Izdržavanje djece roditelja i drugih srodnika

1

Sadraj

UVOD ...........................................................................................................................2 PRVI DIO Izdravanje

1. Pravo na izdravanje ...........................................................................3 2. Izdravanje djece .................................................................................4 3. Izdravanje roditelja ...........................................................................7 4. Izdravanje ostalih srodnika ..............................................................9

DRUGI DIO Postupak u sporovima o izdravanju

1. Samostalne i adhezione alimentacione parnice ...............................10 2. Naela postupka .................................................................................11 3. Nadlenost ..........................................................................................14 4. Specifinosti postupka u sporovima o izdravanju ........................16 5. Odreivanje izdravanja ...................................................................21 6. Uloga organa starateljstva u postupku u sporovima o izdravanju ....................................................................................................................25

TREI DIO Izvrenje odluka o izdravanju ................................................................................27 ZAKLJUAK ............................................................................................................29 LITERATURA ..........................................................................................................31

2

UVOD

U svakom drutvu postoje odreena lica koja ne mogu sama da obezbjeuju sredstva za svoje izdravanje, koja ak ne mogu da obezbijede dovoljno sredstava za zadovoljenje osnovnih egzistencijalnih potreba. Drutvo je posebno zainteresovano da zatiti takva lica, jer u tu kategoriju u prvom redu spadaju maloljernici, odnosno djeca, a zatim i stara i samohrana lica, kao i lica koja zbog oteane ekonomske situacije u drutvu ne mogu da nau zaposlenje ili i pored toga to primaju dohodak, on nije dovoljan da im obezbijedi dovoljno sredstava za ivot. Da bi se zatitila ova lica, drava je posebno regulisala tu oblast, propisujui obavezu djece, roditelja i drugih srodnika da izdravaju jedni druge, kao i naine zatite tog prava i njegovog ostvarenja, kao vid porodine solidarnosti. Ako lanovi porodice nisu u mogunosti da izdravaju jedni druge, tu nastupa drava, odnosno drutvena zajednica, koja prua neobezbijeenim lanovima porodice sredstva koja su im neophodna za izdravanje

. Danas, vie nego ranije, prisutna je kriza u drutvu, kako porodina, tako i drutvena. Sve je vea stopa nezaposlenosti, dohodak koji zaposleni primaju je nizak, a novani iznosi koji se daju na ime socijalne pomoi su nedovoljni za zadovoljenje osnovnih ivotnih potreba. Prilike u porodicama se mijenjaju, sve je vei broj razvedenih brakova, dok porodina solidarnost gubi znaaj kakav je nekada imala, pa je neophodno prinudnim propisima regulisati te odnose.

Kod nas je obaveza izdravanja dosta iroko postavljena, jer ona ne tereti samo lanove ue porodice, nego i druge srodnike, izvan najueg porodinog kruga, tako da bi se moglo rei da ovdje nije rije samo o porodinoj, nego i o srodnikoj solidarnosti.1

Upravo u ovom radu bie rijei o pravu, odnosno obavezi, na zakonsko izdravanje, koje je izraz porodine solidarnosti, ali je takoe ustanovljeno i u interesu drutvene zajednice, zatim o zatiti ovog prava u parninom postupku i nainu ostvarenja u izvrnom postupku, o licima koja su nosioci prava, odnosno obaveze zakonskog izdravanja, sa osvrtom na prava djece utvrena meunarodnim i evropskim konvencijama.

1 Ponjavi. Z, Porodino pravo, Kragujevac, 2007, str. 314.

3

I DIO IZDRAVANJE

1. Pravo na izdravanje

Izdravanje u najoptijem smislu rijei proistie iz porodinih odnosa i oznaava obavezu jednog lica da obezbijedi sredstva za ivot drugom licu kome je to potrebno, a u pravnom smislu rijei, izdravanje je samo ona obaveza koja je snabdjevena pravnom sankcijom, odnosno mogunou intervencije drave koja joj mora osigurati potovanje.2

Pravo fizikog lica, koje samo ne moe obezbijediti svoje potrebe za bioloki i duhovni razvitak, da trai i obaveza jednog ili vie lica da mu redovno ubudue daju sredstva za zadovoljenje tih potreba, u naturalnom obliku ili novcu, je izdravanje.3 U teoriji moemo da sretnemo i druge sline definicije izdravanja, prema kojima je, npr. obligacija izdravanja pravni odnos izmeu dvije odreene strane u kome jedna strana (povjerilac izdravanja) ima pravo da zahtijeva od druge strane (dunik izdravanja) odreeno davanje, koje se sastoji u obezbjeenju sredstava za zadovoljenje osnovnih ivotnih potreba.4

Ono to se provlai kroz obe definicije, jeste zapravo sam cilj izdravanja, a to je obezbjeenje minimalnih uslova za ivot, kako bi se osigurala egzistencija povjerioca izdravanja. Upravo zbog toga, norme kojima je ureeno zakonsko izdravanje jesu imperativne prirode i sami subjekti ovog prava ne mogu da ga se odreknu5, odnosno, dunik izdravanja ne moe da se sporazumije sa povjeriocem kako ne bi morao da vri svoju dunost. Pravo izdravanja je lino pravo, ne moe se prenostiti poslovima inter vivos, ni mortis causa, ono ne moe da bude predmet prinudnog izvrenja, niti je dozvoljena kompenzacija sa bilo kojom drugom

2 Ponjavi, Z, nav. djelo, str. 316.

3 Babi, I., Komentar porodinog zakona, Sarajevo, 1990., str. 523.

4 Draki, M., Porodino prava i prava deteta, Beograd, 2009., str. 355.

5l. 231. st. 3. PZ RS (Sl.gl. RS, br. 54/o2); Smisao odredbe da je pravno nitavo odricanje od prava

na izdravanje iz lana 35. Osnovnog zakona o odnosima roditelja i djece, koja se protee i na ostale brane srodnike u pravoj ushodnoj i nishodnoj liniji kao i izmeu brae i sestara u pogledu izdravanja maloljetne djece (lan 32) je u tome da se niko ne moe odrei prava od koga zavisi njegova ivotna egzistencija, pa se ta analogija mora primijeniti i u odnosima izmeu branih drugova. (Odluka VS BiH, Gz. 73/74 od 13.2.1975. Bilten VS BiH, broj 30/75 i ZSO, I, 4. 460), Babi, I, nav. djelo, str. 527.

4

novanom obavezom. Upravo zato to je ovdje rije o linom pravu, ono nije podlono zastarjelosti, ali mogu da zastare potraivanja povremenih davanja, za tri godine od dospjelosti svakog pojedinog davanja. Izdravanje se daje za budue potrebe, tj. od dana podnoenja tube, poto se pretpostavlja da, ako neko nije traio izdravanje ranije, nije mu ni trebalo.6

Zakonsko izdravanje ureeno je normama Porodinog zakona, koje su, kao to je ve reeno, imperativne prirode. Porodini zakon, osim to sadri materijalnopravne norme, sadri i procesnopravne norme, tj. ovim zakonom je ureen i poseban postupak u parnicama za izdravanje. Odredbama PZ-a ureeni su odnosi izmeu branih i vanbranih drugova, roditelja i djece i ostalih srodnika koji imaju dunost i pravo da se meusobno izdravaju, a samim tim odreena su i lica koja imaju pravo na pokretanje postupka za izdravanje, uslovi za pokretanje postupka, rokovi, nain odreivanja izdravanja, uloga organa starateljstva u ovom postupku, mjere obezbjeenja koje sud moe da izrekne.

2. Izdravanje djece

Meusobno izdravanje lanova porodice i drugih srodnika je njihova dunost i pravo.7 Ovom odredbom zapoinje odjeljak Porodinog zakona Republike Srpske koji se odnosi na Izdravanje. lanovi porodice su duni da izdravaju jedni druge. Nain na koji su obavezni da to ine propisan je Porodinim zakonom i njegovim kogentnim normama. Ukoliko se ne moe ostvariti meusobno izdravanje lanova porodice ili drugih srodnika, drava, odnosno drutvena zajednica je ta koja treba da im obezbijedi sredstva za ivot, pod uslovima koji su predvieni zakonom.8 lanovi porodice i drugi srodnici su duni da pridonose meusobnim izdravanjem srazmjerno svojim mogunostima i sposobnostima i u skladu sa potrebama lica kome se daje izdravanje, ali kada je u pitanju izdravanje maloljetne djece od strane roditelja, primjenjuju se drugaija pravila, jer su roditelji duni da iskoriste sve svoje mogunosti kako bi izdravali svoju maloljetnu djecu, ak i na utrb svojih vlastitih

6 l. 263. st. 2. PZ RS (Sl.gl. RS, br. 54/o2); odredba ovog lana se analogno primjenjuje i na sluaj

kada se tuba za izdravanje podnosi prvi put. 7 l. 231. st. 1. PZ RS (Sl. gl. RS br. 54/02)

8 l. 44. Zakona o socijalnoj zatiti (Sl. gl. RS, br. 5/93, 15/96 i 110/03)

5

potreba.9 Kako bi se interesi djece to vie zatitili, Krivinim zakonom RS je predvieno da e onaj ko izbjegava davanje izdravanja biti krivino odgovoran, ukoliko je dunost izdravanja utvrena na osnovu izvrne sudske odluke ili izvrnog poravnanja pred sudom ili drugim nadlenim organom.10 ak i ako je roditelju oduzeto roditeljsko pravo, on se ne oslobaa od dunosti izdravanja svoje maloljetne djece.11 Porodinim zakonom propisana su i posebna ovlaenja koja imaju sud i organ starateljstva u postupcima za izdravanje u kojima se odluuje o izdravanju maloljetne djece, ukoliko roditelj kome je dijete povjereno na staranje i vaspitanje ne vri svoja prava u ime djeteta, ali o tome e kasnije da bude rijei.

Dijete je autonomni pravni subjekt kome pripada korpus samostalnih prava, prema Konvenciji o pravima djeteta. Ono je titular ljudskih prava i sloboda, prilagoenih njegovim razvojnim potrebama, ukljuujui i graanska i politika prava, i ta prava ne zavise od roditelja djeteta ili neke druge osobe. Dijete je, u skladu sa svojim razvojnim sposobnostima, aktivni inilac ivota u drutvenoj zajednici i samostalno odluuje o mnogim pitanjima sopstvenog ivota.

injenica je da su djeca i dalje zavisna o punoljetnim licima, u prvom redu o roditeljima, zbog svog tjelesnog i emocionalnog razvoja, neposjedovanja materijalnih sredstava, zatim o promjenama imovinskog i drutvenog poloaja roditelja (nezaposlenost, razvod braka roditelja i sl.) Sve ovo se odraava na standard ivota djeteta. Garantovanje prava djeci je preduslov za osnaenje poloaja djece u drutvu kako bi im se omoguilo da zastupaju svoje interese u drutvu.

Prema Konvenciji o pravima djeteta, pod pojmom djeteta podrazumijevaju se sva lica mlaa od 18 godina, osim ako se prema unutranjim propisima drave punoljetstvo ne stie ranije.12 U svim odlukama koje se tiu djeteta, bilo da je rije o odlukama javnih ili privatnih ustanova socijalnog staranja, sudova, upravnih organa ili

9 Rijei iz odredbe stava 2. lana 230. Porodinog zakona: moraju da iskoriste sve svoje

mogunosti, treba shvatiti tako da je i nezaposleni roditelj koji je zdrav i sposoban za rad, duan da povremenim radom (kao pomaganjem u domainstvu ili na poljoprivrednom gazdinstvu, uvanjem tue djece, ienjem stubita i drugih zajednikih prostorija, radom preko akih zadruga i studentskih servisa kao i svakim drugim dozvoljenim radom), pribavi izvjesna novana sredstva i doprinosi za izdravanje maloljetne djece. (Presuda Okrunog suda u Zenici, G. 313/80 od 15. 9. 1981. godine, Bilten BiH, br. 1/83), Draki, M, Praktikum za porodino pravo, Beograd, 1989, str. 354. 10

l. 210. KZ RS (Sl. gl. RS, br. 49/03) 11

l. 235. PZ RS (Sl. gl. RS, br. 54/02); Obaveza izdravanja prema maloletnom detetu ne prestaje kad se dete oduzme od roditelja i poveri drugom licu ili organizaciji na uvanje i vaspitanje. Sud ne moe doneti presudu na osnovu priznanja o ukidanju izdravanja kada zakonski zastupnik maloljetnog deteta prizna tubeni zahtev, jer je to u protivnosti sa prinudnim propisima. (Okruni sud u Poarevcu, presuda G-96/83 od 26. januara 1983. godine, Zbornik br. 45/83, odluka br. 4548), Draki, M, nav. djelo, str. 353. 12

l. 1. Convention on the Rights of the Child

6

zakonodavnih tijela, u obzir moraju da se uzmu najbolji interesi djeteta. Dravne potpisnice moraju da preduzimaju mjere kako bi osigurali zatitu i brigu potrebnu za djetetovu dobrobit, uzimajui u obzir prava i dunosti njegovih roditelja, staratelja i drugih lica odgovornih za njega i moraju da preduzimaju sve odgovarajue zakonodavne i administrativne mjere.13 Roditelji trebaju zajedno da se brinu o vaspitanju i razvoju djeteta, a drava je obavezna da im pomae u tome.

Svako dijete treba da ima ivotni standard u skladu sa svojim psihikim, mentalnim, duhovnim, moralnim i drutvenim razvojem. Roditelji trebaju da osiguraju djetetu, u skladu sa svojim sposobnostima i finansijskim mogunostima, uslove za ivot neophodne za razvoj djeteta. Potpisnice konvencije obavezne su da preduzmu sve potrebne mjere kako bi dijete ostvarilo svoje pravo izdravanja, bilo prema roditeljima, bilo prema drugim licima koja su duna da ih izdravaju, bilo da je rije o povjeriocima izdravanja koji su domai ili strani dravljani.14

Obaveza roditelja da izdrava svoje dijete traje do punoljetstva djeteta, mada ova obaveza moe da traje due, odnosno, roditelji su duni da izdravaju i punoljetnu djecu prema svojim mogunostima ako se djeca nalaze na redovnom kolovanju, najdalje do navrene 26. godine ivota.15 Dunost izdravanja punoljetne djece nije izjednaena sa dunou roditelja da izdrava svoje maloljetno dijete. Obaveza izdravanja punoljetnog djeteta koje je na redovnom kolovanju je supsidijarna i zavisna od njegove imovine.16 U sluaju da punoljetno dijete ima svoju imovinu i da samo moe da se izdrava, nee nastati obaveza roditelja da ga izdravaju, kao i ukoliko bi bila dovedena u pitanje egzistencija roditelja daljim izdravanjem punoljetnog djeteta.17 ta se podrazumijeva pod redovnim kolovanjem? Ovdje se ne misli samo na punoljetno dijete koje je redovan uenik ili student kole, fakulteta ili akademije, ve je sudska praksa ovu odredbu protumaila tako da su obuhvaeni i uenici i studenti koji vanredno studiraju, ali redovno sluaju nastavu i polau ispite, u skladu sa internim propisima odgovarajue kole. Roditelj se moe osloboditi

13 l. 3. st. 1. i 2. Convention on the Rights of the Child

14 l. 27. st. 1, 2. i 4. Convention on the Rights of the Child

15 l. 233. st. 1. PZ RS (Sl. gl. RS, br. 54/02)

16 Babi, I., nav. djelo. str. 538.

17 Roditelji su u obavezi da se staraju o daljem kolovanju i strunom usavravanju svoje punoljetne

djece samo u mjeri u kojoj im to, po redovnom toku stvari, doputaju njihove materijalne mogunosti, to znai da nisu duni da se odriu vlastitog egzistencijalnog minimuma, niti da ulau uveane napore za pribavljanje potrebnih materijalnih sredstava kao kada je u pitanju obaveza izdravanja maloljetne djece. (VS BiH, Rev. 658/81 od 18.3. 1982. godine, Bilten BiH, br.2/82) , Draki, M, nav. djelo, str. 357.

7

dunosti izdravanja punoljetnog djeteta na redovnom kolovanju ukoliko dijete, i pored toga to se uspjeno koluje, ne ponaa na poeljan nain prema svojim roditeljima, odnosno, ako bi prihvatanje zahtjeva za izdravanje predstavljalo oiglednu nepravdu za roditelje.

Obaveza roditelja da izdravaju svoje punoljetno dijete e da postoji i ako je dijete zbog bolesti, fizikih ili psihikih nedostataka nesposobno za rad, a nema dovoljno sredstava za ivot ili ih ne moe ostvariti iz svoje imovine. Dunost roditelja da ga izdravaju e postojati sve dok ta nesposobnost traje.18 Ovdje su kumulativno postavljena dva uslova: nesposobnost za rad i da dijete nema dovoljno sredstava za ivot ili ih ne moe ostvariti iz svoje imovine. Nesposobnost za rad je pravni standard koji tumai sudska praksa u zavisnosti od konkretnog sluaja.19

Ukoliko dijete, koje je navrilo 15 godina, i time steklo radnu sposobnost, svojim radom ostvaruje prihode, duno je da svojim radom doprinosi za svoje izdravanje, kao i za izdravanje svoje porodice, kao i maloljetno dijete koje ima svoju imovinu iz koje ostvaruje prihode.20

3. Izdravanje roditelja

Djeca su duna da izdravaju svoje roditelje ako su kumulativno ispunjeni sledei uslovi: 1) da su roditelji nesposobni za rad i 2) da nemaju dovoljno sredstava za ivot ili ih ne mogu ostvariti iz svoje imovine.21 Ova dunost djece da izdrava roditelje odnosi se u prvom redu na punoljetnu djecu, ali i na maloljetnu djecu koja svojim radom stiu zaradu, kao i na maloljetnike mlae od 15 godina koji imaju imovinu koja daje prihode.22 Dunost izdravanja tereti branu, vanbranu i usvojenu djecu, bez obzira to dijete iz nepotpunog usvojenja ima dunost izdravanja i krvnih

18 l. 233. st. 1 PZ RS (Sl. gl. RS, br. 54/02)

19 Odluka VSH, Rev. 1931/84 od 19. 2. 1985. PSP 27/85, 81, Babi, I, nav. djelo, str. 545.

20 l. 234. PZ RS (Sl. gl. RS 54/02)


22 Iz odredbi slovenakog Zakona o braku i porodinim odnosima vidi se da postoje izvjesne razlike u

odnosu na nae zakonodavstvo. Na izdravanje roditelja moe se obavezati samo punoljetno dijete, a za sopstveno izdravanje roditelji mogu samo da upotrebljavaju prihod od imovine djeteta, ali ne i od njegovog rada (l. 110, 112, 124). Prema lanovima 213. i 260. hrvatskog Obiteljskog zakona, roditelji imaju pravo na izdravanje samo prema punoljetnoj djeci, dok trokove svoje egzistencije ne mogu da podmiruju iz prihoda od imovine djeteta.

8

srodnika.23 Djeca su duna da izdravaju svoje roditelje srazmjerno svojim mogunostima.

Prilikom utvrivanja da li roditelji imaju sredstva za ivot, pored toga to se uzima u obzir prihod koji ostvaruju, uzee se u obzir i da li se prodajom pojedinih stvari roditelja ili davanjem stvari u zakup i sl. mogu pribaviti sredstva za njihovo izdravanje.

Obaveza izdravanja djece, posebno maloljetne, od strane roditelja i obaveza izdravanja roditelja od strane djece se razlikuje. Dok roditelji u izvravanju svoje obaveze moraju da iskoriste sve svoje mogunosti da izdravaju i punoljetnu djecu koja su na redovnom kolovanju ili koja nemaju sredstava za ivot, a usljed fizikih ili psihikih nedostataka nisu sposobna za rad, djeca nisu obavezna da, pored podmirenja egzistencijalnih potreba roditelja doprinose za njegovo kolovanje.

Sud moe da odbije zahtjev za izdravanje roditelja, ako bi njegov zahtjev predstavljao oiglednu nepravdu za dijete i ako roditelj iz neopravdanih razloga nije izdravao dijete u vrijeme kada je to njegova zakonska obaveza.24

U sluaju kada postoji vie djece, dunost izdravanja e da pogaa svu djecu, kao podijeljena obaveza, u skladu sa njihovim materijalnim mogunostima. ak i kada je roditelj tuio samo jedno dijete, sud mora da uzme u obzir prihode i imovinske mogunosti ostale djece koja su duna da doprinose izdravanju, te na osnovu toga utvruje visinu doprinosa koji je duan da daje tueni.25 Dunost djece da

23 Babi, I., nav. delo str. 549.

24 l. 236. st. 2. PZ RS (Sl. Gl. RS, br. 54/02); U sudskoj praksi mogu da se sretnu razliita rjeenja.

Tako odluka Vrhovnog suda Hrvatske, Rev. 1231/81 od 17. 10. 1981, PSP 20. 89: Dijete se moe osloboditi dunosti uzdravanja onog roditelja koji u vrijeme trajanja njegove zakonske obaveze uzdravanja nije izvravao tu obavezu prema njemu iz neopravdanih razloga. Meutim, kada se dijete uprkos postojanju okolnosti koje bi mogle iskljuiti obavezu uzdravanja prema roditelju ugovorom obavee da e snositi opskrbninu trokove smjetaja roditelja u dom za odrasle osobe tada postojanje takvog ugovora iskljuuje primjenu lana 240. stav 2. ZBPO. Presuda OVSS u Novom Sadu, Rev. 52/64, Zbirka 1972. 777 nudi drugaije rjeenje: Roditelji koji su postali nesposobni za privreivanje ili su bez sredstava za ivot, imaju pravo na izdravanje od djece. Nije od uticaja na to pravo injenica to je roditelj napustio dijete dok je jo bilo malo i prestao da doprinosi izdravanju istog. Ako roditelj ima vie djece, ovlaen je tuiti samo jedno dijete, ali u tom sluaju sud je duan uzeti prihode i imovinske mogunosti ne samo tuenog djeteta, ve takoe i prihode i imovinske mogunosti ostale djece, koja su duna doprinositi izdravanju, pa e na osnovu tako utvrenih prihoda i imovinskih mogunosti ustanoviti visinu doprinosa za roditeljsko izdravanje koje tueno dijete treba da daje:, Babi, I, nav. djelo, str. 550 551. 25

Kad roditelj trai izdravanje od djece, ne moe se zanemariti obaveza branog druga da doprinosi njegovom izdravanju. Pri odreivanju izdravanja roditelja koje treba da plaaju njegova djeca, obaveza se odnosi na djecu bez obzira da li su sva tuena, pa sud treba da utvrdi ukupne potrebe tuioca i potom srazmjerno da obavee djecu, koja su tuena: (Odluka Okrunog suda u Niu, G. 566/78, ZSP 38/81, 4214), Babi, I, nav. djelo, str. 551.

9

izdravaju roditelje je supsidijarna u odnosu na dunost jednog branog druga da izdrava drugog.

Pravo i obaveza izdravanja postoji i izmeu tazbinskih srodnika, ali samo izmeu ouha ili maehe s jedne strane i pastorka s druge. Ouh i maeha su duni da daju doprinose za izdravanje pastorka ako ovi nemaju srodnika koji su prema odredbama PZ-a duni da ih izdravaju. Ova obaveza e da postoji i nakon smrti roditelja djeteta, ako je u trenutku njegove smrti jo uvijek postojala porodina zajednica izmeu ouha ili maehe i pastorka. U sluaju da je brak roditelja djeteta i maehe ili ouha prestao ili poniten ili je utvreno da ne postoji, prestae obaveza izdravanja. Pastorak je duan da izdrava ouha ili maehu ako su ovi njega izdravali due vremena i brinuli se o njemu. Dunost izdravanja pastoraka i djece ouha ili maehe, ako ih imaju, zajednika je.26

4. Izdravanje ostalih srodnika

Obaveza izdravanja postoji i izmeu ostalih krvnih srodnika u pravoj liniji, kako u ushodnoj, tako i nishodnoj, a takoe i postoji i izmeu roene brae i sestara, kao i brae i sestara po ocu, odnosno po majci u odnosu na maloljetna lica. Punoljetna lica mogu da ostvare pravo na izdravanje samo ako zbog bolesti, fizikih ili psihikih nedostataka nesposobno za rad, a nema dovoljno sredstava za ivot ili ih ne moe ostvariti iz svoje imovine, srodnici su duni da ga izdravaju dok ta nesposobnost traje.27 Pravo na izdravanje izmeu krvnih srodnika se ostvaruje onim redom kojim su davaoci izdravanja pozvani na nasljeivanje, a ako obaveza izdravanja pada na vie lica zajedno, ona se dijeli meu njima prema njihovim mogunostima.28

U naem zakonu nema izriite odredbe koja predvia da se na izdravanje adoptivnih srodnika primjenjuju odredbe ovog zakona o izdravanju djeteta, roditelja i drugih krvnih srodnika, dok u Porodinom zakonu Srbije postoji ovakva odredba.29

26 U uporednom pravu sreemo i drugaija rjeenja. Prema lanu 166. Porodinog zakona Srbije

tazbinski srodnici ostvaruju meusobno pravo na izdravanje poslije krvnih srodnika, tako da e, ako maeha ili ouh imaju svoje dijete, obaveza pastorka doi na red tek poslije njega. 27

l. 239. i 233. st. 2. PZ RS (Sl. gl. RS, br. 54/02) 28

l. 240. PZ RS (Sl. gl. RS, br. 54/02) 29

l. 158. PZ Srbije, (Slubeni glasnik Republike Srbije, 18/05)

10

II DIO POSTUPAK U SPOROVIMA O IZDRAVANJU

1. Samostalne i adhezione alimentacione parnice

Parnini postupak je graanski sudski postupak koji obuhvata pravna pravila po kojima se postupa kada se rjeavaju graanskopravni sporovi.30 On predstavlja opti, osnovni, primarni i redovni put pravne zatite za podruje zatite graanskopravnih odnosa. Postoje dva vida ovog postupka opti i posebni. Subjektivna prava e se uvijek ostvarivati prema pravilima opteg parninog postupka, ako za odreenu vrstu graanskih subjektivnih prava nisu propisana posebna pravna pravila. Takva posebna pravna pravila mogu da budu odreena Zakonom o parninom postupku, kojim se ureuju neki posebni parnini postupci (npr. postupak u parnicama iz radnih odnosa) ili nekim drugim zakonom (npr. postupci za izdravanje, postupci u branim sporovima ureeni su Porodinim zakonom).

Zakon kojim je regulisana parnina procedura u postupku u parnicama za izdravanje jeste Porodini zakon. Kao dopunski izvor, primjenjuju se odredbe Zakona o parninom postupku, odnosno odredbe koje reguliu optu parninu proceduru. Odreena pitanja regulisana su Zakonom o rjeavanju sukoba zakona sa propisima drugih zemalja u odreenim odnosima, dok su odredbe o stvarnoj nadlenosti sadrane u Zakonu o sudovima RS.

U oblasti meunarodnog prava imamo vie konvencija kojima su regulisana prava djeteta, meu koja spada i pravo na zakonsko izdravanje. To su: Konvencija o pravu djeteta UN-a, Evropska konvencija o ostvarivanju djeijih prava i Konvencija o ostvarivanju alimentacionih zahtjeva u inostranstvu.

Postupak u parnicama za izdravanje je posebni parnini postupak. Porodinim zakonom je propisano koja lica imaju pravo na zakonsko izdravanje, ko su dunici ove obaveze, pod kojim uslovima imaju pravo na pravnu zatitu, rokovi za

30 Stankovi. G - Rai R, Parnino procesno pravo, Trebinje, 2008, str. 36.

11

ostvarivanje tog prava, kakva je uloga organa starateljstva u ovom posebnom parninom postupku, te privremene mjere koje sud moe izrei.

Postupak u parnicama za izdravanje (alimentacionim parnicama) ima vie vidova. Pravila ovog postupka primjenjuju se u parnicama za odreivanje izdravanja, prestanak izdravanja, u parnicama za izmjenu visine doprinosa za izdravanje, u parnicama za produenje izdravanja. Osim to su ovi postupci razliiti po sadrini spora, razlikuju se i po licima koja mogu da ga pokreu, odnosno po subjektima koji mogu biti dunici i povjerioci zakonskog izdravanja, po obimu spora koji je povod parnici, itd. Ovakvi postupci mogu da se vode samostalno ili kao adhezioni postupci uz druge posebne postupke.

lanom 264. Porodinog zakona odreeno je da lica koja su imala trokove za izdravanje nekog lica, a koja mogu da budu razliiti organi, organizacije i fizika lica, mogu da pokrenu parnicu za naknadu tih trokova. Takve parnice nemaju karakter alimentacionih parnica., nego su to tzv. regresne parnice.

2. Naela postupka

Naela procesnog prava su opta pravna pravila koja odreuju karakter osnovnih procesnih instituta parninog procesnog prava.31 Poto naela izraavaju bitna obiljeja parninog postupka, njima se rukovodi zakonodavac prilikom normativnog regulisanja procesnih procedura, ali i sud prilikom tumaenja i primjenjivanja pravila parninog postupka.

U postupcima za izdravanje odstupa se od nekoliko naela opteg parninog postupka.

Jedno od osnovnih naela parninog postupka jeste naelo dispozicije. Ovo naelo je jedno od najznaajnijih obiljeja ovog postupka, ono ga ini razliitim u odnosu na druge vrste postupka. Ovo naelo je zapravo povezano sa naelom dispozicije u oblasti graanskog materijalnog prava. Sasvim je logino da u postupku za izdravanje onda doe do odstupanja od ovog naela , jer su pravila ovog postupka

31 Stankovic, G - Rai, R, nav. djelo, str. 192.

12

ureena imperativnim normama, ovdje je rije o pravu, zatiti prava koje se stie po sili zakona i koga se stranke ne mogu odrei.

Kako se naelo oficijelnosti odraava u postupku za izdravanje? Postupak za izdravanje moe da bude samostalni ili adhezioni, odnosno spor

o izdravanju moe da se rjeava uz brane, maternitetske i paternitetske parnice. U ovakvim parnicama sudu je dozvoljeno da ex offo odluuje o izdravanu djece. Ukoliko sami brani drugovi uz zahtjev za razvod ili ponitenje braka ne iznesu i zahtjev za izdravanje djece, sam sud e ipak o tome odluivati, pri emu e odstupiti od pravila da se raspravlja i odluuje samo u okviru tubenog zahtjeva koje su iznijeli tuilac i tueni.32 I u drugim parnicama u kojima se odluuje o pravima djece odstupa se od naela dispozicije. Sud, takoe, pokree po slubenoj dunosti adhezioni alimentacioni postupak i u materniteskim i paternitetskim parnicama, ako ga nije pokrenuo zakonom ovlaeni subjekt, nakon to utvrdi da je tueni otac djeteta, odnosno tuena majka djeteta. Naelo oficijelnosti dolazi do izraaja i prilikom izdavanja privremene mjere obezbjeenja radi izdravanja maloljetne djece i djece nad kojom je produeno roditeljsko pravo. Takva mjera moe da se odredi u brakorazvodnim, maternitetskim i paternitetskim parnicama i samostalnim alimentacionim parnicama, ali da bi se odredila, u paternitetskim i maternitetskim parnicama potrebno je uiniti vjerovatnim da je tueni otac djeteta, tj. tuena majka djeteta. Sud moe po slubenoj dunosti odrediti privremene mjere, ukoliko tuioci nisu postavili zahtjev za izdravanje.33

Kao to je ve pomenuto, u alimentacionim parnicama sud nije vezan zahtjevom za presudu, pa e naelo oficijelnosti i ovdje doi do izraaja. Iako ovakvo rjeenje nije izriito predvieno porodinopravnim normama, u teoriji preovladava shvatanje da je sud ovlaen da prekorai granice istaknutog zahtjeva u svim postupcima koje on pokree po slubenoj dunosti.34

Prilikom odluivanja po pravnom lijeku, sud takoe moe da ispituje odluku mimo prijedloga samog alioca, ako je prvostepeni sud donio presudu u alimentacionoj parnici u kojoj se odluivalo o pravima maloljetne djece.

Kada je u pitanju raspravno i istrano naelo, pravila su drugaija, u zavisnosti od toga ko su stranke u postupku. Iako u optem parninom postupku dominira

32 l. 72. PZ RS (Sl. gl. RS, br. 54/02)

33 l. 74. i 143. PZ RS (Sl. gl. RS, br. 54/02)

34 Mandi, Lj, Procesna naela i alimentacione parnice, u: Ostvarivanje i zatita prava na zakonsko

izdravanje, Kragujevac, 2002, str. 119.

13

raspravno naelo, ovdje je prisutna kombinacija raspravnog i istranog naela. Ako su stranke u postupku punoljetna lica, primjenjivae se raspravno naelo. Sud e da odluuje samo u okviru zahtjeva za presudu, nee imati aktivniju ulogu u prikupljanju injeninog i dokaznog materijala, on jednino moe da sprijei stranke da iznose injenice koje nisu od znaaja za donoenje odluke i to radi ekonominosti postupka. Ovdje stranke same iznose procesni materijal, odnosno, sud samo uzima one injenice koje su iznijele stranke i izvodi samo one dokaze koje su one predloile.

Kada se u alimentacionim parnicama postupak vodi radi rjeavanja spora o izdravanju maloljetne djece, u postupku se primjenjuje istrano naelo. Ovdje e sud da ima aktivnu ulogu u prikupljanju procesnog materijala, njegova ovlaenja su mnogo ira, moe da istrauje i one injenice koje stranke nisu iznijele, da izvodi dokaze ak i o nespornim injenicama, a moe i sam da predlae i izvodi dokaze. Pomoni organ suda je organ starateljstva. Organ starateljstva pomae sudu u prikupljanju injeninog i dokaznog materijala ako je vaan za donoenje odluke.35

Naelo procesne ekonomije dolazi do izraaja kroz niz procesnih instituta u parnicama u kojima se rjeava o izdravanju maloljetne djece. Ovaj postupak moe da se vodi kao adhezioni postupak uz brane, maternitetske i paterniteske parnice. Ovakvo spajanje je dozvoljeno, jer sud u ovim parnicama dolazi do razliitih saznanja o branim drugovima i njhovim materijalnim mogunostima. Ovo naelo se primjenjuje kako bi se to bolje zatitili interesi lica koja imaju pravo na zakonsko izdravanje, kao i interesi maloljetne djece koja uivaju posebnu drutvenu zatitu.

Prema lanu 10. Ustava Republike Srpske svi graani su jednaki pred zakonom, a po lanu 16. svako ima pravo na jednaku zatitu svojih prava pred sudom i drugim dravnim organima i organizacijama. U skladu sa ovim odredbama Ustava, ZPP je predvidio niz zakonskih odredbi, mada samo naelo pouavanja neuke stranke nije predvieno zakonom. U postupku koji se vodi u alimentacionim parnicama, pogotovo u onim postupcima u kojima maloljetno dijete ostvaruje svoja prava, sud ima posebna ovlaenja, koja nema prema pravilima opteg parninog postupka. U ovim postupcima uestvuje i organ starateljstva kako bi se zatitili interesi djeteta.

Naelo posebne zatite prava i interesa djece se posebno odraava u parnicama u kojima se odluuje o izdravanju maloljetne djece, dok slinih procesnih ovlaenja sud nema u parnicama u kojima se rjeava spor o izdravanju punoljetnih lica. Prema

35 l. 268. PZ RS (Sl. gl. RS, br. 54/02)

14

lanu 256. Porodinog zakona Republike Srpske, organ starateljstva moe u ime maloljetnog djeteta pokrenuti spor o izdravanju, odnosno poveanju izdravanja, kada roditelj kod koga se dijete nalazi na zatiti i vaspitanju bez opravdanih razloga ne koristi to pravo. Ako roditelj ne trai izvrenje dosuenog izdravanja, organ starateljstva je ovlaen da u ime maloljetnog lica podnese sudu prijedlog za izvrenje. Sud takoe ima ovlaenje da, ukoliko roditelji ni zajedniki nisu u mogunosti da podmiruju potrebe izdravanja djeteta, obavijesti organ starateljstva radi obezbjeivanja sredstava za izdravanje djeteta.36

3. Nadlenost

Za postupanje u parnicama za izdravanje, stvarno su nadleni, kao sudovi prvog stepena, osnovni sudovi.37 Za suenje u parninom postupku, opte je mjesno nadlean sud na kome tueni ima prebivalite, odnosno boravite.38 Kada je rije o postupcima u kojima se odluuje o zakonskom izdravanju, mjesno je nadlean i sud na ijem podruju tuilac ima prebivalite, odnosno boravite, ako je tuilac lice koje trai izdravanje.39

Meunarodna nadlenost sudova Bosne i Hercegovine, odreena je Zakonom o rjeavanju sukoba zakona sa propisima drugih zemalja u odreenim odnosima. Meunarodna nadlenost BiH postoji u sporovima o zakonskom izdravanju djece, za sporove o zakonskom izdravanju u ostalim sluajevima, za sporove o zakonskom izdravanju branih i bivih branih drugova. Sudovi u BiH e biti nadleni u sporovima o izdravanju djece i ako tueni nema prebivalite u BiH, ukoliko dijete podnosi tubu i ima prebivalite u Bosni i Hercegovini, ako su tuilac i tueni dravljani BiH, bez obzira gdje imaju prebivalite, ako je tuilac maloljetno dijete i dravljanin BiH. U ostalim sporovima o zakonskom izdravanju, nadlenost sudova u BiH e postojati i kad tueni nema prebivalite u BiH, ako je tuilac dravljanin i ima prebivalite u BiH. U sporovima o zakonskom izdravanju branih i bivih branih drugova, sud u BiH bie nadlean ako su brani drugovi imali svoje posljednje

36 l. 255. PZ RS (Sl. gl. RS, br. 54/02)

37 l. 26. st. 2. Zakon o sudovima RS, (Sl. gl. RS, br. 111/04)

38 l. 29. ZPP (Sl. gl. RS, br. 58/03)

39 l. 34. ZPP (Sl. gl. RS, br. 58/03)

15

zajedniko prebivalite u Bosni i Hercegovini, a tuilac u vrijeme suenja i dalje ima prebivalite u BiH. Ovdje je u pitanju elektivna nadlenost. Tuilac svoje pravo izbora moe da konkretizuje podnoenjem tube sudu BiH ili stranom sudu. Mogua je nadlenost sudova BiH i ako tueni ima imovinu u BiH iz koje moe naplatiti izdravanje.40 Ovdje bi moglo da se zakljui da se ova norma primjenjuje samo ako je tueno lice obveznik izdravanja. Da li bi ova norma mogla da se primijeni i u sluajevima kada sud po slubenoj dunosti pokree alimentacionu parnicu uz brane, maternitetske i paternitetske parnice? U teoriji postoji stav da se ovo pravilo ima primijeniti i u takvim sluajevima, pod uslovom vezanim za postojanje imovine, kao i da se ne moe suziti obim primjene samo na imovinu iz koje se obaveza moe naplatiti, nego se proiruje i na sluajeve kada tueni ima imovinu u Bosni i Hercegovini na kojoj se moe sprovesti izvrenje na nain koji je odreen tubom.41

U parnicama u kojima se rjeava o izdravanju ostalih srodnika, postoji, kao to je ve reeno, i u sluajevima kada tuilac ima prebivalite u BiH i ako je njen dravljanin. Ovi uslovi su postavljeni kumulativno, mada nije naglaeno da tuilac moe da bude samo povjerilac izdravanja, dakle mora da se pretpostavi da e se ova odredba primjenjivati i ukoliko je tuilac lice koje je dunik izdravanja.

Sudovi u Bosni i Hercegovini bie nadleni u sporovima o zakonskom izdravanju branih drugova sa elementom inostranosti, i onda kada tueni nema prebivalite, tj. boravite u BiH, ako su brani drugovi imali posljednje zajedniko prebivalite u Bosni i Hercegovini, a tuilac u vrijeme suenja i dalje ima prebivalite u BiH. Ono to je izazvalo nedoumice u ovoj zakonskoj odredbi jeste izraz tuilac u vrijeme suenja i dalje ima prebivalite U teoriji preovladava miljenje da je izraz u vrijeme suenja treba dovesti u vezu sa lanom 81. ZRSZ u kome stoji da su za ocjenu nadlenosti sudova BiH od znaaja injenice koje postoje u vrijeme u koje parnica poinje da tee, a ovdje je, prema vladajuem miljenju, uinjena redakcijska greka, jer je kao momenat relevantan za odreivanje meunarodne nadlenosti odreen trenutak zapoinjanja parnice (trenutak dostavljanja tube tuenom), umjesto momenta podnoenja tube. Takoe, teorija smatra da nije opravdano da se zahtijeva kontinuirani boravak tuenog u BiH.

40 l. 68. ZRSZ, (Sl. list SFRJ, br. 43/082, 72/82 1645, Sl. list RBiH, br. 2/92 5, 13/94 189)

41 Palakovi, D., Parnica za odreivanje i promenu visine izdravanja, u: Ostvarivanje i zatita prava

na zakonsko izdravanje, Kragujevac, 2002. str. 129-130.

16

4. Specifinosti postupka u sporovima o izdravanju

Postupci u parnicama za izdravanje mogu da budu samostalni postupci ili adhezioni, a u njima mogu da uestvuju razliiti subjekti. Od toga ko su uesnici u postupku, odnosno ko su tuilac i tueni, zavisie i pokretanje samog postupka, procesna ovlaenja stranaka i suda.

Samostalna, kao i adheziona alimentaciona parnica, pokree se tubom. Porodinim zakonom je odreeno koja lica mogu da pokrenu ove parnice i pod kojim uslovima. Alimentacione parnice pokreu se kako bi se odredilo izdravanje, promjena visine doprinosa za izdravanje, prestanak izdravanja, kako bi se produilo vremenski odreeno izdravanje. Postupak moe da pokrene lice koje je povjerilac zakonskog izdravanja i lice koje je dunik zakonskog izdravanja. Poto je ovdje rije o linom pravu, pravu koje se stie po samom zakonu, ono moe da prestane samo smru nosioca tog prava ili sudskom odlukom. ak i ukoliko su stvoreni uslovi da doe do promjene u ovakvom odnosu, ona e da nastupi tek kad se to utvrdi sudskom odlukom.

Tuba kojom se pokree postupak u parnicama za izdravanje najee je kondemnatorne priorde, ali moe da bude i konstitutivne, u zavisnosti od sadrine spora. Ako se postupak pokree radi prestanka odnosa izdravanja ili zbog promjene visine doprinosa za izdravanje, zahtjev za presudu bie, po svojoj prirodi, konstitutivan.

Kondemnatorna tuba ili tuba za osudu na inidbu je tuba kojom tuilac trai da sud naloi tuenom da ispuni dugovanu inidbu koja moe da se sastoji u tome da tueni neto da, da neto ini ili ne ini, da neto propusti ili da neto trpi, a najee slui za zatitu postojeih potraivanja. Ovom tubom tuilac trai da sud naredi tuenom da otkloni nastalu povredu u graanskopravnim odnosima tako to e u paricionom roku ispuniti dugovanu inidbu.42 Ako se, nakon to je donesena presuda, inidba ne ispuni ni u paricionom roku, tuilac, sada trailac izvrenja, u izvrnom postupku e da ostvaruje svoje pravo na pravnu zatitu. Pravni interes za ove tube nije potrebno posebno dokazivati, nego zakonodavac pretpostavlja postojanje pravnog interesa, jer nema drugog naina, osim intervencija suda i sudske

42 Stankovi, G - Rai, R, nav. djelo, str. 305.

17

odluke, da tuilac ostvari svoj materijalnopravni zahtjev koji ima prema tuenom. Ovakvom tubom e da se pokrene postupak za izdravanje, kada je potrebno odrediti izdravanje.

Konstitutivne (preobraajne, pravnopreinaavne) tube su one tube u kojima tuilac tubenim zahtjevom trai promjenu odreene pravne situacije. Ova vrsta tube je uvedena u pravni ivot kako bi se zatitili opti interesi. Promjena koja se zahtijeva konstitutivnom tubom je posljedica postojanja i vrenja preobraajnih prava, kao posebne vrste subjektivnih graanskih prava, koja se po pravilu vre da bi bila izazvana neka pravna promjena i u tu svrhu se najee koriste ugovori, ali kada opti interesi tako zahtijevaju, da bi pravna promjena nastupila, neophodna je odluka suda. Da bi dolo do pravne promjene u materijalnopravnim odnosima, titular preobraajnog prava mora pokrenuti parnini postupak konstitutivnom tubom i zatraiti promjenu postojee pravne situacije (npr. da se promijeni visina doprinosa za izdravanje), zatim sud mora da ispita da li postoji pravo na pravnu promjenu i da usvoji tubeni zahtjev. Ove tube su karakterisine za oblast branih i porodinih odnosa gdje javni interesi, uz razloge pravne sigurnosti, sprjeavaju da se promjene u pravnim odnosima izazivaju potpuno samostalno i neposredno od strane samih subjekata ovih odnosa.43 Posljedica pravnopreinaavne tube moe biti prestanak pravnog odnosa ili promjena sadrine postojeeg pravnog odnosa (npr. poveanje doprinosa za izdravanje). Ako je pravilima procesnog ili materijalnog prava izriito predvieno da pravne promjene izazivaju pravnosnane sudske odluke, pravni interes za podizanje ove tube se pretpostavlja.

Dakle, lica koja imaju pravo na zakonsko izdravanje, pa samim tim su i ovlaena za pokretanje postupka, odreena su Porodinim zakonom. U zavisnosti od toga ko moe da bude nosilac ovog prava, odnosno dunik obaveze zakonskog izdravanja, zavisie i specifinosti alimentacione parnice u kojoj e se rjeavati nastali spor.

Ukoliko se o sporu u alimentacionim parnicama odluuje uz brane, maternitetske i paternitetske postupke, ili o povjeravanju djece na zatitu i vaspitanje jednom od roditelja, nekom drugom licu ili odgovarajuoj organizaciji ili ustanovi, tj. ako se u postupku odluuje o pravima djece, rije je o adhezionom postupku, koji mogu da pokrenu stranke ili organ starateljstva ili pak sud po slubenoj dunosti. U

43 Palakovi, D, Parnino procesno pravo, Kragujevac, 2004, str. 162.

18

ovakvim postupcima, jedan od roditelja, kao zakonski staratelj djeteta, moe da postavi zahtjev o izdravanju djeteta uz zahtjev o razvodu braka, kao i uz zahtjev kojim se utvruje majinstvo ili oinstvo. Ukoliko roditelj to ne bi uinio, sud moe da upozori organ starateljstva da se kao umjea sui generis umijea u parnicu i istakne prijedlog za izdravanje djeteta ili u krajnjem sluaju, moe sam, ex offo, da rjeava o tom pitanju. U tom sluaju, sud bi sam odredio i temu raspravljanja i odluivanja, jer bi on bio taj koji bi odredio stranku ili stranke prema kojima bi pokrenuo alimentacioni postupak. Sud ima ovako iroka ovlaenja, kako bi zatitio interese djece u postupku. Upravo ovdje dolazi do odstupanja od naela dispozicije i raspravnog naela u postupku. Sud moe osim da pokrene postupak, da ispituje i one injenice i dokaze koje stranke nisu predloile ili nesporne injenice i dokaze. U postupku mu pomae organ starateljstva, koji mora da pribavi sve dokaze od znaaja za donoenja odluke.44 Smatra se da sud moe da odluuje mimo zahtjeva stranaka i zato jer ima pravo da pokrene postupak ex offo, pa je logino da upravo zato moe da odstupi od njih.

U sporovima o izdravanju maloljetne djece ili punoljetne djece nad kojom je produeno roditeljsko pravo, sud moe po slubenoj dunosti odrediti privremene mjere radi davanja izdravanja.45 U sporovima za utvrivanje oinstva, sud moe da odredi samo ako se uini vjerovatnim da postoje injenice od kojih zavisi pravo na izdravanje i ako se uini vjerovatnim da je tueni otac djeteta.46 Sud e da pokrene adhezioni postupak za odreivanje ove privremene mjere obezbjeenja uz brane, maternitetske i paterntetske parnice, kad nijedan od parniara nije istakao zahtjev za izdavanje privremene mjere, vrie sam izviajne radnje i donijeti odluku. Ovo specifino odstupanje od naela dispozicije u pogledu pokretanja postupka na kome je konstruisana civilna procedura, diktirano je primatom koji princip posebne zatite i brige o djeci ima u odnosu na procesna naela.47

Kada je rije o adhezionom postupku koji se pokree po slubenoj dunosti, u pravnim izvorima dijete nije nigdje oznaeno kao stranka, njegov poloaj se vie svodi na poloaj objekta postupanja, o ijem izdravanju se roditelji spore. ak i kada sam roditelj pokree postupak za izdravanje djeteta, kao athezioni postupak, on ne

44 l. 268. PZ RS (Sl. gl. RS, br. 54/02)

45 l. 266. St. 1. PZ RS (Sl. gl. RS, br. 54/02)


47 Stankovi, G, Zatita prava na izdravanje u parninom postupku, u: Ostvarivanje i zatita prava na

zakonsko izdravanje, Kragujevac, 2002, str. 106-107.

19

oznaava dijete kao stranku, iako e se u postupku raspravljati o subjektivnom pravu djeteta. Tek u izvrnom postupku, dijete je sasvim jasno oznaeno kao izvrni povjerilac. Da je dijete ipak stranka u postupku, vidjee se ukoliko se sukobe interesi djeteta i roditelja, kao zakonskog zastupnika. Tada bi djetetu trebao da se postavi drugi zakonski zastupnik, ali takav privremeni zastupnik moe da se postavi samo stranci.

1996. godine u Strazburu je donijeta Evropska Konvencija o ostvarivanju djeijih prava. Ova Konvencija na najviem nivou formulie standarde priznanja i ostvarenja procesnih prava djeteta,48 a njene odredbe nale su mjesto i u novom Porodinom zakonu Srbije. Cilj reforme porodinog prava bio je uspostavljanje normativnog sistema koji je kompatibilan savremenom evropskom zakondavstvu i praksi i usklaen sa novim karakterom porodinih odnosa i savremenim konceptom prava djeteta.

Osnovna i obavezna prava djeteta, sadrana su u lanu 3. Konvencije. To su prava djeteta da dobije sve relevantne informacije, da bude konsultovano i da izrazi svoje poglede, pravo da bude informisano o moguim posljedicama postupanja u skladu sa njegovim pogledima i moguim posljedicama bilo koje odluke. Dijete svoja prava treba da ostvaruje prije nego to sud donese odluku koja moe da utie na njega.49

Svoja gledita dijete moe da izrazi samostalno ili posredstvom drugih lica ili tijela, da zatrai postavljanje posebnog zastupnika, ako postoji sukob interesa djeteta i roditelja.50 Da li je dijete dovoljno zrelo ocjenjuje se prema unutranjem pravu.51 Navedena prava mogu da budu i proirena prema stavu drava- potpisnica Konvencije.52

Prilikom donoenja odluke, sud mora da uzme u obzir da li raspolae sa dovoljno informacija za donoenje odluke koja je u najboljem interesu djeteta, i ako je potrebno, nabavie jo podataka, posebno od lica koja su nosioci roditeljskog prava. U sluaju kada se dijete smatra dovoljno zrelim prema unutranjem pravu, sud mora da se uvjeri da je dijete primilo sve relevantne informacije, treba da konsultuje dijete u odreenim sluajevima, lino ako je potrebno, ili preko drugih lica ili tijela, na

48 Palakovi, D, Parnica za odreivanje i promenu visine izdravanja, u: Ostvarivanje i zatita prava

na zakonsko izdravanje, Kragujevac, 2002, str. 125. 49

l. 3. European convention on the exercise of childrens rights, Strasbourg, 25. 1. 1996. 50

Slinu odredbu sreemo i u PZ Srbije u lanu 265. st. 2. i 3. 51


l. 5. European convention on the exercise of childrens rights, Strasbourg, 25. 1. 1996;

20

nain koji je primjeren zrelosti djeteta, osim ako bi se to odrazilo suprotno najboljim interesima djeteta, treba da dozvoli djetetu da izrazi svoje gledite i da im posveti dunu panju, tj. da ih uzme u obzir.53

Sud mora da postupa hitno u postupcima u kojima se rjeava o pravima djece, kako bi izbjegao nepotrebna odlaganja i procedura mora da bude takva da odluka buzde izdejstvovana brzo. Sud u hitnim sluajevima moe da donese odluku koja e odmah postati pravnosnana. 54 U Porodinom zakonu Republike Srpske ne sreemo sline odredbe, ali zato Porodini zakon Srbije propisuje da je postupanje u postupcima u sporu o izdravanju naroito hitno. Prvo roite se zakazuje tako da se odri u roku od 8 dana od kad je tuba primljena u sud, a drugostepeni sud bi trebao da donese odluku u roku od 15 dana od dana kad mu je dostavljena alba. 55

Ako je dobrobit djeteta ozbiljno ugroena, u sluajevima odreenim unutranjim pravom, sud ima ovlaenje da djeluje na sopstvenu inicijativu. 56 U postupcima u kojima se rjeava o pravima djeteta, gdje su prema unutranjem pravu, nosioci roditeljskog prava iskljueni od vrenja prava da budu zakonski zastupnici djeteta zbog sukoba interesa izmeu njih i djeteta, sud ima ovlaenje da dodijeli djetetu posebnog zastupnika.57 Zastupnik djeteta treba, ukoliko je dijete dovoljno zrelo, da mu prui sve bitne informacije, objanjenja ili posljedice djetetovih gledita, kao i mogue posljedice svakog svog postupka i da sudu prezentuje djetetova gledita. Ista ovlaenja e imati i nosioci roditeljskog prava.58

Porodini zakon Republike Srpske ne sadri posebne odredbe o procesnim pravima djeteta, kao to je to sluaj sa Porodinim zakonom Republike Srbije. Moda bi trebalo izvriti istu reformu koja je izvrena u porodinom zakonodavstvu Srbije, kako bi se to bolje zatitili interesi djece i kako bi njihova procesna prava bila priznata zakonom, te da bi se olakalo njihovo ostvarenje.

Stara i samostalna lica mogu lino da pokrenu postupak za izdravanje prema srodnicima koji su duni da ih izdravaju, a moe, u svojstvu punomonika, organ starateljstva da u njihovo ime pokrene i vodi parnicu za ostvarivanje prava na

53 l. 6. European convention on the exercise of childrens rights, Strasbourg, 25. 1. 1996; Tako lan

266 .stav 3. PZ-a Srbije. 54


l. 280. PZ Srbije 56



l. 10. European convention on the exercise of childrens rights, Strasbourg, 25. 1. 1996; l. 267. PZ Srbije

21

izdravanje.59 Organ starateljstva moe da pokrene i postupak za povienje izdravanja.

Tubom se pokreu postupci za odreivanje izdravanja, produenje i prestanak izdravanja. Moe da je podigne kako povjerilac, tako i dunik izdravanja i mogu da zahtijevaju od suda da odlui o poveanju ili smanjenju dosuenog iznosa izdravanja, o promjeni naina izdravanja ili o prestanku prava na izdravanje, ukoliko su se, poslije pravnosnanosti presude, promijenile okolnosti koje su inile injenini supstrat prethodne odluke.60 Poto se izdravanje odreuje u skladu sa potrebama lica koje trai izdravanje i mogunostima lica koje je dunik izdravanja, dogaa se da, zbog nastupanja ili prestanka injenica relevantnih za postojanje izdravanja, ranije odreena obaveza postane nedovoljna ili nepotrebna. Mijenjanje obaveze izdravanja, dosuene ranijom presudom je dozvoljeno kako bi izdravanje ostvarilo svrhu odreenu zakonom. Ovdje nije rije o vanrednom pravnom lijeku, prijedlogu za ponavljanje postupka, poto ovaj pravni lijek stranka koristi zbog saznanja za nove injenice i dokaze koje su postojale u ranijem postupku, ali stranka za njih nije znala ili nije bila u mogunosti da ih upotrijebi, a na osnovu njih je mogla da bude donesena povoljnija presuda, ili zbog drugih razloga,61 i ponavljanje postupka stranka zahtijeva prijedlogom. Ovdje je rije o izmijenjenim okolnostima koje su nastupile nakon donoenja sudske odluke.

Pravo na pokretanje novog postupka nije u suprotnosti sa pravilom o presuenoj stvari, jer je rije o sasvim novoj parnici, u kojoj sud odluuje prema novom injeninom stanju nastalom nakon to je prethodna presuda postala pravnosnana, tako da to injenino stanje nije obuhvaeno vremenskim granicama pravnosnanosti. Odnosi parniara e, nakon donoenja nove presude, da budu ureeni tom presudom (novom sudskom odlukom), ali ranija nee da prestane da postoji, niti e da bude promijenjena.

59 l. 258. . PZ RS (Sl. gl. RS, br. 54/02)

60 Stankovi G - Rai, R, nav. djelo, str. 486.

61 l. 255. ZPP RS (Sl. gl. RS, br. 58/03)

22

5. Odreivanje izdravanja

Odluka koju sud donosi o visini doprinosa za izdravanje, zavisie od potrebe primaoca izdravanja i mogunosti davaoca izdravanja. Obaveza i visina izdravanja moraju da budu tano odreene.62 Primalac i davalac izdravanja mogu da se sporazumiju o izdravanju, ali takav sporazum ne smije da bude protivan odredbama Porodinog zakona. U sluaju da takav sporazum postignu roditelji o izdravanju djeteta, on e imati snagu izvrne isprave.63

Sud, prilikom utvrivanja potreba lica koje trai izdravanje, uzima prvenstveno u obzir sledee okolnosti: imovno stanje, sposobnost za rad, mogunost za zapoljavanje, zdravstveno stanje i druge znaajne okolnosti za ocjenu njegovih potreba.64 Imovinsko stanje primaoca izdravanja bie od vanosti za utvrivanje visine obaveze davaoca izdravanja, zato se uzima u obzir da li je povjerilac vlasnik nepokretnosti sa kojih ostvaruje prihode, imalac samostalne radnje, korisnik invalidske ili starosne penzije, da li je dobijao poklone vee vrijednosti koji trajnu utiu na njegovo imovinsko stanje, i sl. Sposobnost za rad je povezana sa mogunou tog lica za zaposlenje, pa se ovakva okolnost moe izmijeniti, tako da bi zainteresovano lice moglo da pokrene novi postupak za prestanak izdravanja. Ukoliko je primaocu izdravanja usljed bolesti potrebna posebna njega ili ima veih izdataka, to e se uzeti u obzir prilikom donoenja odluke. Druge okolnosti znaajne za donoenje odluke mogu da budu razliite, zavisno od toga ko je povjerilac izdravanja. Ako se izdravanje trai za dijete, sud e uzeti u obzir njegov uzrast i potrebe za njegovo kolovanje.65

Mogunostu davaoca izdravanja odreuju se na osnovu svih njegovih primanja, stvarnih mogunosti da stie poveanu zaradu, njegovih vlastitih potreba i zakonske obaveze po osnovu izdravanja.66 Pod pojmom svih primanja podrazumijevaju se svi redovni prihodi u novcu ili naturi, kao i vanredni prihodi. Da li postoje stvarne mogunosti da davalac izdravanja stie poveanu zaradu, od

62 Pri odluivanju o izdravanju u brakorazvodnoj parnici sud je duan da tano i odreeno ustanovi

obavezu izdravanja i visinu izdravanja. (Rjeenje VS FNRJ, Gz. 84/49 od 9. II 1948, Zbirka 1945 1952I. odluka br. 218), Babi, I, nav. djelo, str. 618. 63

l. 257. st. 1. i 2. PZ RS (Sl. gl. RS, br. 54/02) 64

l. 253. st. 1. PZ RS (Sl. gl. RS, br. 54/02) 65

l. 253. st. 1. PZ RS (Sl. gl. RS, br. 54/02 66

Babi, I, nav. djelo, str. 615.

23

posebnog je znaaja kada je rije o ocu maloljetnog djeteta, jer on mora da iskoristi sve svoje mogunosti kako bi mogao da ispuni svoju zakonsku obavezu. Kada su u pitanju vlastite potrebe davaoca izdravanja, u prvom redu se misli na egzistencijalne potrebe, a zatim i na potrebe za kolovanjem ili strunim usavravanjem, ali samo ako se time ne dovodi u pitanje izdravanje primaoca izdravanja, posebno ako je to dijete. Sud e, prilikom donoenja odluke, uzimati u obzir samo one obaveze koje su utvrene u ranijim parnicama ili sporazumom.

Kada se spor vodi izmeu roditelja o izdravanju djeteta, sud e posebno da cijeni kao doprinos za izdravanje rad i brigu roditelja kome je dijete povjereno na zatitu i vaspitanje, jer se smatra da on, osim to ulae svoj rad i brigu, uestvuje i novano u izdravanju djeteta, jer mu kupuje, hranu, odjeu itd.67

Izdravanje se daje u novcu, ali moe da se daje i na drugi nain, ako se tako stranke sporazumiju ili ako nije mogue da se daje izdravanje u novcu.

Ukoliko se davalac izdravanja nalazi u stalnom radnom odnosu ili je korisnik penzije, ili ostvaruje stalnu novanu rentu u mjesenim iznosima, sud e ga obavezati na plaanje buduih mjesenih iznosa izdravanja koji e da budu odreeni u procentu od linog dohotka, penzije ili rente.68 Taj procenat ne moe da bude manji od 15% za svako izdravano lice, a za sva lica koja trae izdravanje, ne moe da bude vei od 50%.69 Plaanje mjesenih iznosa izdravanja moe da bude odreeno u fiksnom iznosu i u stranoj valuti, ako se plata, penzija ili stalna novana renta ostvaruje u inostranstvu.70 Ako davalac izdravanja nema stalnih mjesenih primanja, sud e ga obavezati na plaanje buduih mjesenih iznosa izdravanja u novanim iznosima koji se odreuju u procentu od zajamenog linog dohotka u Republici, a ako je iznos izdravanja vei od toga, sud e ga odrediti u fiksnom novanom iznosu.71 Sud e duniku izdravanja, koji se bavi djelatnou iz koje ostvaruje prihode, visinu izdravanja odrediti u fiksnom iznosu.72

67 Doprinos roditelja izraen u novcu za izdravanje malodobnog djeteta ne moe biti adekvatan

novanom doprinosu drugog roditelja kome je dijete povjereno na zatitu i vaspitanje, jer se kod utvrene visine izdravanja u smislu l. 252. Porodinog zakona uzimaju u obzir i svi ostali oblici izdravanja (rad i briga koju taj roditelj ulae oko uvanja i vaspitanja djeteta, kao i neposredno staranje o svim njegovim ivotnim potrebama). (Odluka VS BiH, Rev. 765/81 od 21. 1. 1982. godine, Bilten VS BiH 1/82), Babi, I, nav. djelo, str. 628. 68


l. 261. PZ RS (Sl. gl. RS, br. 54/02) 70


l. 260. st. 1. i 2. PZ RS (Sl. gl. RS, br. 54/02) 72

l. 262. PZ RS (Sl. gl. RS, br. 54/02)

24

Presuda kojom se odreuje izdravanje, moe da bude kondemnatorne ili konstitutivne prirode, odnosno, postupak moe da se okona donoenjem presude za osudu na inidbu ili presudom koja ima pravnopreinaavni karakter (kada se presudom ukida izdravanje).

Kondemnatorna presuda je presuda kojom se nalae tuenom da izvri odreenu inidbu ije ispunjenje je traio tuilac u tubenom zahtjevu. Ovakvom presudom se odreuje paricioni rok u kome tueni moe dobrovoljno da izvri inidbu ije izvrenje mu je naloeno. Po proteku paricionog roka, ako predmet inidbe nije izvren, tuilac e pokrenuti izvrni postupak, da bi tueni, uz upotrebu prinude, izvrio dugovanu inidbu. Kondemnatornu presudu sud e da donese samo ako je inidba na ije izvrenje se osuuje tueni dospjela do zakljuenja glavne rasprave. Izuzetno, sud moe da naloi tuenom ispunjenje odreene inidbe iako nije dospjela do zakljuenja glavne rasprave. To e da bude sluaj kada je tuilac traio ostvarenje prava na zakonsko izdravanje, pa sud tuenom naloi i ispunjenje onih inidbi koje e dospijevati ubudue. Ova presuda se donosi u postupcima za odreivanje izdravanja.

Konstitutivnim presudama se rjeava spor u parnicama za prestanak izdravanja. Ovom presudom se mijenja pravna situacija koja se nije mogla promijeniti bez pravnosnane sudske odluke i donosi se povodom konstitutivne tube kojom je pokrenut postupak. Ovom odlukom sud e konstatovati pravo na promjenu i ostvariti promjenu, pa nee biti potrebe za prinudnim izvrenjem.

Presuda kojom se odluuje o izmjeni visine doprinosa za izdravanje ima prirodu kondemnatorne presude, iako je tuba kojom je pokrenut postupak pravnopreinaavne prirode.

Porodini zakon Republike Srpske ne sadri posebne odredbe o pravnim lijekovima u postupku za izdravanje, pa e se primjenjivati odredbe ZPP-a. Dakle, stranke e da imaju pravo na izjavljivanje redovnih, kao i vanrednih pravnih lijekova.73 Zakonodavstvo drugih zemalja nudi drugaija rjeenja. Obiteljskim zakonom Hrvatske revizija nije dozvoljena74

73 Na primjer odluka Vrhovnog suda Republike Srpske, Rev 157/05, Banja Luka, 07. 11. 2006. god,

http://www.vrhovnisudrs.com/HTML/sudska_praksa/gradjansko/PDF/05/Rev05-0157.pdf 74

l. 305. st. 2. Obiteljski zakon Hrvatske; Prema ZPP-u Srbije, l. 394. st. 4, revizija je uvijek dozvoljena u parnicama o pravu na izdravanje, o prestanku prava na izdravanje i kada je drugostepeni sud na osnovu rasprave izmijenio injenino stanje utvreno utvreno u postupku pred prvostepenim sudom.

25

6. Uloga organa starateljstva u postupku u sporovima o izdravanju

U parnicama za izdravanje organ starateljstva se javlja u razliitim procesnim ulogama i sa razliitim funkcijama.

Kao vanredni zakonski zastupnik, organ starateljstva, moe u ime maloljetnog djeteta da pokrene spor o izdravanju ili za poveanje izdravanja, ako roditelj kod koga se dijete nalazi na zatiti i vaspitanju ne koristi to pravo bez opravdanih razloga.75 Pravo roditelja, kao redovnog zakonskog zastupnika, da zastupa maloljetnika u ulozi tuioca, nee biti derogirano nijednim aktom.

Organ starateljstva se javlja u ulozi zakonskog zastupnika kada zastupa maloljetnika neposredno ili kada ogranii ovlaenja tienika i na sebe preuzme zastupanje maloljetnika.

Organ starateljstva moe i da, kao punomonik starih i samohranih lica, u njihovo ime pokree i vodi parnicu za ostvarivanje prava na izdravanje prema srodnicima koji su duni da ih izdravaju. Da bi parnicu za izdravanje organ starateljstva pokrenuo u ime ovakvih lica, potrebna je njihova prethodna saglasnost. 76 Ukoliko ne postoji saglasnost tog lica, organ starateljstva nee moi da pokrene i vodi parnicu. Ovakvo regulisanje je kontradiktorno pravnoj prirodi instituta izdravanja koju karakterie i injenica da se niko ne moe odrei tog prava, odnosno da odricanje od prava na izdravanje ne proizvodi nikakvo pravno dejstvo.77

Organ starateljstva e da uestvuje kao umjea u parnici ukoliko to zahtijevaju interesi djeteta koje stranka u postupku ili kad ga sud obavijesti o tome, to e najee biti u parnicama koje se vode izmeu roditelja i maloljetne djece u kojima zakonski zastupnik ne pokazuje potrebnu panju u zastupanju. Kao umjea, organ starateljstva e imati ovlaenja da stavlja prijedloge radi zatite prava i interesa djece, da iznosi prijedloge koje stranke nisu iznijele, da predlae dokaze, da izjavljuje pravne lijekove i preduzima druge pravne radnje. Sud e pozivati organ starateljstva na sva roita, obavjetavae ga o postupku i dostavljati mu sve odluke donesene u postupku.78


76 l. 258. PZ RS (Sl. gl. RS, br. 54/02)

77 Vulevi, D, Uloga organa starateljstva u postupku ostvarivanja izdravanja i izvrenja odluka o

izdravanju, u: Ostvarivanje i zatita prava na zakonsko izdravanje, Kragujevac, 2002, str. 146. 78

l. 267. st. 2. PZ RS (Sl. gl. RS, br. 54/02)

26

Pomoni organ suda u parnicama za izdravanje jeste organ starateljstva. On je duan da, na zahtjev suda, pribavi sve podatke od znaaja za donoenje odluke o izdravanju.

Organ starateljstva vodi evidenciju o izdravanim lica, tj. o djeci i roditeljima, i to prema uputstvu koje propisuje rukovodilac Republikog organa uprave za poslove socijalne zatite79, zato je sud duan da odmah dostavi presudu o izdravanju organu starateljstva na ijem podruju povjerilac izdravanja ima prebivalite, odnosno boravite.


27

III DIO IZVRENJE ODLUKA O IZDRAVANJU

Postupak izvrenja pokree se prijedlogom za izvrenje, koji mora da sadri zahtjev za izvrenje u kojem e biti naznaena izvrna isprava na osnovu koje se trai izvrenje, trailac izvrenja i izvrenik, potraivanje ije se ostvarenje trai, sredstvo kojim izvrenje treba sprovesti, predmet izvrenja ako je poznat, kao i druge podatke koji su potrebni za sprovoenje izvrenja.80 Sud, u postupku za izvrenje dosuenog izdravanja, odreuje izvrenje na osnovu izvrne odluke sudova i izvrnog sudskog poravnanja, kao i izvrne odluke i poravnanja donesenog u upravnog postupku, ako glasi na ispunjenje novane obaveze.81

Iako je izvrni postupak regulisan odredbama Zakona o Izvrnom postupku, u Porodinom zakonu se takoe nalaze odredbe koje se tiu ovog postupka.

Prema Porodinom zakonu, osim lica koja su legitimisana, prema odredbama Zakona o izvrnom postupku, da pokrenu ovaj postupak, postupak izvrenja moe da pokrene i organ starateljstva u ime maloljetnog djeteta, odnosno on ima ovlaenje da u ime maloljetnog lica podnese sudu prijedlog za izvrenje, ako roditelj ne trai izvrenje dosuenog izdravanja,82 i pored postojanja pravnosnane i izvrne presude o dosuenom izdravanju.

Porodini zakon propisuje da e sud, ako se lice koje duno da daje izdravanje nalazi u radnom odnosu ili je korisnik penzije ili na neki drugi nain ostvaruje stalnu rentu u mjesenim iznosima, obavezati na plaanje buduih mjesenih iznosa izdravanja koji se odreuju u procentu od linog dohotka, penzije ili stalne novane rente. Ukoliko je kao predmet izvrenja prijedlogom u izvrnom postupku naznaena plata ili neko drugo stalno novano primanje, rjeenjem o izvrenju e se odrediti zapljena odreenog dijela plate i naloie se poslodavcu koji isplauje platu izvreniku da novani iznos za koji je odreeno izvrenje isplauje traiocu izvrenja nakon izvrnosti rjeenja o izvrenju. Ako oe do poveanja plate nakon dostave rjeenja o izvrenju, rjeenje o izvrenju odnosie se i na to

80 l. 36. st. 1. ZIP RS (Sl. gl. RS, br. 59/03)

81 l. 23. st. 1. i 2. ZIP RS (Sl. gl. RS, br. 59/03)


28

poveanje.83 Ako pravo na zakonsko izdravanje prema istom izvreniku ima vie lica, a ukupni iznos njihovih potraivanja prelazi dio plate koji moe biti predmet izvrenja, izvrenje e se odrediti i sprovesti u korist svakog od takvih trailaca izvrenja, srazmjerno visini njihovih potraivanja. Sud e, po slubenoj dunosti, da izmijeni ranije doneseno rjeenje o izvrenju i odredi iznos koji e u budue da se isplauje pojedinim traiocima izvrenja, ako bude podnesen novi prijedlog za izvrenje, a ve je zapoelo sprovoenje izvrenja na plati ili drugom stalnom novanom primanju.84 Rjeenje o izvrenju e da djeluje i prema drugom poslodavcu ukoliko izvrenik stupi u rad kod novog poslodavca, od dana kada je rjeenje dostavljeno tom poslodavcu. Prijanji poslodavac je duan da dostavi novom poslodavcu, bez odgode, preporuenom poiljkom s povratnicom, rjeenje o izvrenju i da o tome obavijesti sud, a bie da duan da obavijesti sud i ako mu nije poznat novi poslodavac izvrenika. Tada e sud da obavijesti traioca izvrenja o tome kako bi on u odgovarajuem roku pribavio podatke o novom poslodavcu, a ako to ne bi uinio, sud bi obustavio izvrenje.85 Pravno dejstvo rjeenja o izvrenju imae ovjerena isprava kojom dunik daje saglasnost da se radi naplate potraivanja povjerioca zaplijeni dio njegove plate i da se isplati neposredno povjeriocu, na nain odreen u toj ispravi. Kada je u pitanju zakonsko izdravanje, zapljena na osnovu saglasnosti dunika nee imati uticaja na sprovoenje izvrenja na plati.86

Roditelji se mogu sporazumjeti o izdravanju djeteta ili o povienju doprinosa za izdravanje djeteta pred organom starateljstva. Ovakav sporazum roditelja imae snagu izvrne isprave. Iako je ovaj sporazum zakljuen prema pravilima upravnog postupka, u pitanju je izvrenje radi ispunjenja novanih obaveza, tako da e ga sprovoditi sud.87

Postupak izvrenja radi naplate izdravanja na plati, penziji ili stalnoj novanoj renti iz koje se alimentira izdravanje, a koja se ostvaruje u inostranstvu, pokree sud po slubenoj dunosti.88

83 l. 159. ZIP RS (Sl. gl. RS, br. 59/03)

84 l. 160. st. 1. i 2. ZIP RS (Sl. gl. RS, br. 59/03)

85 l. 162. ZIP RS (Sl. gl. RS, br. 59/03)

86 l. 164. ZIP RS (Sl. gl. RS, br. 59/03)

87 l. 23. st. 1. t. 2. ZIP RS (Sl. gl. RS, br. 59/03)

88 l. 259. st. 2. i 3. PZ RS (Sl. gl. RS, br. 54/02)

29

ZAKLJUAK

Pravo na izdravanje je izraz porodine i drutvene solidarnosti. Tek kada srodnici nisu u mogunosti da izdravaju jedni druge, na scenu stupa drava.

Pravo na izdravanje je lino pravo koje ne zastarjeva i koje je ureeno imperativnim normama. Ne moe se traiti za proteklo vrijeme, ali se obaveza zakonskog izdravanja moe mijenjati ako se promijene okolnosti koje su bile od znaaja za donoenje ranije sudske odluke. Isplaeni iznosi zakonskog izdravanja se ne vraaju.

Porodinim zakonom je predvieno koja lica imaju to pravo. Ovim zakonom se posebno tite odreene kategorije lica, kao to su djeca i stara i samohrana lica. Redoslijed kojim se ostvaruje pravo na zakonsko izdravanje je takoe propisan Porodinim zakonom.

Osim to sadri materijalnopravne norme, PZ sadri i procesnopravne norme, jer su njima ureena posebna pravila postupka u parnicama za izdravanje. Alimentacione parnice mogu biti samostalne ili adhezione. O pravu djece na izdravanje najee se odluuje u alimentacionim parnicama koje se vode uz brane, maternitetske i paternitetske parnice, kao i uz parnice u kojima se odluuje o povjeravanju djece na brigu i staranje jednom od roditelja. Samostalne alimentacione parnice se pokreu kada se rjeava o pravu na izdravanje punoljetnih lica.

U ovom posebnom parninom postupku dolazi do odstupanja od naela opteg parninog postupka. Naelo dispozicije, kao karakteristino naelo parninog postupka, ovdje je potisnuto u drugi plan, bar kada je rije o postupcima u sporovima o izdravanju djece. Takoe dolazi do odstupanja i od drugih procesnih naela, kao to su raspravno naelo, naelo procesne ekonomije, a u parnicama u kojima se rjeava spor o izdravanju djece javlja se jo jedno naelo posebne zatite prava i interesa djece.

Zakon o parninom postupku sadri posebna pravila o mjesnoj nadlenosti koja se primjenjuju u postupku za izdravanje. Za rjeavanje sporova o izdravanju nadlean je i sud gdje tuilac ima prebivalite, odnosno boravite, a ne samo sud mjesta prebivalita, odnosno boravita, tuenog.

Specifinosti postupka u sporovima o izdravanju naroito dolaze do izraaja u parnicama u kojima se odluuje o izdravanju djece. To se najbolje ogleda u

30

posebnim ovlaenjima suda i organa starateljstva, koje su u vezi sa naelom oficijelnosti koje je u ovakvom postupku naroito istaknuto. Sud moe, po slubenoj dunosti, da pokree postupak o izdravanju djece kao adhezioni postupak, da odreuje privremene mjere obezbjeenja, da ispituju injenice koje nisu sporne, da odstupa od zahtjeva stranaka. Organ starateljstva moe da ima razliite uloge u ovom postupku da se javi kao vanredni zakonski zastupnik djeteta, da bude umjea sui generis, punomonik, pomoni organ suda. Organ starateljstva vodi i evidenciju o izdravanju djece i roditelja.

Pravila o izvrenju odluka donijetih u ovom postupku sadrana su u Porodinom zakonu i u Zakonu o izvrnom postupku. Pored lica koja mogu da pokrenu postupak za izvrenje sudske odluke ili poravnanja, PZ-om je ovlaen i organ starateljstva da pokrene postupak radi ostvarenja prava na izdravanje, ako je to neophodno da bi se zatitili interesi djeteta.

Poto je pravo na izdravanje veoma znaajno, drutvo je zainteresovano da omogui licima koja nisu u stanju da se sama staraju o sebi da ostvare to svoje pravo. Porodina solidarnost naalost nije jaka kao nekada, tako da ovakvim licima preostaje da svoje pravo zatite u parninom postupku i kasnije ga ostvaruju na osnovu pravnosnane sudske odluke. Ipak, ni ostvareno pravo na izdravanje i doprinosi koje dobija povjerilac izdravanja, u prilikama koje danas vladaju u naoj dravi, ponekad nisu dovoljni da se zadovolje osnovne egzistencijalne potrebe.

31

LITERATURA

1. Draki, M, Porodino pravo i prava deteta, Beograd, 2009. 2. Ponjavi, Z, Porodino pravo, Kragujevac, 2007. 3. Stankovi, G - Rai, R, Parnino procesno pravo, Trebinje, 2008. 4. Palakovi, D, Parnino procesno pravo, Kragujevac, 2004. 5. Stankovi, G, Graansko procesno pravo Vanparnino i izvrno

procesno pravo, Ni, 2007. 6. Ponjavi, Z, Ostvarivanje i zatita prava na zakonsko izdravanje,

Kragujevac, 2002. 7. Babi, I, Komentar Porodinog zakona, Sarajevo, 1990. 8. Draki, M, Praktikum za porodino pravo, Beograd, 1989. 9. Porodini zakon, Slubeni glasnik Republike Srpske, br. 54/02 10. Porodini zakon, Slubeni glasnik Republike Srbije, 18/05 11. Obiteljski zakon, Narodne novine, br. 116/2003 12. Zakon o zakonski zvezi in druinskih razmerjih (uradno preieno

besedilo) , Uradni list, br. 69/2004 13. Zakon o parninom postupku, Slubeni glasnik Republike Srpske, br.

58/03 14. Zakon o parninom postupku, Slubeni glasnik Republike Srbije, br.

125/04 15. Zakon o sudovima, Slubeni glasnik Republike Srpske, br. 111/04 16. Zakon o izvrnom postupku, Slubeni glasnik Republike Srpske, br.59/03 17. Zakon o rjeavanju sukoba zakona sa propisima drugih zemalja u

odreenim odnosima, Sl. list SFRJ, br. 43/082, 72/82 1645, Sl. list RBiH, br. 2/92 5, 13/94 189

18. Krivini zakon, Slubeni glasnik Republike Srpske, br. 49/03 19. Zakon o socijalnoj zatiti, Slubeni glasnik Republike Srpske, br. 5/93,

15/96, 110/2003 20. Convention on the of the Rights of the child, Adopted by the General

Assembly of the United Nations, 20. 11. 1989. 21. European Convention on the Exercise of Childrens Rights, Strasbourg,

25. 01. 1996.

Documents

Izdržavanje djece roditelja i drugih srodnika