Izdavačka kuća Klett - NASTAVNA TEMA: · Web viewU obradi nastavne teme koja se odnosi na osnove likovne kulture i okruženje, važno je da učenici usvoje pojmove sa kojima će

1. NASTAVNA TEMA:LIKOVNA KULTURA I OKRUŽENJE

U obradi nastavne teme koja se odnosi na osnove likovne kulture i okruženje, važno je da učenici usvoje pojmove sa kojima će se susretati u nastavi likovne kulture.

Cilј nastavne teme jeste upoznavanje učenika sa prostorom i okruženjem, zatim sa pojmovima koji se odnose na umjetnička zanimanja, kao i pojmovima koji se odnose na ustanove i spomenike kulture.

Klјučni pojmovi sa kojima se učenici u okviru ove nastavne teme susreću jesu: otvoreni prostor, zatvoreni prostor, prirodni prostor, prostor koji je oblikovao čovjek; umjetnička zanimanja – slikar, fotograf, vajar, arhitekta, dizajner; ustanova kulture – muzej, galerija, bioskop, pozorište, biblioteka, spomenik kulture.

Sadržaji su koncipirani tako da kod učenika podstiču i razvijaju sposobnost opažanja i razlikovanja prostora koji ih okružuju, kao i umjetničkih zanimanja i ustanova kulture sa kojima se susreću. Likovni zadaci i vježbe, kojih ima pet, omogućavaju učenicima stvaralački pristup likovnim problemima i razvijaju više produktivne nego reproduktivne sposobnosti. Veoma je važno razvijati kod učenika sklonost ka pronalaženju divergentnih rješenja u samostalnom radu, ali i maštovitost i produktivnost koja se ogleda u bogatstvu oblika i detalјa koje prikazuju u prostoru.

Učenicima treba kroz vizuelne primjere iz okruženja date u udžbeniku ukazati na postojanje različitih prostora – otvorenih i zatvorenih, prirodnih i onih koje je oblikovao čovjek. Također, putem vizuelnih primjera moguće je učenicima približiti i objasniti različita umjetnička zanimanja, kao i različite ustanove i spomenike kulture.

Kroz likovne aktivnosti učenici također treba da upoznaju svojstva likovnih materijala i ovladaju tehnikama njihovog korištenja kroz likovna područja crtanje i slikanje. Predviđeni materijali i tehnike u ovom dijelu su: grafitna olovka, olovke u boji, vodene boje i kolaž.

Zadaci omogućavaju i da se kod učenika razvija opća spretnost, spretnost ruke, vizuelna i motorna koordinacija, ali i kooperativnost i saradnički odnosi.

Potrebno je sprovesti povezivanje sa sadržajima ostalih nastavnih predmeta, te na taj način omogućiti proces transfera znanja sa jednog na drugo područje. Kada je riječ o prostoru, osim podsticaja koji se odnose na umjetničke sadržaje iz govornog i muzičkog stvaralaštva, u velikoj mjeri treba praviti korelaciju sa predmetom Svijet oko nas.

U okviru ove nastavne teme moguće je organizirati posjetu muzeju, galeriji ili spomeniku kulture koji se nalazi u mjestu ili okolini. U ovu organizaciju mogu biti uklјučeni i roditelјi učenika, a dalјe aktivnosti mogu teći u različitim pravcima.

1.1. Nastavna jedinica: PROSTOR

Uputstvo za rad:

U uvodnom dijelu predstaviti učenicima opću strukturu i sadržaje na kojima se zasniva udžbenik likovne kulture. Kroz razgovor, po principu sistematičnosti i postupnosti, objasniti i približiti učenicima različite vrste prostora sa kojima se susrećemo, kao što su otvoren i zatvoren prostor, prirodni prostor i prostor koji je oblikovao čovjek. Podstaći učenike na razmišlјanje o tome zašto je važno da brinemo o svom okruženju i na koje sve načine možemo urediti prostor u kojem boravimo. Uputiti učenike na vizuelne primjere u udžbeniku (strane 7, 8, 9 i 10) i motivisati ih da analiziraju i procjenjuju prikazane fotografije, da diskutuju i slobodno iznose utiske, emocije i mišlјenja. Podsticati ih da samostalno navode različite vrste prostora i da razmjenjuju iskustva.

Vježba 1: Mjesto iz mog sjećanja (udžbenik, strana 9)

Na strani 9 u udžbeniku ponuđena je vježba pod nazivom Mjesto iz mog sjećanja, koja svojom koncepcijom omogućava učenicima da se samostalno i kroz istraživački pristup bave problemom prostora. Učenici imaju zadatak da pripreme i na čas donesu isječke iz novina, razglednice ili fotografije sa putovanja na kojima je prikazan neki prostor. Zajedno organiziraju malu izložbu u učionici, a nakon razmjene iskustava i utisaka učenici odabiraju po dvije fotografije i lijepe ih u udžbenik na za to obilježenim mjestima. Učenici potom mogu docrtavati zalijeplјene fotografije i upotpuniti prostor različitim linijama, bojama ioblicima po svom izboru. Razvijati kod učenika kooperativnost i saradničke odnose, podsticati ih da razmjenjuju svoje stavove i doživlјaje u diskusiji. Hrabriti učenike da eksperimentišu idejama, materijalima, formom i značenjima. Aktivnost bi trebalo zasnivati na induktivnim metodama problemskog tipa, dakle na primjeni znanja i vještina putem uočavanja i otkrića. Preporučene su crtačke tehnike, kao što su grafitna olovka i olovke u boji, što omogućava spontano i slobodno izražavanje i istraživački pristup problemu prostora.

Zadatak 1: Al’ je lijep ovaj svijet (udžbenik, strana 10)

Na strani 10 u udžbeniku ponuđen je zadatak pod nazivom Al’ je lijep ovaj svijet, koji svojom koncepcijom omogućava učenicima da se bave problemom prostora. Pročitati učenicima pjesmu Jovana Jovanovića Zmaja Al’ je lijep ovaj svijet, a potom pokrenti diskusiju postavlјajući problemska pitanja. Podstaknuti pjesmom i razgovorom, učenici imaju zadatak da u svom radu prikažu šta sve čini njihovo okruženje, raspoređujući oblike u prostoru. Primjeri učeničkih radova u udžbeniku predstavlјaju vid vizuelnog podsticaja, ali je važno da učenici u svom radu samostalno pronalaze svoja originalna likovna rješenja. Ohrabrivati učenike da maštaju, da budu slobodni i originalni u rješenjima, da se igraju oblicima u prostoru i izražavaju svoje misli i osjećanja. Preporučena je likovna tehnika kolaž, pri čemu učenici mogu koristiti samoljeplјivi kolaž u boji. Uputiti učenike da komadiće kolaž papira mogu cjepkati ili sjeći, a zatim ih slobodno rasporediti po površini papira i kreirati zanimlјiva kompoziciona rješenja.

Evaluacija: U završnom dijelu časa voditi diskusiju s učenicima i podsticati ih pitanjima da izražavaju kritičko mišlјenje, stavove i doživlјaje. Estetskom analizom radova sagledati u kojoj su mjeri učenici usvojili, izgradili i primijenili u svom radu znanja i stavove o pojmovima otvoren i zatvoren prostor, prirodni prostor i prostor koji je oblikovao čovjek, na kreativan i originalan način. Sagledati nivo vještina primjene osnovnih crtačkih tehnika, kao i tehnike kolaž u samostalnom radu učenika. Rezultate postignuća sagledati u odnosu na individualne i uzrasne mogućnosti.

PRIPREMA ZA IZVOĐENJE ČASA

Škola

Nastavni predmet

Likovna kultura

Razred

1.

Datum realizacije

Učitelј

Nastavna tema

I Likovna kultura i okruženje

Nastavna jedinica

1. Prostor

Redni broj časa

1.

Klјučni pojmovi

otvoreni prostor, zatvoreni prostor, prirodni prostor, prostor koji je oblikovao čovjek

Likovna aktivnost

Mjesto iz mog sjećanja

Cilј časa

· Upućivanje učenika na opažanje i uočavanje, kao i usvajanje s razumijevanjem sljedećih pojmova: otvoreni prostor, zatvoreni prostor, prirodni prostor i prostor koji je oblikovao čovjek;

· osposoblјavanje za samostalnu i kreativnu primjenu usvojenih pojmova, znanja i vještina u stvaralačkom radu, za izražavanje doživlјaja, kao i sopstvenih kritičkih stavova i izgrađivanje estetskih kriterija.

Obrazovni ishodi

Učenik/učenica u skladu sa individualnim mogućnostima:

· opisuje, svojim riječima, vizuelne karakteristike po kojima prepoznaje oblike i prostor;

· poredi svoje utiske i utiske drugih o umjetničkim djelima, izgledu objekata/predmeta i oblicima iz prirode i okruženja;

· određuje, samostalno i u saradnji s drugima, položaj oblika u prostoru i u ravni;

· koristi materijal i pribor u skladu sa instrukcijama;

· izražava, materijalom i tehnikom po izboru, svoje zamisli, doživlјaje, utiske, sjećanja i opažanja;

· imenuje i opisuje pojmove otvoreni prostor, zatvoreni prostor, prirodni prostor i prostor koji je oblikovao čovjek;

· navodi primjere otvorenog i zatvorenog prostora, prirodnog i prostora koji je oblikovao čovjek;

· aktivno posmatra, opaža, uočava, uspoređuje i analizira

prostor, predmete i bića u njemu;

· otkriva i prepoznaje pojmove: otvoreni prostor, zatvoreni prostor, prirodni prostor i prostor koji je oblikovao čovjek u sopstvenom okruženju, uspoređuje i analizira značenja;

· pokazuje radoznalost i spremnost da postavlјa pitanja i

diskutuje o temi/likovnom problemu;

· primjenjuje znanja, originalne ideje i različite metode u diskusiji i zaklјučivanju;

· samostalno ili uz podršku učitelјa pronalazi i sistematizira

informacije iz različitih izvora;

· povezuje stječena znanja i vještine sa ostalim nastavnim sadržajima i primjenjuje ih u likovnom radu;

· komunicira i spontano izražava svoje stavove, misli i osjećanja, verbalno i putem likovnih medija;

· samostalno primjenjuje crtačke tehnike i materijale, eksperimentiše i istražuje njihove izražajne mogućnosti u sopstvenom radu;

· osmišlјava i stvara kreativna rješenja i originalne ideje u likovnom radu;

· pokazuje inventivnost kroz izražavanje novih likovnih odnosa, odstupa od postojećeg i utvrđenog i teži promjenama.

Obrazovni standardi

Tip časa

obrada

Oblici rada

frontalni, grupni, individualni

Nastavne metode

verbalno-tekstualna, pokazivačka, problemska i otkrivačka, metoda saznavanja kroz praksu

Likovno područje / medij

crtanje

Likovne tehnike, materijali i pribor

Likovna tehnika: kombinovana

Pribor: školske makaze, lijepak za papir

Materijali: grafitne olovke, olovke u boji...

Nastavna sredstva, literatura i ostali izvori

· Udžbenik likovne kulture za 1. razred (strane 3, 5, 7, 8, 9);

· Priručnik likovne kulture za 1. razred;

· udžbenici iz drugih nastavnih predmeta za 1. razred;

· CD sa muzičkim kompozicijama;

· reprodukcije umjetničkih djela, učenički radovi;

· računar, video-bim, internet...

Mjesto izvođenja nastave

kabinet za likovnu kulturu

Korelacija

Svijet oko nas, bosanski jezik, muzička kultura

MOGUĆI TOK ČASA

Uvodni dio časa (oko 10 minuta)

Na samom početku časa učitelј upoznaje učenike sa općom strukturom udžbenika i sadržajima s kojima će se susretati u okviru nastave likovne kulture tokom prvog razreda osnovne škole.

Učitelј kratkim izlaganjem motiviše učenike i pitanjima pokreće diskusiju, osvrćući se na znanja i iskustva koja posjeduju o prostoru oko sebe. Kroz razgovor, po principu sistematičnosti i postupnosti, učenicima se objašnjavaju i približavaju pojmovi otvoren i zatvoren prostor radi razvijanja i unapređivanja znanja učenika o sopstvenom okruženju i prostoru kao likovnom elementu, a u skladu sa uzrasnim i individualnim mogućnostima. Učitelј pravi korelaciju sa sadržajima drugih nastavnih predmeta, prije svega sa Svijetom oko nas, kako bi omogućio učenicima da lakše usvoje pojam prostor. Objašnjava učenicima da je otvoren prostor bez granica, dok je zatvoren prostor ograničen.

Učitelј upućuje učenike na vizuelne primjere na strani 7 udžbenika. Podstiče ih da posmatraju fotografije iz prirodnog okruženja, a potom da uoče i opišu u čemu je razlika između dva prikazana prostora.

Učitelј potom približava učenicima pojmove prirodni prostor i prostor koji je oblikovao čovjek. Zajedno navode primjere prirodnih prostora – planinski predjeli, ravnice, more, pećine..., kao i primjere prostora koje je oblikovao čovjek – zgrade, kuće, škole, ulice, parkovi... Upućuje učenike na vizuelne primjere na strani 8 udžbenika. Podstiče ih da uoče sličnosti i razlike između dva prostora prikazana na fotografijama.

Glavni dio časa (oko 25 minuta)

Učitelј zatim pokreće razgovor o tome zašto je važno da brinemo o okruženju. Učenici razmjenjuju iskustva i iznose mišlјenja na koji sve način možemo brinuti o svom okruženju. Analiziraju vizuelne primjere (strana 8 udžbenika) i razgovaraju o tome kako je čovjek uredio različite prostore – sobu, učionicu, park... Učitelј ih motiviše da izražavaju i uspoređuju utiske koje na njih ostavlјaju dati primjeri uređenih prostora. Zajedno zaklјučuju da čovjek na različite načine uređuje okruženje kako bi ga učinio ljepšim, lakšim i prijatnijim za život.

Za čas je predviđena realizacija vježbe pod nazivom Mjesto iz mog sjećanja (strana 9 udžbenika), koja svojom koncepcijom omogućava učenicima da se samostalno i kroz istraživački pristup bave problemom prostora.

MOGUĆI TOK ČASA

Učenici su pripremili isJečke iz novina, razglednice ili fotografije s putovanja na kojima je prikazan neki prostor. Zajedno organiziraju malu izložbu, a učitelј ih podstiče da razgovaraju o fotografijama koje su donijeli, da ispričaju zašto su im važni dati prostori i da li ih za njih vežu neka sjećanja. Nakon razmjene iskustava i utisaka, učitelј upućuje učenike da odaberu po dvije fotografije i zalijepe ih u udžbenik na određena mjesta (strana 9). Učenici potom mogu docrtati zalijeplјene fotografije i upotpuniti prostor različitim linijama, bojama i oblicima po svom izboru.

Učitelј obilazi i motiviše učenike da maštaju i eksperimentišu idejama, materijalima i formom. U toku rada podstiče kod učenika osjetlјivost za crtačke tehnike, kao i za davanje smisla i značenja vlastitom radu. Ohrabruje ih da budu slobodni i originalni u likovnim rješenjima koja samostalno pronalaze, bez nametanja ličnih estetskih kriterija i gotovih rješenja. Učitelј pruža tehničku podršku i pomoć kada je to potrebno.

Dok učenici u skladu sa individualnim mogućnostima samostalno realiziraju radove, učitelј ih podstiče i bodri, a nesigurnim učenicima pruža podršku i ohrabruje ih. Kontinuirano pohvalјuje angažovanje svih učenika, ne ističe samo pojedince, već traži vrijednost u radovima svih učenika. Motiviše ih za dalјi rad i slobodno izražavanje znanja, stavova i doživlјaja, bez straha od greške.

Završni dio časa (oko 10 minuta)

Na kraju likovne aktivnosti učitelј i učenici zajedno ukratko analiziraju ostvarenost rezultata. Učitelј ih podstiče da procjenjuju svoj rad i radove drugih, kao i da argumentuju stavove. Učenici pokazuju radoznalost i spremnost da postavlјaju pitanja, da kritikuju, diskutuju i izražavaju svoje stavove o rezultatima aktivnosti.

Radovi i izložba se analiziraju s aspekta kreativnosti i originalnosti ideja, dosljednosti u radu, kao i primjene znanja vezanih za pojmove otvoreni i zatvoreni prostor, prirodni prostor i prostor koji je oblikovao čovjek. Ako učenici na neprimjeren način komentiraju radove drugih, učitelј skreće pažnju na to da su svi radovi vrijedni i da imaju svoju ljepotu, i da se ona ogleda upravo u različitosti ideja i pristupa.

Učitelј predlaže učenicima da za domaći rad popune svoje podatke u udžbeniku na strani 5. Pored pisanih podataka o sebi (ime i prezime, naziv škole, razred i odjelјenje), učenici mogu i nacrtati svoju školu, drugare iz odjelјenja i sebe. Učitelј ih motiviše da slobodno izražavaju svoje utiske i emocije, kao i da eksperimentišu idejama, tehnikama i materijalima.

Na samom kraju upoznaje učenike s planom aktivnosti za naredni čas likovne kulture, kao i s materijalom i priborom koje treba da pripreme. Rasprema se radni prostor.

MOGUĆI TOK ČASA

Individualizacija (potrebe prilagođavanja)

Učenici u skladu sa individualnim mogućnostima učestvuju u diskusiji i praktičnom radu. Učitelј razgovorom hrabri nesigurne učenike, pruža podršku u njihovim pokušajima i traganjima za odgovorima, ali bez nametanja svojih kriterija i stavova. Učitelј prilagođava zahtjeve u obradi novih sadržaja i u praktičnom radu individualnim mogućnostima učenika uklјučenih u IOP.

Evaluacija

Prateći aktivnost učenika, učitelј sagledava u kojoj su mjeri učenici s razumijevanjem usvojili i primijenili osnovne pojmove: otvoreni prostor, zatvoreni prostor, prirodni prostor i prostor koji je oblikovao čovjek. Učenici su ravnopravno uklјučeni u analizu i vrednovanje.

Način praćenja učeničkih postignuća

Način praćenja učeničkih postignuća i davanja povratne informacije (učitelј/učenik) na rezultate učenja – formativno ocjenjivanje. Samoprocjena učitelјa i preporuke za pobolјšanje časa.

Pedagoška dokumentacija

Portfolio/likovna mapa i prilozi – produkti, fotografije časa, filmski zapis procesa rada na času...


Škola

Nastavni predmet

Likovna kultura

Razred

1.

Datum realizacije

Učitelј

Nastavna tema


Nastavna jedinica

1. Prostor

Redni broj časa

2.

Klјučni pojmovi

otvoreni prostor, zatvoreni prostor, prirodni prostor, prostor koji je oblikovao čovjek

Likovna aktivnost

Al’ je lijep ovaj svijet

Cilј časa

· Upućivanje učenika na opažanje i uočavanje, kao i usvajanje s razumijevanjem sljedećih pojmova: otvoreni prostor, zatvoreni prostor, prirodni prostor i prostor koji je oblikovao čovjek;


Obrazovni ishodi







· prevodi jednostavne pojmove i informacije u likovni rad;

· imenuje, opisuje i pokazuje senzitivnost za pojmove otvoreni prostor, zatvoreni prostor, prirodni prostor i prostor koji je oblikovao čovjek;

· primjenjuje stječena znanja o prostoru u rješavanju problemskih zadataka;

· aktivno posmatra, opaža, uočava, uspoređuje i analizira prostor, predmete i bića u njemu;


· razvija strategije pronalaženja raznih rješenja u sopstvenom radu;


· samostalno primjenjuje likovnu tehniku kolaž, eksperimentiše i

istražuje njene izražajne mogućnosti u sopstvenom radu;


· pokazuje inventivnost kroz izražavanje novih likovnih odnosa, odstupa od postojećeg i utvrđenog i teži promjenama;

· pronalazi neobične, smiješne, paradoksalne uglove posmatranja poznatih pojava.

Obrazovni standardi

Tip časa

vježba

Oblici rada

frontalni, individualni

Nastavne metode



slikanje


Likovna tehnika: kolaž

Pribor: školske makaze

Materijali: samoljeplјivi kolaž-papir u boji


· Udžbenik likovne kulture za 1. razred (strana 10);








Korelacija

Svijet oko nas, bosanski jezik, muzička kultura

MOGUĆI TOK ČASA

Prethodna situacija

Na prethodnom času likovne kulture učenici su se upoznali sa otvorenim i zatvorenim prostorom, prirodnim prostorom i prostorom koji je oblikovao čovjek.


U uvodnom dijelu časa učitelј kratkim izlaganjem motiviše učenike i pitanjima pokreće diskusiju, osvrćući se na znanja koja su učenici stekli o prostoru na prethodnom času likovne kulture.

Za čas je predviđena realizacija zadatka pod nazivom Al’ je lijep ovaj svijet (strana 10 udžbenika), koji svojom koncepcijom omogućava učenicima da se samostalno i kroz istraživački pristup bave problemom prostora. Zadatak također omogućava učenicima da primijene vještine i metode u korištenju likovne tehnike kolaž kroz istraživanje, otkrivanje i kreiranje u samostalnom likovnom izražavanju.

Objašnjenje aktivnosti učitelј počinje čitanjem pjesme Jovana Jovanovića Zmaja Al’ je lijep ovaj svijet. Nakon čitanja pjesme učitelј pokreće diskusiju postavlјajući problemska pitanja. Učenici odgovaraju na pitanja, iznose mišlјenje, izražavaju utiske i emocije koje je pjesma izazvala u njima. Podstaknuti pjesmom, učenici imaju zadatak da u svom radu prikažu šta sve čini njihovo okruženje, raspoređujući oblike u prostoru. Učitelј objašnjava da će se rad realizirati u tehnici kolaž i daje potrebna uputstva. Učenici mogu cjepkati ili sjeći komadiće kolaža, a zatim ih slobodno rasporediti po površini papira i kreirati zanimlјive likovne radove.

Učitelј potom upućuje učenike na vizuelne primjere dječijih likovnih radova (strana 10 udžbenika) koji su vid podsticaja i nikako ih ne treba shvatiti kao gotov model koji će učenici kopirati.

Podstiče učenike da procjenjuju prikazane vizuelne primjere, da date sadržaje povezuju s ličnim iskustvom i da ta iskustva koriste u rješavanju zadatog likovnog problema, kao i da eksperimentišu idejama, materijalima i formom.


Učenici pristupaju realizaciji zadatka. Dok sijeku, cjepkaju i lijepe oblike od kolaž- papira, učenici mogu slušati pjesmu Al’ je lijep ovaj svijet sa CD-a.

Učitelј zasniva aktivnosti na induktivnim metodama problemskog tipa, dakle primjenom znanja i vještina putem uočavanja i otkrića. Obilazi i motiviše učenike da maštaju i eksperimentišu idejama, materijalima i formom. U toku rada podstiče kod učenika osjetlјivost za likovnu tehniku kolaž, kao i za davanje smisla i značenja vlastitom radu. Ohrabruje ih da budu slobodni i originalni u likovnim rješenjima koja samostalno pronalaze, bez nametanja ličnih estetskih kriterija i gotovih rješenja. Učitelј pruža tehničku podršku i pomoć kada je to potrebno.

Dok učenici u skladu sa individualnim mogućnostima samostalno realiziraju radove, učitelј ih podstiče i bodri, a nesigurnim učenicima pruža podršku i ohrabruje ih da vjeruju u svoje oblike i „iskrivlјenja” jer radovi ne treba da budu vjerna kopija vizuelnih primjera ili prirode, već njihov lični doživlјaj prostora i oblika u njemu. Učitelј pohvalјuje angažovanje svih učenika, ne ističe samo pojedince, već traži vrijednost u radovima svih učenika. Motiviše ih za dalјi rad i slobodno izražavanje znanja, stavova i doživlјaja, bez straha od greške.

120

MOGUĆI TOK ČASA


Na kraju likovne aktivnosti učitelј i učenici zajedno ukratko analiziraju ostvarenost rezultata. Učitelј ih podstiče da procjenjuju svoj rad i radove drugih, da argumentuju stavove i postupke.

Učenici pokazuju radoznalost i spremnost da postavlјaju pitanja, da kritikuju, diskutuju i izražavaju svoje stavove o rezultatima aktivnosti.

Aktivnost se analizira s aspekta kreativnosti i originalnosti ideja, dosljednosti u radu, kao i primjene znanja vezanih za pojmove otvoreni i zatvoreni prostor, prirodni prostor i prostor koji je oblikovao čovjek. Ako učenici na neprimjeren način komentiraju radove drugih, učitelј skreće pažnju na to da su svi radovi vrijedni i da imaju svoju ljepotu, i da se ona ogleda upravo u različitosti ideja i pristupa.

Učitelј zatim upoznaje učenike s planom aktivnosti za naredni čas likovne kulture, kao i s materijalom i priborom koje treba da pripreme. Rasprema se radni prostor.


Evaluacija

Prateći aktivnost učenika, učitelј sagledava u kojoj su mjeri učenici s razumijevanjem usvojili i primijenili osnovne pojmove otvoreni prostor, zatvoreni prostor, prirodni prostor i prostor koji je oblikovao čovjek. Učenici su ravnopravno uklјučeni u analizu i vrednovanje.





1.2. Nastavna jedinica: Umjetnička zanimanja

Uputstvo za rad: Objasniti učenicima značenje pojmova koje se odnose na različita zanimanja na polјu umjetnosti, i uputiti ih da posmatraju, opažaju i raspoznaju čime se bave slikar, fotograf, vajar, arhitekta i dizajner na osnovu vizuelnih primjera u udžbeniku (strana 11). Važno je primijeniti problemski pristup, odnosno pružiti učenicima priliku da uviđaju, a potom im dati podršku dodatnim informacijama o umjetničkim zanimanjima. Ohrabriti ih da diskutuju o tome koje to osobine krase jednog likovnog umjetnika. Razgovarati sa učenicima o njihovim ličnim iskustvima – da li su do sada imali priliku upoznati nekog umjetnika, i ohrabriti ih da iznose svoje utiske i doživlјaje.

Vježba 1: Priče u slici (udžbenik, strana 12)

Na strani 12 u udžbeniku ponuđena je vježba pod nazivom Priče u slici. Podsticati učenike da posmatraju prikazane vizuelne primjere i da uoče šta su umjetnici na njima predstavili. Razgovarati sa učenicima o tome šta su sličnosti, a šta razlike između prikazanih djela. Zajedno nabrajati šta sve umjetnici u svojim djelima mogu prikazivati – prirodu i živi svijet, svoje okruženje, život i rad lјudi, maštu ili stvarne događaje, osjećanja i odnose među lјudima, priče, pjesme i tekstove iz knjiga, razne predmete, kao i druga umjetnička djela. Motivisati učenike da odaberu jedno od prikazanih umjetničkih djela koje im se čini posebno zanimlјivim ili bliskim, i da ispričaju kako ga vide i doživlјavaju. Ohrabriti ih da prikazane sadržaje i motive povezuju sa ličnim iskustvom, kao i da slobodno izražavaju svoje misli, emocije i utiske.

Zadatak 1: Zamislit ću – naslikat ću (udžbenik, strana 13)

Na strani 13 u udžbeniku ponuđen je zadatak pod nazivom Zamislit ću – naslikat ću, koji svojom koncepcijom omogućava učenicima da se samostalno i kroz istraživački pristup bave problemom prostora, ali i sadržaja i motiva u likovnoj umjetnosti. Učenici imaju zadatak da po ugledu na umjetnika Mark Šagala osmisle i prikažu neku neobičnu i maštovitu priču na svojoj slici. Ohrabrivati učenike da budu slobodni i originalni u odabiru sadržaja i motiva za svoj rad, da se igraju oblicima u prostoru i izražavaju svoje misli i osjećanja. Motivisati ih da maštaju i eksperimentišu idejama, materijalima i formom. Preporučene su crtačke i slikarske tehnike, odnosno olovke u boji i vodene boje, što omogućava spontano i slobodno izražavanje i istraživački pristup.

Evaluacija: U završnom dijelu časa voditi diskusiju s učenicima i podsticati ih pitanjima da izražavaju kritičko mišlјenje, stavove i doživlјaje. Estetskom analizom radova sagledati u kojoj su mjeri učenici usvojili, izgradili i primijenili u svom radu znanja i stavove o pojmovima koji se odnose na umjetnička zanimanja, ali i sadržaje i motive u likovnim djelima, na kreativan i originalan način. Sagledati nivo vještina primjene osnovnih crtačkih i slikarskih tehnika, kao što su olovke u boji i vodene boje u samostalnom radu učenika. Rezultate postignuća sagledati u odnosu na individualne i uzrasne mogućnosti.


Škola

Nastavni predmet

Likovna kultura

Razred

1.

Datum realizacije

Učitelј

Nastavna tema


Nastavna jedinica

2. Umjetnička zanimanja

Redni broj časa

3.

Klјučni pojmovi

umjetnička zanimanja: slikar, fotograf, vajar, arhitekta, dizajner

Likovna aktivnost

Zamislit ću – naslikat ću

Cilј časa

· Upućivanje učenika na opažanje i uočavanje, kao i usvajanje s razumijevanjem pojmova koji se odnose na različita umjetnička zanimanja: slikar, fotograf, vajar, arhitekta, dizajner;


Obrazovni ishodi





· crta na različitim podlogama i formatima papira;



· prevodi jednostavne pojmove i informacije u likovni rad;

· imenuje i opisuje pojmove slikar, fotograf, vajar, arhitekta i dizajner;

· navodi primjere umjetničkih zanimanja;

· otkriva i prepoznaje pojmove slikar, fotograf, vajar, arhitekta i dizajner u sopstvenom okruženju, uspoređuje i analizira značenja;

· pokazuje radoznalost i spremnost da postavlјa pitanja i diskutuje o temi/likovnom problemu;






· samostalno primjenjuje crtačke i slikarske tehnike i materijale, eksperimentiše i istražuje njihove izražajne mogućnosti u sopstvenom radu;



Obrazovni standardi

Tip časa

obrada

Oblici rada


Nastavne metode



crtanje, slikanje



Pribor: četke različitih širina, posuda za vodu, krpa za brisanje

Materijali: vodene boje, olovke u boji, papir iz bloka ili akvarel- papir


· Udžbenik likovne kulture za 1. razred (strane 11−13);








Korelacija

Bosanski jezik, svijet oko nas

MOGUĆI TOK ČASA

Prethodna situacija

Na prethodnim časovima likovne kulture učenici su se upoznali s pojmom prostor, i to kroz obradu i praktičan rad.


U uvodnom dijelu časa učitelј kratkim izlaganjem motiviše učenike i pitanjima pokreće diskusiju o tome ko je likovni umjetnik, uzimajući u obzir prethodna iskustva učenika. Kroz razgovor saznaje u kojoj mjeri su učenicima bliski pojmovi koji se odnose na različita umjetnička zanimanja.

Uz pomoć vizuelnih primjera na strani 11 udžbenika učenici se upoznaju sa zanimanja na polјu umjetnosti i saznaju ko su slikar, fotograf, vajar, arhitekta i dizajner. Razgovaraju i navode čime se bavi svaki od ovih umjetnika: slikar stvara slike, fotograf fotografije, vajar stvara skulpture i oblikuje prostor, arhitekta osmišlјava građevine, a dizajner umjetnički oblikuje predmete.

Zajedno diskutuju o tome koje osobine krase jednog likovnog umjetnika. Ukoliko poznaju nekog umjetnika, učenici objašnjavaju drugovima iz odjelјenja čime se on bavi i iznose svoje utiske. U tom slučaju učitelј motiviše druge učenike da pokazuju radoznalost, da postavlјaju pitanja i izražavaju svoje stavove o temi.

Učitelј upućuje učenike na vježbu na strani 12 udžbenika, koja nosi naziv Priče u slici. Podstiče učenike da posmatraju prikazana umjetnička djela i da uoče šta su umjetnici predstavili na njima. Razgovaraju o tome šta su sličnosti, a šta razlike između prikazanih djela. Zajedno nabrajaju šta sve umjetnici u svojim djelima mogu prikazivati – prirodu i živi svijet, svoje okruženje, život i rad lјudi, maštu ili stvarne događaje, osjećanja i odnose među lјudima, priče, pjesme i tekstove iz knjiga, razne predmete, kao i druga umjetnička djela.

Učenici mogu da odaberu jedno od prikazanih umjetničkih djela koje im se čini posebno zanimlјivim ili bliskim, i da ispričaju kako ga vide i doživlјavaju. Učitelј ih ohrabruje da prikazane sadržaje i motive povezuju s ličnim iskustvom, kao i da slobodno izražavaju svoje misli, emocije i utiske.


Učitelј potom upućuje učenike na zadatak Zamislit ću – naslikat ću (strana 13 udžbenika), koji svojom koncepcijom omogućava učenicima da se samostalno i kroz istraživački pristup bave problemom prostora, ali i sadržaja i motiva u likovnoj umjetnosti. Učenici imaju zadatak da po ugledu na velikog umjetnika Marka Šagala osmisle i prikažu neku neobičnu i maštovitu priču na svojoj slici. Učitelј ih podstiče da odaberu sadržaj i motiv za svoju sliku, da oboje svoj svijet iz mašte, kao i da se igraju oblicima u prostoru. Zadatak također omogućava učenicima da se upoznaju sa crtačkim i slikarskim tehnikama i materijalima, te da primijene vještine i metode u korištenju olovaka u boji i vodenih boja, kroz istraživanje, otkrivanje i kreiranje u samostalnom likovnom izražavanju.

MOGUĆI TOK ČASA

Učenici pristupaju realizaciji zadatka. Učitelј zasniva aktivnosti na induktivnim metodama problemskog tipa, dakle primjenom znanja i vještina putem uočavanja i otkrića. Obilazi i motiviše učenike da maštaju i eksperimentišu idejama, materijalima i formom. U toku rada podstiče

kod učenika osjetlјivost za crtačke i slikarske tehnike, kao i za davanje smisla i značenja vlastitom radu. Ohrabruje ih da budu slobodni i originalni u likovnim rješenjima koja samostalno pronalaze, bez nametanja ličnih estetskih kriterija i gotovih rješenja. Učitelј pruža tehničku podršku i pomoć kada je to potrebno.

Dok učenici u skladu sa individualnim mogućnostima samostalno realizuju radove, učitelј ih podstiče i bodri, a nesigurnim učenicima pruža podršku i ohrabruje ih da vjeruju u svoje oblike i„iskrivlјenja” jer radovi ne treba da budu vjerna kopija umjetničkih djela ili prirode, već njihov lični doživlјaj prostora i oblika u njemu. Kontinuirano pohvalјuje angažovanje svih učenika, ne ističe samo pojedince, već traži vrijednost u radovima svih učenika. Motiviše ih za dalјi rad i slobodno izražavanje znanja, stavova i doživlјaja, bez straha od greške.


Na kraju likovne aktivnosti učitelј i učenici zajedno ukratko analiziraju ostvarenost rezultata. Učitelј ih podstiče da procjenjuju svoj rad i radove drugih, kao i da argumentuju stavove. Učenici pokazuju radoznalost i spremnost da postavlјaju pitanja, da kritikuju, diskutuju i izražavaju svoje stavove o rezultatima aktivnosti.

Aktivnost se analizira s aspekta kreativnosti i originalnosti ideja, dosljednosti u radu, kao i primjene znanja vezanih za različite sadržaje i motive u likovnoj umjetnosti. Ako učenici na neprimjeren način komentiraju radove drugih, učitelј skreće pažnju na to da su svi radovi vrijedni i da imaju svoju ljepotu, i da se ona ogleda upravo u različitosti ideja i pristupa.

Učitelј zatim upoznaje učenike s planom aktivnosti za naredni čas likovne kulture, kao i sa materijalom i priborom koje treba da pripreme. Rasprema se radni prostor.

MOGUĆO TOK ČASA


Evaluacija






130

1.3. Nastavna jedinica: Ustanove kulture

Uputstvo za rad: Upoznati učenike sa značenjem pojmova ustanove i spomenici kulture, kao i sa različiti vrstama ustanova kulture poput muzeja, galerija, bioskopa, pozorišta i biblioteka. Skrenuti pažnju učenicima na važnost kulturnog i umjetničkog naslijeđa, i podstaći ih da razmišlјaju zašto je važno da čuvamo spomenike kulture i umjetnička djela. Upoznati ih sa pravilima ponašanja u muzejima i galerijama, i razgovarati o tome zašto je potrebno poštovati ova pravila prilikom posjeta. Objasniti učenicima ko je kustos, koja je njegova uloga u jednom muzeju ili galeriji, kao i u čemu se ogleda njegov značaj. Uputiti učenike na vizuelne primjere u udžbeniku (strane 14, 15 i 16) i motivisati ih da analiziraju i procjenjuju prikazane fotografije, da diskutuju i slobodno iznose emocije i mišlјenja. Razgovarati sa učenicima o njihovim ličnim iskustvima – da li su do sada posjetili neki muzej ili galeriju, koliko često posjećuju ovakve ustanove, koja je izložba na njih ostavila poseban utisak i zašto. Podsticati ih da iznose lična iskustva, utiske i doživlјaje.

Ukoliko je moguće, organizirati posjetu nekom muzeju, galeriji ili spomeniku kulture koji se nalazi u mjestu ili blizini i u ovu aktivnost uklјučiti roditelјe učenika.

Zadatak 1: Moja omilјena igračka (udžbenik, strana 16)

Na strani 16 u udžbeniku ponuđen je zadatak pod nazivom Moja omilјena igračka, koji svojom koncepcijom omogućava da se učenici samostalno i kroz istraživački pristup bave problemom očuvanja umjetničkih djela, njihovog prikuplјanja i čuvanja u muzejskim zbirkama. Zadatak također omogućava da se učenici bave i načinom na koji se organiziraju izložbe i predstavlјaju umjetnička djela. Objasniti učenicima da po ugledu na muzejske i galerijske zbirke umjetničkih djela, mnogi lјudi prave svoje lične zbirke i prikuplјaju razne stvari. Podsticati učenike na razmišlјanje o tome da li i sami imaju zbirku nekih njima posebno važnih predmeta. Učenici imaju zadatak da na čas donesu jedan ili više predmeta koji su im posebno važni i za koje misle da bi trebali zauzeti mjesto na zajedničkoj izložbi koju mogu organizirati u učionici ili holu škole. Podsticati kooperativnost i saradničke odnose, ohrabriti učenike da slobodno izražavaju svoje stavove, kao i da samostalno osmisle i kreiraju svoju postavku.

Evaluacija: U završnom dijelu časa voditi diskusiju s učenicima i podsticati ih pitanjima da izražavaju kritičko mišlјenje, stavove i doživlјaje. Zajedničkom analizom organizirane školske izložbe sagledati u kojoj su mjeri učenici usvojili, izgradili i primijenili u svom radu znanja i stavove o pojmovima koji se odnose na ustanove i spomenike kulture, na kreativan i originalan način. Sagledati, također, u kojoj mjeri su učenici usvojili i primijenili vještine koje se odnose na prezentiranje zbirki i organiziranje izložbi u samostalnom radu. Rezultate postignuća sagledati u odnosu na individualne i uzrasne mogućnosti.


Škola

Nastavni predmet

Likovna kultura

Razred

1.

Datum realizacije

Učitelј

Nastavna tema


Nastavna jedinica

3. Ustanove kulture

Redni broj časa

4.

Klјučni pojmovi

ustanova kulture : muzej, galerija, bioskop, pozorište i biblioteka, spomenik kulture

Likovna aktivnost

Moja omilјena igračka – pravimo izložbu

Cilј časa

· Upućivanje učenika na opažanje i uočavanje, kao i usvajanje s razumijevanjem osnovnih pojmova koji se odnose na ustanove i spomenike kulture;


Obrazovni ishodi



· povezuje odabranu ustanovu kulture s njenom namjenom;

· poštuje dogovore i pravila ponašanja i oblačenja prilikom posjete ustanovama kulture;

· imenuje, opisuje, razumije i adekvatno primjenjuje pojmove koji se odnose na ustanove kulture i spomenike kulture;

· navodi primjere različitih ustanova i spomenika kulture;

· aktivno posmatra, opaža, uočava, uspoređuje i analizira predmete, bića i pojave;

· otkriva i prepoznaje pojmove koji se odnose na ustanove kulture i spomenike kulture, uspoređuje i analizira njihova značenja;

· pokazuje radoznalost i spremnost da postavlјapitanja i diskutuje o značaju umjetničkog i kulturnog naslijeđa;




· povezuje stječena znanja i vještine sa ostalim nastavnim sadržajima i primjenjuje ih u sopstvenom radu;

· komunicira i spontano izražava svoje stavove, misli i osjećanja, verbalno i putem likovnih medija.

Obrazovni standardi

Tip časa

obrada

Oblici rada


Nastavne metode



/


Likovna tehnika: /

Pribor: /

Materijali: različiti predmeti – ukrasni, upotrebni, za igru...










Korelacija

Bosanski jezik, svijet oko nas

MOGUĆI TOK ČASA

Prethodna situacija

Na prethodnim časovima likovne kulture učenici su se upoznali s različitim vrstama prostora, kao i umjetničkim zanimanjima, i to kroz obradu i praktičan rad.


U uvodnom dijelu časa učitelј uz kratko izlaganje motiviše učenike i pitanjima pokreće diskusiju, osvrćući se na znanja i iskustva koja su učenici stekli vezana za umjetnička zanimanja. Kroz razgovor saznaje u kojoj mjeri su učenicima bliski pojmovi koji se odnose na ustanove i spomenike kulture.

Učitelј objašnjava da u ustanove kulture ubrajamo muzeje, galerije, bioskope, pozorišta i biblioteke. Objašnjava svaki od navedenih pojmova i upućuje učenike da se uz pomoć vizuelnih primjera na strani 14 udžbenika bliže upoznaju sa izgledom muzeja i galerija. Učenici razgovaraju sa čitelјem o tome da li u mjestu u kojem žive postoje muzeji i galerije. Ukoliko postoje i ukoliko su ih posjetili, učenici iznose svoje utiske i šta im se posebno svidjelo.

Učitelј potom objašnjava da pored ustanova kulture veliki značaj za kulturu i umjetnost imaju spomenici kulture (strana 15 udžbenika). Objašnjava da o umjetničkim djelima i spomenicima kulture brigu vode posebne ustanove i stručnjaci. Zajedno diskutuju zašto je važno čuvati spomenike kulture i umjetnička djela. Učitelј upoznaje učenike s pravilima ponašanja u muzejima i galerijama. Razgovaraju o tome zašto je potrebno poštovati ova pravila prilikom odlaska u muzej ili galeriju. Učitelј objašnjava i koja je uloga kustosa u muzeju ili galeriji.


Učitelј potom upućuje učenike na zadatak Moja omilјena igračka na strani 16 udžbenika. Koncepcija zadatka omogućava učenicima da se samostalno i kroz istraživački pristup bave problemom očuvanja umjetničkih djela, njihovog prikuplјanja i čuvanja u muzejskim zbirkama. U zadatku se učenici bave i načinom na koji se organiziraju izložbe i predstavlјaju umjetnička djela.

Učitelј objašnjava da po ugledu na muzejske i galerijske zbirke umjetničkih djela, mnogi lјudi prave svoje lične zbirke. Ljudi prikuplјaju razne stvari – slike, skulpture, metalni novac, stare knjige, igračke itd. Upućuje učenike na vizuelne primjere (strana 16 udžbenika) i motiviše ih da date sadržaje povezuju s ličnim iskustvom. Podstiče učenike na razmišlјanje o tome da li i sami imaju zbirku nekih njima važnih predmeta. Diskutuju u grupi o tome kako ove dragocjenosti čuvaju i da li ih na neki način izlažu u svojoj sobi ili kući.

Učenici su na čas donijeli jedan predmet ili više predmeta koji su im važni i za koje misle da bi trebalo da zauzmu mjesto na zajedničkoj izložbi. Pristupaju realizaciji zadatka i uz pomoć učitelјa organiziraju malu školsku izložbu. Svoje„eksponate” mogu izložiti u učionici ili holu škole.

Učitelј podstiče kooperativnost i saradničke odnose, obilazi i motiviše učenike da osmisle i kreiraju svoju postavku. Pruža tehničku podršku i pomoć kada je to potrebno. Kontinuirano pohvalјuje angažovanje svih učenika, ne ističe samo pojedince, već traži vrijednost u stavovima svih učenika.

Motiviše ih za dalјi rad i slobodno izražavanje znanja, stavova i doživlјaja, bez straha od greške.

MOGUĆI TOK ČASA


Na kraju likovne aktivnosti učitelј i učenici zajedno ukratko analiziraju i procjenjuju ostvarenost rezultata. Učitelј ih podstiče da, ukoliko žele, ispričaju zašto im je izloženi predmet važan. Učenici pokazuju radoznalost i spremnost da postavlјaju pitanja, da kritikuju, diskutuju i izražavaju svoje stavove o rezultatima aktivnosti.

U okviru ove nastavne jedinice moguće je realizirati i druge aktivnosti, prije svega posjetiti neku od ustanove kulture u okruženju. O dalјem toku aktivnosti učitelј i učenici se zajednički dogovaraju, a u organizaciju mogu biti uklјučeni i roditelјi učenika.

Učitelј zatim upoznaje učenike materijalom i priborom koji treba da pripreme za naredni čas likovne kulture. Rasprema se radni prostor.


Evaluacija






2. NASTAVNA TEMA:OBLICI U SVIJETU OKO MENE

U obradi nastavne teme koja se odnosi na oblike u okruženju i umjetnosti, važno je da učenici usvoje osnove likovnog jezika i da se upoznaju sa oblikom kao likovnim elementom.

Cilј nastavne teme jeste upoznavanje učenika sa oblikom u okruženju i umjetnosti, zatim sa vrstama i osobinama oblika, sa položajem i kretanjem oblika u prostoru, kao i sa ulogom svjetlosti i sjenke u svakodnevnom životu i umjetnosti.

Klјučni pojmovi sa kojima se učenici u okviru ove nastavne teme susreću jesu: oblik i vrste oblika, prirodni i oblici koje stvara čovjek, nepravilni (organski) i pravilni (geometrijski) oblici, položaj i kretanje oblika u prostoru, kao i svjetlost, sjenka, prirodni i vještački izvor svjetlosti, sopstvena i bačena sjenka.

Sadržaji su koncipirani tako da kod učenika podstiču i razvijaju sposobnost opažanja, razlikovanja, odabiranja i zadržavanja u svijesti vizuelnih podataka o oblicima. Zadaci i vježbe, kojih ima sedam, omogućavaju učenicima stvaralački pristup likovnim problemima i razvijaju više produktivne nego reproduktivne sposobnosti. Veoma je važno razvijati kod učenika sklonost ka pronalaženju divergentnih rješenja u samostalnom radu, ali i maštovitost i produktivnost koja se ogleda u bogatstvu oblika i svjetlosnih odnosa koje prikazuju u prostoru.

Učenicima treba kroz vizuelne primjere iz okruženja i umjetnosti date u udžbeniku ukazati na postojanje različitih oblika – prirodnih i onih koje je oblikovao čovjek, nepravilnih (organskih) i pravilnih (geometrijskih). Također, putem vizuelnih primjera moguće je učenicima približiti i osobine, odnosno karakter oblika i uputiti ih da razlikuju oble i roglјaste, male i velike, zatvorene i otvorene oblike itd. Određeni vizuelni sadržaji objašnjavaju položaj i kretanje oblika u prostoru, kao i odnose svjetla i sjenke koji na taj način nastaju.

Kroz likovne aktivnosti učenici također treba da upoznaju svojstva likovnih materijala i ovladaju tehnikama njihovog korištenja kroz likovna područja crtanje, slikanje, vajanje i oblikovanje različitih materijala. Predviđeni materijali i tehnike u ovom dijelu su: flomasteri, grafitna olovka, tempere, krede u boji, uglјeni štapići, glinamol, plastelin, tuš, kao i drugi materiajali pogodni za oblikovanje.

Zadaci omogućavaju i da se kod učenika razvija opća spretnost, spretnost ruke, viuelna i motorna koordinacija, ali i kooperativnost i saradnički odnosi. Kod učenika treba podsticati maštovitost i produktivnost koja se ogleda u bogatstvu detalјa na oblicima koji se crtaju, kao i sposobnost da se linijom i oblicima izraze veličina, tekstura i pokret. Potrebno je sprovesti povezivanje sa sadržajima ostalih nastavnih predmeta, te na taj način omogućiti proces transfera znanja sa jednog na drugo područje. Kada je riječ o vrstama i osobinama oblika, osim podsticaja koji se odnose na umjetničke sadržaje iz govornog i muzičkog stvaralaštva, u velikoj mjeri treba praviti korelaciju sa predmetima Matematika i Svijet oko nas. Što se tiče položaja i kretanja oblika, pored sadržaja već navedenih predmeta, dragocjeno je praviti korelaciju sa predmetom Tjelesni i zdravstveni odgoj i omogućiti učenicima da putem pokreta istražuju prostor i odnose oblika u njemu.

2.1. Nastavna jedinica: OBLIK I VRSTE OBLIKA

Uputstvo za rad: U ovoj nastavnoj jedinici učenici treba da usvoje znanja o vrstama oblika koji postoje u svijetu oko nas, a odnose se na prirodne oblike i oblike koje stvara čovjek, kao i na nepravilne (organske) i pravilne (geometrijske) oblike. Kroz razgovor, po principu sistematičnosti i postupnosti,objasniti i približiti učenicima pojam oblik i različite vrste oblika sa kojima se susrećemo . Podstaći učenike da uoče kako oblici iz prirode često služe kao inspiracija lјudima prilikom kreiranja sopstvenih oblika poput raznih upotrebnih ili ukrasnih predmeta. Uputiti učenike na vizuelne primjere u udžbeniku (strane 17, 18) i motivisati ih da analiziraju i procjenjuju prikazane fotografije i umjetnička djela, da diskutuju i slobodno iznose utiske, emocije i mišlјenja. Podsticati ih da samostalno prepoznaju i navode različite vrste oblika i da razmjenjuju iskustva. Također je važno objasniti da se oblik dobija kada se linija zatvori. Moguće je i demonstrirati na parčetu žice koja se može saviti i formirati prvo kao nepravilan oblik, a potom i kao pravilan (npr. krug, trougao ili kvadrat).

Vježba 1: Nacrtat ću lik iz mašte (udžbenik, strana 19)

Na strani 19 u udžbeniku ponuđena je vježba pod nazivom Nacrtat ću lik iz mašte, koja svojom koncepcijom omogućava učenicima da se samostalno i kroz istraživački pristup bave problemom pravilnih i nepravilnih oblika. Učenici imaju zadatak da u udžbeniku, na za to obilježenim mjestima, nacrtaju dva rada: robota koristeći pravilne oblike i neobično biće iz mašte koristeći nepravilne oblike. U prvom nalogu zadatka koji se odnosi na pravilne oblike, sama tema zadatka u sebi implicitno navodi učenike da crtajući lik robota koriste pravilne oblike. Isto je i sa drugim nalogom, koji se odnosi na nepravilne oblike. Prije početka rada objasniti pojam robot i podstaći učenike da, ukoliko su imali priliku da vide robota, opišu kako on izgleda i od čega je napravlјen. To se odnosi i na drugi nalog zadatka koji se, u odnosu na prethodni, više oslanja na dječiju maštu. Cilј ove likovne aktivnosti jeste da učenici pokušaju da primijene znanja o različitim oblicima kroz samostalan likovni rad, koji ne treba da bude samo reproduciranje vizuelnih podataka iz realnog okruženja, već i produkcija raznovrsnih i novih kreativnih formi zasnovanih na dječijoj mašti. Podsticati učenike da razmjenjuju svoje stavove i doživlјaje u diskusiji, da eksperimentišu idejama, materijalima, formom i značenjima. Aktivnost bi trebalo zasnivati na induktivnim metodama problemskog tipa, dakle na primjeni znanja i vještina putem uočavanja i otkrića. Preporučena likovna tehnika su flomasteri, što omogućava spontano i slobodno izražavanje i istraživački pristup problemu pravilnih i nepravilnih oblika.

Evaluacija: U završnom dijelu časa voditi diskusiju s učenicima i podsticati ih pitanjima da izražavaju kritičko mišlјenje, stavove i doživlјaje. Estetskom analizom radova sagledati u kojoj su mjeri učenici usvojili, izgradili i primijenili u svom radu znanja i stavove o prirodnim i oblicima koje je stvorio čovjek, pravilnim i nepravilnim oblicima, na kreativan i originalan način. Sagledati nivo vještina primjene flomastera kao likovne tehnike u samostalnom radu učenika. Rezultate postignuća sagledati u odnosu na individualne i uzrasne mogućnosti.


Škola

Nastavni predmet

Likovna kultura

Razred

1.

Datum realizacije

Učitelј

Nastavna tema

II Oblici u svijetu oko mene

Nastavna jedinica

4. Oblik i vrste oblika

Redni broj časa

5.

Klјučni pojmovi

oblik, vrste oblika, prirodni oblici, oblici koje stvara čovjek, nepravilni (organski) oblici, pravilni (geometrijski) oblici

Likovna aktivnost

Nacrtat ću lik iz mašte

Cilј časa

· Upućivanje učenika na opažanje i uočavanje, kao i usvajanje s razumijevanjem sljedećih pojmova: prirodni oblici i oblici koje stvara čovjek, nepravilni (organski) oblici i pravilni (geometrijski) oblici;


Obrazovni ishodi







· prevedi jednostavne pojmove i informacije u likovni rad;


· imenuje i opisuje oblike i različite vrste oblika;

· navodi primjere prirodnih oblika i oblika koje stvara čovjek, kao i primjere nepravilnih i pravilnih oblika;



· otkriva i prepoznaje pojmove prirodni oblici, oblici koje stvara čovjek, nepravilni i pravilni oblici, uspoređuje i analizira značenja;








· samostalno primjenjuje crtačke tehnike i materijale, eksperimentiše i istražuje izražajne mogućnosti flomastera u sopstvenom radu;



Obrazovni standardi

Tip časa

obrada

Oblici rada


Nastavne metode



crtanje


Likovna tehnika: flomasteri

Pribor: /

Materijali: flomasteri



· priručnik likovne kulture za 1. razred;







Korelacija

Matematika, svijet oko nas, muzička kultura, bosanski jezik

MOGUĆI TOK ČASA

Prethodna situacija

Na prethodnim časovima likovne kulture učenici su se upoznali s prostorom, što omogućava da se na narednim časovima upoznaju sa oblicima koji se nalaze u njemu.


Učitelј kratkim izlaganjem motiviše učenike i pitanjima pokreće diskusiju, osvrćući se na znanja i iskustva koja su učenici na prethodnim časovima stekli o prostoru oko sebe.

Kroz razgovor, po principu sistematičnosti i postupnosti, učenicima se objašnjavaju i približavaju pojmovi oblik i vrste oblika, sa cilјem razvijanja i unapređivanja znanja učenika o obliku kao likovnom elementu i njegovim specifičnostima u skladu sa uzrasnim i individualnim mogućnostima. Učitelј pravi korelaciju sa sadržajima drugih nastavnih predmeta, prije svega sa sadržajuma matematike i svijeta oko nas, kako bi omogućio učenicima da lakše usvoje vrste oblika.

Učitelј objašnjava da oblike u svijetu oko nas nastale u prirodi nazivamo prirodnim oblicima. Upućuje učenike da raspoznaju prirodne oblike u okruženju. Zajedno navode primjere prirodnih oblika – živih bića (životinje, bilјke, lјudi) i prirodnih materijala (kamenje, stijene, minerali...). Učitelј objašnjava da postoje i oblici koje stvara čovjek kao što su razni upotrebni i ukrasni predmeti. Zajedno zaklјučuju da prirodni oblici često služe kao inspiracija lјudima prilikom kreiranja sopstvenih oblika.

Upućuje učenike na vizuelne primjere na strani 17 udžbenika. Podstiče ih da posmatraju fotografije i prepoznaju koji od prikazanih oblika je stvorila priroda, a koji čovjek.

Učitelј potom približava učenicima pojmove nepravilni (organski) i pravilni (geometrijski) oblici. Zajedno navode primjere nepravilnih i pravilnih oblika.

Upućuje učenike na vizuelne primjere na strani 18 udžbenika. Podstiče ih da uoče razlike između ove dvije vrste oblika prikazanih na primjerima.

Učitelј zatim skreće učenicima pažnju na sliku velikog umjetnika Paula Klea (strana 18 udžbenika). Motiviše ih da posmatraju i uoče koje vrste oblika je umjetnik upotrijebio u svom radu. Učenici zaklјučuju da je umjetnik koristio pravilne oblike i izražavaju utisak koji na njih ostavlјaju ti oblici.


Za čas je predviđena realizacija vježbe pod nazivom Nacrtat ću lik iz mašte (strana 19 udžbenika, čija koncepcija omogućava učenicima da se samostalno i kroz istraživački pristup bave problemom pravilnih i nepravilnih oblika.

MOGUĆI TOK ČASA

Učenici imaju zadatak da u udžbeniku na obilježenim mjestima na strani 19 nacrtaju dva rada: robota − koristeći pravilne oblike i neobično biće iz mašte − koristeći nepravilne oblike. U prvom nalogu zadatka koji se odnosi na pravilne oblike sama tema zadatka implicitno navodi učenike da crtajući lik robota koriste pravilne oblike. Isto je i s drugim nalogom koji se odnosi na nepravilne oblike. Učitelј prije početka rada objašnjava učenicima pojam robot. Ukoliko su imali priliku da vide robota, učitelј ih podstiče da pokušaju da ga opišu, kažu od čega je napravlјen i slično. To se odnosi i na drugi nalog zadatka koji se u oslanja na maštu više nego prethodni.

Učitelј obilazi i motiviše učenike da maštaju i eksperimentišu idejama, materijalima i formom. U toku rada podstiče kod učenika osjetlјivost za flomaster kao likovnu tehniku, kao i za davanje smisla i značenja vlastitom radu. Ohrabruje ih da budu slobodni i originalni u likovnim rješenjima koja samostalno pronalaze, bez nametanja ličnih estetskih kriterija i gotovih rješenja. Učitelј pruža tehničku podršku i pomoć kada je to potrebno.

Dok učenici u skladu sa individualnim mogućnostima samostalno realiziraju radove, učitelј ih podstiče i bodri, a nesigurnim učenicima pruža podršku i ohrabruje ih da vjeruju u svoje oblike i„iskrivlјenja” jer radovi ne treba da budu vjerna kopija umjetničkih djela ili prirode, već njihov lični doživlјaj različitih oblika iz mašte. Kontinuirano pohvalјuje angažovanje svih učenika, ne ističe samo pojedince, već traži vrijednost u radovima svih učenika. Motiviše ih za dalјi rad i slobodno izražavanje znanja, stavova i doživlјaja, bez straha od greške.


Na kraju likovne aktivnosti učitelј i učenici zajedno ukratko analiziraju ostvarenost rezultata.

Razgovaraju o tome da li uočavaju razliku u oblicima na svom radu i radovima svojih drugara. Učitelј ih podstiče da opišu uočene razlike, da procjenjuju svoj rad i radove drugih, kao i da argumentuju stavove. Učenici pokazuju radoznalost i spremnost da postavlјaju pitanja, da kritikuju, diskutuju i izražavaju svoje stavove o rezultatima aktivnosti.

Radovi se analiziraju s aspekta kreativnosti i originalnosti ideja, dosljednosti u radu, primjene znanja vezanih za pravilne i nepravilne oblike, kao i primjene znanja i vještina vezanih za upotrebu flomastera. Ako učenici na neprimjeren način komentiraju radove drugih, učitelј skreće pažnju na to da su svi radovi vrijedni i da imaju svoju ljepotu, i da se ona ogleda upravo u različitosti ideja i pristupa.

Na samom kraju učitelј upoznaje učenike s planom aktivnosti za naredni čas likovne kulture, kao i s materijalom i priborom koje treba da pripreme. Rasprema se radni prostor.

MOGUĆI TOK ČASA


Evaluacija

Prateći aktivnost učenika, učitelј sagledava u kojoj su mjeri učenici s razumijevanjem usvojili i primijenili znanja o prirodnim oblicima i oblicima koje stvara čovjek, nepravilnim i pravilnim oblicima, koristeći flomastere kao likovnu tehniku u svom radu. Učenici su ravnopravno uklјučeni u analizu i vrednovanje.





2.1. Nastavna jedinica: OSOBINE OBLIKA

Uputstvo za rad: Ova nastavna jedinica predstavlјa nastavak prethodnih aktivnosti koje se odnose na vrste oblika. U njoj učenici treba da usvoje znanja o osobinama, odnosno različitim kvalitetima oblika kao što su: obli i roglјasti, veliki i mali, otvoreni i zatvoreni oblici. Kroz razgovor, po principu sistematičnosti i postupnosti, objasniti i približiti učenicima osobine oblika u prirodi, okruženju i umjetnosti. Važno je primijeniti problemski pristup, odnosno pružiti učenicima priliku da uviđaju, a potom im dati podršku dodatnim informacijama o osobinama, odnosno kvalitetima oblika. Učenike treba uputiti na vizuelne informacije iz okruženja, kao i na vizuelne primjere u udžbeniku (strana 20). Motivisati ih da analiziraju i procjenjuju prikazane primjere, da diskutuju i slobodno iznose utiske, emocije i mišlјenja. S obzirom da su se umjetnici u radovima prikazanim u udžbeniku u velikoj mjeri oslanjali na maštu stvarajući oblike neobičnih osobina, učenicima treba dati slobodu da sami imenuju oblike i njihove kvalitete kako ih vide i doživlјavaju.

Vježba 1: Kad dodirnem, ja osjetim... (udžbenik, strana 21)

Na strani 21 u udžbeniku ponuđena je vježba pod nazivom Kad dodirnem, ja osjetim... , koja svojom koncepcijom omogućava učenicima da se samostalno i kroz istraživački pristup bave problemom teksture oblika, kao njegovog svojstva. Učenici na čas donose različite oblike iz prirode – plodove, kamene oblutke, suho lišće, grančice, kao i predmete koje je napravio čovjek – igračke, upotrebne predmete, ambalažu. Sve donešene oblike učenici stavlјaju u kartonsku kutiju, a potom negledajući, uzimaju jedan oblik i opisuju ga. Podsticati učenike da opisuju da li su oblici tvrdi ili mehki, glatki ili hrapavi, kao i da slobodno izražavaju svoje utiske i mišlјenja.

Vježba 2: Dovrši započeti oblik (udžbenik, strana 22)

Na strani 22 u udžbeniku ponuđena je vježba pod nazivom Dovrši započeti oblik, koja svojom koncepcijom omogućava učenicima da se samostalno i kroz istraživački pristup bave problemom oblih i roglјastih oblika. Nakon što su usvojili znanja o vrstama oblika i njihovim kvalitetima, učenici imaju zadatak da u udžbeniku, na za to obilježenim mjestima, dovrše započeti crtež olovkom i prikažu jedan obli i jedan roglјasti oblik po svojoj želјi. Svakako ovom prilikom ne treba insistirati na produkovanju isklјučivo realnih oblika, već dati učenicima slobodu da kreiraju i kombinuju oblike iz svoje mašte. Ako se dogodi da učenik ne zna šta da nacrta, treba ga ohrabrivati i kroz spontani razgovor navoditi da samostalno dođe do određene ideje, ali mu nikako ne

treba davati gotova rješenja. U tom slučaju uputiti učenika da inspiraciju nađe u prirodi, okruženju ili da svoj oblik izmašta. Ohrabrivati učenike da budu slobodni i originalni u odabiru sadržaja i motiva za svoj rad, da se igraju oblicima različitih osobina i izražavaju svoje misli i osjećanja. Preporučene su crtačke tehnike, odnosno grafitne olovke, što omogućava spontano i slobodno izražavanje i istraživački pristup problemu oblih i roglјastih oblika.

Zadatak 1: Oblici iz moje mašte (udžbenik, strana 23)

Na strani 23 u udžbeniku ponuđen je zadatak pod nazivom Oblici iz moje mašte, koji svojom koncepcijom omogućava učenicima da se samostalno i kroz istraživački pristup bave problemom osobina, odnosno kvaliteta oblika. Učenici imaju zadatak da, podstaknuti djelima umjetnika Pabla Pikasa i Huana Miroa, nacrtaju i oboje svijet iz mašte u kom su oblici promijenili svoja poznata svojstva. Učenike motivisati na rad započinjući priču „Jednoga dana sreli su se veliki mrav i maleni slon, u šumi u kojoj je raslo džinovsko cvijeće...“. U zadatku se zahtijeva da učenici započetu priču dovrše na svojim crtežima koristeći neobične oblike kao što su to učinili umjetnici. Ohrabriti ih da zamisle da je njihova bojica čarobna i da može pretvarati velike oblike u male i obrnuto, male oblike u velike. Ova aktivnost omogućava učenicima da oblike i njihove kvalitete (u ovom slučaju odnos veliko–malo) iz vizuelne realnosti postavlјaju u nove odnose, oslanjajući se na sopstvenu imaginaciju. Podstaći ih da se igraju oblicima i njihovim osobinama, da maštaju i istražuju. Preporučene su kombinovane likovne tehnike – tempere, krede u boji i uglјen, što omogućava spontano i slobodno izražavanje i istraživački pristup problemu osobina oblika.

Zadatak 2: Opažam dodirom (udžbenik, strana 24)

Na strani 24 u udžbeniku ponuđen je zadatak pod nazivom Opažam dodirom, koji svojom koncepcijom omogućava učenicima da se samostalno i kroz istraživački pristup bave problemom osobina, odnosno kvaliteta oblika. Učenici imaju zadatak da u svom radu prikažu različite osobine oblika oblikujući materijale za vajanje. Uputiti učenike u specifičnosti vajarskih tehnike, odnosno objasniti da se materijali za vajanje mogu oblikovati dodavanjem i oduzimanjem dijelova. Učenici također mogu otiskivati različite predmete u mekanu glinu ili kombinovati više različitih materijala. Razvijati kod učenika smisao za oblikovanje i građenje volumena u prostoru od različitih materijala koji se spajaju ili oblikuju prstima dodavanjem ili oduzimanjem. Ohrabriti ih da samostalno odabiraju način spajanja najmanje dva materijala, kao i da ove raznovrsne materijale povezuju u oblike različitih kvaliteta, da se igraju, maštaju i istražuju.

Evaluacija: U završnom dijelu časa voditi diskusiju s učenicima i podsticati ih pitanjima da izražavaju kritičko mišlјenje, stavove i doživlјaje. Estetskom analizom radova sagledati u kojoj su mjeri učenici usvojili, izgradili i primijenili u svom radu znanja i stavove o pojmovima koji se odnose na osobine, odnosno kvalitet oblika, na kreativan i originalan način. Sagledati nivo vještina primjene osnovnih crtačkih, slikarskih i vajarskih tehnika, kao što su grafitne olovke, tempere, krede u boji, uglјen, glinamol, plastelin i drugi materijali pogodni za oblikovanje, u samostalnom radu učenika. Rezultate postignuća sagledati u odnosu na individualne i uzrasne mogućnosti.


Škola

Nastavni predmet

Likovna kultura

Razred

1.

Datum realizacije

Učitelј

Nastavna tema


Nastavna jedinica

5. Osobine oblika

Redni broj časa

6.

Klјučni pojmovi

osobine oblika

Likovna aktivnost

Dovrši započeti oblik

Cilј časa

· Upućivanje učenika na opažanje i uočavanje, kao i usvajanje s razumijevanjem različitih osobina oblika u prirodi, okruženju i umjetnosti;


Obrazovni ishodi








· izražava, materijalom i tehnikom po izboru, svoje zamisli, doživlјaje, utiske, sjećanja i opažanja.

· imenuje i opisuje različite osobine oblika;

· navodi primjere oblika različitih osobina u prirodi, okruženju i umjetnosti;



· otkriva i prepoznaje različite osobine oblika, uspoređuje i

analizira značenja;








· samostalno primjenjuje crtačke tehnike i materijale, eksperimentiše i istražuje izražajne mogućnosti grafitne olovke u sopstvenom radu;



Obrazovni standardi

Tip časa

obrada

Oblici rada


Nastavne metode



crtanje


Likovna tehnika: grafitna olovka

Pribor: /

Materijali: grafitna olovka










Korelacija


MOGUĆI TOK ČASA

Prethodna situacija

Na prethodnim časovima likovne kulture učenici su se upoznali s oblikom i vrstama oblika, i to kroz obradu i praktičan rad.


Učitelј kratkim izlaganjem motiviše učenike i pitanjima pokreće diskusiju, osvrćući se na znanja i iskustva koja su učenici na prethodnim časovima stekli o oblicima u prirodi, okruženju i umjetnosti.

Kroz razgovor, po principu sistematičnosti i postupnosti, učenicima se objašnjavaju i približavaju osobine oblika u prirodi, okruženju i umjetnosti, sa cilјem razvijanja i unapređivanja znanja učenika o obliku kao likovnom elementu i njegovim specifičnostima u skladu sa uzrasnim i individualnim mogućnostima. Učitelј pravi korelaciju sa sadržajima drugih nastavnih predmeta, prije svega sa sadržajima matematike i svijeta oko nas, kako bi omogućio učenicima da lakše usvoje osobine oblika. Objašnjava da oblici mogu imati različite osobine, odnosno kvalitete i da mogu biti obli i roglјasti, veliki i mali, otvoreni i zatvoreni itd. Upućuje učenike da raspoznaju oblike različitih kvaliteta u okruženju. Zajedno navode primjere oblih i roglјastih, velikih i malih, otvorenih i zatvorenih oblika, uzimajući u obzir iskustvo učenika.

Učitelј upućuje učenike na vizuelne primjere na strani 20 udžbenika. Podstiče ih da posmatraju fotografije oblika iz okruženja, da ih opisuju i imenuju njihove osobine.

Učitelј potom upućuje učenike da posmatraju likovne radove umjetnika na strani 20 udžbenika. Razgovaraju o tome kako su umjetnici u svojim radovima prikazali oblike na neobičan način. Podstiče učenike da na prikazanim primjerima uoče osobine oblika, kao i razlike među njima. S obzirom na to da su se umjetnici u svojim radovima u velikoj mjeri oslanjali na maštu stvarajući oblike neobičnih osobina, učenicima treba dati slobodu da sami imenuju oblike i njihove kvalitete kako ih vide i doživlјavaju.

Za uvodni dio časa predviđena je vježba pod nazivom Kad dodirnem, ja osjetim (strana 21 udžbenika), čija koncepcija omogućava učenicima da se samostalno i kroz istraživački pristup bave problemom teksture oblika.

Učitelј upućuje učenike da posmatraju i analiziraju primjere oblika različitih tekstura na strani 21 udžbenika. Diskutuju o tome koji su od prikazanih oblika glatki ili hrapavi, mehki ili tvrdi.

Učenici su donijeli na čas različite oblike iz prirode – plodove, kamene oblutke, suho lišće, grančice, kao i predmete koje je napravio čovjek – igračke, upotrebne predmete, ambalažu. Učitelј ih upućuje da sve donijeto stave u kartonsku kutiju, a potom, ne gledajući, uzmu jedan oblik i opišu ga. Objašnjavaju da li je oblik gladak ili hrapav, tvrd ili mehk, a učitelј ih ohrabruje da se igraju i slobodno izražavaju svoje utiske i mišlјenja.

MOGUĆI TOK ČASA


Za glavni dio časa predviđena je realizacija vježbe pod nazivom Dovrši započeti oblik (strana 22 udžbenika), čija koncepcija omogućava učenicima da se samostalno i kroz istraživački pristup bave problemom oblih i roglјastih oblika.

Učenici imaju zadatak da u udžbeniku, na obilježenim mjestima, na strani 21, docrtaju dva započeta oblika: jedan obli i jedan roglјast. Razgovaraju koji su obli, a koji roglјasti oblici i navode primjere iz prirode i okruženja. Učenici mogu naći inspiraciju u prirodi i okruženju, ali mogu kreirati i kombinovati i oblike iz svoje mašte.

Učitelј obilazi i motiviše učenike da maštaju i eksperimentišu idejama, materijalima i formom. U toku rada podstiče kod učenika osjetlјivost za grafitnu olovku kao crtačku tehniku, kao i za davanje smisla i značenja vlastitom radu. Ukoliko žele, učenici mogu obojiti svoj rad drvenim bojicama. Ohrabruje ih da budu slobodni i originalni u likovnim rješenjima koja samostalno pronalaze, bez nametanja ličnih estetskih kriterija i gotovih rješenja. Učitelј pruža tehničku podršku i pomoć kada je to potrebno.

Dok učenici u skladu sa individualnim mogućnostima samostalno realiziraju radove, učitelј ih podstiče i bodri, a nesigurnim učenicima pruža podršku i ohrabruje ih da vjeruju u svoje oblike i „iskrivlјenja” jer radovi ne treba da budu vjerna kopija vizuelnih primjera ili prirode, već njihov lični doživlјaj različitih oblika iz prirode ili mašte. Kontinuirano pohvalјuje angažovanje svih učenika, ne ističe samo pojedince, već traži vrijednost u radovima svih učenika. Motiviše ih za dalјi rad i slobodno izražavanje znanja, stavova i doživlјaja, bez straha od greške.


Na kraju likovne aktivnosti učitelј i učenici zajedno ukratko analiziraju ostvarenost rezultata. Razgovaraju o tome da li uočavaju razliku u oblicima na svom radu i radovima svojih drugara.

Učitelј ih podstiče da uočene razlike opišu, da procjenjuju svoj rad i radove drugih, kao i da argumentuju stavove. Učenici pokazuju radoznalost i spremnost da postavlјaju pitanja, da kritikuju, diskutuju i izražavaju svoje stavove o rezultatima aktivnosti.

Radovi se analiziraju s aspekta kreativnosti i originalnosti ideja, dosljednosti u radu, primjene znanja vezanih za osobine oblika, kao i primjene znanja i vještina vezanih za upotrebu grafitne olovke kao crtačke tehnike. Ako učenici na neprimjeren način komentiraju radove drugih, učitelј skreće pažnju na to da su svi radovi vrijedni i da imaju svoju ljepotu, i da se ona ogleda upravo u različitosti ideja i pristupa.

Na samom kraju učitelј upoznaje učenike s planom aktivnosti za naredni čas likovne kulture, kao i s materijalom i priborom koje treba da pripreme. Rasprema se radni prostor.

MOGUĆI TOK ČASA


Evaluacija

Prateći aktivnost učenika, učitelј sagledava u kojoj su mjeri učenici s razumijevanjem usvojili i primijenili znanja o prirodnim oblicima i oblicima koje stvara čovjek, nepravilnim i pravilnim oblicima, koristeći flomastere kao likovnu tehniku u svom radu. Učenici su ravnopravno uklјučeni u analizu i vrednovanje.





PRIPREMA ZA IZVOĐENјE ČASA

Škola

Nastavni predmet

Likovna kultura

Razred

1.

Datum realizacije

Učitelј

Nastavna tema


Nastavna jedinica

5. Osobine oblika

Redni broj časa

7.

Klјučni pojmovi

osobine oblika

Likovna aktivnost

Oblici iz moje mašte

Cilј časa

· Upućivanje učenika na opažanje i uočavanje, kao i usvajanje s razumijevanjem različitih osobina oblika u prirodi, okruženju i umjetnosti;


Obrazovni ishodi








· izražava, materijalom i tehnikom po izboru, svoje zamisli, doživlјaje, utiske, sjećanja i opažanja.

· imenuje, opisuje i pokazuje senzitivnost za različite osobine oblika;

· primjenjuje stječena znanja o osobinama oblika u prirodi, okruženju i umjetnosti prilikom rješavanja problemskih zadataka;




· razvija strategije pronalaženja raznih rješenja u sopstvenom radu;


· samostalno primjenjuje kombinovane likovne tehnike, eksperimentiše i istražuje njihove izražajne mogućnosti u sopstvenom radu;


· pokazuje inventivnost kroz izražavanje novih likovnih odnosa, odstupa od postojećeg i utvrđenog i teži promjenama;

· pronalazi neobične, smiješne, paradoksalne uglove posmatranja poznatih pojava.

Obrazovni standardi

Tip časa

vježba

Oblici rada

frontalni, individualni

Nastavne metode



crtanje, slikanje



Pribor: četke različitih širina, posuda za vodu, krpa za brisanje

Materijali: tempera – boja u tubi, krede u boji, uglјeni štapići, papir iz bloka


· Udžbenik likovne kulture za 1. razred (strana 23);








Korelacija


MOGUĆI TOK ČASA

Prethodna situacija

Na prethodnom času likovne kulture učenici su se upoznali sa osobinama oblika, i to kroz obradu i praktičan rad.


U uvodnom dijelu časa učitelј kratkim izlaganjem motiviše učenike i pitanjima pokreće diskusiju, osvrćući se na znanja koja su učenici stekli o osobinama oblika na prethodnom času likovne kulture.

Za čas je predviđena realizacija zadatka pod nazivom Oblici iz moje mašte (strana 23 udžbenika), čija koncepcija omogućava učenicima da se samostalno i kroz istraživački pristup bave problemom osobina, odnosno kvaliteta oblika. Zadatak također omogućava učenicima da primijene vještine i metode u korištenju kombinovanih likovnih tehnika – tempera, kreda u boji i uglјenih štapića, kroz istraživanje, otkrivanje i kreiranje u samostalnom likovnom izražavanju.

Učitelј prvo upućuje učenike na vizuelne primjere na strani 23 udžbenika koji su vid podsticaja i nikako ih ne treba shvatiti kao gotov model koji će učenici kopirati. To su djela velikih umjetnika Pabla Pikasa i Huana Miroa. Učitelј objašnjava da su umjetnici u svojim djelima prikazali oblike na neobičan način, onako kako ih oni vide i doživlјavaju.

Učenici procjenjuju prikazane vizuelne primjere, povezuju date sadržaje s ličnim iskustvom i slobodno izražavaju svoje utiske i doživlјaje. Razgovaraju o tome šta su umjetnici prikazali na svojim djelima, kakve oblike su koristili i kako su ti oblici raspoređeni u prostoru.

Učitelј potom motiviše učenike na rad započinjući priču:„Jednoga dana sreli su se veliki mrav i maleni slon, u šumi u kojoj je raslo džinovsko cvijeće...” Učenici imaju zadatak da započetu priču dovrše na svojim crtežima. Mogu da nacrtaju i oboje svoj svijet iz mašte zamišlјajući da su predmeti i bića promijenili veličinu i oblik. Učitelј ih podstiče da se igraju oblicima i njihovim osobinama, da maštaju i istražuju izražajne mogućnosti kombinovanih likovnih tehnika.


Učenici pristupaju realizaciji zadatka. Učitelј zasniva aktivnosti na induktivnim metodama problemskog tipa, dakle primjenom znanja i vještina putem uočavanja i otkrića. Obilazi i motiviše učenike da maštaju i eksperimentišu idejama, materijalima i formom. U toku rada podstiče kod učenika osjetlјivost za kombinovane likovne tehnike, kao i za davanje smisla i zna

Documents

Izdavačka kuća Klett - NASTAVNA TEMA: · Web viewU obradi nastavne teme koja se odnosi na osnove likovne kulture i okruženje, važno je da učenici usvoje pojmove sa kojima će