABIRNI KANALIĆ
MALPIGIJEVO TELAŠCE
BUBREŽNA ČAURA
GLOMERUL
• Malpigijevo telašce je smešteno u kori bubrega
• Bubrežne cevčice izuvijano prolaze kroz koru i spuštaju u srž u vidu ukosnice- Henleove petlje koja ima silazni i uzlazni deo
• Na povratku u koru bubrežne cevčice se opet uvijaju i na kraju ulivaju u SABIRNE KANALIĆE
• Sabirni kanalići se spuštaju u srž i sakupljaju u Malpigijeve piramide koje se ulivaju u bubrežne čašice, a one u bubrežnu karlicu
• Iz bubrežne karlice mokraća se uliva u mokrovod, a odatle u bešiku
• Kada se sakupi oko 350 ml mokraće usled rastezanja zidova bešike aktiviraju se receptori koji šalju informacije u prednji mozak, a on šalje komandu za grčenje zidova mokraće i relaksaciju sfinktera
• Filtriranjem krvi u bubrežnoj čauri nastaje primarna mokraća ili glomerularni filtrat
• Bubrezi se snabdevaju krvlju preko bubrežne arterije koja se grana u sve manje arterije, tako da se u svaki glomerul malpigijevog telašca krv dovodi dovodnom arteriolom, a iz njega odvodi odvodnom arteriolom koja se grana u mrežu kapilara koja obavija ceo sistem bubrežnih cevčica
Mehanizam stvaranja mokraće
• Nastala primarna mokraća je isotog sastava kao krv, ali ne sadrži Er, Leu i proteine
• U telu čoveka dnevno nastaje 180 l primarne mokraće, a izluči se 1,5 l finalne mokraće
• U prvom delu bubrežnih cevčica obavezno se iz primarne mokraće vraća: voda - osmozom, glukoza, amino-kiseline, vitamini i joni Na+ i Cl- aktivnim transportom i uz pomoć nosača
• Bubrežne cevčice su različite debljine:
- U debljem delu bubrežnih cevčica se odvija aktivni transport između primarne mokraće i krvi
- U tanjim delovima bubrežnih cevčica se odvija pasivni transport
• U debljem delu uzlaznog dela petlje i u završnom delu bubrežnih cevčica se odvija aktivni transport soli pomoću nosača i regulisan je hormonima u zavisnosti od potreba organizma
• Kod dehidratacije vazopresin- hormon zadnjeg režnja hipofize deluje tako da se voda iz mokraće vraća u krv u poslednjem momentu pred njeno izlučivanje u bubrežne čašice
GLUKOZAAMINO-KISELINE
VITAMININa, Cl
H2O
voda
voda
voda
voda
NaClK
Na uzaldosteron
Voda uzvazopresin
Voda uzvazopresin
Dovodnaarteriola
Odvodnaarteriola
• Smanjena količina Na u krvi dovodi do stvaranja i lučenja aldosterona- moneralokortokoidnog hormona kore nadbubrežnih žlezda koji utiče na vraćanje natrijuma iz mokraće nazad krv
• Preko bubrega organizam se oslobađa štetnih proizvoda metabolizma: urea, amonijak, mokraćna kiselina i njene soli, kreatinin, štetne soli, lekovi i otrovi; oni se iz primarne mokraće ne vraćaju u krv