RADNO PRAVO

Izvor: http://www.iusinfo.hr/

1.4.2014

Prijedlog novina vezanih uz stranke kolektivnog ugovora, pristupanje tom ugovoru i pravo na organiziranje štrajka

Zakonom o reprezentativnosti udruga poslodavaca i sindikata, koji je na dnevnom redu aktualne saborske sjednice, a kojim bi se trenutno važeći Zakon o kriterijima za sudjelovanje u tripartitnim tijelima i reprezentativnosti za kolektivno pregovaranje stavio izvan snage, planira se riješiti velik broj otvorenih i spornih pitanja u području kolektivnog pregovaranja, a neka od njih odnose se na stranke kolektivnog ugovora i pristupanje tom ugovoru, kao i pravo na organiziranje štrajka zbog sklapanja, izmjene ili obnove kolektivnog ugovora.

Zakon o kriterijima za sudjelovanje u tripartitnim tijelima i reprezentativnosti za kolektivno pregovaranje (Narodne novine, broj 82/12 i 88/12) donesen je sredinom 2012. godine, čime je područje kolektivnog pregovaranja izdvojeno izZakona o radu u zaseban propis.

S obzirom da je navedeni Zakon u primjeni godinu i pol, to je bilo sasvim dostatno vrijeme za napraviti ozbiljniju analizu njegove primjene i učinaka koje je proizveo. Tako je ustanovljeno da je primjena Zakona o kriterijima za sudjelovanje u tripartitnim tijelima i reprezentativnosti za kolektivno pregovaranje otvorila niz dvojbi oko primjene pojedinih instituta s područja kolektivnih radnih odnosa koji su propisani Zakonom o radu, a osobito pitanjes tranaka kolektivnog ugovora i prava na štrajk. U čemu je problem?

Naime, ako pregovore o sklapanju kolektivnog ugovora mogu voditi samo reprezentativni sindikati, tada se dolazi do zaključka da stranke toga kolektivnog ugovora mogu biti samo dio ili svi reprezentativni sindikati. U tom smislu otvorila se i dvojba oko instituta pristupanja kolektivnom ugovoru, jer njemu mogu pristupiti samo sindikati koji mogu biti stranka, a ako nereprezentativni sindikati ne mogu biti strankom, tada ne mogu niti pristupiti sklopljenom kolektivnom ugovoru.

Zbog tog otvorenog problema, jedno od pitanja koje se namjerava riješiti novim Zakonom o reprezentativnosti udruga poslodavaca i sindikata, a kojim bi se trenutno važeći Zakon o kriterijima za sudjelovanje u tripartitnim tijelima i reprezentativnosti za kolektivno pregovaranje stavio izvan snage, jest upravo pitanje stranaka kolektivnog ugovora i pristupanja tom ugovoru, kao i pravo na štrajk. Dakako, i mnoga druga pitanja predlažu se drugačije urediti, ali ovdje se nećemo baviti analizom i tih pitanja.

Dakle, Prijedlogom Zakona predlaže se definirati tko može biti stranka kolektivnog ugovora, a promjenom instituta pristupanja kolektivnom ugovoru uZakonu o radu, također se predlaže propisati mogućnost da i nereprezentativni sindikati mogu pristupiti kolektivnom ugovoru iostvarivati ugovorena prava, ali da se neće smatrati strankom tog kolektivnog ugovora.

Sljedeće pitanje koje se javilo u dosadašnjoj primjeni Zakona o kriterijima za sudjelovanje u tripartitnim tijelima i reprezentativnosti za kolektivno pregovaranje, i koje je valjalo riješiti, je - mogu li nereprezentativni sindikati, koji ne mogu pregovarati o sklapanju kolektivnog ugovora, pokrenuti štrajkzbog sklapanja, izmjene ili obnove kolektivnog ugovora? Neodrživo bi bilo rješenje da štrajk zbog spora oko kolektivnog ugovora mogu pokrenuti i oni sindikati koji nisu reprezentativni za pregovore o sklapanju toga ugovora ili oni koji su reprezentativni, ali su odbili sudjelovati u pregovorima, čime su se isključili iz prava na štrajk.

RADNO PRAVO

Izvor: http://www.iusinfo.hr/

Stoga se predlaže da štrajk zbog sklapanja, izmjene ili obnove kolektivnog ugovora mogu organizirati i provesti reprezentativni sindikati koji su pregovarali o sklapanju kolektivnog ugovora, ali ga nisu potpisali, dok to pravo neće imati nereprezentativni sindikati, kao niti reprezentativan sindikat koji je odbio pregovarati o tom kolektivnom ugovoru.

Vezano uz to, također se predlaže propisati da stranke kolektivnog ugovora mogu biti samo reprezentativni sindikati koji su sudjelovali u pregovorima o njegovom sklapanju, ali je u tom slučaju potrebno definirati kada će takav kolektivni ugovor biti važeći. Naime, postavlja se pitanje može li takav kolektivni ugovor biti važeći ako ga potpiše samo jedan reprezentativan sindikat, koji okuplja mali postotak radnika članova sindikata.

Da bi se premostio i ovaj problem, Prijedlogom zakona o reprezentativnosti udruga poslodavaca i sindikata predlaže se da bi kolektivni ugovor u donošenju kojeg su pregovarali reprezentativni sindikati bio važeći ako ga potpišu reprezentativni sindikati koji u svom članstvu imaju više od 50% radnika članova u odnosu na ukupan broj radnika članova svih reprezentativnih sindikata na području odnosno razini za koju se kolektivni ugovor sklapa.

Na taj se način onemogućava da na području na kojem postoji nekoliko reprezentativnih sindikata s većom razlikom u broju članova, kolektivni ugovor bude važeći ako ga potpiše samo jedan reprezentativni sindikat s možda samo 20% članova, a da ga ujedno ne potpiše drugi reprezentativni sindikat s možda 50% članova. Također, propisivanjem minimalnog praga za važenje kolektivnog ugovora utjecalo bi se i na motivaciju reprezentativnih sindikata na suradnju i zajedničko pregovaranje.

15.4.2014

Uskraćivanje materijalnih prava javnim i državnim službenicima, ugovorenih kolektivnim ugovorima

U ekonomskoj krizi koju osjećamo već duži broj godina, primjetna je pojava države da propisom (zakonom ili uredbom) uskraćuje materijalna prava javnim i državnim službenicima, a na koja se prije obvezala slobodnom voljom, potpisivanjem kolektivnih ugovora sa sindikatima.

Najnoviji slučaj koji je javne i državne službenike dignuo na noge, kao i cjelokupnu javnost, jest donošenje Zakona o uskrati prava na uvećanje plaće po osnovi ostvarenih godina radnog staža (NN 41/14). Zakon je stupio na snagu 1. travnja 2014. godine i njegove odredbe se sastoje u sljedećem:

- Zakonom se uskraćuje pravo na uvećanje plaće po osnovi ostvarenih godina radnog staža, koje je kolektivnim ugovorima ugovoreno u visini od 4,8 i 10 posto, i to:

1. za zaposlene u državnim službama kao uvećanje koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta

2. za zaposlene u javnim službama kao uvećanje koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta ili kao uvećanje osnovice za izračun plaće ili kao uvećanje plaće izračunate kao umnožak osnovne plaće i dodataka s osnova uvjeta rada.

Navedena prava uskraćuju se od 1. travnja 2014. do 31. prosinca 2014.

RADNO PRAVO

Izvor: http://www.iusinfo.hr/

Da se službenici ne bi pozvali na primjenu načela pogodnosti, odnosno odredbeZakona o radu o primjeni za radnika najpovoljnijeg prava (Ako je neko pravo iz radnog odnosa različito uređeno ugovorom o radu, pravilnikom o radu, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca, kolektivnim ugovorom ili zakonom, primjenjuje se za radnika najpovoljnije pravo, ako ovim ili drugim zakonom nije drukčije određeno.

– članak 7. stavak 3. Zakona o radu), zakonodavac je propisao da se u vezi s ostvarivanjem materijalnih prava, koja se ovim Zakonom uskraćuju – ne primjenjuje navedena odredba članka 7. stavak 3. Zakona o radu.

Prisjetimo se da se slično uskraćivanje kolektivnim ugovorom ugovorenih materijalnih prava, i to zakonom, dogodilo i 2012. i 2013. godine.

Naime, zbog održavanja fiskalne održivosti sustava javnih službi, te činjenice da se kolektivni pregovori o izmjeni granskih kolektivnih ugovora nisu mogli dovršiti prije obveze isplate godišnje nagrade za božićne blagdane, zaposlenima u javnim službama donesen je Zakon o uskrati isplate pojedinih materijalnih prava zaposlenima u javnim službama (Nar. nov., br. 143/12), kojim je uskraćena isplata božićnice za 2012. i 2013. godinu i regresa za korištenje godišnjeg odmora za 2013. godinu. Predlagatelj Zakona, Vlada Republike Hrvatske, u obrazloženju Prijedloga tog Zakona navela je da će se uskratom isplate ova dva materijalna prava zaposlenih u javnim službama u 2012. i 2013. godini, koja proizlaze samo i isključivo iz ugovorenih obveza, a ne iz zakona i drugih propisa, ostvariti odgovarajući dio potrebnih ušteda u državnom proračunu.

Zakon o uskrati isplate pojedinih materijalnih prava zaposlenima u javnim službama izmijenjen je i dopunjen Uredbom (NN 159/13), tako da se navedena prava uskraćuju i za 2014. godinu. Donositelj Uredbe (Vlada RH) u obrazloženju Uredbe navela je da uskraćuju isplate ovih materijalnih prava zaposlenih u javnim službama u 2014. godini, koja proizlaze samo i isključivo iz ugovorenih obveza, a ne iz zakona i drugih propisa, i da će se time ostvariti odgovarajući dio potrebnih ušteda u državnom proračunu, a materijalna prava zaposlenih u javnim službama izjednačit će se s pravima zaposlenih u državnim službama, što je nužno s obzirom da se sredstva za plaće i sva ostala materijalna prava zaposlenih u državnoj službi i zaposlenih u javnim službama osiguravaju iz istog izvora, odnosno državnog proračuna i riznice.

Međutim, ovakvo jednostrano uskraćivanje materijalnih prava, ugovorenih dvostranim pravnim poslom, koje se polako pretvorilo u znanu praksu, vodi na promišljanje o dopuštenosti, odnosno ustavnosti takvog postupanja. Naime, reakcija sindikata nije izostala jer je pokrenut postupak za ocjenu ustavnosti Zakona o uskrati prava na uvećanje plaće po osnovi ostvarenih godina radnog staža i od Ustavnog suda zatražena privremena mjera zabrane primjene Zakona do donošenja odluke Ustavnog suda.

Je li, dakle, dopušteno i na Ustavu utemeljeno postupanje Vlade RH da propisom, kao pravnim izvorom jačim po hijerarhiji od kolektivnog ugovora, izravno derogira kolektivne ugovore? Sindikati nemaju mogućnost donošenja propisa kao Vlada RH. Koje su posljedice te „nejednakosti oružja“? O tome će morati promišljati Ustavni sud.

4.4.2014

RADNO PRAVO

Izvor: http://www.iusinfo.hr/

Ostojić: ovaj mjesec izmjene Zakona o zdravstvenoj zaštit

Izvor: HINA

ZAGREB, 3. travnja 2014.(Hina), Ministar zdravlja Rajko Ostojić poručio je da će tijekom ovoga mjeseca pokrenuti proceduru izmjena Zakona o zdravstvenoj zaštiti, što sindikati postavljaju kao uvjet za izmjene Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja i ostvarenje zakonskih pretpostavki za vraćanje 24-satnih dežurstava u bolnice.

Kolektivni ugovor uskoro će se mijenjati, za to imamo čvrsta jamstva sindikata zdravstva i strukovnog sindikata medicinskih sestara i tehničara, rekao je ministar novinarima nakon rasprave o Masterplanu u Hrvatskom liječničkom zboru. S obzirom da sindikat zdravstva kao uvjet za izmjene KU traži izmjene Zakona o zdravstvenoj zaštiti i izdvajanja dežurstava i rada po pozivu iz redovnog fonda sati, ministar poručuje da će se sporni zakon mijenjati već ovoga mjeseca. Time bi se izmijenile postojeće zakonske okolnosti, u kojima se liječnicima ograničava broj radnih sati. Rad u dežurstvu bio bi izdvojen iz redovnog fonda sati, i, po prijedlogu izmjena KU, plaćao bi se po paušalu 9 posto više za dežurstva radnim danom, 13,5 posto vikendom i 18 posto blagdanom.

Ostojić je izjavu dao novinarima u Hrvatskom liječničkom zboru gdje je, u sklopu javne rasprave, predstavio Masterplan bolnica. Sama rasprava je ukazala na važnost razvoja dnevnih bolnica, pitanje realnih cijena usluga, boljih mogućnosti financiranja, stvaranje centara izvrsnosti, a ministar je poručio kako očekuje da će Nacionalni plan razvoja bolnica tijekom rasprave biti poboljšan, upotpunjen i postati “pravi hrvatski nacionalni plan razvoja učinkovite zdravstvene zaštite, oko kojega će se uspostavi politički konsenzus”.

Upitan za financijska sredstva kojima će se pokriti rad planiranih dnevnih bolnica, odgovorio je kako dio dnevnih bolnica već sad može početi raditi, a dio njih aplicirat će za sredstva iz europskih fondova. U tome što su bolnice u dugovima, ministar ne vidi zapreku.

“Postoje programi koji govore o strukturnim reformama, a ovo je prava strukturna reforma. Dnevne bolnice nisu nove zgrade, već postojeći kapaciteti. Gašenjem skupih postelja, cijeli odjel se može pretvoriti u dnevnu bolnicu s učinkovitijom organizacijom rada”, objasnio je. Na raspravi su sudjelovali i predstavnici Hrvatske udruge bolničkih liječnika (HUBOL) koji nisu dijelili ministrov optimizam, pa je tako Ada Barić (HUBOL) ustvrdila da od ministra nisu dobili konkretne odgovore na konkretna pitanja – poput rada dnevnih bolnica i financiranja Masterplana.

“Mi iz HUBOL-a tražimo da nam se jasno kaže kako će se svaki pojedini dio Masterplana provesti u praksi. Prema našim saznanjima, na EU fondove bolnice u dugovima ne mogu aplicirati”, ističe članica HUBOL-a. Raspravu su inače popratili i disonantni tonovi između predsjednika HUBOL-a Trpimira Goluže, koji je ministra i osobno prozivao za odgovornost za stanje u zdravstvu. No, na Golužine prozivke, Ostojić je odgovorio da za sve svoje postupke snosi punu odgovornost i nijedan ne bi povukao. Predsjednik HUBOL-a potegnuo je pitanje i općeg stanja u zdravstvu i nezadovoljstva liječnika, te pozvao ministra da uključi liječnike u pregovore koji se tiču načina rada i zakona.

Na Golužinu primjedbu da je “doneseno više loših odluka za koje netko mora biti odgovoran”, ministar je predsjedniku HUBOL-a poručio kako zbog njega trpi “medijski linč”, no da unatoč tomu Golužu pred svima brani. Obećao je i da će posjetiti Kliniku u Petrovoj, za koju Goluža, kao tamošnji ginekolog tvrdi da su liječnici izrazito nezadovoljni promjenama u sustavu koji su uslijedili zadnjih

RADNO PRAVO

Izvor: http://www.iusinfo.hr/

mjeseci. Ministar je na kraju sve liječnike pozvao da sudjeluju u javnoj raspravi vezanoj uz Masterplan, kako bi njegova najbolja moguća verzija zaživjela u praksu.

8.4.2014

Matica sindikata traži ocjenu ustavnosti

uskrate dodataka na staž

Izvor: HINA

ZAGREB, 7. travnja 2014.(Hina), Matica hrvatskih sindikata predala je Ustavnom sudu prijedlog za ocjenu ustavnosti Zakona o uskrati prava na uvećanje plaće po osnovi ostvarenih godina radnog staža u javnim i državnim službama, jer smatra da Vlada tim zakonom derogira kolektivne ugovore i krši nacionalne i međunarodne propise.

Predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Branimir Mihalinec izjavio je novinarima pred Ustavnim sudom da se vlast poslužila pravnim nasiljem, umjesto da pregovora sa sindikatima, pa stoga od Ustavnog suda traže privremenu mjeru zabrane primjene zakona do donošenja odluke. Tim se zakonom smanjuju plaće službenicima s više od 20 godina staža za 4 posto, onima iznad 30 godina staža za 8 posto, a zaposlenicima pred mirovinom, s više od 35 godina staža, za čak 10 posto. "Vlada time poručuje starijim zaposlenicima da njihovo iskustvo ne vrijedi ništa", ocijenio je Mihalinec.

Upozorio je da je Hrvatska među rijetkim zemljama u kojima nastavnici od početka karijere, ako ne napreduju u viši stupanj zvanja, imaju gotovo istu plaću. "Očito je Vladin cilj politika jednakih želudaca, trbuha i, valjda, jednake pameti", kazao je Mihalinec. Predsjednik Matice Vilim Ribić napomenuo je da se, prema Vladinu obrazloženju, Zakon o uskrati donosi zbog gospodarskih razloga, odnosno ostvarivanja fiskalne stabilnosti i smanjivanja javnog duga. No, kaže Ribić, ekonomska politika vladajućih, uključujući i bivšu HDZ-ovu Vladu, već godinama ne daje rezultate pa je pitanje kome još treba pružiti dodatni argument da je riječ o pogrešnoj politici.

Pravnica iz Sindikata znanosti Ana Petušić kazala je da se Zakonom o uskrati izravno derogiraju kolektivni ugovori, što je zabranjeno, protupravno i nedopustivo, ne samo prema hrvatskom pravnom sustavu, nego i prema međunarodnom pravu i konvenciji Međunarodne organizacije rada. Glavna tajnica Matice Mirela Bojić podsjetila je kako je to njihov već četvrti prijedlog za ocjenom ustavnosti i upozorila na nedopustivu sporost Ustavnog suda kad je u pitanju rješavanje njihovih predmeta.

12.6.2014

Otkaz kolektivnog ugovora ako nisu navedeni otkazni razlozi

RADNO PRAVO

Izvor: http://www.iusinfo.hr/

Temeljni propis koji uređuje opće radnopravne odnose je Zakon o radu, koji u najvećem dijelu propisuje prava i obveze ugovornih strana (poslodavca i radnika). Međutim, člankom 7. tog Zakona propisano je da poslodavac, radnik i radničko vijeće te sindikati i udruge poslodavaca, mogu ugovoriti uvjete rada koji su za radnika povoljniji od uvjeta određenih Zakonom o radu ili drugim zakonom.

Ako je neko pravo iz radnog odnosa različito uređeno ugovorom o radu, pravilnikom o radu, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca, kolektivnim ugovorom ili zakonom, primjenjuje se za radnika najpovoljnije pravo, ako Zakonom o radu ili drugim zakonom nije drukčije određeno.

Nadalje, prema članku 6. Zakona o radu, u radnom odnosu poslodavac i radnik dužni su se pridržavati odredbi Zakona o radu i drugih zakona, međunarodnih ugovora koji su sklopljeni i potvrđeni u skladu s Ustavom i objavljeni, a koji su na snazi, drugih propisa, kolektivnih ugovora i pravilnika o radu. Bitno je napomenuti da se propisi o zaštiti zdravlja i sigurnosti na radu, kolektivni ugovor i pravilnik o radu moraju na prikladan način učiniti dostupnima radnicima.

Također, člankom 265. Zakona o radu propisano je da se kolektivni ugovor mora javno objaviti, a način objave kolektivnih ugovora propisan je Pravilnikom o načinu objave kolektivnih ugovora. Bitno je reći da propust poslodavca da objavi kolektivni ugovor koji ga obvezuje, ne utječe na izvršenje njegovih obveza iz sklopljenog kolektivnog ugovora.

Sklapanje kolektivnih ugovora u radnopravnoj praksi svakog uređenog društva posve je uobičajena pojava. Tako i danas u Republici Hrvatskoj postoji veliki broj sklopljenih kolektivnih ugovora koji se primjenjuju, onih koji su sklopljeni na državnoj ili lokalnoj razini ili na razini nekog poslodavca.

Danas su na pravnoj snazi mnogi kolektivni ugovori koji poslodavcima, u uvjetima dugotrajne gospodarske krize, predstavljaju iznimno financijsko opterećenje do te mjere da su poslodavci svjesni da više ne mogu izvršavati preuzete, odnosno ugovorene obveze, pa počinju ozbiljno razmišljati o otkazivanju sklopljenog kolektivnog ugovora.

U tom se trenutku postavlja pitanje kako otkazati kolektivni ugovor. Treba reći da ta pitanja uređuje članak 263. Zakona o radu, kojim je propisano da se onaj kolektivni ugovor koji je sklopljen na neodređeno vrijeme, može uvijek otkazati, a kolektivni ugovor koji je sklopljen na određeno vrijeme može se otkazati samo ako je mogućnost otkazivanja predviđena tim ugovorom.

Bitno je naglasiti da kolektivni ugovor sklopljen na neodređeno vrijeme i kolektivni ugovor sklopljen na određeno vrijeme u kojem je predviđena mogućnost otkazivanja, moraju sadržavati uglavke o otkaznim razlozima i rokovima. Ako se kolektivni ugovor može otkazati, a ne sadrži uglavak o otkaznom roku, otkazni rok je tri mjeseca. Otkaz se mora dostaviti svim strankama kolektivnog ugovora.

Dakle, Zakon o radu je regulirao koliko iznosi otkazni rok ako on nije reguliran kolektivnim ugovorom, međutim, nije regulirao situaciju u kojoj je kolektivni ugovor moguće otkazati (u kolektivnom ugovoru na neodređeno vrijeme) ili je ta mogućnost ugovorena (u kolektivnom ugovoru na određeno vrijeme), a nisu navedeni otkazni razlozi: je li tada moguć otkaz?

Možemo reći da ako kolektivni ugovor ne sadrži odredbe o mogućnosti otkaza ugovora ako je on sklopljen na određeno vrijeme odnosno o otkaznim razlozima, strankama toga ugovora ostaje mogućnost pokrenuti postupak izmjene pojedinih odredbi kolektivnog ugovora, u kojem bi postupku

RADNO PRAVO

Izvor: http://www.iusinfo.hr/

bilo uputno da uz prijedlog izmjena u normativnom dijelu, predlože i nedostajuće odredbe obligacijskog dijela koje se odnose upravo na ugrađivanje u kolektivni ugovor i odredbi koje su nužne da bi se kolektivni ugovor mogao otkazati. Dakle, ako otkazni razlozi nisu ugovoreni u kolektivnom ugovoru, otkaz tog ugovora ne bi bio moguć.

2.10.2014

Produžena primjena pravnih pravila sadržanih u kolektivnom ugovoru

Neke odredbe novog Zakona o radu (NN 93/14) u poglavlju kolektivnih radnih odnosa sadržajno su i nomotehnički izmijenjene u cilju njihove jednostavnije primjene u praksi, ali i zbog horizontalnog usklađenja sa Zakonom o reprezentativnosti udruga poslodavaca i sindikata (NN 93/14), posebice u dijelu kojim se uređuju kolektivni ugovori te pravo na štrajk.

Kolektivni ugovor je jedan od izvora radnoga prava, kojim se, u pravilu, prava iz radnog odnosa uređuju na većoj razini od minimuma uređenog zakonom ili posebnim propisom. Njime se uređuju prava i obveze stranaka koje su sklopile taj ugovor, a može sadržavati i pravna pravila kojima se uređuje sklapanje, sadržaj i prestanak radnih odnosa, pitanja socijalnog osiguranja te druga pitanja iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom. Ta se pravna pravila, pod određenim uvjetima, mogu produženo primjenjivati i nakon prestanka važenja kolektivnog ugovora.

Podsjetimo se kakvo je bilo prijašnje uređenje produžene primjene pravnih pravila iz kolektivnog ugovora. Naime, prema članku 27. Zakona o kriterijima za sudjelovanje u tripartitnim tijelima i reprezentativnosti za kolektivno pregovaranje (NN 82/12 i 88/12), kojim je iz Zakona o radu (NN 149/09, 61/11) izdvojen dio koji regulira produženu primjenu pravnih pravila iz kolektivnog ugovora, bilo je propisano sljedeće:

1) Pravna pravila iz kolektivnog ugovora koji je istekao – produženo su se primjenjivala do sklapanja novog kolektivnog ugovora, a najdulje 3 mjeseca od stupanja navedenog Zakona na snagu.

2) Pravna pravila iz kolektivnog ugovora koji nije istekao i iz onog koji je sklopljen na neodređeno vrijeme, u kojima je ugovorena produžena primjena – produženo su se primjenjivala do sklapanja novog kolektivnog ugovora, a najdulje 3 mjeseca od isteka roka kolektivnog ugovora, tj. od isteka otkaznog roka.

3) Prema tom Zakonu bilo je moguće ugovoriti produženu primjenu od isteka kolektivnog ugovora do sklapanja novog kolektivnog ugovora, a najdulje 3 mjeseca od isteka roka kolektivnog ugovora.

Novim Zakonom o radu ponovno je u zakon koji regulira opće radne odnose vraćen institut produljene primjene pravnih pravila.

Naime, prema članku 199. stavak 1. Zakona o radu „nakon isteka roka na koji je sklopljen kolektivni ugovor, u njemu sadržana pravna pravila kojima se uređuje sklapanje, sadržaj i prestanak radnog odnosa i dalje se primjenjuju kao dio prethodno sklopljenih ugovora o radu do sklapanja novog kolektivnog ugovora, u razdoblju od 3 mjeseca od isteka roka na koji je bio sklopljenkolektivni ugovor, odnosno 3 mjeseca od isteka otkaznog roka“, pritom podcrtanim tekstom ukazujemo na nomotehničku nespretnost, budući da iz početka odredbe proizlazi da se produžena primjena odnosi

RADNO PRAVO

Izvor: http://www.iusinfo.hr/

samo na kolektivne ugovore koji su sklopljeni na određeno vrijeme, da bi na kraju odredbe bilo navedeno - „u razdoblju od 3 mjeseca od isteka roka na koji je bio sklopljenkolektivni ugovor, odnosno 3 mjeseca od isteka otkaznog roka“, iz čega proizlazi da se odredba odnosi i na kolektivne ugovore sklopljene na neodređeno vrijeme, pa se može opravdano postaviti pitanje koji je stvarni smisao odredbe. Mišljenja smo da je produžena primjena rezervirana i za kolektivne ugovore, sklopljene i na određeno i na neodređeno vrijeme.

Međutim, iznimno od navedenog najduljeg trajanja produžene primjene pravnih pravila,kolektivnim ugovorom može se ugovoriti i duže razdoblje produžene primjene pravnih pravila sadržanih u kolektivnom ugovoru. Budući da za najdulje trajanje produžene primjene prema ovoj odredbi (članak 199. stavak 2.Zakona o radu) nema ograničenja, poslodavci će trebati biti jako oprezni kod sklapanja budućih kolektivnih ugovora da ne bi nehotice pristali na neprimjereno dugu produženu primjenu pravnih pravila.

Vezano uz novine glede produžene primjene pravnih pravila iz kolektivnog ugovora, naglasimo još i to da prema prijelaznoj odredbi u Zakonu o radu(članak 232. stavak 5.) pravna pravila iz kolektivnih ugovora kojima je istekao rok na koji su bili sklopljeni ili su otkazani prije stupanja na snagu toga Zakona (dakle, do 7. kolovoza 2014.), a koja se produženo primjenjuju kao dio prethodno sklopljenih ugovora o radu, prestat će se produženo primjenjivati istekom razdoblja od 3 mjeseca od dana prestanka važenja kolektivnog ugovora.

2.2.2015

Način objave kolektivnih ugovora

Sukladno rokovima iz novog Zakona o radu, donesena su i objavljena četiri pravilnika i to: Pravilnik o načinu objave pravilnika o radu, Pravilnik o načinu objave kolektivnih ugovora, Pravilnik o načinu dostave obavijesti za upis u evidenciju reprezentativnih sindikata i Pravilnik o iznosu i načinu isplate naknade za rad Povjerenstva za utvrđivanje reprezentativnosti. Pravilnici su stupili na snagu 18. prosinca 2014. te nisu značajnije izmijenjeni u odnosu na svoje prethodnike.

Prema članku 192. Zakona o radu, kolektivnim ugovorom uređuju se prava i obveze stranaka koje su sklopile taj ugovor, a može sadržavati i pravna pravila kojima se uređuje sklapanje, sadržaj i prestanak radnih odnosa, pitanja socijalnog osiguranja te druga pitanja iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom. Pravna pravila sadržana u kolektivnom ugovoru primjenjuju se neposredno i obvezno na sve osobe na koje se, u skladu s odredbama Zakona o radu, primjenjuje kolektivni ugovor.

Sam kolektivni ugovor može sadržavati i pravila o sastavu i načinu postupanja tijela ovlaštenih za mirno rješavanje kolektivnih radnih sporova - miritelja.

Članak 202. Zakona o radu predviđa da se kolektivni ugovori moraju javno objaviti, a ministar rada pravilnikom propisuje način objave kolektivnih ugovora što je i učinio donošenjem Pravilnika od 27. studenog 2014. Međutim, ako poslodavac propusti objaviti kolektivni ugovor koji ga obvezuje, to ne utječe na izvršenje njegovih obveza iz toga kolektivnog ugovora.

RADNO PRAVO

Izvor: http://www.iusinfo.hr/

Prema novom Pravilniku o načinu objave kolektivnih ugovora, kolektivni ugovor ili njegovu promjenu poslodavac mora na primjeren način radnicima učiniti dostupnim na uvid te je dužan na zahtjev i o trošku radnika, omogućiti izradu preslike kolektivnog ugovora ili njegove promjene.

Kolektivni ugovor ili njegovu promjenu koja obvezuje samo jednog poslodavca, neovisno o razini njegove primjene, objavljuje poslodavac na način propisan za objavu pravilnika o radu.

Ako kolektivni ugovor ili promjena ugovora obvezuje dva ili više poslodavaca, odnosno udrugu poslodavaca, i koji se primjenjuje na području Republike Hrvatske ili području dvije ili više županija, objavljuje se u „Narodnim novinama“. Ako pak obvezuje dva ili više poslodavca, odnosno udrugu poslodavaca i ako se primjenjuje na području jedne županije, objavljuje se u službenom glasilu županije.

Kolektivni ugovor ili njegovu izmjenu na objavu daje stranka kolektivnog ugovora koja je stranka na strani poslodavca. Pravilnik određuje rok za objavu kolektivnog ugovora ili njegove izmjene te se on mora objaviti u roku od trideset dana od dana sklapanja ili promjene kolektivnog ugovora. To bi svakako trebalo biti prije stupanja na snagu Kolektivnog ugovora ili njegove izmjene. Stupanjem na snagu tog novog Pravilnika, prestao je vrijediti Pravilnik o načinu objave kolektivnih ugovora (Narodne novine, br. 70/10).

3.3.2016

Otkaz kolektivnog ugovora zbog promijenjenih okolnosti

Donošenjem Zakona o radu (Narodne novine, br. 93/14) na novi je način uređeno pitanje otkaza kolektivnog ugovora u kojem je predviđena mogućnost otkaza, ali nisu navedeni otkazni razlozi.

Naime, prema važećem Zakonu o radu (članak 200.) kolektivni ugovor sklopljen na neodređeno vrijeme može se otkazati, a kolektivni ugovor sklopljen na određeno vrijeme može se otkazati samo ako je mogućnost otkazivanja predviđena ugovorom. Kolektivni ugovor sklopljen na neodređeno vrijeme i kolektivni ugovor sklopljen na određeno vrijeme u kojem je predviđena mogućnost otkazivanja, moraju sadržavati odredbe o otkaznim razlozima i rokovima. Tako je propisivao i prijašnji Zakon o radu (Narodne novine br. 149/09, 61/11, 82/12 i 73/13) u dijelu obveze ugovaranja odredbi o otkaznim razlozima i rokovima.

No, novi Zakon o radu je u pogledu otkaza kolektivnog ugovora, u slučaju kada otkazni razlog nije ugovoren, značajno rigorozniji od prijašnjeg Zakona o radu jer u stavku 4. članka 200. propisuje: „(4) Ako se kolektivni ugovor može otkazati, a ne sadrži podatak o otkaznom razlogu, na otkazni razlog se na odgovarajući način primjenjuju odredbe obveznog prava o izmjeni ili raskidu ugovora zbog promijenjenih okolnosti.“. Prijašnji Zakon o radu u članku 263. nije sadržavao takvu odredbu.

Postavlja se pitanje koje su to „odredbe obveznog prava o izmjeni ili raskidu ugovora zbog promijenjenih okolnosti“ koje se u ovom slučaju primjenjuju? Radi se zapravo o odredbama članka 369. – 372. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine br. 35/05, 41/08, 125/11 i 78/15) koje reguliraju upravo izmjenu ili raskid ugovora zbog promijenjenih okolnosti. Dakle, te odredbe treba na odgovarajući način primijeniti na situaciju otkaza kolektivnog ugovora iz stavka 4. članka 200. Zakona o radu. To znači sljedeće: Ako bi zbog izvanrednih okolnosti nastalih nakon sklapanja ugovora, a koje se nisu mogle predvidjeti u vrijeme sklapanja ugovora, ispunjenje obveze za jednu ugovornu

RADNO PRAVO

Izvor: http://www.iusinfo.hr/

stranu postalo pretjerano otežano ili bi joj nanijelo pretjerano veliki gubitak, ona može zahtijevati da se ugovor izmijeni ili čak i raskine (s tim da “izmjenu i raskid” treba tumačiti kao “otkaz kolektivnog ugovora”). Radi se o odgovarajućoj primjeni članka 369. stavak 1. Zakona o obveznim odnosima, kao polazišnoj odredbi, no na odgovarajući način, kod otkaza kolektivnog ugovora, treba primijeniti i sve ostale citirane odredbe Zakona o obveznim odnosima.

Koje su to izvanredne okolnosti nastale nakon sklapanja kolektivnog ugovora, koje se nisu mogle predvidjeti u času njegova sklapanja, a zbog kojih je ispunjenje obveza iz kolektivnog ugovora za jednu stranu postalo pretjerano otežano ili bi joj nanijelo isuviše veliki gubitak?Pravna teorija je stajališta da se mora raditi o okolnostima izvan dosega i volje samih stranaka i na koje one nisu mogle utjecati: primjerice, to su političke i društvene promjene, prirodni događaji, ekonomske pojave i sl. (dakle, u trenutku ispunjenja nastaju okolnosti koje stranka u trenutku zaključenja ugovora razumno nije mogla očekivati i koje tada nisu postojale).

Ako se kolektivni ugovor može otkazati, a ne sadrži podatak o otkaznom razlogu, na otkazni razlog se na odgovarajući način primjenjuju odredbe obveznog prava o izmjeni ili raskidu ugovora zbog promijenjenih okolnosti. S obzirom da će to nekad biti teško dokazati, svakako bi u kolektivne ugovore trebalo unositi odredbe o otkaznim razlozima.

28.5.2015

Što čini normativni dio kolektivnog ugovora koji se produženo primjenjuje?

Nakon isteka roka na koji je sklopljen kolektivni ugovor, u njemu sadržana pravna pravila kojima se uređuje sklapanje, sadržaj i prestanak radnog odnosa i dalje se primjenjuju kao dio prethodno sklopljenih ugovora o radu do sklapanja novog kolektivnog ugovora. Što se smatra tim pravnim pravilima?

Prema članku 9. Zakona o radu, poslodavac, radnik i radničko vijeće te sindikati i udruge poslodavaca, mogu ugovoriti uvjete rada koji su za radnika povoljniji od uvjeta određenih tim ili drugim zakonom. Poslodavac, udruge poslodavaca i sindikati mogu kolektivnim ugovorom ugovoriti uvjete rada nepovoljnije od uvjeta određenih tim Zakonom, samo ako je njime ili drugim zakonom to izričito propisano. Važno je podsjetiti da je u istom članku propisano da ako je neko pravo iz radnog odnosa različito uređeno ugovorom o radu, pravilnikom o radu, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca, kolektivnim ugovorom ili zakonom, primjenjuje se za radnika najpovoljnije pravo, ako Zakonom o radu ili drugim zakonom nije drukčije određeno.

Što se tiče smisla sklapanja kolektivnog ugovora, može se reći da se njime između potpisnika, poslodavca i sindikata, postiže socijalni mir, a s druge strane povećavaju se prava radnika u odnosu na Zakon o radu ili neki drugi zakon koji uređuje određena pitanja iz područja radnih odnosa. Također, kolektivni ugovori uvijek su rezultat kompromisa između poslodavca i sindikata i njime moraju biti zadovoljeni obostrani interesi, jer bez toga se kolektivni ugovor ne bi niti sklopio.

Jedno od važnih pitanja, kada je riječ o primjeni kolektivnih ugovora, je produžena primjena pravnih pravila u njemu. Naime, prema članku 199. Zakona o radu, nakon isteka roka na koji je sklopljen kolektivni ugovor, u njemu sadržana pravna pravila kojima se uređuje sklapanje, sadržaj i prestanak radnog odnosa i dalje se primjenjuju kao dio prethodno sklopljenih ugovora o radu do sklapanja novog kolektivnog ugovora, u razdoblju od tri mjeseca od isteka roka na koji je bio sklopljen kolektivni ugovor, odnosno tri mjeseca od isteka otkaznog roka. Iznimno, kolektivnim ugovorom

RADNO PRAVO

Izvor: http://www.iusinfo.hr/

može se ugovoriti i duže razdoblje produžene primjene pravnih pravila sadržanih u kolektivnom ugovoru.

Pritom se postavlja pitanje – što se smatra pravnim pravilima kojima se uređuje sklapanje, sadržaj i prestanak radnog odnosa? Koje su to odredbe u kolektivnom ugovoru?

Možemo reći da se te odredbe nazivaju normativnim dijelom kolektivnog ugovora. Naime, svaki kolektivni ugovor sadržava uvodni i završni dio (naziv osoba koje ga sklapaju, područje na koje se primjenjuje, vrijeme na koje se sklapa, odredbe o otkazu ako se sklapa na neodređeno vrijeme, odredbe o izmjeni i obnovi ugovora, obveznopravni dio (kojim se uređuju odnosi ugovornih strana) te normativni dio (pravna pravila kojima se uređuju pitanja sklapanja, sadržaja i prestanka radnih odnosa).

Što se dakle smatra normativnim dijelom kolektivnog ugovora, a u svezi produžene primjene kolektivnog ugovora? Produžena primjena pravnih pravila postoji kada ugovor o radu upućuje da se neko pravo rješava kolektivnim ugovorom. No, pitanje je bi li time bila iscrpljena produžena primjena pravnih pravila. Danas prevladava stajalište da produžena primjena pravnih pravila ima širu primjenu, tj. da se odnosi na sadržaj radnog odnosa, neovisno radi li se o odredbama kod kojih ugovor o radu upućuje na kolektivni ugovor ili ne.

Pritom je važno reći da od sjednice građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske 2003. godine (v. obrazloženje pravnog shvaćanja prihvaćenog na sjednici Građanskog odjela VSRH dana 13. lipnja 2003. Izbor 1/03-126., vidjeti i: Crnić, Ivica. Zakon o radu - Primjena u praksi, Organizator, Zagreb, 2010, str. 449.), sadržaj radnog odnosa u smislu produžene primjene pravnih pravila predstavlja sve ono što odrede ugovorne strane ugovora o radu, odnosno stranke kolektivnog ugovora jer im to omogućuje ugovorna sloboda. Naime, sadržaj radnog odnosa ne može se ograničiti samo na ono što spominje Zakon o radu ili drugi poseban propis, jer ugovorne strane imaju pravo svoje odnose, kao i sadržaj pojedinačnih radnih odnosa na koje se odnosi kolektivni ugovor, urediti i znatno šire od toga.

Tako bismo mogli reći da normativni dio kolektivnog ugovora čine sljedeće odredbe:

- sklapanje ugovara o radu,

- sadržaj ugovora o radu,

- probni rok,

- uvjeti rada na određeno vrijeme,

- radno vrijeme,

- raspored radnog vremena,

- preraspodjela radnog vremena,

- visina plaće (način određivanja plaće), dodaci na staž, povećanje plaće za prekovremeni rad, noćni rad, rad neradnim danima i dr., regres za godišnji odmor, božićnica i sl., jubilarne nagrade, pomoći, dnevnice i sl.

RADNO PRAVO

Izvor: http://www.iusinfo.hr/

- odmori i dopusti,

- poslovi s otežanim uvjetima rada i sl.,

- prestanak ugovora o radu (postupak otkaza, otkazni razlozi), otkazni rokovi, otpremnina i sl.,

- odredbe o uvjetima rada i opsegu prava radničkog vijeća,

- pitanja socijalnog osiguranja.

24.2.2015

Lokalno propisivanje podredne primjene kolektivnog ugovora kad lokalna jedinica nije stranka tog ugovora

Autor iznosi argumente u prilog zaključku o dopustivosti lokalnog propisivanje supsidijarne primjene kolektivnog ugovora, kojeg odnosna lokalna jedinica nije zaključila, u odnosu na prava službenika i namještenika zaposlenih u upravnim tijelima te lokalne jedinice.

Dio jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (dalje: lokalne jedinice) svojim aktom odredio je podrednu primjenu odredaba Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (dalje: KUDS) u odnosu na prava službenika i namještenika upravnih tijela odnosne jedinice koja nisu lokalno regulirana.

Takvo upućivanje na supsidijarnu primjenu KUDS-a u pojedinoj lokalnoj jedinici u pravilu je sadržano u:

- pravilniku o radu, ili

- pravilniku o unutarnjem redu, kojim se, pored uobičajene materije sistematizacije radnih mjesta i srodnih pitanja, mogu urediti „i druga pitanja od značaja za rad upravnih tijela u skladu sa statutom i općim aktima lokalne jedinice“ (članak 4. stavak 4. Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, dalje: ZSN).

Međutim, kad dođe do spora o primjeni neke od odredbi KUDS-a u odnosu na službenika/namještenika lokalne jedinice koja je propisala podrednu primjenu toga Kolektivnog ugovora, lokalne jedinice ponekad se pozivaju na neprimjenjivost KUDS-a, i to pozivom na odredbe članka 3. ZSN-a, ističući da lokalna jedinica nije stranka KUDS-a. Normama članka 3. ZSN-a propisano je: da se prava, obveze i odgovornosti službenika i namještenika u upravnim tijelima lokalnih jedinica uređuju zakonom i na temelju zakona donesenim propisima (st. 1.); da se kolektivnim ugovorom mogu urediti materijalna i druga prava službenika i namještenika u upravnim tijelima lokalnih jedinica, te da kolektivni ugovor sklapaju ovlašteni predstavnici sindikata i općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan (st. 2.); da se na pitanja koja nisu uređena tim ili posebnim zakonom, propisima donesenim na temelju zakona ili kolektivnim ugovorom primjenjuju opći propisi o radu (st. 3.).

RADNO PRAVO

Izvor: http://www.iusinfo.hr/

Stajalište o neprimjenjivosti KUDS-a unatoč lokalnom aktu koji upućuje na njegovu podrednu primjenu smatramo pogrešnim. Naime, odredba članka 3. stavak 2. ZSN-a isključuje svaku mogućnost primjene dijela uglavaka kolektivnog ugovora u pojedinoj lokalnoj jedinici koji u toj jedinici nije sklopljen prema toj odredbi. Mišljenja smo da se smisao spomenute odredbe sastoji u normiranju ovlaštenja sklapanja kolektivnog ugovora za pojedinu lokalnu jedinicu, kao i predmeta (materije ugovaranja) i subjekata ovlaštenih za sklapanje takvog ugovora, a ne u isključivanju mogućnosti da pojedini uglavci kojega drugog kolektivnog ugovora budu u primjeni u odnosnoj lokalnoj jedinici, ako za to postoji valjana pravna osnova mimo odredbe članka 3. stavak 2. ZSN-a, sve uzevši u obzir potrebu cjelovitog sagledavanja regulacije službeničkih odnosa u lokalnim jedinicama.

Stoga je potrebno imati u vidu i odredbu članka 3. stavka 3. ZSN-a, kojom je normirana supsidijarna primjena općih propisa o radu, što uključuje i primjenu načela primjene za radnika najpovoljnijeg prava (članak 9. stavak 3. Zakona o radu).

Za lokalno propisivanje podredne primjene uglavaka KUDS-a, dakle, nema pravne zapreke, jer takva mogućnost nije isključena nekom kogentnom pravnom normom.

Dodajmo da upućivanje na supsidijarnu primjenu KUDS-a ima karakter specifičnog oblika jednostrane izjave o pristupanju normativnom dijelu toga Kolektivnog ugovora (kojem dijelu pripadaju i odredbe o pojedinim pravima službenika i namještenika), bez pristupanja obligacijskom dijelu KUDS-a, te bez stjecanja svojstva stranke navedenoga Kolektivnog ugovora.

dr. sc. Alen Rajko

2.2.2015

Način objave kolektivnih ugovora

Sukladno rokovima iz novog Zakona o radu, donesena su i objavljena četiri pravilnika i to: Pravilnik o načinu objave pravilnika o radu, Pravilnik o načinu objave kolektivnih ugovora, Pravilnik o načinu dostave obavijesti za upis u evidenciju reprezentativnih sindikata i Pravilnik o iznosu i načinu isplate naknade za rad Povjerenstva za utvrđivanje reprezentativnosti. Pravilnici su stupili na snagu 18. prosinca 2014. te nisu značajnije izmijenjeni u odnosu na svoje prethodnike.

Prema članku 192. Zakona o radu, kolektivnim ugovorom uređuju se prava i obveze stranaka koje su sklopile taj ugovor, a može sadržavati i pravna pravila kojima se uređuje sklapanje, sadržaj i prestanak radnih odnosa, pitanja socijalnog osiguranja te druga pitanja iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom. Pravna pravila sadržana u kolektivnom ugovoru primjenjuju se neposredno i obvezno na sve osobe na koje se, u skladu s odredbama Zakona o radu, primjenjuje kolektivni ugovor.

Sam kolektivni ugovor može sadržavati i pravila o sastavu i načinu postupanja tijela ovlaštenih za mirno rješavanje kolektivnih radnih sporova - miritelja.

Članak 202. Zakona o radu predviđa da se kolektivni ugovori moraju javno objaviti, a ministar rada pravilnikom propisuje način objave kolektivnih ugovora što je i učinio donošenjem Pravilnika od 27. studenog 2014. Međutim, ako poslodavac propusti objaviti kolektivni ugovor koji ga obvezuje, to ne utječe na izvršenje njegovih obveza iz toga kolektivnog ugovora.

RADNO PRAVO

Izvor: http://www.iusinfo.hr/

Prema novom Pravilniku o načinu objave kolektivnih ugovora, kolektivni ugovor ili njegovu promjenu poslodavac mora na primjeren način radnicima učiniti dostupnim na uvid te je dužan na zahtjev i o trošku radnika, omogućiti izradu preslike kolektivnog ugovora ili njegove promjene.

Kolektivni ugovor ili njegovu promjenu koja obvezuje samo jednog poslodavca, neovisno o razini njegove primjene, objavljuje poslodavac na način propisan za objavu pravilnika o radu.

Ako kolektivni ugovor ili promjena ugovora obvezuje dva ili više poslodavaca, odnosno udrugu poslodavaca, i koji se primjenjuje na području Republike Hrvatske ili području dvije ili više županija, objavljuje se u „Narodnim novinama“. Ako pak obvezuje dva ili više poslodavca, odnosno udrugu poslodavaca i ako se primjenjuje na području jedne županije, objavljuje se u službenom glasilu županije.

Kolektivni ugovor ili njegovu izmjenu na objavu daje stranka kolektivnog ugovora koja je stranka na strani poslodavca. Pravilnik određuje rok za objavu kolektivnog ugovora ili njegove izmjene te se on mora objaviti u roku od trideset dana od dana sklapanja ili promjene kolektivnog ugovora. To bi svakako trebalo biti prije stupanja na snagu Kolektivnog ugovora ili njegove izmjene. Stupanjem na snagu tog novog Pravilnika, prestao je vrijediti Pravilnik o načinu objave kolektivnih ugovora (Narodne novine, br. 70/10).