IZAZOVI PROCJENE I ODREDNICE IZRAŽENOSTI …1.948 učenika, a uzorak je reprezentativan za srednjoškolce iz urbanih sredina Hrvatske. Raspon dobi sudionika kreće se od 14 do 20

1Dora Dodig: Izazovi procjene i odrednice izraženosti psihosocijalnih posljedica kockanja adolescenata

apri ljeno: Izvorni znanstveni lanakD : :

IZAZOVIPROCJENEIODREDNICEIZRAŽENOSTIPSIHOSOCIJALNIHPOSLJEDICAKOCKANJA

ADOLESCENATA

Dora Dodig

ve ili te agred kacijsko reha ilitacijski ak ltet

dsjek za pore e aje pona anj

SAŽETAKU radu je prikazan dio rezultata znanstvenog istraživanja “Navike i obilježja kockanja adolescenata u urbanim sredinama Republike Hrvatske” koje je provedeno 2011. godine u četiri regionalna središta (Zagreb, Osijek, Rijeka i Split). Istraživanjem je obuhvaćeno 1.948 učenika, a uzorak je reprezentativan za srednjoškolce iz urbanih sredina Hrvatske. Raspon dobi sudionika kreće se od 14 do 20 godina (Mdob=16.56; SD=1.174).

Ciljevi rada su (1) ponuditi pregled i sadržajnu usporedbu vodećih instrumenata procjene rizičnosti kockanja mladih, (2) utvrditi izraženost štetnih psihosocijalnih posljedica povezanih s kockanjem kod hrvatskih srednjoškolaca i razlike s obzirom na spol, te (3) istražiti na koji način neka obilježja ličnosti, razmišljanja, ponašanja, uvjerenja o kockanju, motivacije za kockanjem, iskustva i ponašanja prilikom kockanja te učestalost kockanja doprinose izraženosti štetnih psihosocijalnih posljedica povezanih s kockanjem. Kako bi se ti ciljevi postigli, korištena je opsežna baterija instrumenata.

Utvrđeno je da znatan udio srednjoškolaca (njih 12.3%) već osjeća ozbiljne psihosocijalne posljedice povezane s kockanjem, te da su vrlo izražene razlike s obzirom na spol pri čemu su štetne posljedice kockanja prisutnije kod mladića. Stoga je treća hipoteza istraži-vanja provjeravana samo na subuzorku mladića. Hijerarhijskom regresijskom analizom utvrđeno je kako su najbolji prediktori opće mjere ozbiljnosti problema povezanih s kockanjem učestalost kockanja, ustrajanje u kockanju uslijed dobitka, iskustvo dobitka većeg iznosa, te specifična motivacija za kockanjem. Dobiveni rezultati interpretirani su u odnosu na relevantna inozemna istraživanja, te društvene okolnosti.

Ključne riječi: kockanje, adolescenti, procjena rizičnosti, problematično kockanje, psihosocijalne posljedice, mladi

UVOD

ockanje je iz zetno pop larna aktivnost e odrasli a ali i e ladi a Derevensk i pta

pta i Derevensk ational esearch o ncil ol erg o s o ziro da je

kockanje aloljetnici a ve ini ze alja pa tako i ep lici rvatskoj akon o igra a na sre

za ranjeno donedavno se ono alo istra-živalo pod pretpostavko da aloljetnici ovi aktivnosti a s djel j neznatnoj jeri Dodig i

icija Ipak s vre ena istraživanja kon-tin irano potvr j da je stopa pro le ati nog kockanja adolescenata dvostr ko ili vi estr ko ve a od one odraslih oso a i kre e se iz e i a

zna ajan je dio od do ladih koji s rizi-k za razvoj pro le a psihosocijalno nkcioni-ranj slijed kockanja ha er i all pre a

ardoon Derevensk i pta rvatskoj s te stope jo i ve e te se kre oko Dodig i icija o o zir tre a zeti i injenic da s noge st dije koje s istraživale kockanje adolescenata kao jer procjene pro le ati nosti odnosno rizi nosti posljedica koristile adaptirane verzije instr enata originalno na ijenjenih odra-sli oso a akav prist p anj je njihov po z-danost predstavlja potencijalno ograni enje inter-pretaciji rez ltata a posredno i planiranj razli itih intervencija s jerenih pre a ladi a rizik ili s ve razvijeni pro le i a povezani s kockanje

Kriminologija i socijalna integracija. Vol. 21 (2013) Br. 2, 1-1642

pravo iz tog razloga s ciljevi ovog rada i teorijsko analiti ke i e pirijske prirode na na in da e se pok ati doprinijeti stjecanj d ljeg vida

prednosti i nedostatke razli itih instr enata kroz njihov sadržajn spored prevalencij kockanja

ladih ep lici rvatskoj kao i odrednice tet-nih psihosocijalnih posljedica kockanja

PROCJENAPROBLEMATIČNOGKOCKANJAADOLESCENATA

svijet se priliko istraživanja navika i o i-lježja kockanja adolescenata a s cilje procjene pro le a povezanih s kockanje naj e e koriste sljede i instr enti: o th aks skala kockanja

prilago ena za adolescente inters tinch ield i lkerson Instr ent pro-

cjene rizi nosti kockanja Dijagnosti kog statisti -kog prir nika prilago en adolescenti a i DI isher i D I isher a poto slijede assach ssetts skala kockanja adolescenata - ha er i s r te Dvadeset pitanja l a lije enih ovisnika o kocki pravo njihovo potre o do ivena je

ve ina prevalencijskih podataka o pro le ati no kockanj adolescenata o iako se opisani instr -

enti s atraj zlatni standardo tvr ivanj djela oso a koje s razvile tetne psihosocijalne

posljedice kockanja oni i aj i nedostatke koje ne s ije o zane ariti lj ne pote ko e procje-ne pro le ati nog kockanja adolescenata s : injenica da svi instr enti polaze od edicinskog odela tj proiza li s iz konteksta klini ke psihija-

trije i e s te eljeni na pro le a ne s jereni pre a rje enj konstr irani s te elje istra-živanja na zorci a odraslih patolo kih kockara i poto odi icirani za pop lacij adolescenata s jereni s na oso n dis nkcij e ocionalne i

pona ajne pro le e a ne na opise konkretnih pona-anja kockarsko pona anje se ne pro atra kao

kontin ve kao jednodi enzionalni konstr kt zane ar j rodne etni ke i k lt ralne speci i -

nosti z og ne jedna enog odovanja pitna je sporedivost rez ltata

slijed svega navedenog raz ljiva je d ga potre a za razvoje sveo hvatnijeg instr en-ta koji i se pri ližio jednozna no de iniranj pro le ati nog kockanja ladih azvoj takvog instr enta io je o eten prvenstveno pro le i a oko no enklat re i ter inolo ki pitanji a no to je glavno o ekivanje od takve jere procjene je

da de osjetljiva i na dr ge i enike relevantne za raz ijevanje ovog pro le a ostoje i instr -

enti procjene s dizajnirani kako i ili jedno-

stavni rzi i e ikasni i od njih se niti ne o ek je da jere s ptilnosti i ko pleksnosti povezane s ovi

vi edi enzionalni pona ajni pro le o o kroz nogo rojna e pirijska istraživanja postalo je jasno da takvi prist po prop ta o saznati glavna o ilježja pro le ati nog kockanja ladih podr ja koji a s nast pile tetne posljedice te da ne važava o razvojne speci i nosti to i a važne i plikacije i za preventivne i za tret anske intervencije Instr ent koji nastoji prevladati sve navedene nedostatke je anadski pitnik kockanja

ladih I re la tinch ield ie e i nne prvi instr ent konstr iran s je-

reno za procjen rizi nosti kockanja adolescenata cilje stjecanja d ljeg vida glavna o ilježja

ovog instr enta nastavk ovog rada sporediti e o ga s tzv zlatni standardi a procjene rizi -

nosti kockanja instr enti a D I i o th aks kalo kockanja

USPOREDBAINSTRUMENATAPROCJENERIZIČNOSTIKOCKANJAADOLESCENATA

South Oaks skala kockanja za procjenu rizič-nosti kockanja adolescenata – SOGS-RA inters

tinch ield i lkerson prilago ena je i revidirana verzija originalne istoi ene skale za odrasle a tora esie ra i l ea

riginalno je kala konstr irana s cilje dijagno-sticiranja patolo kog kockanja te je nastala na te elj istraživanja klini ko zork odraslih oso a oto je odi icirana za kori tenje zor-k adolescenata kala k pno sadrži estica

etiri se ne od j ve daj deskriptivan vid neka o ilježja kockanja lade oso e s jerena je na aktivnosti kockanja i tetnost psihosocijalnih posljedica protekloj godini a pro le ati no koc-kanje pro atra kao jednodi enzionalni konstr kt

ako i instr ent io pri jeren ladi a odo-vanje je prilago eno a estice sadržajno skla ene razvojnoj do i Derevensk i pta or at odgovora je dihoto an (“da”/”ne”) s iz zetko jednog pitanja na koje je dana og nost odgo-varanja na ljestvici od etiri st pnja (nikad-rijetko-ponekad-često) Instr ent naj e e je kori ten instr ent procjene rizi nosti kockanja adolescenata te je velik dio prevalencijskih poda-taka do iven pravo nji e prilog to e govori podatak da je eta analizo st dija kockanja

tvr eno kako je njih s cilje tvr ivanja djela pro le ati nih kockara kori ten instr ent

ili njegovi derivati npr ha er all i ander ilt


Instrument procjene rizičnosti kockanja Dijagnostičkog statističkog priručnika – prilago-đen adolescentima (DSM-IV-MR-J) nastao je te e-lje dijagnosti kih kriterija de iniranih D I prir nik koji s poto odi icirani kako i ili raz ljiviji adolescenti a te kako i odgo-

varali speci i nosti a pop lacije za koj je na i-jenjen redovna pop lacija enika rilago ena verzija n di i og nost vi estr kog odgovora (nikad-rijetko-ponekad-često) to doprinosi osjetlji-vosti instr enta i to nije sl aj originalnoj verzi-ji instr enta s dionici odgovaraj s da ili ne

Kanadski upitnik kockanja adolescenata - CAGI re la tinch ield ie e i nne prvi

je instr ent kreiran ciljano za procjen razine oz iljnosti pro le a povezanih s kockanje ado-lescenata i proiza ao je iz istraživanja provedenih na zorci a ladih tori ovog instr enta s atraj

da on pove ava po zdanost prik pljenih podataka te na taj na in o og je realn slik pro le a pove-zanih s adolescentski kockanje ali i spored podataka do ivenih razli iti st dija a Instr ent sadrži jere tetnih psihosocijalnih posljedica na razli iti podr ji a nkcioniranja inancijske socijalne psiholo ke posljedice te g itak kontro-le i zase an rez ltat koji se odnosi na op jer oz iljnosti pro le a koji sadrži estica iz razli itih aktora tj podr ja i rez ltato do iva o podatak o intenzitet tetnih psihosoci-jalnih posljedica i nji e jeri o k pn oz iljnost pro le a te s dionike klasi icira o tri kategorije:

nepostojanje pro le a povezanih s kockanje zeleno svjetlo niska do srednja oz iljnost pro-le a povezanih s kockanje ž to svjetlo i

visoka oz iljnost pro le a povezanih s kockanje crveno svjetlo dionici na pitanja instr enta

I odgovaraj na ljestvici od etiri st pnja a or-at odgovora ovisi o vrsti tj sadržaj pitanja nikad-

ponekad–većinu vremena–uvijek ili nikada–jedan do tri puta–četiri do šest puta–sedam ili više puta

a lici navedene s estice koje sadrži svaki od navedenih instr enata to nije D I te op a jera oz iljnosti pro le a

na anadsko pitnik kockanja ladih I estice tj tvrdnje s z og lak eg stjecanja

vida sli nosti i razlike instr enata prikazane po sadržajnoj sli nosti na na in da s isto red navedene tvrdnje koje procjenj j sli na podr ja koji a kockanje nar ava psihosocijalno nkcioni-ranje pojedinca prvo one koje s zajedni ke svi instr enti a poto one zajedni ke dva a instr -

enti a a zati sadržajne speci i nosti svakog od instr enata

e iz prvog pogleda na a lic o ava o da instr enti i aj neke svoje pose nosti ali i da procjenj j neke sli ne tetne posljedice kockanja

ako sva tri instr enta ispit j tzv lov g i-taka eng chasing losses ije je o pona anj koje karakterizira ponovno i porno p tanje aktivnosti kockanja slijed g itka a s cilje da se izg ljeni novac ponovno osvoji akvo je pona a-nje speci i no pravo za pro le ati no kockanje i jedno je od klj nih ele enata di erenciranj onih oso a kod kojih je rizik za razvoj pro le a anji od onih koji s vrlo rizi ni toga ne di da se chasing s atra i sredi nji o ilježje pro le ati nog koc-kanja D I ako er sva tri instr enta s jerena s na skrivanje kockarskih aktivnosti od

važnih oso a kao to s lanovi o itelji prijatelji ili terape t o o ljivo je i da je tvrdnja na instr -

ent D I ne to dr ga ije or lirana i s jerena na laganje o st pnj v enosti kocka-

nje dok s I i vi e s jereni na pona ajni aspekt tj na konkretna pona anja kao to s skrivanje aktivnosti novca i dr gih stvari

povezanih s kockanje npr listi i i sl adalje sva tri instr enta ispit j i intenzitet s djelovanja ilegalni aktivnosti a slijed kockanja no s

odre eni speci i nosti a s jeren je sa o na kra i pos ivanje novca I

s jerava se i na ot ivanje dr gih vrijednih stvari a D I jednoj tvrdnji integrira i tro enje novca na ijenjenog za dr ge aktivnosti i kra e

ažno je napo en ti da I tro enje novca iili džeparca kako i se kockalo ispit je zase noj estici i e je najprecizniji i to nedvoj eno dopri-

nosi osjetljivosti instr enta i daje na detaljniji vid speci i na pona anja ai e jasno je da injenje kaznenih djela i neplansko tro enje novca

nis pona anja koja i aj ist težin i koja nis jednako rizi na za razvoj pro le a

ro otri o li preostale tvrdnje instr enta D I vidi o da se on sadržajno pre-klapa s jo dvije tvrdnje na ije je o pro le i a odnosi a s važni oso a a koji s nast pili slijed kockanja i o s djelovanj kockar-ski aktivnosti a vi e nego to je oso a planirala to na kaz je na ne og nost kontrole vlastitog

pona anja adi se o važno ele ent pro le ati -nog kockanja i e na prilog govori i injenica da je g itak kontrole klj na ko ponenta de inicija pro le ati nog kockanja orn te da je ono vode i klasi ikacija a olesti i svrstano pore-e aje kontrole i p lsa D I adalje

D I i I s to nije sl aj kod s jereni i na planiranje kockarskih


Tablica1. Usporedni sadržajni prikaz čestica na instrumentima procjene rizičnosti kockanja adolescenata SOGS-RA, CAGI (GPSS-opća mjera ozbiljnosti problema) i DSM-IV-MR-J. RB. SOGS-RA CAGI-GPSS DSM-IV-MR-J1. oliko esto si ponovnoišaokockati

kako i pok ao vratiti izg ljeni novac

oliko esto si se vraćao dr gi dan kako i pok ao vratiti novac izg ljen kockanje kla enje

akon g itka novca na kockanj esto se vraćam sljede eg dana kako ih ga nadoknadio lov g itaka

2. Skrivao sa od o itelji i prijatelja listi e ili novce od igra na sre

oliko esto si skrivao svoje kockanjekla enje od roditelja dr gih lanova o itelji ili nastavnika

aže lanovi a o itelji psiholog ili dr gi a kako ih sakrio st panj v enosti kockanje

3. Krao i pos ivao sa novac za kockanje ili za pokrivanje d gova izazvanih kockanje

oliko esto si ukrao novac ili dr ge vrijedne stvari kako i se kockao kladio ili kako i vratio d gove izazvane kockanje kla enje

ez dop tenja sa zeo novac na ijenjen za žin novac od roditelja ili sa ukrao novac kako ih kockao

4. og kockanja sa i ao problemasroditeljima,prijateljimailiuškoli.

og kockanja sa se svađaosprijateljimai/iliroditeljimailiizostajaosnastave.

5. ockao sa višeodplaniranog. otro io sa na kockanje višeodplaniranog.

6. oliko esto si aktivnosti vezane z kockanje kla enje planirao

aok pljen na sa kockanje na na in da prepri ava pro le kockarske dogodov tine ili natjecanja planiram

d e kockarske pothvate ili s i lja na ine da do e do novca za kockanje

7. Loše sa se osjećao z og novca potro enog na kockanje ili z og posljedica laganja novca

oliko esto si se osjećaološe z og na ina na koji kocka kladi se ili z og onoga to se doga a dok se kockakladi

Izostajao sa iz kole z og kockanja oliko esto si izostao ili od stao od nekih slo odnih aktivnosti npr sport

zi ka kola i sl z og kockanjakla enja

9. ijeko kockanja govorio sa dr gi a da osvajam novac iako nisa

10. I ao sa željuprestati kockati ali nisa ogao la

11. Svađao sa se sa lanovi a o itelji zbognovca potro enog na kockanje

12. Posuđivao sa novac za kockanje13. oliko esto si propustiodruženje s

prijatelji a koji ne kockaj klade se kako i se dr žio s prijatelji a koji se kockaj klade

14. protekla jeseca koliko esto si osjećaoda ožda imašproblem s kockanje kla enje

15. oliko esto si novac namijenjen za hran odje kino i sli no potrošio za kockanje kla enje ili za vra anje d gova izazvanih kockanjekla enje

16. otre ni s i svevećiivećiulozi ili rizici kako ih postigao la željen razin z enja

17. ri pok aj s anjivanja ili prestanka kockanja osjećamnemir ili razdražljivost

ockanje bježimodproblema ili anj je osje aj espo o nosti

krivnje tjesko e ili depresije


aktivnosti tj na preok pacij kockanje to je tako-er važan ele ent za identi iciranje pro le a

reostale estice na D I instr ent s jerene s na tolerancij potre a za sve ve i lozi a i rizici a si pto e povla enja ne ir i

razdražljivost slijed pok aja prestanka kockanja te ijeg iz negativnih stanja po o kockanja kockanje anj je osje aj espo o nosti tjesko e

krivnje i depresije ije je o psiholo ki si pto i-a i si pto i a patolo kog kockanja kao dijagnoze

to ne iznena je z e o li o zir da je proiza ao iz psihijatrijskog konteksta o zna o i da kockanje

ladih s o ziro na njihov razvojn do i speci-i nosti adolescencije anjoj jeri izaziva pote -

ko e takvog tipa ako er og e je da s takva e ocionalna stanja ladi a anje liska i poznata to doprinosi neraz ijevanj estica davanj lažno

pozitivnih odgovora i posredno klasi ikacijskoj neispravnosti I i pravo z og do i s dionika stavljaj anji naglasak na takve si pto-

e te se generalno s jeravaj na negativne e ocije lade oso e vezane z na in kockanja i ili koli in

vre ena i novca potro enog na kockanje z to se s jerava i na ne og nost prestanka

kockanja no znatno konkretnije od D I koji je s jeren na negativne e ocije i si pto e

povla enja slijed prestanka kroz estic I ao sa želj prestati kockati ali nisa ogao

to se ti e sadržajnih speci i nosti instr enta prvenstveno se one odnose na stav-ljanje ve eg naglaska na nar ene odnose s dr gi-

a ai e z estic koja se odnosi na skrivanje kockanja i koja je kao to s o vidjeli zajedni ka svi instr enti a sa o procjenj je izraženost pro le a i na te elj pris tnosti sva a s važnim drugima z og kockanja i na pri anje kritika z og preko jernog kockanja adalje razra je i svojevrsno skrivanje i g itak kontrole nad pona anje kroz tvrdnj ijeko kockanja sa govorio dr gi a da osvaja novac iako nisa to ne pronalazi o kod dr ga dva instr enta

ose nosti op e jere oz iljnosti pro le-a povezanih s kockanje na instr ent I

vidi o s jerenosti na odnose s važni oso a a ali kroz intenzitet iz jegavanja takvih odnosa slijed i z og kockanja ako er I razvoj-no skla eno procjenj je postojanje inancijskih posljedica og pose nosti kockanja ladih žive s roditelji a nis radno odnos ne kockaj s vlastiti novce i njihove posljedice s speci i ne te nije za o ekivati da ih ože o jeriti na sli an na in kao kod odraslih ato I o zir zi a te pose nosti i pravo kroz pona anja kao to s

kockanje s novce na ijenjeni za hran za av i sli no procjenj je pris tnost inancijskih pro le a

ako er kao to je ve spo en to razlik je injenje kaznenih djela od tro enja džeparca na igre na sre

z to njegova velika ko parativna prednost jest i to e to klj je odnose s vr njaci a to nije

sl aj kod dr ga dva instr enta o nije s je-rava se na socijaliziranje sa sk pina a koje tako er intenzivnije participiraj igra a na sre zev i o zir vrlo važn log vr njaka adolescentnoj

do i jasno je da je to kriterij koji je itno klj iti p enito ože o zaklj iti kako s I tj op a jera oz iljnosti pro le a povezanih

s kockanje i instr ent sadržajno sli niji rvenstveno se to o itava konkretnijoj s jerenosti na o ilježja ladih i anje nagla-

sk na si pto e patolo kog kockanja o I sadržaj svojih estica ide i korak dalje razra je

pona anja i sadržajno je najadekvatniji to je i o e-kivano kada zna o da je rije o prvo instr ent kreirano ciljano za pop lacij ladih og takve s jerenosti na konkretna pona anja odnose i e o-

cije za pretpostaviti je i da je ladi a raz ljiviji z t glavn prednost pokriva gotovo sva podr ja

psihosocijalnog nkcioniranja koja kockanje ože nar iti ne zane ar je ni odre ena pona anja speci i na za adolescencij kao to to ini D I

ni odre ene psiholo ke posljedice kao to je to sl aj sa instr ento

slijed ovih arg enata kao i injenice da i a do re etrijske karakteristike i korelira sa tzv zlatni standardi a procjene rizi nosti i re la i s r ože o zaklj iti da je rije o instr en-t najprihvatljivije za pri jen redovnoj pop la-ciji ladih i pravo je zato I kori ten ovo istraživanj aravno z zi anje o zir potenci-jalnih ograni enja instr enta kao to s og nosti da ne spijeva prevladati glavne pro le e postoje ih instr enata procjene prvo red to je precjenjiva-nje djela pro le ati nih kockara i injenic da kao relativno nov instr ent nije provjeravan na razli i-ti zorci a a trag ovog posljednjeg nedostatka ovaj je rad iz e ostalog i doprinos prevladavanj pote ko a priliko identi iciranja ovog ko pleksnog eno ena i napre enj spoznaja podr j procjene

izraženosti pro le a povezanih s kockanje

RIZIČNIČIMBENICIZARAZVOJPROBLEMATIČNOGKOCKANJA

ri traženj odgovora na pitanje za to lj di kockaj te za to neki pojedinci razvij pro le-

e vezane z kockanje o zir se oraj zeti


nogo rojni i enici on individ alnih pa do onih okolinskih akav je prist p sklad i sa s vre eni integrativni teorija a pro le ati -nog kockanja koje stavljaj naglasak pravo na

iopsihosocijalan prist p pro le laszcz nski i o er harpe to je s isl pred vjet za razvoj pro le a dost pnost kockanja koja se odnosi na postojanje odre enog sadržaja ovo sl aj jesta na koji a se prire j igre na sre na neko prostor ostoje rojni poka-zatelji koji potvr j povezanost pove ane dost -pnosti s pove ano prevalencijo pro le ati nog kockanja a pell i ester ado ce r i s r o takvi s o okolnosti a s vre-

eno dr tv gotovo svi izloženi a ipak sa o anji roj oso a razvije pro le e to na govori

o važnosti speci i nih o ilježja li nosti raz i lja-nja i pona anja ri to e se važni rizi ni i -

eniko s atra rani po etak klj ivanja aktiv-nosti kockanja isher pose no koliko je popra en s jektivno veliki do itko te koc-kanje roditelja i ili dr gih zna ajnih oso a ott

adalje se nagla ava važnost speci i ne otivacije za kockanje pta i Derevensk

ocklo i D er na na in da nis jednako rizik oso e ija je glavna otivacija za ava i one kod kojih se pri jerice radi o na in s o avanja s pro le i a ett atson i risch

ako er zna o da je iz zetno važna kogni-cija te da postoji snažna povezanost pro le ati -nog kockanja sa speci i ni o rasci a raz i lja-nja prvenstveno il zijo kontrole praznovjer-je i neto ni poi anje vjerojatnosti oore i hts ka to se ti e o ilježja li nosti kontin irano se potvr je doprinos i p lzivnosti

o er Derevensk i pta sklonosti tra-ženja z enja reen i cker an le i aco s pre a cDaniel i cker an

te ne roticiz a ag i s r razvoj pro le a povezanih s kockanje adalje

noga sveo hvatna istraživanja potvr j i da se pro le ati na pona anja klj j i zlo pora sredstava ovisnosti i delinkvencij esto e

ladi a javljaj ko or iditet essor pre a elte i s r i to s isl postoji nedvoj ena povezanost kockanja i klj ivanja

dr ga rizi na pona anja pta i Derevensk ishra i s r

o ziro na relativn neistraženost pro le a povezanih s kockanje pogotovo na na i pro-stori a jedan od ciljeva ovog rada je i stjecanje

vida rizi ne i enike i njihov doprinos razvoj tetnih psihosocijalnih posljedica

CILJEVIIHIPOTEZE

pirijski ciljevi ovog rada s tvrditi izraže-nost tetnih psihosocijalnih posljedica povezanih s kockanje kod hrvatskih srednjo kolaca i event -alne razlike s o ziro na spol te istražiti na koji na in neka o ilježja li nosti raz i ljanja pona a-nja vjerenja o kockanj otivacije za kockanje isk stva i pona anja priliko kockanja te estalost kockanja doprinose izraženosti tetnih psihosocijal-nih posljedica povezanih s kockanje H1: ajve i dio adolescenata ne a razvijene

pro le e povezane s kockanje zati slije-de oni ije kockanje izaziva nisk do srednj oz iljnost pro le a a naj anje je onih ije kockanje oz iljno nar ava njihovo psihoso-cijalno nkcioniranje

H2: ostoje razlike izraženosti tetnih psi-hosocijalnih posljedica s o ziro na spol na na in da ladi i i aj izraženije tetne posljedice

H3a: ek je se zna ajan doprinos o ilježja li no-sti rizi nog pona anja vjerenja o kockanj

otivacije za kockanje isk stva i pona anja priliko kockanja te estalosti kockanja o ja njenj izraženosti tetnih psihosocijal-nih posljedica povezanih s kockanje

H3b: ek je se zna ajan doprinos vre enske per-spektive rizi nog pona anja vjerenja o koc-kanj otivacije za kockanje isk stva i pona-anja priliko kockanja te estalosti kockanja o ja njenj izraženosti tetnih psihosocijal-

nih posljedica povezanih s kockanje

METODOLOGIJA

Uzorak ispitanikaIstraživanje je o hva en pro a ilisti ki zo-

rak od k pno enika od prvog do zavr nog razreda srednjih kola hrvat-ska r ana i regionalna sredi ta agre

sijek ijeci i plit ro a ilisti ki zorak postign t je na na in da s kole sva etiri grada oda rane etodo sl aja z po o ra nalnog progra a za oda ir razreda n tar kola acana je kocka a anketni pitnici

s se enici a dijelili sl ajni redoslijedo zorak s inili svi enici oda ranog razreda koji

s taj dan ili na nastavi te pristali s djelovati istraživanj aspon do i s dionika kre e se od

do godina dob D roj enika etverogodi nje str kovne kole


i gi nazije podjednak je dok je dio e-nika koji poha aj trogodi nji str kovni progra o ekivano anji i na razini cijelog zorka iznosi

ako er podjednak je i roj enika prvih dr gih i tre ih razreda

dok je z og nepostojanja etvrtog razreda str -kovni trogodi nji progra i a dio enika koji poha aj etvrti razred ne to anji

Instrumentarij o ziro da je cilj ovog rada stjecanje vida

izraženost tetnih psihosocijalnih posljedica pove-zanih s kockanje te istraživanje doprinosa razli i-tih konstr kata toj izraženosti kori tena je aterija od nekoliko instr enata

Osnovna sociodemografska obilježja ispitali s o kroz nekoliko osnovnih pitanja spol do vrsta kole i sl

Upitnik kockarskih aktivnosti sadrži pitanja o vrsta a i estalosti igranja razli itih igara na sre paralelnoj or i dionici s s da ili ne ozna avali jes li svak od navedenih igara ikada igrali te ako jes koliko esto to ine

svakodnevno nekoliko p ta tjedno otprili-ke jedno tjedno otprilike jedno jese no jedno godi nje i anje od toga Izraženost tetnih psihosocijalni posljedica kockanja jerena

je Kanadskim upitnikom kockanja adolescenata (CAGI) re la i s r opisani pret-hodno poglavlj

cilje stjecanja vida otivacij za koc-kanje kori tena je ek lista otivacije za koc-kanje konstr irana ciljano za ovo istraživanje i te eljena na klini ko isk stv i skali a ling otivation cale hantal allerand i allieres

dionici s na skali od st pnja (nikad zbog toga – ponekad zbog toga – uglavnom zbog toga – uvijek zbog toga) odgovarali na pitanje

og ega kocka ili se kladi a po rojano je potencijalnih razloga i otiva za kockanje npr

z og za ave z enja radi zarade i sl Skala uvjerenja o kockanju konstr irana je tako er spe-ci i no za ovo istraživanje te elje pregleda lite-rat re i postoje ih instr enata: pitnik vjerenja o kockanj teen ergh i s r jerovanja o og nosti kontrole nad kockanje oore i

hts ka pitnik vjerenja vezanih z koc-kanje a l i ei te razli iti itovi o koc-kanj internet izvori kala se sastoji od k pno tvrdnji raspore enih dva aktora: raznovjerje i neto no poi anje vjerojatnosti npr “Istovremeno kockanje u više igara povećava vjerojatnost da će osoba dobiti u barem jednoj od njih.”), te

Il zija kontrole npr “Usmjeravanje misli na dobi-tak, povećava njegovu vjerojatnost.”). dionici s skal isp njavali na na in da s odgovarali na ljestvici od pet st pnjeva slaganja (uopće se ne sla-žem-uglavnom se ne slažem-niti se slažem niti se ne slažem-uglavnom se slažem-u potpunosti se slažem).

cilje provjere ani estiranja dr gih rizi nih pona anja kori ten je Upitnik rizičnog i delinkven-tnog ponašanja tlanta i s r koji sadrži tvrdnje koje se sadržajno raspore j kategorija:

vandaliza kra e izi ka agresija arkiranje i pro le i koli re e enje jav-

nog reda i konz iranje sredstava ovisnosti dionici s odgovarali na pitanje koliko s se p ta

život pona ali na odre eni na in a ispitivanje oso ina li nosti koristili s o hrvat-

sk verzij International Personality Item Pool skale sa 50 čestica, IPIP 50 la i i old erg

Instr ent se sastoji od estica na i-jenjenih ispitivanj pet velikih di enzija li nosti

old erg : kstraverzija ili s rgencija godnost avjesnost ili po zdanost ocionalna sta ilnost i lt ra ili intelekt

adatak s dionika je da na skali od pet st pnjeva (u potpunosti netočno-uglavnom netočno-ni točno ni netočno-uglavnom točno-u potpunosti točno) pro-cijeni koje se st pnj pojedina tvrdnja odnosi na njega sa og

adalje instr ento Zimbardov inventar vre-menske perspektive – ZTPI i ardo i o d

istražena je i vre enska perspektiva kao oso na varija la koja se odnosi na vre enske horizonte pojedinca i posljednje vrije e se esto ispit je odnos na rizi na pona anja Instr ent tako er sadrži pet aktora vre enske perspektive:

pro lost negativna sada njost hedoni-sti ka d nost pro lost pozitivna i

sada njost atalisti ka a s dionici odgovaraj na ljestvici od pet st pnjeva (uopće se ne odnosi na mene-uglavnom se ne odnosi na mene-podjednako se odnosi i ne odnosi na mene-uglavnom se odnosi na mene-u potpunosti se odnosi na mene).

z prethodno opisane instr ente pitnik sadr-ži nekoliko nezavisnih pitanja koja na daj in or acije važne za o ja njavanje i raz ijevanje eno ena kockanja ladih a odnose se na isk stva

i pona anja priliko sa og kockanja: oliko si p ta kockanje kla enje do io velik iznos novca , “ ada do ije ve i iznos novca kocka-nje kla enje to e poti e na daljnje kockanje i ada izg i novac kockanje ne a vi e volje kockati


o ziro na opsežnost instr enta realne i vre enske og nosti za njegov pri jen otprilike polovina s dionika oda ranih etodo sl aja pitnici s se dijelili nas i ni redosli-jedo isp njavalo je pitnik koji sadrži instr ent I I a polovina pitnik koji sadrži i ardov inventar vre enske orijentacije I ako er s konstr irane dvije verzije s o ziro na spol to

k pno ini etiri or e pitnika

Postupak provedbe istraživanjaIstraživanje je provedeno razdo lj od ož jka

do svi nja godine enici s pitnik isp -njavali gr pno vlastito razred trajanj od

in princip papir-olovka vi s dionici ili s s eno in or irani o

osnovno cilj istraživanja Ispitivanje je ilo ano-ni no te je provedeno sklad s ti ki kodek-so istraživanja s djeco jd kovi i olesari

dionici s s eni pristanko prihvatili s djelovati istraživanj a ogli s od stati ilo koje tren tk priliko isp njavanja pitnika

REZULTATIIRASPRAVA

Izraženost štetnih psihosocijalnih posljedica kockanja

opis instr entarija navedeno je da s o oz iljnost tetnih psihosocijalnih posljedica koc-kanja tvr ivali anadski pitniko kockanja adolescenata I a tora re la a i s rad-nika koji te elje rez ltata na op oj

jeri oz iljnosti pro le a kategorizira ispitanike s o ziro na ostvareni roj odova tri sk pine: nepostojanje pro le a povezanih s kockanje zeleno svjetlo do od niska do srednja razina oz iljnosti pro le a povezanih s kockanje ž to svjetlo do odova te visoka oz iljnost pro le a povezanih s kockanje

crveno svjetlo i vi e odova rije tvr ivanja razlika s o ziro na spol provjerili s o kategori-zacij rizi nosti pre a anadsko pitnik koc-kanja adolescenata I na razini cijelog zorka

ekivano prv hipotez ože o pri-hvatiti ai e kockanje najve eg dijela s dionika

na razini je dr tvenog kockanja i ne nar -ava psihosocijalno nkcioniranje pojedinca o

srednjo kolaca ve osje a niske do jerene tetne psihosocijalne posljedice kockanja ž to

svjetlo a njih ak zadovoljava kriterije za sk pin koj a tori instr enta nazivaj crveno svjetlo tj i aj visok razin oz iljnosti pro le-

a povezanih s kockanje o ava o da je rije

o djel zna ajno ve e odnos na inoze na istraživanja te je za pretpostaviti da s razlozi to prvenstveno iz zetno velika dost pnost igara na sre ep lici rvatskoj Dodig i icija Dodig i nepridržavanje zakonske reg lative od strane prire iva a

to se ti e razlika rizi nosti kockanja s o zi-ro na spol one s zna ajne lika na na in da s ladi i zna ajno vi e zast pljeni sk pini adolescenata koji i aj razvijene pro le e s koc-kanje d ladi a njih ne a izražene tetne psihosocijalne posljedice kockanja zeleno svjetlo dr ge strane s zork djevo-

jaka taj je dio znatno ve i i iznosi ak te je logi no i dio djevojaka sk pini visoke oz iljnosti pro le a vezanih z kockanje zna ajno anji od onog kod ladi a

Nepostojanje problema

(zeleno svjetlo)

49,00%

90,10%

X2=410,40; p<,001

23,80%

2,10%

27,20%

7,70%

Niska do srednja ozbiljnost problema

(žuto svjetlo)

Visoka ozboljnost problema

(crveno svjetlo)M (N=915)Ž (N=1033)

Slika 1. Grafički prikaz razlika u izraženosti štetnih psihosocijalnih posljedica kockanja s obzirom na spol (N=1.948), Hi-kvadrat test

o ziro na tako izražene razlike s o ziro na spol a kako is o do ili detaljniji vid podr ja psihosocijalnog nkcioniranja koje kockanje sred-njo kolci a nar ava provjerili s o i rekvencije odgovora na estica a koje laze op jer oz iljnosti pro le a kao i razlike po spol na svi estica a a lica

I na razini ovih tvrdnji ladi i i djevojke se zna ajno razlik j na na in da ladi i ve oj jeri osje aj razli ite psihosocijalne posljedice povezane s kockanje Iz prikazanih je rekvencija odgovora vidljivo da odgovor “većinu vremena” (3) i “gotovo uvijek” (4) kod djevojaka niti na jednoj estici nis zast pljeni s vi e od dok je kod ladi a to sl aj


na vi e pitanja estica ako er veli ina inka tih razlika najve i s kod pitanja koja se odnose na pla-niranje kockanja lov g itaka skrivanje kockanja te tro enje džeparca na kockarske aktivnosti ije je o pona anji a karakteristi ni pravo za pojedince ije kockanje oz iljno nar ava svakodnevno nkci-

oniranje slijed svega navedenog ože o prihva-titi dr g hipotez a takav je nalaz potp nosti sklad s inoze ni istraživanji a koja ez izni ke potvr j da ladi i po inj kockati ranijoj život-noj do i i kockaj intenzivnije te s kao takvi ve e rizik da razvij pro le e povezane s kocka-nje Desai i s r ational esearch o ncil

prilog to e govore i rez ltati dr gih preva-lencijskih istraživanja Dodig i icija to s isl ovako izražene rodne razlike važna s na in or acija koj tre a zeti o zir i pri kreiranj intervencija ai e s o ziro na razli ite o rasce kockanja dr k iji tijek razvoja pro le a razlike do i po etka kockanja nerealno je o ekivati da e isti progra i ati isti tjecaj na o a spola

Odrednice opće mjere ozbiljnosti problema povezanih s kockanjem

o ziro da s kao to je iz prethodnog teksta vidljivo do ivene zna ajne razlike s o ziro na spol kao i z og potre e za stjecanje d ljeg vida

etiologij i korelate izraženijih pro le a pove-zanih s kockanje posljednje dvije hipoteze ovog rada provjeravane s sa o na s zork ladi a

Doprinos razli itih o ilježja i konstr kata o ja -njenj tetnih psihosocijalnih posljedica kockanja to nije op e jere oz iljnosti pro le a provjeravan je hijerarhijsko regresijsko analizo toga s prije proved e analize provjereni svi pred vjeti za proved regresijske analize kao to s korelacije prediktora s kriterije vr tene sa o one varija le koji a je korelacija s kriterije ve a od s ti e da s od otiva vr teni sa o oni s najve i korela-cija a s kriterije i koji nis e so no korelaciji

ati je provjerena nor alnost distri cije koja z og speci i nosti pro le a koji se ispit je odst pa od nor-

alne to je s isl a pre a prepor ci a aschnik i idell jedna varija la trans or irana loga-rita r to rez ltata pri e je injeno i re lektira-nje rez ltata otiv ocka da zaradi novac a kako i distri cije svih varija li ile asi etri ne isto s jer ako er te elje I pokazatelja eng condition indexa lesle h i elsch tvr-eno je i kako ltikolinearnost nije zna ajna

odsjeti o posljednje dvije hipoteze ovog istra-živanja s da se o ek je zna ajan doprinos o i-lježja li nosti vre enske orijentacije rizi nog i

Tablica2. Frekvencije odgovora na česticama GPSS-a i razlike s obzirom na spol (N=1.948), Mann-Whitneyev test. RB. GPSSčestice 0

%

1%

2%

3%

Pros.rang

MWU r

(effectsize)1. oliko esto si izostao ili od stao od nekih slo odnih

aktivnosti npr sport zi ka kola i sl z og kockanja kla enja

M 9.2 1.5 0.9 429425.000**Ž 97.6 1.6 0.6 0.2 932.71

2. oliko esto si prop stio dr ženje s prijatelji a koji ne kockaj klade se kako i se dr žio s prijatelji a koji kockaj klade se

M 11.9 2.2 413776.000** .22Ž 97.6 1.9 0.5 0.0 917.56

3. oliko esto si aktivnosti vezane z kockanje kla enje planirao

M 51.3 36.7 8.6 3.4 .41Ž 10.5 0.9 0.4

4. oliko esto si se osje ao lo e z og na ina na koji kocka kladi se ili z og onoga to se doga a dok kocka kladi se

M 72.6 21.0 4.2 2.3 372357.000**Ž 93.6 5.5 0.5 0.4

5. oliko esto si se vra ao dr gi dan kako i pok ao vratiti novac izg ljen kockanje kla enje

M 20.3 5.6 5.8 1117.93 341355.000** .36Ž 95.9 3.0 0.7 0.4

6. oliko esto si skrivao svoje kockanje kla enje od roditelja dr gih lanova o itelji ili nastavnika

M 64.2 15.4 7.4 13.0 324755.000** .39Ž 95.4 2.3 0.7 1.6

7. protekla jeseca koliko esto si osje ao da ožda i a pro le s kockanje kla enje

M 11.1 2.4 1.1 1042.22 410636.500** .24Ž 1.3 0.3 0.0 914.52

8. oliko esto si novac na ijenjen za hran odje kino i sli no potro io za kockanje kla enje ili za vra anje d gova izazvanih kockanje kla enje

M 20.4 4.6 6.2 1112.37 346442.500** .35Ž 95.3 3.6 0.4

9. oliko esto si krao novac ili dr ge vrijedne stvari kako i kockao kladio se ili kako i vratio d gove izazvane kockanje kla enje

M 94.1 3.7 1.4 1000.95 .14Ž 99.2 0.4 0.1 0.3 951.07

egenda: ladi i djevojke nikada ponekad ve in vre ena gotovo vijek rez ltat annhitne evog testa r e ect size veli ina nika p p


delinkventnog pona anja vjerenja o kockanj otivacije isk stva i pona anja priliko kockanja

o ja njenj op e jere izraženosti tetnih posljedica povezanih s kockanje toga i a o dva seta prediktora za kriterij te s prove-dene dvije hijerarhijske regresijske analize

ez ltati pokaz j kako s pri o ja njenj k -pne oz iljnosti kockanja kada se klj e svi lokovi varija li zna ajni prediktori o je analize dakle s razli iti prvi loko prediktora : sva tri otiva za kockanje da se olje osje a da ih io to olji kockanj da zaradi novac nastavak

kockanja priliko do itka ve eg iznosa isk stvo do itka velikog iznosa i estalost kockanja te je k pno o ja njeno ak odnosno varijance kriterija i e je djelo i no potvr ena i tre a hipoteza ri to e otivacija za kockanje predstavlja naj olji prediktor i o ja njava vi e od

varijance k pne oz iljnosti pro le a pove-zanih s kockanje Istraživanja koja s se s jera-vala na otivacij za kockanje nagla avaj njen velik važnost davanj odgovora na pitanje za to neke oso e razvij pro le e povezane s kockanje dok kod dr gih ono ostaje povre eno za avo

ai e speci i na otivacija razlik je razli ite kate-gorije oso a s o ziro na oz iljnost njihovih pro le-

a pta i Derevensk ocklo i D erova na na in da s pojedinci a s vi i st pnje

rizi nosti naj e i otivi ijeg od pro le a no e-nje s depresijo op tanje i socijalizacija I rez l-

tati ovog istraživanja pokaz j sli an trend lok koje s navedeni otivi za kockanje o ja njava najve i dio varijance kriterija a otiv kocka da se olje osje a i a najve i beta ponder i e pokaz je najve prediktivn vrijednost ako er analiz s kao to je spo en to klj eni sa o oni

otivi koji zna ajno koreliraj s kriterije to na dodatno govori prilog važnosti speci i ne otiva-cije raz ijevanj pro le a povezanih s kocka-nje tj jo se jedno potvr je da nis jednako rizik ladi koji prvenstveno kockaj s cilje povre ene za ave i oni koji kockaj kako i tjecali na negativne e ocije zaradili ili pak ili to vje tiji kockarski aktivnosti a ekivano nastavljanje

kockanja priliko do itka i isk stvo velikog do itka tako er s zna ajni prediktori op e oz iljnosti pro-le a o ja njavaj oko varijance kriterija noga istraživanja potvr j iz zetno važn log

isk stva velikog do itka za razvoj pro le a pose no koliko se on dogodi ranoj životnoj do i rner angeneh i itt an harp ako er esto

se prijelaz iz dr tvenog pro le ati no kockanje dogodi slijed velikog do itka a zna ajno je ve a vjerojatnost razvoja pro le a koliko prvo isk stvo kockanja rez ltira veliki do itko r ord i s r

pre a ha er apo eni o da se ovdje radi o s jektivnoj percepciji velikog do itka to ranoj životnoj do i ože iti i aleni iznos koji

dijete ili adolescent percipira veliki ona anje pri-liko kockanja koje se pravil odnosi na nastavak kockanja slijed do itka i lov g itaka eng. chasing

Tablica3. Hijerarhijska regresijska analiza za predviđanje opće mjere ozbiljnosti problema povezanih s kockanjem (GPSS) sa setom prediktora: emocionalna stabilnost (IPIP-50), rizično ponašanje, kognitivne distorzije, motivacija za kockanjem, iskustvo i ponašanje prilikom kockanja, ukupna učestalost kockanja; mladići (N=443)

Korak1 Korak2 Korak3 Korak4 Korak5 Korak6Β t β t β t β t β t β t

ocionalna sta ilnost -.19 -3.71** -.15 -2.94 -.11 -2.17** -.06 -.05 -1.35 -.05 -1.51izi no pona anje .37 7.54** .33 4.04** .12 3.19** .05 1.5

Il zija kontrole .07 1.36 -.05 -1.06 -.09 -2.17* -.06 -1.62raznovjerje .23 4.47** .02 .63 .01

Da se olje osje a .23 4.97** 4.49** .10 2.60*Da ih io to olji .20 4.17** .15 3.51** .10 2.53*Da zaradimt .29 6.45** .13 3.07** .09 2.42*

oticaj slijed do itka ve eg iznosa

.26 5.73** .23 5.53**

Do itak velikog iznosa .26 6.31** .13 3.29**k pna estalost kockanja .39k pni odel

R .199 .423 .500 .666origirani R2 .037** .174 .241 .432 .632

ΔR2 .140** .071** .193** .116**

egenda: p p slovima u kurzivut trans or irane varija le standardizirani regresijski koe cijent koe cijent ltiple korelacije 2 koe cijent ltiple deter inacije 2 – pro jena koe cijenta ltiple deter inacije


losses koji s tako er sadržani peto lok pre-diktora vrlo s važni ele enti razvoj pro le a

ov g itaka jedan je od najzna ajnih koraka razvoj patolo kog kockanja esie r pre a

reen i cker an z to to se vi e novca izg i chasing postaje intenzivniji ije je o pona-anj koje je sveprist no e pro le ati ni

kockari a e ko je za isliti da i pojedinac ogao razviti ko pleksne oso ne ekono ske i socijalne pro le e karakteristi ne za pro le ati no kockanje ez pornog lova g itaka odnosno nadokna ivanja inancijskih g itaka pravo kroz aktivnosti tijeko

kojih je novac i izg io reen i cker an akvo je pona anje sko povezano i s porni

nastavljanje kockanja i pro le i a prestajanj s kockanje neovisno g i li oso a ili do iva ada g i investira novac koji nije planirala potro iti a s dr ge strane do ici se pravil od ah ponovno laž so e koje kockaj prvenstveno iz za ave

i ije je s djelovanje igra a na sre na razini dr tvenog kockanja pravil prestaj kockati kada osvoje s jektivno velik nov ani do itak vakvo se pona anje i zork hrvatskih srednjo kolaca pokazalo zna ajni prediktoro to i ne iznena je s o ziro na važnost takvog pona anja razvoj pro le a ali i s o ziro na injenic da op a jera oz iljnosti pro le a sadrži estic koja opis je pravo takvo pona anje oliko esto si se vra ao dr gi dan kako i pok ao vratiti novac izg ljen kockanje kla enje

Tablica4. Hijerarhijska regresijska analiza za predviđanje opće mjere ozbiljnosti problema povezanih s kockanjem (GPSS) sa setom prediktora: vremenska perspektiva (ZTPI), rizično ponašanje, kognitivne distorzije, motivacija za koc-kanjem, iskustvo i ponašanje prilikom kockanja, ukupna učestalost kockanja; mladići (N=416)

Korak1 Korak2 Korak3 Korak4 Korak5 Korak6Β t β t β t β t β t β t

ro lost negativna .16 2.39* .14 2.13* .15 2.34* .17 3.06** 3.71** .19 3.94**ada njost hedonisti ka .02 .43 -.02 -.37 -.03 -.56 -.02 -.41 -.01 -.34 -.01ada njost atalisti ka .11 1.49 .11 1.57 .04 .56 -.02 -.30 -.05 -.91 -.05 -.99izi no pona anje .21 3.65** .19 3.50** .113 2.25* .04 .96

Il zija kontrole .04 .63 -.06 -1.07 -.09 -1.73raznovjerje 4.39 .12 2.03* .06 1.19 .05

Da se olje osje a .17 .13 2.63** .12 2.60*Da ih io to olji .25 .19 3.99** .16 3.52**Da zaradimt .26 5.11** .16 3.37** .15 3.24**

oticaj slijed do itka ve eg iznosa

.25 4.94** .21 4.36**

Do itak velikog iznosa .24 5.03** .17 3.35**k pna estalost kockanja 3.52**k pni odel

R .260 .330 .441 .621 .722origirani R2 .096 .366 .502

ΔR2 .041** .192** .115** .021**

egenda: p p slovima u kurzivut trans or irane varija le standardizirani regresijski koe cijent koe cijent ltiple korelacije 2 koe cijent ltiple deter inacije 2 – pro jena koe cijenta ltiple deter inacije

I posljednji lok prediktora koji ini k pna estalost kockanja pokazao se zna ajni iako

o ja njava anje varijance kriterija od pri jerice otivacije i pona anja priliko kockanja to s o

i o ekivali ai e iako se s vre eno prist -p ovo eno en oz iljnost pro le a ne jeri intenziteto s djelovanja kockarski aktivnosti-

a ve razino kojoj kockanje nar ava svakod-nevno nkcioniranje oni s zna ajno povezani

ogi no to oso a ve oj jeri s djel je kockar-ski aktivnosti a tro i vi e vre ena i novaca te je o ekivano da e ono ve oj jeri nar iti njeno psihosocijalno nkcioniranje a kraj krajeva prilog to e govore i de inicije pro le ati nog koc-kanja koje ga de iniraj pravo kao pona anje koje karakteriziraj pote ko e ograni avanj vre ena i ili novca potro enog na kockanje koje dovodi do negativnih posljedica za oso okolin i zajednic

eal Del a ro i eil adalje je važno spo en ti da se pravo vo e-

nje pona ajnih varija li koje se odnose na sa o kockanje peto i esto lok g i prediktiv-na zna ajnost rizi nog i delinkventnog pona anja

a lice i na o da je sklonost klj ivanj rizi na pona anja povezana s pro le ati ni

kockanje te da postoje dva o ja njenja takvog trenda rvo je da kockanje i rizi na pona anja i aj sli ne deter inante te da se javljaj ko or iditet

essor pre a elte i s r a dr go


da porasto rizi nosti kockanja raste i potre a za inancijski sredstvi a a ti e i vjerojatnost za p tanje delinkventne aktivnosti pta i Derevensk o iz ovakvog je rez ltata hije-rarhijske regresijske analize jasno da o ito razvoj sa ih pro le a z zna ajan doprinos rizi nog i delinkventnog pona anja ipak ve log i aj ona pona anja koje se direktno odnose na kockanje kao to s intenzitet kockanja osvajanje ve eg iznosa i strajanje kockanj slijed do itka ako er na

se jo jedno potvr je i vrlo važna loga oso ina li nosti i raz i ljanja ai e analizi kojoj prvi lok prediktora ini aktor na instr ent I I

rizi no i delinkventno pona anje o ja njava ak varijance kriterija dok je taj dio analizi kojoj s prvo lok aktora na instr ent I tek

no to je tako er zani ljivo jest da analiza-a koje s ra ene s zork onih srednjo kolaca

koji s isp njavali i ardov inventar vre enske perspektive vre enska orijentacija pro lost nega-tivna zadržava svoj prediktivn vrijednost do zadnjeg koraka a lica to se sa e vre enske perspektive ti e rije je o konstr kt koji pok ava integrirati koncept vre ena i o ilježja li nosti te ija je povezanost s razli iti rizi ni pona anji a posljednje vrije e pred et interesa istraživa a o kontekst razvoja rizi nih pona anja npr zlo-pora a alkohola i droga rizi no seks alno pona a-

nje zna ajni a s se pokazale perspektive sada -njosti i d nosti enson i s r eo gh i s r i ardo i o d pre a o a

protno to e ovo istraživanj one se nis pokazale zna ajni prediktori a o ja njenj pro le a povezanih s kockanje tovi e vre en-ska orijentiranost na d nost nije niti zna ajno povezana s kriterije dr ge strane vre enska perspektiva pro lost negativna koja odražava op enito negativan stav pre a vlastitoj pro losti npr olna isk stva iz pro losti esto se ponavljaj oji isli a i a zna ajn prediktivn vrijed-

nost a pretpostaviti je da na ovakav nalaz govori prilog to e da je kockanje i kontekst vre en-

ske perspektive eno en koji i a svoje speci i nosti odnos na dr ga rizi na pona anja o ziro na

ovakve nalaze ali i relativn neistraženost vre en-ske perspektive kontekst kockanja ovo je pod-r je vrijedno d eg istraživa kog interesa

ZAKLJUČAK

Iz prikazanih je rez ltata jasno kako kockanje znatno djel hrvatskih srednjo kolaca iz r a-nih sredina izaziva oz iljne pro le e psihoso-cijalno nkcioniranj e je spo en to da je

to nedvoj eno posredovano veliko dost pno kockanja no tre a zeti o zir i speci i nosti pop lacije odnosno og nost da s stope precije-njene i da ne odgovaraj realnoj slici ako essor

pre a Dodig navodi da tipi no pona anje ladih klj je participiranje razli-iti rizi ni pona anji a te da sazrijevanje

ve ina takvih pona anja prestane sklad s ti e na pro le ati no kockanje ladih gleda se kao na privre eno pona anje tj lada oso a doživi tzv prirodni oporavak Derevensk pta i inters

o ora o zeti o zir da je dana nja generacija ladih prva koja odrasta okr ženj koje je kockanje iroko prihva ena i pro ovirana aktivnost a te elj takvih okolnosti Derevensk

pta i inters zaklj j da ak ože o o ekivati anje prirodnog oporavka kad je rije o kockanj odnos na dr ga rizi na pona anja ona s i anje prihva ena te se na njihovoj prevenciji s stavno radi ve desetlje i a

adalje ne s ije o zane ariti niti pro le jerenja tj og nost da pro le i instr enata

procjene nis prevladani da s i dalje preosjetljivi i da je pitna njihova klasi ikacijska ispravnosti

z to važno je o ratiti pozornost i na og e k lt rolo ke i kontekst alne razlike to je s i-sl nedvoj eno da tren tni korp s prevalencijskih podataka tre a interpretirati s oprezo a pro le a-tik dalje istraživati

o dok s svi ladi sli noj jeri izloženi ekolo ki i enici a pop t dost pnosti i prist -pa nosti speci i na o ilježja pojedinca doprinose razvoj i održavanj pro le a povezanih s kocka-nje vo je istraživanje pokazalo da s to prvo red estalost kockanja strajanje kockanj sli-jed do itka isk stvo do itka ve eg iznosa novca te speci i na otivacija za kockanje p tanje aktivnosti kockanja kako i se olje osje alo zara-dilo novac ili naprijedilo svoje vje tine kockanja

edvoj eno kockanje je eno en koje je potre no o ratiti oz iljn pozornost razvijati znan-stvena istraživanja i socijalne politike ovo podr j senzi ilizirati ir javnost i ed cirati str njake a sve s cilje stvaranja pred vjeta za dr tveno odgovoran prist p igra a na sre i kreiranja kvalitetnih preventivnih i tret anskih intervencija


LITERATURA

ott : hat do e no a o t a ling and ro le a ling in e ealand eport er o the e ealand a ing rve Depart ent o International airs ellington e ealand

jd kovi i olesari r : ti ki kodeks istraživanja s djeco Državni zavod za za tit o itelji ate-rinstva i ladeži agre

tlanta Dahl erg oal ahn ehrens : iolence elated ttit des ehaviors and In ences ong o ths: o pendi o ssess ent ools nd edition entres or Disease ontrol nad

revention ational enter or Inj r revention and ontrol

ag achon D D l ash oneatto ilt osta : athological ga ling and the ve actor odel o personalit ersonalit and Individ al Di erences

elsle D h i elsch : egression Diagnostics: Identi ing in ential data and so rces o colli-nearit ohn ile e ork

laszcz nski o er : ath a s odel o ro le and athological a ling ddiction

reen cker an : hasing in ga ling ehavior: personalit and cognitive deter inants ersonalit and Individ al Di erences

a pell ester D : he I pact o ga ling opport nities on co p lsive ga ling o rnal o ocial s cholog

hantal allerand alli res : n the constr ction and validation o the a ling otivation cale ociet and eis re

Derevensk pta : revalence esti ates o adolescent ga ling: co parison o the D I and the estions o rnal o a ling t dies

Derevensk pta : he eas re ent o o th a ling ro le s: rrent Instr ents ethodolo-gical Iss es and t re Directions : pta Derevensk D r : a ling ro le s in o th heore-tical and pplied erspectives l er cade ic len lishers e ork

Derevensk pta inters : revalence ates o o th a ling ro le s: re the rrent ates In ated o rnal o a ling t dies

Desai acieje ski antalon otenza : ender di erences in adolescent ga ling nnals o linical s chiatr

Dijagnosti ki i statisti ki prir nik za d evne pore e aje: D I e narodna verzija s i ra a : aklada lap astre arsko

Dodig D : ilježja kockanja ladih i odrednice tetnih psihosocijalnih posljedica Doktorska disertacija t -dijski centar socijalnog rada ve ili ta agre agre

Dodig D icija : ilježja kockanja zagre a kih adolescenata jetopis socijalnog rada

isher : Developing the D I criteria to identi adolescent pro le ga ling in non clinical pop -lations o rnal o a ling t dies

isher : eas ring athological a ling in hildren: he ase o r it achines in the o rnal o a ling t dies

ett atson risch : co parison o depression and st les o coping in ale and e ale e ers and controls o rnal o a ling t dies

old erg : he develop ent o arkers or the ig ive actor str ct re s chological ssess ent 26-42.

pta Derevensk : dolescents ith a ling ro le s: ro esearch to reat ent o rnal o a -ling t dies

pta Derevensk : revalence t d and a ination o he orrelates ssociated ith athological a lig o rnal o a ling t dies

ardoon Derevensk pta : pirical eas res vs erceived a ling everit ong o th h dolescents ail to eek reat ent ddictive ehaviors

orn D : a ling e pansion in anada: I plications or health and social polic anadian edical sso-ciation o rnal

ado ce r ac es erland iro I : revalence o pro le ga ling: a replication st d ears later anadian o rnal o s chiatr

esie r l e : he o th aks a ling creen : ne instr ent or the identi cation o pathological ga lers erican o rnal o s chiatr

cDaniel cker an : he elationship o I p lsive ensation eeking and ender to Interest and articipation in ga ling ctivities ersonalit and Individ al di erences

ishra al iere organ illia s : n a ination o the elationship et een a ling and ntisocial ehavior o rnal o a ling t dies

la i old erg : n anal sis o a cross c lt ral personalit inventor : he I I ig ive actor ar-kers in roatia o rnal o ersonalit ssess ent

oore hts ka : elie s a o t control over ga ling a ong o ng people and their relation to pro-le ga ling s cholog o ddictive ehaviors

ational esearch o ncil : athological a ling: critical revie ational cade ress ashington D

eal Del a ro eil : ro le ga ling and har : to ards a national de nition el o rne: i-nisterial o ncil on a ling adelaide ed a rist pljeno

o er Derevensk pta : he elationship o I p lsivit ensation eeking oping and -stance se in o th a lers s cholog o ddictive ehaviors

a l ei : he a ling elated ognitions cale : develop ent con r ator actor vali-dation and ps cho etric properties ddiction

ocklo D er : he o r s o ro le a ling: s chological eas re o isk he o rnal o a ling t dies

ha er : trange ed ello s: critical vie o pathological ga ling addiction ddiction

ha er all ander ilt : sti ating the revalence o Disordered a ling ehavior in the nited tates and anada: eta anal sis arvard edical chool Division o ddictions

ha er a rie canlon ings : athological ga ling a ong adolescents: a-ssach setts a ling creen o rnal o a ling t dies

harpe : e or lated ognitive ehavioral odel o a ling: iops chosocial erspective linical s cholog evie

teen ergh e ers a helan : Develop ent and alidation o the a lers elie s estionnaire s cholog o ddictive ehaviors

a achnick i idell : sing ltivariate tatistics. ll n acon oston

o a : re enska perspektiva rizi na pona anja i avljenje sporto kod st denata Diplo ski rad. dsjek za psihologij ilozo skog ak lteta ve ili ta agre agre

re la tinch eld ie e nne : anadian dolescent a ling Inventor I hase III inal eport itted to the anadian entre on stance se and the Interprovincial onsorti on a -ling esearch

rner angeneh itt an harp : he perience o a ling and its ole in ro le a ling International a ling t dies

ol erg : a ling and ro le a ling ong dolescent in evada evada Depart ent o an eso rces arson it

akon o igra a na sre : arodne novine

i ardo o d : tting ti e in erspective: alid elia le Indicid al Di erences etric o r-nal o ersonalit and social s cholog

elte arnes id ell o an : ssociation et een ro le a ling and ond ct disorder in a ational rve o dolescents and o ng d lts in the nited tates o rnal o dolescent ealth 45, 396-401.

inters tinch eld D lkerson a : o ard the Develop ent o an dolescent a ling ro le cale o rnal o a ling t dies

Documents

IZAZOVI PROCJENE I ODREDNICE IZRAŽENOSTI …1.948 učenika, a uzorak je reprezentativan za srednjoškolce iz urbanih sredina Hrvatske. Raspon dobi sudionika kreće se od 14 do 20