SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

Ivona Matošević

BUDŽETIRANJE KAPITALA U USLUŽNOM PODUZEĆU

DIPLOMSKI RAD

Rijeka, 2014.

SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

BUDŽETIRANJE KAPITALA U USLUŽNOM PODUZEĆU

DIPLOMSKI RAD

Predmet: Menadžersko računovodstvo

Mentor: prof. dr. sc. Davor Vašiček

Student: Ivona Matošević

JMBAG: 0081128037

Smjer: Financije i bankarstvo

Rijeka, rujan 2014.

SADRŽAJ

Stranica

1. UVOD ........................................................................................................................1

2. ZNAČAJKE BUDŽETIRANJA KAPITALA ...........................................................3

2.1. POJAM BUDŽETIRANJA KAPITALA ......................................................3

2.2. POJAM I OBLICI INVESTICIJA ................................................................5

2.3. KARAKTERISTIKE PROJEKATA I FINANCIJSKA EFIKASNOST ......8

2.4. POSTUPAK BUDŽETIRANJA KAPITALA .............................................15

2.5. VAŽNOST BUDŽETIRANJA KAPITALA ...............................................18

3. PRAVILA BUDŽETIRANJA I METODE FINANCIJSKOG ODLUČIVANJA

KAPITALA .............................................................................................................19

4. INVESTICIJSKI PROJEKT U PODUZEĆU PNEUMATIK D.O.O. ....................35

4.1. PODACI O INVESTITORU .......................................................................35

4.2. OPIS POSTOJEĆEG POSLOVANJA ........................................................35

4.3. ANALIZA TRŽIŠTA ..................................................................................37

4.3.1. Analiza tržišta nabave .................................................................37

4.3.2. Analiza tržišta prodaje ................................................................38

4.4. STRUKTURA I DINAMIKA ZAPOSLENIH ............................................38

4.4.1. Analiza potrebnih kadrova ..........................................................38

4.4.2. Proračun godišnjih bruto plaća ...................................................38

4.5. OPIS INVESTICIJSKOG PROJEKTA .......................................................39

4.5.1. Tehničko – tehnološki elementi ulaganja ...................................40

4.5.2. Plan i struktura ulaganja .............................................................42

4.5.3. Proračun amortizacije .................................................................42

4.5.4. Procjena godišnjih prihoda .........................................................44

4.5.5. Procjena godišnjih rashoda .........................................................44

4.5.6. Procjena računa dobiti i gubitka .................................................45

4.5.7. Ekonomski tijek projekta ............................................................46

4.5.8. Financijski tijek projekta ............................................................48

4.6. OCJENA EFIKASNOSTI INVESTICIJSKOG PROJEKTA .....................51

4.6.1. Neto sadašnja i čista sadašnja vrijednost projekta ......................51

4.6.2. Interna stopa profitabilnosti ........................................................53

4.6.3. Diskontirano razdoblje povrata ..................................................54

4.6.4. Metoda indeksa profitabilnosti ...................................................55

4.6.5. Razdoblje povrata .......................................................................56

5. ZAKLJUČAK ..........................................................................................................57

LITERATURA ...............................................................................................................58

POPIS TABLICA ...........................................................................................................59

POPIS GRAFIKONA .....................................................................................................59

POPIS OSTALIH ILUSTRACIJA .................................................................................59

1

1. UVOD

Za uspješnost poduzeća na tržištu potrebno je konstantno ulagati u njega i pozornost

usmjeravati na potrebe klijenta, potrošača, jer bez njih poduzeće ne bi postojalo na

tržištu. Također, kako se tehnologija u današnjem svijetu sve više razvija, potrebno ju je

stalno pratiti i usavršavati. Dobro procijenjeni projekti smanjit će bespotrebna ulaganja i

rizik.

U ovom radu je obrađena tema budžetiranje kapitala, postupak donošenja odluka o

dugoročnim investicijama u realnu poslovnu imovinu poduzeća. Na temelju podataka

dobivenih tehnikom budžetiranja kapitala, poduzeće donosi odluku da li investirati ili

ne. Svrha istraživanja u ovom radu je ukazati da poduzeće Pneumatik d.o.o.

investiranjem u dugotrajnu imovinu može riješiti problem isplativosti otvaranja nove

podružnice te tehnikom budžetiranja kapitala utvrditi ekonomsku i financijsku

isplativost i korisnost investiranja u dugotrajnu materijalnu imovinu.

U izradi ovog rada korištene su slijedeće metode: metoda analize i sinteze, induktivna i

deduktivna metoda, komparativna metoda, metoda klasifikacije, matematička metoda i

delfi metoda.

Rad je podijeljen u pet međusobno logički i sadržajno povezanih cjelina.

U prvom dijelu, Uvodu, navedeni su problem, predmet i objekt istraživanja, postavljena

je radna i pomoćna hipoteza, izneseni su svrha i ciljevi istraživanja te korištene

znanstvene metode i prikazana struktura rada.

U drugom dijelu rada govori se o značajkama budžetiranja kapitala koja je podijeljena

na podcjeline - pojam budžetiranja kapitala, pojam i oblici investicija, karakteristike

projekata te postupak i važnost budžetiranja kapitala.

Treći dio obuhvaća pravila budžetiranja kapitala koja se odnosi na metode budžetiranja

kapitala. Navedene su najvažnije metode kojima se ispituje financijska efikasnost

projekta.

U četvrtom dijelu prikazan je investicijski projekt u poduzeću Pneumatik d.o.o.

2

U posljednjem dijelu, Zaključku, izneseni su rezultati istraživanja i zaključna

razmatranja.

3

2. ZNAČAJKE BUDŽETIRANJA KAPITALA

Budžetiranje kapitala je jedna od najrazvijenijih tehnika financijske analize, ujedno i

među najrazvijenijim područjima interne financijske analize što znači da ima

upravljački pristup financijama poduzeća. Brojne tehnike financijskog odlučivanja se

izvan poduzeća zasnivaju na tehnikama budžetiranja kapitala, prvenstveno na tehnikama

čiste sadašnje vrijednosti i interne stope profitabilnosti.

Budžetiranje kapitala je i stalna praktična djelatnost u poduzećima i posredničkim

financijskim društvima kojom se rješavaju različiti problemi financijskog odlučivanja.

2.1. POJAM BUDŽETIRANJA KAPITALA

Budžetiranje kapitala (capital budgeting) postupak je donošenja odluka o dugoročnim

investicijama, prvenstveno u realnu poslovnu imovinu poduzeća. (Orsag i Dedi, 2011.,

p. 14)

Budžetiranje kapitala je proces gdje se za duže vrijeme, između pet i deset godina,

unaprijed određuju okviri poslovnih performansi i vrijednosti poduzeća. Riječ je o

dugoročnim investicijama, odnosno za dugoročno investiranje se koristi sintagma

investicijski projekt kako bi se uočila razlika između dugoročnog investiranja i same

investicije.

Buduće ulaganje u poduzeće odnosi se na potrebe poduzetnika, potrebe okruženja i na

interakciju potrebe poduzetnika i okruženja. Potrebe poduzetnika su: održavanje

postojeće razine proizvodnje, postizanje veće rentabilnosti, konstantno poboljšanje

kakvoće proizvoda, efikasnije korištenje resursa, povećanje kapaciteta i moderniziranje

organizacije rada. Potrebe okruženja su: potrebe za dobrima i uslugama, povećanje

BDP-a, povećanje deviznog priljeva, povećanje gospodarske stabilnosti, povećanje

nacionalne sigurnosti, ekološki zahtjevi, unaprjeđenje društvenog i životnog standarda i

poboljšanje radnih uvjeta.

4

Da bi se moglo provesti budžetiranje kapitala, odnosno da bi se donijele odluke o

dugoročnim investicijama, menadžer na raspolaganju treba imati interne podatke.

U interne podatke spadaju izvješća koja prikazuju kako je poduzeće poslovalo prijašnjih

godina. Najbolja izvješća za taj prikaz su bilanca, račun dobiti i gubitka i izvještaj o

novčanim tokovima. Na temelju tih izvještaja menadžer odlučuje o visini ulaganja u

investicijski projekt.

Postupak budžetiranja kapitala uključuje prognozu novčanih tokova projekata i ocjenu

njihove financijske učinkovitosti te financijske efikasnosti primjenom kriterija

financijskog odlučivanja ugrađenih u brojne metode budžetiranja kapitala. (Orsag i

Dedi, 2011., p. 14)

Budžetiranje kapitala uključuje dugoročne financijske odluke koje uključuju sam

postupak donošenja odluke o dugoročnim investicijskim projektima, ocjenu efikasnosti

investicijskih projekata te implementaciju donesenih odluka. Riječ je o dugoročnim

financijskim odlukama poduzeća.

Kao što je već rečeno, budžetiranje kapitala se odnosi na razdoblje između pet i deset

godina što se može reći da postoji veliki rizik za poduzeće s obzirom da se radi o dugom

razdoblju.

Dugoročni investicijski projekti odnose se na ulaganja u fiksnu, prvenstveno realnu,

materijalnu, opipljivu imovinu poduzeća (osnovna sredstva, odnosno prema domaćem

računovodstvenom izričaju, dugotrajna imovina). Stoga se budžetiranje kapitala često

definira kao proces donošenja odluke o ulaganjima u fiksnu imovinu poduzeća.

Profitabilna upotreba fiksne imovine nemoguća je bez angažiranja tekuće imovine

(obrtna sredstva, odnosno prema uobičajenom domaćem računovodstvenom izričaju,

kratkotrajna imovina. Zbog rizika transformacije tekuće imovine u poslovnim

procesima, često je nužno osigurati njezinu raspoloživost za poslovanje u dugom

vremenu. Stoga budžetiranje kapitala mora uključiti u izračun i potrebno angažiranje

kapitala za osiguranje tzv. permanentne tekuće imovine ili aktive, odnosno tzv. trajnih

obrtnih sredstava. Riječ je o uključivanju potrebnog povećanja neto obrtnog kapitala

koji će omogućiti normalno kontinuirano ostvarivanje novčanih tokova od investicija u

5

fiksnu imovinu. Zato je budžetiranje kapitala nepotpuno određeno s ulaganjima u fiksnu

imovinu poduzeća. (Orsag i Dedi, 2011., p. 14, 15)

Budžetiranjem kapitala se ispituju ekonomske i financijske efikasnosti dugoročnih

investicijskih projekata. Koriste se razni ekonomski i financijski kriteriji odlučivanja

koji se temelje na tehnici vremenske vrijednosti novca, dakle, na tehnici izračunavanja

sadašnje vrijednosti očekivanih novčanih učinaka investicijskih projekata, u čijoj je biti

složeni kamatni račun koji se prvenstveno upotrebljava kao diskontna tehnika, odnosno,

jednostavnije, diskontiranje. Vremensku vrijednost budućih novčanih učinaka za

poduzeće opredjeljuje njegov trošak kapitala. Riječ je o ponderiranom prosječnom,

odnosno o kompozitnom ili ukupnom trošku kapitala. Prema tome i proces budžetiranja

kapitala uključuje i proceduru određivanja troška kapitala poduzeća, zasnivajući na

međuovisnosti rizika i nagrade – profitabilnosti. U procesu budžetiranja kapitala

ugrađena je i metodologija izračunavanja pojedinačnih troškova kao i ukupnog troška

kapitala poduzeća.

2.2. POJAM I OBLICI INVESTICIJA

Investicija je ulaganje raspoloživog kapitala u svrhu povećanja raspoloživog fonda

kapitalnih dobara. Ulaže se u osnivanje novog poduzeća ili u proširenje postojećeg

poduzeća. Bilo kako bilo, radi se o ulaganju kapitala u sadašnjosti sa svrhom donošenja

koristi u budućnosti.

Investiranje je uvijek neizvjestan i rizičan posao, poglavito ukoliko je ono povezano s

dužom vremenskom dinamikom, jer može nastupiti niz nepredviđenih okolnosti na koje

investitor ne može utjecati (izmjena uvjeta privređivanja, promjene na tržištu,

institucionalne promjene i sl.). Ista neizvjesnost postoji i u tijeku eksploatacije

investicije. Da li je investicija bila opravdana, uz koje troškove, uz koje investicijske

ciljeve i sl.,vječna su pitanja na koja se odmah ne može znati odgovor. Važne odrednice

investicija su prihodi koje će ona donijeti i troškovi – koliko će investicija koštati.

(Kovačević, 1999., p. 110)

6

Investicije se uobičajeno dijele na (Orsag i Dedi, 2011., p. 16) :

1. financijske

2. realne

3. neopipljive investicije.

Financijske investicije su ulaganje u financijsku imovinu. To su obveznice, dionice i

drugi vrijednosni papiri. One su specifične po nekim obilježjima. Glavna značajka tih

investicija je visok stupanj likvidnosti zato što se financijski instrumenti mogu prodati

po očekivanim cijenama. Prinosi od financijskih investicija su dividende, kamate i ostali

tekući dohoci od investicija. Isplaćuju se za svaki financijski instrument tako da je

njihova procjena nedvojbena. Također uz klasične prinose, moguće je i ostvariti profit

prodajom financijskih instrumenata po cijeni višoj od troškova stjecanja. Takvi prinosi

su kapitalni dobici i oni su nedvojbeno utvrđeni za svaku pojedinačnu financijsku

investiciju. Sljedeće obilježje financijskih investicija je njihova djeljivost. Vrijednosni

papiri se izdaju u velikom broju vrijednosno malih pojedinačnih apoena.

Zbog toga se financijske investicije mogu vrlo lako kombinirati u investicijskom

portfelju, proizvodeći kombinacije prinosa i rizika najveće korisnosti za nekog

investitora, odnosno stvaranje željene sintetičke imovine sa željenom međuovisnošću

rizika i prinosa. Isto tako, zbog lake djeljivosti financijske imovine, lako je postepeno

izvođenje financijskih investicija, odnosno njihovo izvođenje u fazama. Sljedeće važno

obilježje je homogenost što znači da su zamjenjive jedna za drugu. Zbog toga je

investitorima važno da postoji međuovisnost rizika i prinosa koju nose financijske

investicije.

Financijske investicije također krasi i njihova dokumentirana povijest, a na taj način i

mogućnost predviđanja budućnosti. Dokumentiranost osiguravaju transparentna tržišta

na kojima se prometuje vrijednosnim papirima, prvenstveno burze, ali i financijska

industrija i specijalizirane institucije koje kontinuirano objavljuju podatke o

realiziranim, ali i očekivanim učincima financijskih investicija. (Orsag i Dedi, 2011., p.

17)

7

S financijskim investicijama se mogu izjednačiti i druga ulaganja iako nije riječ o

ulaganju u financijsku imovinu. Primjerice, ulaganje u nekretnine, investicije u zlato i

druge plemenite metale. Ulaganja u nekretnine rezidencijalnog karaktera imaju sve

osobine financijskih investicija ako se ne stječu radi obavljanja produktivnih poslovnih

aktivnosti. Također, investicije u zlato i druge plemenite metale imaju karakteristike

financijske imovine ako se ne rabe za proizvodne potrebe jer se drže kao svojevrsna

štednja ili kao investicija špekulativnog karaktera. Obično zlato i plemeniti metali služe

kao investicije za crne dane jer njihove cijene izrazito rastu u uvjetima rata i katastrofa.

Realne investicije su ulaganja u opipljivu, dodirljivu materijalnu imovinu. One

obavljaju određene poslovne aktivnosti za produktivnu upotrebu. Njihovu vrijednost je

teško procijeniti zbog toga što vežu uz sebe i ulaganja u neto obrtni kapital koji je

potreban za obavljanje namjeravanih poslovnih aktivnosti. Prinosi se ne ostvaruju

pojedinačno na elemente već cjelokupno zato je i ocjena njihove financijske efikasnosti

kompleksnija nego kod dugoročnih financijskih ulaganja. Prema tome je i tehnika

budžetiranja kapitala složenija od tehnike procjene efikasnosti financijskih investicija.

Obraća se pozornost na obilježja koja su navedena kod financijskih investicija. Stupanj

likvidnosti je nizak. Ograničena je djeljivost pa se javlja problem njezina

prilagođavanja, a isto tako se može otežano odvijati u fazama. Realna imovina je

najčešće unikatna pa je upitna njena homogenost, tj. teška je mogućnost zamjenjivati

različite oblike realne imovine jedan za drugi. Naglasak na investicije koje se nastoje

obaviti u fazama. Mnogi oblici realne imovine imaju slabo dokumentiranu povijest što

znači i otežanu analizu učinaka upotrebe takve imovine u budućnosti.

Uz navedena obilježja vidi se da je složenija financijska analiza investicijskih projekata

od analize financijskih investicija. Zbog svih karakteristika koje ima realna imovina, uz

kvantitativnu analizu treba se provoditi i kvalitativna analiza jer je riječ o unikatnoj

imovini.

Neopipljive investicije su ulaganja u nedodirljivu, neopipljivu imovinu kao što su

kupnja patenta, goodwill, licencije, ali i ulaganja u ljudske potencijale. To je imovina

koju mogu posjedovati poduzeća. Označena je nematerijalnom imovinom iako sadrži

8

samo dio nematerijalne imovine koju posjeduju financijska i nefinancijska poduzeća.

Dio imaju sve karakteristike realnih investicija jer se one čine radi određenih realnih

investicija. Drugi dio ima sve karakteristike financijskih investicija pa ne spada u proces

budžetiranja kapitala.

Ulaganja u neopipljivu imovinu su česta, ali je njihova analiza otežana jer je ponekad

teško procijeniti visinu investicijskog troška, a posebno veličinu i dinamiku novčanih

tokova koju treba očekivati od takvih investicija.

2.3. KARAKTERISTIKE PROJEKATA I FINANCIJSKA EFIKASNOST

Investicijski projekt je sintagma koja opisuje dugoročna ulaganja poduzeća,

prvenstveno u realnu poslovnu imovinu. Predstavlja projekt dugoročnih ulaganja

poduzeća u fiksnu i permanentnu tekuću imovinu.

Projekti su ciljno usmjereni i vremenski ograničeni procesi inoviranja i razvoja, nakon

čijeg završetka kontinuirani procesi neodređeno vrijeme eksploatiraju projektno

razvijene proizvode i usluge. (Zekić, 2010., p. 8)

Svaki projekt započinje idejom i željom za promjenom i stvaranjem nečeg novog.

Međutim, sama ideja još uvijek nije projekt. Osim ideje potrebno je imati i namjeru

stvarati projekt s točnom definicijom što želimo, a što ne želimo stvoriti. Kada projekt

postane zadatak on se ostvaruje prema zadanom planu s raspoloživim resursima u

određenom vremenu. Na kraju izvođenja bilo kojeg projekta, projekt mora rezultirati

uslugom ili proizvodom kojeg možemo vrednovati. Projekti se najčešće provode s

određenom skupinom ljudi koju zovemo projektni tim, ali se može provoditi i

samostalno. (http://public.carnet.hr/.../2_sto_je_projekt.html)

Investicijski projekti koji su predmetom budžetiranja kapitala prvenstveno su

dugoročnog karaktera. Riječ je o ulaganjima novca i drugih sredstava na dugi rok s

ciljem izvođenja određenih profitabilnih poslovnih aktivnosti u budućnosti. Pri tome

mogu biti posrijedi nove investicije u osvajanje novih profitabilnih poslovnih aktivnosti

9

poduzeća ili pak investicije u zamjenu postojeće opreme i druge imovine koja se

upotrebljava za obavljanje postojećih poslovnih operacija. (Orsag i Dedi, 2011., p. 19)

Nove investicije dugoročno osiguravaju u potrebne nekretnine, postrojenja i opreme,

isto tako i u neto obrtni kapital kako bi se ostvarile potpuno nove profitabilne poslovne

operacije poduzeća. Najčešće su one i ulaganje u dugoročni rast i razvoj poduzeća.

Budući da poduzeće, prvenstveno kroz svoj dugoročni rast, može stabilno

maksimalizirati vrijednost svojih dionica, nove investicije znatno određuju buduću

efikasnost poduzeća i njegovu sposobnost da se u konkurentskom poslovnom okruženju

na tržištima svojih inputa i outputa te na tržištu kapitala kreće u pravcu osvajanja što

veće vrijednosti za svoje vlasnike (dioničare), odnosno da poduzeće dugoročno uvećava

vrijednost svojih dionica na tržištu. (Orsag i Dedi, 2011., p. 19)

Investicije u zamjenu, postojećih nekretnina ili postojećih postrojenja i opreme, nužne

su tijekom poslovanja poduzeća jer im je uzrok fizička i ekonomska dotrajalost

postojeće fiksne imovine. Riječ je o nužnim intervencijama da bi se osigurala snaga

zarađivanja, odnosno profitna sposobnost poduzeća koja odgovara interesima njegovih

vlasnika.

Četiri zajedničke značajke investicijskih projekata:

§ dugoročni karakter investicijskih projekata

§ vremenski raskorak između ulaganja i efekata ulaganja

§ međuovisnost investiranja i financiranja

§ rizik i neizvjesnost.

Dugoročni karakter projekata

Temeljna karakteristika investicijskih projekata je dugoročno vezivanje novca u

nenovčane oblike fiksne imovine i u povećanje permanentne tekuće imovine poduzeća.

Zbog toga analiza takvih dugoročnih financijskih ulaganja mora obuhvaćati analizu

učinaka koji nastaju kao posljedica dugoročnog vezivanja novca u realne projekte.

10

Dugoročni aspekt investicijskih odluka poduzeća karakterizira niska likvidnost tako

vezanog novca u realnim imovinskim oblicima. Naime, realna poslovna imovina se u

pravilu ne može prijevremenom prodajom pretvoriti u novac bez znatnijih gubitaka te je

zbog toga znatno otežana i preorijentacija na druge realne imovinske oblike.

Realne oblike imovine koje poduzeće upotrebljava u poslovanju, odnosno kojima će se

služiti u namjeravanim projektima, najčešće karakterizira nizak stupanj utrživosti. To je

pogotovo izraženo u uvjetima suvremene tehničko-tehnološke revolucije koja rezultira

visoko specijaliziranom opremom i zgradama potrebnim za profitabilno iskorištavanje

takve opreme. Visok stupanj specijalizacije poslovne imovine poduzeća određuje i mali

broj potencijalnih kupaca takve imovine, tako da je njezino pretvaranje u novčani oblik

izvan profitabilne upotrebe u poslovnim procesima diskutabilno, barem s gledišta

mogućnosti postizanja pravične (fer) tržišne vrijednosti takve imovine. (Orsag i Dedi,

2011., p. 20)

Realizirani investicijski projekti dugoročno određuju financijski položaj i poslovne

performanse poduzeća koje ih poduzima, a time i buduće struje novčanih tokova koje

poduzeće može stvarati. Projekti dugoročno određuju kretanje poduzeća k osvajanju

maksimalne vrijednosti za svoje vlasnike. Naglašava se značaj dugoročnih investicijskih

odluka za ostvarivanje temeljnog cilja poduzeća i maksimalizacije bogatstva njegovih

vlasnika – dioničara. Jednom nabavljena realna poslovna imovina teško se može

modificirati bez znatnijih gubitaka njezine vrijednosti. Ključni čimbenik racionalne

investicijske politike svakog poduzeća je dobro planiranje i organizacija investicijskog

projekta te uočavanje i umanjivanje rizika.

Vremenski raskorak između ulaganja i efekata ulaganja

Jedna od karakteristika dugoročnih ulaganja u realnu imovinu poduzeća je duže

razdoblje između ulaganja i vremena kada će se početi ostvarivati učinci od ulaganja.

Vremenski raskorak opredjeljuje profitnu snagu svakog projekta pa se moraju

sagledavati u pravilu godišnji novčani tokovi potrebni za ulaganje i godišnji novčani

tokovi koji će stizati od tih ulaganja. Za proces investiranja u realnu imovinu

karakteristično je značajno vrijeme koje je potrebno da se ona osposobi za profitabilnu

11

uporabu, a pogotovo ako se radi o izgradnji novih pogona, naručivanju, izradi i montaži

specijalizirane opreme i sl. K tome još ako se doda i vrijeme potrebno da se zaposlenici

obuku za rukovanje tim sredstvima, razdoblje investiranja postaje značajan čimbenik

efikasnosti projekata.

Razdoblje investiranja je vrijeme potrebno da se investicija osposobi za generiranje

profita i novčanih tokova. Kroz to vrijeme poduzeće samo ulaže u investicijski projekt

koji još ne daje efekte. Što je to razdoblje dulje, projekt će kasnije stvarati potrebne

novčane tokove za povećanje vrijednosti poduzeća pa će i novčani tokovi projekta imati

manju sadašnju vrijednost. (Orsag i Dedi, 2011., p. 21)

U razdoblju efektuiranja investicijski projekt stvara profite i novčane tokove. Što je

duže razdoblje efektuiranja to je financijska efikasnost projekta veća. No, što su novčani

tokovi koje generira investicijski projekt udaljeniji od sadašnjosti, zbog vremenske

vrijednosti novca, imat će i manju sadašnju vrijednost.

Što se tiče financijske efikasnosti projekta, također je važna i dinamika dostizanja

novčanih tokova, odnosno njihova vrijednosna raspoređenost unutar razdoblja

efektuiranja. Posebno je izražena kod novčanih tokova investicija kod kojih su učinci u

prvim godinama efektuiranja najčešće negativni s tim da se postepeno povećavaju.

Nakon što se postigao maksimum u zrelom životnom dobu projekta, oni će se postepeno

smanjivati. Zovu se konvencionalni novčani tokovi, prikazani na crtežu.

12

Crtež 1: Konvencionalni novčani tokovi

Novčani tokovi

vrijeme

Izvor: izrada studenta prema Orsag i Dedi, 2011., p. 22

Da bi se poboljšala ekonomska i financijska efikasnost projekata potrebno je skratiti

vrijeme za postizanjem maksimalnih novčanih tokova projekata. S druge strane, za

poboljšanje ekonomske i financijske efikasnosti projekta javlja se i produljenje vremena

u kojem će on davati maksimalne učinke. Dok u razdoblju rasta novčanih tokova

projekt obično zahtijeva i određene izdatke novca za ubrzanje rasta, u razdoblju

maksimalnih novčanih tokova osigurava novac za financiranje drugih projekata i

poslovnih aktivnosti poduzeća.

Međuovisnost investiranja i financiranja

Investiranje u realne projekte povezano je s njihovim financiranjem i s financiranjem

cjelokupnog poslovanja poduzeća, a to se posebno odnosi na područja dugoročnog

financiranja.

Svako realno povećanje fiksne i permanentne tekuće imovine izaziva i potrebu

dugoročnog financiranja toga povećanja resursa poduzeća. Na taj način dugoročne

investicijske odluke izazivaju i potrebe za povećanjem dugoročnog kapitala poduzeća.

13

Financiranje poduzeća, pogotovo dugoročno, pod utjecajem je ograničenja financijske

okoline, pogotovo tržišta kapitala. (Orsag i Dedi, 2011., p. 22)

Zbog njihove međuovisnosti, budžetiranje kapitala karakterizira interakcija određivanja

potrebnih investicijskih izdataka i njihovih očekivanih novčanih tokova te ispitivanja i

određivanja standarda profitabilnosti kojima se vrednuju novčani učinci razmatranih

projekata. Takvu interakciju treba promatrati kao proces približavanja poduzeća

maksimalnoj profitabilnosti i vrijednosti poduzeća prikazanoj u vrijednosti njegovih

običnih dionica. Stoga se proces budžetiranja kapitala treba prilagoditi takvoj

međuovisnosti investiranja i financiranja.

Rizik i neizvjesnost

Rizik i neizvjesnost su jedna od temeljnih obilježja svakog projekta i sastavni dio

budžetiranja kapitala. Ulaganje u sadašnjosti kako bi se ostvarili određeni efekti u

budućnosti, karakteristično za sve projekte, povezano je s određenim stupnjem rizika i

neizvjesnosti da se očekivani efekti analiziranog projekta neće ostvariti, tj. da će se

ostvariti s određenim stupnjem varijabilnosti prema onima planiranim, odnosno

očekivanim. Pošto se ulaganje odnosi za dugo razdoblje, postoji određeni stupanj

nesigurnosti prognoziranja novčanih tokova.

Stupanj rizika i neizvjesnosti određenih projekata razlikuje se prema karakteru tih

projekata. Ako je riječ o investicijama u zamjenu, rizik će biti manji nego kad je riječ o

novim projektima, pogotovo osvajanju potpuno novih proizvoda i potpuno novih tržišta

te potpuno novih tehnologija i proizvodnih postupaka. Dok je kod investicija u zamjenu

riječ o ulaganjima u postojeću poslovnu aktivnost za koju postoji povijesna

dokumentiranost i čija je buduća efikasnost relativno izvjesna sa stajališta spoznajnih

mogućnosti menadžmenta tvrtke, kod potpuno novih investicija te su spoznajne

mogućnosti znatno suženije pa je i izvjesnost ostvarivanja očekivanih efekata relativno

niskog stupnja. (Orsag i Dedi, 2011., p. 23,24)

14

Poduzeće mora predvidjeti moguće ishode i rizik određenih odluka te predvidjeti pravce

djelovanja ako dođe do takve situacije kako bi se ona što brže i efikasnije riješila bez

većih gubitaka.

FINANCIJSKA EFIKASNOST

Financijska efikasnost projekta određena je dinamikom i veličinom novčanih tokova za

koje se očekuje da će ih ostvariti u budućnosti te njihovom vremenskom razdoblju.

Vremenska vrijednost tih novčanih tokova određena je međuovisnošću rizika i nagrade

koja se mjeri diskontnom stopom. Diskontnu stopu isključivo određuje trošak kapitala

poduzeća.

Novčani tokovi, odnosno novčani primici i novčani izdaci, mogu se klasificirati prema

dva važna razdoblja u životu projekta:

§ razdoblje investiranja i

§ razdoblje efektuiranja.

U razdoblju investiranja nastaju novčani izdaci koji se još nazivaju i investicijski

troškovi. Dolazi do novčanih izdataka zbog nabavke fiksne imovine potrebne za

efektuiranje investicijskog projekta te za osiguranje povećanih potreba za neto obrtnim

kapitalom uvjetovanih očekivanim obujmom poslovne aktivnosti projekta.

U razdoblju efektuiranja projekta dolazi do novčanih primitaka od prodaje proizvoda ili

usluga projekta. Da bi se ostvarili novčani primici od prodaje proizvoda i usluga

poduzeća dolazi do izdataka koji se tiču nabave sirovina za proizvodnju, energije,

isplate plaća radnicima i sličnih izdataka koji su potrebni za ostvarivanje učinaka.

Razlika između novčanih primitaka i novčanih izdataka čini čisti novčani tok od

projekta. Na kraju životnog vijeka projekta obično ostane fiksna imovina koja ima svoju

vrijednost. Ta se vrijednost naziva rezidualna vrijednost projekta. Također, krajem

efektuiranja projekta oslobađa se neto obrtni kapital što za poduzeće znači stvaranje

slobodnih sredstava.

15

2.4. POSTUPAK BUDŽETIRANJA KAPITALA

Postupak budžetiranja kapitala zahtijeva niz koraka koji se moraju poduzeti u procesu

donošenja odluka o dugoročnom investiranju, kao i u postupku izgradnje i efektuiranja

prihvaćenih projekata. Mogući scenarij procesa budžetiranja kapitala sastajao bi se od

sljedećih koraka (Orsag i Dedi, 2011., p. 40) :

§ pronalaženje investicijskih oportuniteta

§ prikupljanje podataka

§ određivanje novčanih tokova investicijskih oportuniteta

§ određivanje budžeta kapitala

§ vrednovanje i donošenje odluke

§ analiza izvođenja i prilagođavanja.

Pronalaženje investicijskih oportuniteta

Najvažniji je korak u procesu budžetiranja kapitala. Za buduću profitabilnost poduzeća

važna je sposobnost stvaranja i razvoja ideja o novim poslovnim pothvatima te razvoja

ideja o poboljšanju postojećih poslovnih aktivnosti poduzeća. Zbog toga je jedan od

ključnih čimbenika budućeg profitabilnog poslovanja poduzeća i povećanje broja dobro

artikuliranih ideja u investicijske oportunitete. Ukoliko poduzeće ne obraća pažnju na

pronalaženje investicijskih oportuniteta, izlaže se opasnosti za zaostajanjem u razvoju.

Prikupljanje podataka

Prikupljanje podataka i njihova obrada podataka svakako su preduvjet ispravne

artikulacije ideja za poslovne akcije u konkretne projekte i njihova ispravnog

vrednovanja u okviru procesa budžetiranja kapitala.

Dio podataka prikuplja se kontinuirano sa samim odvijanjem poslova i poslovanja u

evidencijama poduzeća – računovodstvo i poslovna statistika – tako da je važno njihovo

16

razumijevanje i konkretna upotreba. Drugi dio informacija prikuplja se i obrađuje na

temelju inženjerskih podataka, pregleda tržišnih kretanja i drugih financijskih

informacija. (Orsag i Dedi, 2011., p. 40, 41)

Prikupljeni podaci se statistički obrađuju kako bi bili dio distribucije vjerojatnosti

očekivanih predloženih projekata.

Određivanje novčanih tokova

Na temelju prikupljenih podataka potrebno je definirati novčane tokove predloženih

investicijskih oportuniteta i njihove distribucije vjerojatnosti. Tek definiranjem veličine

investicijskih troškova, očekivanih čistih novčanih tokova i rezidualne vrijednosti

predloženih investicijskih oportuniteta oni postaju konkretni investicijski projekti,

investicijski prijedlozi o kojima se mogu donositi investicijske odluke.

Određivanje budžeta kapitala

Potrebno je predvidjeti potrebna investicijska ulaganja na temelju analitičke podloge

prezentirane u projektima. S prognoziranom visinom investicijskih ulaganja sučeljavaju

se dugoročno raspoloživa novčana sredstva za investicijske namjene. Eventualni manjak

potrebnog novca uvjetuje analizu mogućnosti i uvjeta njihova pribavljanja, ali i

eventualnih promjena koje može izazvati na taj način promijenjena struktura kapitala

poduzeća. Raspoloživ novac za investicije te mogućnosti i uvjeti njegova pribavljanja

određuju visinu budžeta kapitala koji može osigurati poduzeće za investicije, čime se

određuje i maksimalna vrijednost predloženih projekata koju je moguće financirati.

Vrednovanje i donošenje odluke

Utvrđeni novčani tokovi u predloženim projektima i utemeljeni standardi profitabilnosti

s gledišta budžeta kapitala poduzeća definitivna su analitička podloga za vrednovanje

predloženih investicijskih oportuniteta.

17

Investicijski se oportuniteti vrednuju primjenom metoda financijskog odlučivanja.

Vrednovanje uključuje upotrebu troškova kapitala poduzeća. Primjenom kriterija

budžetiranja kapitala najprije će se obaviti individualna ocjena financijske efikasnosti

svakog od predloženih investicijskih projekata. Na taj će se način stvoriti ograničen broj

projekata koji su prihvatljivi za poduzeće jer su prošli testove prihvatljivosti prema

određenim kriterijima financijskog odlučivanja. (Orsag i Dedi, 2011., p. 42)

Konačna odluka o izboru seta projekata koje će financirati poduzeće unutar svog

budžeta kapitala obavit će se uspoređivanjem njihovih međusobnih karakteristika u

procesu rangiranja projekata.

Analiza izvođenja i prilagođavanja

Donošenjem investicijske odluke, poduzeće započinje s procesom investiranja u

izabrane projekte. Potrebno je analizirati proces investiranja kako bi se otkrili određeni

propusti prilikom projektiranja očekivanih novčanih tokova tih investicijskih projekata.

Uočene propuste je potrebno ponovno vrednovati i obaviti potrebna prilagođavanja već

u fazi investiranja kako bi se izbjegao negativan utjecaj investicijskog projekta na

kreiranje vrijednosti tvrtke, a time i na bogatstvo vlasnika društva. (Orsag i Dedi, 2011.,

p. 42)

Izvođenje investicijskog projekata potrebno je analizirati i u fazama njihova

efektuiranja. Sve nove okolnosti je potrebno ponovno vrednovati i utvrditi moguća

prilagođavanja.

18

2.5. VAŽNOST BUDŽETIRANJA KAPITALA

Budžetiranje kapitala ima veliku važnost jer se ono direktno odnosi na povećanje

bogatstva vlasnika poduzeća. Odluke u budžetiranju kapitala vezane su uz znatnije

kapitalne izdatke. Navode se razlozi važnosti budžetiranja kapitala.

Kao prvi razlog važnosti budžetiranja je dugoročno planiranje i usmjeravanje

poslovanja. Naime, odluke koje se tiču budžetiranja kapitala vežu se uz smanjenu

fleksibilnost jer su to ulaganja u imovinu niske likvidnosti i visokog rizika. Zbog te

smanjene likvidnosti i fleksibilnosti očekuje se viša profitabilnost investicijskog

projekta u budućnosti. Iz navedenog proizlazi da je dobro planiranje i organiziranost

ključ uspjeha u takvoj turbulentnoj i neizvjesnoj budućnosti.

Budžetiranje kapitala u investicijski projekt je ulaganje velike vrijednosti te je zbog toga

važno prognozirati učinke angažiranja tog kapitala.

Kod budžetiranja kapitala važno je predvidjeti i planirati buduću potražnju i prodaju na

tržištu kako bi menadžment poduzeća znao u kojoj će mjeri investirati i hoće li moći

izvršavati svoje obveze i udovoljiti potražnji na tržištu. Dugoročno planiranje

budućnosti je važno zbog toga da poduzeće ne bi bilo u situaciji da ne može zadovoljiti

potražnju na tržištu ili da ne može izvršavati svoje dospjele obveze.

Pri izradi budžeta kapitala valja procijeniti najpogodnije vrijeme ulaganja kako se u

određenim trenucima u budućnosti ne bi dogodilo da je poduzeće preokupirano

obvezama i da su mu one prevelike. Također poduzeće može izgubiti i potencijalni

prihod od prodaje ako nije na vrijeme investiralo jer će ga dostići konkurencija i izgubit

će dio kupaca.

19

3. PRAVILA BUDŽETIRANJA I METODE FINANCIJSKOG

ODLUČIVANJA KAPITALA

Pravila budžetiranja kapitala su određeni kriteriji kojima se prihvaćaju ili odbacuju

investicijski projekti. Za te kriterije se primjenjuju određene metode financijskog

odlučivanja koje će biti objašnjene u ovom poglavlju.

METODE FINANCIJSKOG ODLUČIVANJA

Temeljne metode financijskog odlučivanja su (Vašiček, 2013.):

§ metoda čiste sadašnje vrijednosti i

§ metoda interne stope profitabilnosti.

Ove dvije metode su ključne kod financijskog ocjenjivanja projekata poduzeća i ujedno

za primjenu ekonomskog koncepta vrijednosti.

Proces financijskog odlučivanja suočava se s problemom izbora između više varijanti

što je jedan od razloga što su uz temeljne metode razvijene i dodatne metode.

U dodatne metode spadaju (Vašiček, 2013.):

§ metoda vremena povrata investicije

§ metoda diskontiranog razdoblja povrata

§ metoda indeksa profitabilnosti

§ metoda sadašnje vrijednosti budućih troškova

§ metoda knjigovodstvene stope povrata i

§ metoda anuiteta.

Njima se nastoji poboljšati kvaliteta donesenih odluka.

Prilikom rangiranja projekata kako bi se upotpunio instrumentarij analize financijskih

odluka uvedene su i posebne metode financijskog odlučivanja (Vašiček, 2013.):

§ metoda diferencije i

§ metoda modificirane interne stope.

20

Također, osim navedenih metoda često se rabe i računovodstvene mjere efikasnosti

investiranja, a razlog tome je činjenica da je financijska efikasnost samo jedan vid

ukupne investicijske odluke. Tu su značajne računovodstvene metode efikasnosti jer će

se preko njih informirati javnost o investicijskim odlukama.

Postoje specifične investicijske odluke koje se donose na temelju specifičnih metoda

odlučivanja kao što su MAPI metoda za odluku o opravdanosti ulaganja u zamjenu

fiksne imovine, a za određivanje najpovoljnijeg vremena zamjene fiksne imovine koristi

se metoda diskontiranog novčanog toka.

Vrijeme (razdoblje) povrata

Razdoblje povrata je najjednostavniji kriterij financijskog odlučivanja o realnim

investicijama. Razdoblje povrata je broj razdoblja u kojima će se vratiti novac koji je

uložen u određeni projekt. U pravilu broj razdoblja označava broj godina.

Period povrata je vrijeme koje je potrebno da se budućim novčanim primicima pokrije

početni investirani iznos. (Gulin i suradnici, 2011., p. 643)

Novac koji je uložen u projekt vraća se pritjecanjem godišnjih poslovnih čistih novčanih

tokova kroz cjelokupno vrijeme efektuiranja projekta. U onoj godini u kojoj su čisti

novčani tokovi dosegnuli visinu investicije ostvaruje se razdoblje povrata projekta.

Novčani tokovi koji se ostvaruju nakon što je ostvaren povrat investicije u vijeku

efektuiranja je zarađeni novac. Postoje dvije metode računanja, kada su jednaki budući

novčani primici i kada su različiti budući novčani primici.

Kod jednakih budućih novčanih primitaka koristi se formula (Vašiček, 2013.):

I – investicijski troškovi

Vt – čisti novčani tokovi

tp – razdoblje povrata

21

Za različite novčane tokove koristi se formula (Vašiček, 2013.):

I – investicijski troškovi

Vt – čisti novčani tokovi

tp – razdoblje povrata

U tablici su prikazani jednaki novčani tokovi u projektu B i različiti novčani tokovi u

projektima A i C.

Tablica 1: Investicijski troškovi i čisti novčani tokovi projekata A, B i C

Izvor: izrada studenta prema Dedi i Orsag, 2011., p. 55

godina novčani tokovi projekata

A B C

0 (troškovi) (10.000) (10.000) (10.000)

1 1.000 3.000 5.000

2 2.000 3.000 4.000

3 3.000 3.000 3.000

4 4.000 3.000 2.000

5 5.000 3.000 1.000

ukupno 15.000 15.000 15.000

troškovi (10.000) (10.000) (10.000)

čista vrijednost 5.000 5.000 5.000

prosječni novčani tokovi 3.000 3.000 3.000

prosječna godišnja profitabilnost 30,00 % 30,00 % 30,00 %

22

U projektu B gdje su novčani tokovi u cjelokupnom vijeku efektuiranja projekta

jednaki, izračun razdoblja povrata se računa (Vašiček, 2013.):

godine

Poduzeće će isplatiti investiciju za tri godine i četiri mjeseca.

Kod projekata A i C računa se kumulativni novčani tok kako bi se došlo do vremena

povrata investicije. Novčani tokovi se zbrajaju sve do one godine u kojoj se veličina

kumuliranih čistih novčanih tokova izjednačila s veličinom investicijskih troškova.

Tablica 2: Proračun perioda povrata za investicijske projekte A i C

godina kumulativni čisti novčani tokovi projekata

A C

1 1.000 5.000

2 3.000 9.000

3 6.000 10.000 1/3 od 3.000

4 10.000

razdoblje povrata 4 godine 2 godine i 4 mjeseca

Izvor: izrada studenta prema Orsag i Dedi, 2011., p. 56

U projektu A poduzeće će isplatiti investiciju tek za četiri godine dok će u projektu C

poduzeće investiciju isplatiti za dvije godine i četiri mjeseca. Može se zaključiti da je

najisplativije investirati u projekt C jer će se poduzeću u najkraćem vremenu vratiti

uloženo.

23

Grafikon 1: Novčani tokovi projekata A, B i C

Izvor: izrada studenta prema Orsag i Dedi, 2011., p. 57

Grafikon prikazuje novčane tokove triju projekata, A, B i C. Investicijsko ulaganje

svakog projekta je jednako i iznosi -10.000 kuna. Čisti novčani tokovi se razlikuju

ovisno o pritjecanju novca. Projekt A ima rastuće novčane tokove, projekt B konstantne,

a projekt C opadajuće novčane tokove kroz cjelokupan vijek efektuiranja.

-12000

-10000

-8000

-6000

-4000

-2000

0

2000

4000

6000

Projekt A Projekt B Projekt C

24

Grafikon 2: Kumulativni novčani tokovi projekata A, B i C

Izvor: izrada studenta

Na grafikonu su prikazani kumulativni novčani tokovi projekata A, B i C. Razdoblje

povrata ostvaruje se u godini u kojoj kumulativni čisti novčani tok projekta dostiže

visinu investicijskog ulaganja od 10.000 kuna. Kumulativni tokovi svakog pojedinog

projekta rastu različitom brzinom te zaključujemo da kumulativni novčani tok projekta

A raste najsporije, projekta B ravnomjerno, a projekta C najbrže.

Kada gledamo rizik investiranja najpovoljnije je da se uložena sredstva vrate što je prije

moguće. Stoga se favoriziraju oni projekti kojima se najprije vraća uloženi novac. Prag

efikasnosti određen je gornjom granicom prihvatljivog broja godina povrata

investicijskih troškova koju odredi investitor. Prema tome, svaki projekt koji ne vraća

uloženo u određenom razdoblju smatra se neefikasan. Kriterij efikasnosti glasi (Vašiček,

2013.) :

tp ≤ tz

tp – izračunato razdoblje povrata

tz – zadani broj razdoblja povrata

0

2000

4000

6000

8000

10000

12000

14000

16000

Projekt A Projekt B Projekt C

25

Temeljna je karakteristika kriterija razdoblja povrata jednostavnost izračunavanja i

jednostavnost interpretacije. Druga karakteristika je forsiranje likvidnosti projekata jer

se favoriziraju projekti koji brže vraćaju uloženi novac i time se automatski smanjuje

rizik ulaganja. Ovaj kriterija je povezan i s prosječnom godišnjom profitabilnošću

investicijskog projekta mjerenom novčanim tokovima. Kraće razdoblje povrata znači i

veću godišnja profitabilnost, a dulje razdoblje povrata znači manju profitabilnost. Ipak,

razdoblje povrata zanemaruje učinke projekta nakon što se vrate investicijski troškovi.

Stoga ono zanemaruje i ukupnu profitabilnost projekta u vijeku efektuiranja. Bit će

prikazani u tablici 3.

Drugi nedostatak kriterija razdoblja povrata je što ne uzima u obzir vremensku

vrijednost novca, dakle ne rangira projekte s obzirom na pritjecanje novčanih tokova u

vremenu vraćanja investicijskih troškova.

Tablica 3: Problem vijeka efektuiranja novčanih tokova projekata P i R

godina

Projekt P Projekt R

0 (30.000) (40.000)

1 12.000 12.000

2 12.000 12.000

3 12.000 12.000

4 12.000 12.000

5 12.000

element 6 način izračuna 12.000

(1) investicijski troškovi (30.000) (40.000)

(2) godišnji novčani troškovi 12.000 12.000

(3) ukupni novčani tokovi 48.000 72.000

razdoblje povrata (1) / (2) 2,5 godina 3,33 godine

prosječna godišnja profitabilnost (2) / (1) 40,00 % 30,00 %

ukupna profitabilnost (3) / (1) 1,60 1,80

Izvor: izrada studenta prema Orsag i Dedi, 2011., p. 60, 61

26

Tablica prikazuje da projekt P ima kraće razdoblje povrata od projekta R, također

projekt P ima i veću prosječnu godišnju profitabilnost. Međutim, projekt R ima dulji

vijek efektuiranja pa ima i veće novčane tokove te zbog toga ostvaruje i veću ukupnu

profitabilnost.

Diskontirano razdoblje povrata

Diskontirano razdoblje povrata varijanta je metode razdoblja povrata u kojoj se u obzir

uzima vremenska vrijednost novca. Kod ove metode izračunava se vrijeme koje je

potrebno da diskontirani čisti novčani tokovi investicijskih projekata pokriju vrijednosti

njihovih investicijskih troškova.

Diskontirano razdoblje povrata računa se postupkom kumuliranja kao i originalno

razdoblje povrata. Razlika je samo što se kod diskontiranog razdoblja povrata

kumuliraju diskontirani novčani tokovi umjesto originalnih. Da bi se izračunali

diskontirani novčani tokovi potrebno je najprije diskontirati originalne novčane tokove

uz diskontnu stopu koja odgovara trošku kapitala. Nakon toga postupak je identičan kao

kod izračuna razdoblja povrata. (Vašiček, 2013.)

=

k – diskontna stopa (trošak kapitala)

- druge financijske tablice za k i t

27

Tablica 4: Diskontiranje novčanih tokova projekata A, B i C

godina novčani tokovi projekta diskontni

faktor

diskontirani novčani tok

A B C A B C

0 (10.000) (10.000) (10.000) 1,000 (10.000) (10.000) (10.000)

1 1.000 3.000 5.000 0,909 909 2.727 4.545

2 2.000 3.000 4.000 0,826 1.653 2.479 3.306

3 3.000 3.000 3.000 0,751 2.254 2.254 2.254

4 4.000 3.000 2.000 0,683 2.732 2.049 1.366

5 5.000 3.000 1.000 0,621 3.105 1.863 621

kumulativno

1 909 2.727 4.545

2 2.562 5.207 7.851

3 4.816 7.461 10.105

4 7.548 9.510

5 10.653 11.372

diskontirano razdoblje povrata 4,79 4,26 2,95

Izvor: izrada studenta prema Vašiček, 2013.

Tablica prikazuje novčane tokove projekata koji su umanjeni za troškove kapitala.

Diskontni faktori potrebni za svođenje čistih novčanih tokova projekta na sadašnju

vrijednost mogu se pronaći već izračunati u drugim financijskim tablicama.

Diskontirano razdoblje povrata favorizira projekte koji brže vraćaju investicijske

troškove zajedno s pokrićem troška kapitala. Upotrebom diskontne stope u procesu

izračunavanja sadašnje vrijednosti budućih novčanih tokova su izuzeti troškovi kapitala

projekta originalnih novčanih tokova.

Nedostatak ove metode je što ne uzima u obzir efekte projekta nakon vraćanja

investicijskih troškova, a prednost što umanjuje rizik investitora jer uzima u obzir

diskontirano razdoblje povrata.

28

Čista sadašnja vrijednost

Čista sadašnja vrijednost temeljni je kriterij financijskog odlučivanja, ali se može

smatrati i temeljnom metodom budžetiranja kapitala. Čista sadašnja vrijednost je razlika

između godišnjih novčanih tokova u cijelom vijeku efektuiranja projekta i investicijskih

troškova.

Matematički zapis glasi (Orsag i Dedi, 2011., p. 66):

S – čista vrijednost projekta

T – vijek efektuiranja projekta

V – čisti novčani tokovi po godinama t

t – godine u vijeku efektuiranja

I – investicijski troškovi

Sadašnja vrijednost kod projekata s jednakim novčanim tokovima glasi formula (Orsag i

Dedi, 2011., p. 67):

ili pomoću četvrtih financijskih tablica:

Prema kriteriju čiste sadašnje vrijednosti investicijski projekt je bolji ako ima višu čistu

sadašnju vrijednost. U skladu s ovim kriterijem ako projekt ima negativnu čistu

sadašnju vrijednost ne bi se smilo prihvatiti.

29

Jedna od glavnih karakteristika upotrebe kriterija čiste sadašnje vrijednosti je korištenje

troška kapitala poduzeća radi izračunavanja sadašnje vrijednosti budućih novčanih

tokova projekata. Čista sadašnja vrijednost predstavlja očekivano povećanje bogatstva

dioničara uslijed prihvaćanja investicijskog projekta koja će se rasporediti na dugoročno

uvećanje vrijednosti dionica na tržištu.

Prihvaćanjem projekta s nultom čistom sadašnjom vrijednosti znači da će projekt vratiti

uloženo i na njega osigurati prihvatljivu profitabilnost, ali će na tržištu njezina

vrijednost ostati ista jer će dioničarima osiguravati vrijednost koju oni i očekuju od

takvog ulaganja. Tako je i veličina čiste sadašnje vrijednosti osjetljiva na diskontnu

stopu. Primjena više diskontne stope smanjuje veličinu čiste sadašnje vrijednosti

projekta, a primjena niže diskontne stope povećava čistu sadašnju vrijednost.

Interna stopa profitabilnosti

Interna stopa profitabilnosti je stopa uz koju je čista sadašnja vrijednost projekta

jednaka nuli. Interna stopa profitabilnosti je druga temeljna metoda financijskog

odlučivanja. To je ona diskontna stopa koja svodi čiste novčane tokove projekta u

cijelom vijeku efektuiranja na vrijednost njegovih investicijskih troškova. Riječ je o

stopi profitabilnosti ulaganja u projekt koja uvažava vremensku vrijednost novčanih

tokova u cijelom vijeku efektuiranja. Uz tu stopu ostvaruje se nulta granična čista

sadašnja vrijednost projekta.

Interna stopa profitabilnosti se računa na slijedeći način (Orsag i Dedi, 2011., p. 73):

R – interna stopa profitabilnosti

Ili se može računati i pomoću drugih financijski tablica:

30

Funkcija interne stope profitabilnosti u toj jednadžbi je da buduće čiste novčane tokove

u cjelokupnom vijeku efektuiranja projekta izjednači s njegovim investicijskim

troškovima odnosno s iznosom koji je potrebno uložiti u projekt.

Interna stopa profitabilnosti investicijskih projekata s višekratnim tekućim čistim

novčanim tokovima računa se metodom pokušaja i pogrešaka, a postupak se ponavlja

kako bi se u nekoj iteraciji ponavljanja postupka računanja pronašla upravo ona

diskontna stopa uz koju je čista sadašnja vrijednost jednaka nuli. Ovaj postupak se

naziva postupak iteracije. Iteracija se obavlja tako da se najprije odabere jedna

diskontna stopa za koju se vjeruje da je blizu internoj stopi profitabilnosti. Primjenom

nje izračuna se čista sadašnja vrijednost projekta. Ako ta stopa ne rezultira nultom

čistom sadašnjom vrijednošću nastavlja se isti proračun s drugom stopom. Ako je

rezultat čiste sadašnje vrijednosti pozitivan pokušava se s višom diskontnom stopom jer

čisti novčani tokovi nisu dovoljno umanjeni da bi se sveli na vrijednost investicijskih

troškova. Ako je rezultat čiste sadašnje vrijednosti bio negativan uzima se niža stopa.

Slijedeći način izračuna interne stope profitabilnosti je interpolacija. U ovom postupku

potrebno je utvrditi dvije diskontne stope između kojih se nalazi tražena interna stopa

profitabilnosti. Jedna od stopa mora biti ta uz koju je čista sadašnja vrijednost pozitivna,

a druga uz koju je čista sadašnja vrijednost projekta negativna.

Nakon toga interna stopa profitabilnosti računa se pomoću formule (Orsag i Dedi,

2011., p. 75):

y – tražena interna (diskontna) stopa profitabilnosti

- diskontne stope između kojih se vrši interpolacija

x – čista sadašnja vrijednost za internu stopu (nulta vrijednost)

- čiste sadašnje vrijednosti za diskontne stope

31

Kada je riječ o jednakim novčanim tokovima, sadašnja vrijednost jednakih novčanih

tokova se računa faktorom diskontiranja. Vrijednosti faktora dane su u četvrtim

financijskim tablicama. Potrebno je izračunati vrijednost četvrtih tablica za traženu

stopu profitabilnosti, a nakon toga se tražena stopa očitava u financijskim tablicama

tako da se za broj godina efektuiranja očita stopa koja odgovara dobivenom rezultatu.

Vrijednost četvrtih tablica za traženu stopu profitabilnosti se računa pomoću formule

(Orsag i Dedi, 2011., p. 76):

Ako se izračunata vrijednost nalazi između dviju stopa provodi se interpolacija.

Što se tiče upotrebe kriterija investicijski projekt mora imati višu internu stopu

profitabilnosti od troška kapitala poduzeća. Projekti čija je interna stopa profitabilnosti

jednaka trošku kapitala zadržavaju vrijednost dionica nepromijenjenima.

Snaga interne stope profitabilnosti leži u tome da je ona očekivana profitabilnost

projekta tijekom njegova efektuiranja. Ona uzima u obzir cjelokupni vijek efektuiranja

projekta, ali je osjetljiva na procjenu diskontne stope.

Indeks profitabilnosti

Indeks profitabilnosti dodatni je kriterij za poboljšanje investicijskog odlučivanja.

Indeks profitabilnosti je izvedenica iz čiste sadašnje vrijednosti jer on uzima u obzir

vremensku vrijednost novca kroz trošak kapitala i vrednuje novčane tokove projekata u

cijelom vijeku efektuiranja. Odluka kod indeksa profitabilnosti se temelji na odnosu

između diskontiranih čistih novčanih tokova u cjelokupnom vijeku efektuiranja i

investicijskih troškova.

Računa se pomoću slijedeće formule (Vašiček, 2013.):

ili

32

Ako su novčani tokovi konstantni u cjelokupnom vijeku trajanja računa se (Vašiček,

2013.):

ili

Kod ovog kriterija preferiraju se projekti koji imaju veće indekse profitabilnosti, a prag

prihvatljivosti je kada je indeks profitabilnosti veći od jedan. Indeks profitabilnosti je

povezan s čistom sadašnjom vrijednosti projekta. Ako je indeks profitabilnosti veći od

jedan čista sadašnja vrijednost je pozitivna, a ako je manji od jedan čista sadašnja

vrijednost je negativna. Njegova uporaba dolazi do izražaja prilikom rangiranja

projekta.

Indeks profitabilnosti može se računati kao odnos koristi i žrtava na način da se u odnos

stavi sadašnja vrijednost budućih novčanih primitaka u cijelom vijeku efektuiranja

projekta sa sadašnjom vrijednosti budućih novčanih izdataka u cijelom vijeku

efektuiranja uvećanom za investicijske troškove. Odnos koristi i žrtava u matematičkom

obliku glasi (Vašiček, 2013.):

Jednaki novčani tokovi

ili

Različiti novčani tokovi

ili

cPt – godišnji novčani primici

cIt – godišnji tekući novčani izdaci

Bc – odnos koristi i žrtava

33

Kriterij anuiteta

Kriterij anuiteta je također razrađen kao pomoćno sredstvo kod izbora investicijske

odluke. Važna razlika između kriterija anuiteta i drugih kriterija je u tome što kriterij

anuiteta koristi i žrtve ne sagledava u njihovoj ukupnoj sadašnjoj vrijednosti već u

prosječnim godišnjim iznosima – anuitetima. Kriterij anuiteta obuhvaća čiste novčane

tokove u cjelokupnom vijeku efektuiranja projekta. Svi se novčani iznosi svode na

prosječnu godišnju veličinu anuitetskim faktorom. Anuitetski faktor je recipročna

vrijednost faktora diskontiranja jednakih periodičnih iznosa, a računamo ga pomoću

formule ili je izračunat u petim financijskim tablicama (Vašiček, 2013.):

a – anuitetski faktor

Anuitetski faktor čiste novčane tokove u vijeku efektuiranja projekta i vrijednosti

investicijskih troškova razbija na prosječne godišnje iznose. Anuiteti se izračunavaju

tako da se anuitetski faktor primjeni na sadašnju vrijednost ukupnih novčanih iznosa.

Investicijski troškovi se javljaju kao ukupan iznos ulaganja u sadašnjosti. Čisti novčani

tokovi javljaju se u budućnosti tijekom vijeka efektuiranja projekta te se zbog toga

razlikuje i način izračuna anuiteta rezidualne vrijednosti.

Anuitet investicijskih troškova koji je nastao kao jednokratno ulaganje računa se (Orsag

i Dedi, 2011., p. 85):

Ai = a I0

Ako su investicijski troškovi višekratna ulaganja s njima treba postupati isto kao i s

tekućim čistim novčanim tokovima kada predstavljaju višekratne novčane primitke

tijekom razdoblja efektuiranja projekta.

Postupak izračunavanja anuiteta tekućih čistih novčanih tokova nešto je složeniji jer

najprije treba odrediti zbroj sadašnje vrijednosti čistih novčanih tokova, a nakon toga se

taj zbroj množi s anuitetskim faktorom.

34

Formula glasi (Orsag i Dedi, 2011., p. 85):

Kod konstantnih čistih novčanih tokova kao anuitet se uzima njihov originalni godišnji

iznos.

Kriterij anuiteta teži maksimalizaciji razlike između anuiteta čistih novčanih tokova i

anuiteta investicijskih troškova. Anuitet investicijskih troškova ne bi smio biti veći od

anuiteta čistih novčanih tokova. (Orsag i Dedi, 2011., p. 86)

Av > Ai

Kriterij anuiteta promatra čistu sadašnju vrijednost na godišnjoj razini, uzima u obzir

cjelokupni vijek efektuiranja projekta, ali je i osjetljiv na izbor diskontne stope.

Ocjena efikasnosti projekta

Poduzeće treba prihvatiti svaki investicijski projekt za koji se prema navedenim

kriterijima ocjeni da je efikasan. To znači da novčani tokovi projekta moraju zadovoljiti

pragove financijske efikasnosti pojedinačnih investicijskih kriterija.

Od svih prikazanih kriterija financijskog odlučivanja o investicijskom projektu samo

kriterij razdoblja povrata ne razmatra sve financijske učinke projekta u njegovom

cjelokupnom vijeku efektuiranja dok ostali kriteriji uzimaju u obzir cjelokupne efekte

projekta u ukupnom vremenu njegova efektuiranja. Zbog toga se kriteriji čiste sadašnje

vrijednosti, interne stope profitabilnosti i indeksa profitabilnosti smatraju dominantnim

kriterijima. Ako neki projekt ima pozitivnu čistu sadašnju vrijednost on će biti

prihvatljiv i u pogledu drugih kriterija jer oni na isti način ocjenjuju efikasnost projekta.

35

4. INVESTICIJSKI PROJEKT U PODUZEĆU PNEUMATIK D.O.O.

Nakon teorijskog dijela, u radu će se prikazati dugoročno ulaganje poduzeća, tj.

investicijski projekt za poduzeće Pneumatik d.o.o.

4.1. PODACI O INVESTITORU

Poduzeće Pneumatik d.o.o. osnovano je 1996. godine, sa sjedištem u Zagrebu. Upisano

je u sudski registar Trgovačkog suda u Zagrebu 12. lipnja 1996. godine, pod matičnim

brojem subjekta 080069629 po Rješenju broj Tt-96/976-2 temeljem izjave o osnivanju

od 29. travnja 1996. godine. Temeljni kapital društva iznosi 50.000 kuna i uplaćen je u

novcu, a jedini vlasnik je gospodin Božo Milković.

4.2. OPIS POSTOJEĆEG POSLOVANJA

Trenutno ima šest prodajnih centara i jedno centralno skladište koje se nalazi u Svetoj

Nedelji. Četiri prodajnih centara se nalazi u samom Zagrebu, točnije tri prodajna centra

u zapadnom dijelu Zagreba- Škorpićeva, Samoborska i u Prečkom te jedno prodajno

mjesto u Sesvetama. Ostala dva prodajna mjesta se nalaze u Solinu i Svetoj Nedelji.

Trenutno je ukupno zaposleno 73 djelatnika, ali ta brojka konstantno raste. Poduzeće je

specijalizirano za veleprodaju i maloprodaju pneumatika, naplataka, vulkanizarske

usluge, geometriju kotača (špur), te još neke uslužne djelatnosti poput automobilske

praonice, brzog servisa.

Poduzeće je uvoznik i distributer brandova Goodyear, Dunlop, Fulda, Sava, Debica,

Michelin, Kleber, BF Goodrich, Kormoran, Barum, Kabat, a ekskluzivni zastupnik

brandova Uniroyal, Mitas i Cultor.

Raspolaže s više od 100.000 guma na centralnom skladištu koje su u svakom trenutku

spremne za dostavu s jednim od njihovih 25 vozila.

36

Primarna želja poduzeća je zadovoljstvo kupaca, zbog kojih su razvijeni specijalizirani

prodajni centri na kojima je moguće obaviti sve vulkanizerske te ostale usluge.

Glavne značajke poduzeća Pneumatik d.o.o.:

§ inovativnost - poduzeće konstantno radi na novim projektima i

tehnologijama

§ razumno preuzimanje rizika - poduzeće posluje ustaljenim ritmom i

upušta se u rizične poslove samo nakon detaljnih analiza

§ samouvjerenost - poduzeće je svjesno svojih kvaliteta i prednosti koje ima

nad konkurentima

§ uporan rad - poduzeće je zahvaljujući upornom radu i došlo u poziciju u

kojoj je trenutno, a to je da je među vodećim uvoznicima većine svjetskih

brandova

§ postavljanje ciljeva - primarni cilj je najveća ponuda uz najniže cijene te

kroz ponudu i usluge postići zadovoljstvo kupaca.

Poduzeće sadrži gume za:

§ poljoprivredne strojeve,

§ ATV (Quad) vozila,

§ bicikle, mobede, skutere,

§ dostavna vozila,

§ motocikle,

§ osobna vozila,

§ poljoprivredna vozila,

§ šlepere,

§ teretna vozila,

§ viličare,

§ vozila za prijevoz osoba s invaliditetom, prikolice i transportne uređaje,

§ kolica za osobe s invaliditetom,

37

§ terenska vozila,

§ velika vozila u građevinskoj i rudarskoj industriji, poljoprivredi i šumarstvu.

Uz prodaju guma, pruža i razne usluge kao što su:

§ balansiranje gume,

§ demontaža i montaža gume na felgu,

§ skidanje i postava kotača na vozilo,

§ ugradnja tubelles ventila,

§ ugradnja utega (ljepljivi),

§ geometrija kotača (špur),

§ krpanje gume,

§ krpanje zračnice,

§ punjenje gume dušikom.

Prve tri naglašene usluge se odnose na sva vozila dok ostale usluge ovise o vrsti vozila.

4.3. ANALIZA TRŽIŠTA

U ovom poglavlju će se prikazati analiza tržišta nabave i analiza tržišta prodaje.

4.3.1. Analiza tržišta nabave

Poduzeće Pneumatik d.o.o. je uvoznik pneumatika i naplataka te se bavi veleprodajom i

maloprodajom istih. Osim prodaje pružaju i usluge koje su već prije napomenute.

Prosječna nabavna cijena guma je 309,00 kuna. Godišnje se uveze oko 250 kamiona s

gumama. Putne troškove pokriva tvornica.

38

4.3.2. Analiza tržišta prodaje

Poduzeće trenutno posluje na šest lokacija i u svakoj prodavaonici je moguće kupiti

pneumatike i naplatke te izvršiti sve usluge koje poduzeće pruža. Prosječna prodajna

cijena robe iznosi 427,00 kuna, što bi značila da je prosječna marža 30 %. Prosječna

cijena usluga se kreću od 12,50 kuna do 412,50 kuna. Ovisi o kakvoj se usluzi radi i o

vrsti vozila. Godišnje se zajedno proda oko 450.000 guma za sva vrsta vozila. Za novu

prodavaonicu se očekuje da će se u prvoj godini prodati 8.000 komada. Kako bi privukli

kupce, poduzeće sadrži i akcijske cijene.

4.4. STRUKTURA I DINAMIKA ZAPOSLENIH

Pošto poduzeće posluje na više lokacija plan je da se zaposli onoliko djelatnika koliko

se smatra potrebnim za novu poslovnicu. Iz iskustva se može reći da je potrebno šest

novih djelatnika za tri radna mjesta. Radno vrijeme bi bilo 08.00 - 16.00 sati.

4.4.1. Analiza potrebnih kadrova

Predviđeno je da se na novoj lokaciji zaposli šest radnika. Od toga, jedan voditelj

servisa, četiri servisera i jedan prodavač.

4.4.2. Proračun godišnjih bruto plaća

Za sva tri nova radna mjesta se traže djelatnici srednje stručne spreme s iskustvom.

Iznos bruto plaća se razlikuje od pozicije do pozicije. Voditelj servisa ima najveću

odgovornost pa prema tome i najveću plaću.

39

Tablica 5: proračun bruto plaća

Zanimanje Stručna

sprema

Broj

radnika

Bruto plaća

mjesečna (u kn)

Godišnja

bruto plaća

Voditelj servisa SSS 1 8.000,00 96.000,00

Serviser SSS 4 6.000,00 x 4 = 24.000,00 288.000,00

Prodavač SSS 1 5.500,00 66.000,00

UKUPNO 6 37.500,00 450.000,00

Izvor: izrada studenta

U tablici su prikazani planovi za zapošljavanje radne snage. Ukupna godišnja bruto

plaća za novu poslovnicu iznosi 450.000,00 kuna. Pošto će godinama rasti prihod i bit

će više posla, smatra se da je nepotrebno kasnije zaposliti još djelatnika pa će prema

tome iznos godišnjih plaća biti konstantan kroz svih deset godina.

4.5. OPIS INVESTICIJSKOG PROJEKTA

Lokacija se nalazi u Zaprešiću pokraj najvećeg hrvatskog shopping centra West Gate.

Jednostavno je doći do lokacije. Blizu nema konkurencije, a to mjesto je dosta prometno

i uočljivo.

Zemljište je veličine 500 m2. Predviđa se napraviti dva servisa, jednu prodavaonicu i

skladište. Potrebno je uložiti u cijelu građevinu s obzirom da se kupilo samo zemljište.

Zemljište je kupljeno sa svom dokumentacijom, građevinskom, lokacijskom i

uporabnom dozvolom.

40

4.5.1. Tehničko – tehnološki elementi ulaganja

Osim zemljišta potrebni su (http://www.c-plan.hr/oidu_od_400m2.html) :

§ Pripremni radovi – uređuje se gradilište, osigurava se prometni pristup,

postavlja se ograda gradilišta i određuje se mjesto za deponije.

§ Zemljani radovi – ispod svake građevine otklanja se humusni sloj zemlje.

Skinuti sloj humusa i ostali dio iskopane zemlje obično se odvojeno sprema

nedaleko od mjesta iskopa, a kasnije se taj isti materijal koristi za

zatrpavanje oko temelja i za zatrpavanje iskopanih jama koje su uvijek nešto

šire od betoniranih dijelova. Skinuti sloj humusa se koristi za završni sloj

zemlje i uređenje okoliša.

§ Potporni zidovi – potporne konstrukcije služe za bočno pridržavanja tla kad

god to izgradnja neke građevine ili uređenje zemljišta zahtijeva.

§ Drenaža – izrađuje se drenaža za oborinsku i podzemnu vodu. Velika većina

građevinskih oštećenja u području podruma pripisuju se vlazi. Ista se mogu

spriječiti propisnim brtvljenjem i funkcionalno osiguranom drenažom.

Površine objekta, koje su u doticaju s tlom izložena su naprezanjima zbog

podzemnih voda, akumuliranih voda, drenažnih voda kao i vlažnosti tla.

Materijali za brtvljenje su vodonepropusni beton, brtvene ljepenke i rebraste

trake, brtvene mase i brtveni talozi. Za zaštitu brtvljenja služe ploče od

temeljnog zida, ljepenka od vunenog tkanja.

§ Temelji – budući da je čvrstoća tla manja od čvrstoće građevnih materijala,

kao podloga svakog objekta, ispod nosivih elemenata grade se temelji koji

cijelo opterećenje objekta ravnomjerno raspodjeljuju na temeljno tlo. Osim

toga uloga temelja je osigurati čvrstoću i stabilnost građevine tijekom dugog

niza godina i u slučaju prihvatljivih pomicanja tla. Izvođenju temelja

prethode geomehanički istražni radovi. Izvedbu temelja potrebno je

prilagoditi vrsti tla i u obzir uzeti eventualnu pojavu podzemnih voda.

Presudnu ulogu u daljnjem planiranju ima nosivost tla. S obzirom na

čvrstoću i nosivost tla potrebno je odrediti vrstu temeljne konstrukcije.

§ Nosiva konstrukcija – može biti okvirna ili masivna, a mora ispuniti u prvom

redu statičke zahtjeve (vertikalna opterećenja) i dinamičke zahtjeve

41

(horizontalna opterećenja). Osim toga ispuniti se obično moraju i zahtjevi u

pogledu protupožarne zaštite, zvučne zaštite (pregradni zidovi u stanu) te

zrakonepropusnosti. Nosiva konstrukcija se najčešće izvodi kao kombinacija

opeke i armiranobetonskih elemenata (masivna), gdje su nosivi elementi

stupovi, grede i ploče, ali se izvode i polumontažne i montažne nosive

konstrukcije od čelika ili lameliranih drvenih ploča, te naravno i razne

kombinacije čelika, drva i armiranog betona.

§ Krovište – krov je od svih građevinskih elemenata najjače izložen utjecaju

atmosferilija obzirom na podneblje. Hladnoća, sunce, vlaga u obliku vode,

snijega, tuče, vjetar, oluja, prašina, čađ, mahovina itd.

§ Stolarija - na pročelju svake građevine otvori su detalj koji veoma često daju

konačan sud o uspješnom ili neuspješnom arhitektonskom uratku. Oni su

veoma važni za estetiku, toplinsku učinkovitost i za funkcionalnost

građevine. Stolarija se izvodi u drvu, aluminiju ili PVC-u.

§ Hidroizolacija – visokovrijedni izolacijski sloj postavljen ispod

termoizolacije, služi za sprječavanje ulaska vodene pare u termoizolaciju

kako ne bi došlo do propadanja termoizolacije (najčešće polietilen visoke

gustoće ili bitumen s aluminijskim uloškom).

§ Termoizolacija – postavlja se na sloj parne brane, sprječava gubitak topline

iz prostorija u zimskim danima, i ulazak topline za vrijeme ljetnih dana,

sprječava stvaranje kondenzata u donjoj zoni krovne konstrukcije (strop),

najčešće kamena vuna, mineralna vuna ili polistireni.

§ Fasada – fasada je izrazito bitna za očuvanje postojanosti i izdržljivosti

zidova određenog objekta.

§ Instalacije – elektroinstalacije, instalacije grijanja, plinske instalacije,

antenske instalacije, vodovodne instalacije, kanalizacija, sigurnosne

instalacije, telefonske instalacije, solarne instalacije i slično.

§ Obrtnički radovi – žbukanje, farbanje, parketi, keramičke pločice…

§ Završni radovi – na završetku objekt se čisti i priprema za primopredaju, a

okoliš se hortikulturno uređuje.

42

4.5.2. Plan i struktura ulaganja

U planu ulaganja prikazana je struktura ukupnih ulaganja za novu poslovnicu.

Tablica 6: Plan ukupnih ulaganja

Dugotrajna imovina 1.625.000,00

1. Zemljište 500.000,00

2. Gradnja poslovnog objekta 600.000,00

3. Oprema 525.000,00

3.1. Veliki strojevi 485.000,00

3.2. Sitni alati 15.000,00

3.3. Uredski namještaj 15.000,00

3.4. Informatička oprema 10.000,00

Kratkotrajna imovina 854.000,00

Ukupno 2.479.000,00

Izvor: izrada studenta

Poduzeće ulaže u novu poslovnicu pomoću svojih vlastitih sredstava. Ulaganje u

dugotrajnu imovinu iznosi 1.625.000,00 kuna, dok za kratkotrajnu imovinu 854.000,00

kuna. Ukupno početno ulaganje za novu poslovnicu iznosi 2.479.000,00 kuna.

4.5.3. Proračun amortizacije

Amortizacija se odnosi na dugotrajnu imovinu. Bit će prikazan otpis za vrijeme trajanja

projekta.

43

Tablica 7: Proračun amortizacije dugotrajne imovine

Elementi

Gradnja

poslovnog

objekta

Postrojenja i

oprema

Informatička

oprema Ukupno

Nabavna

vrijednost 600.000,00 515.000,00 10.000,00 1.125.000,00

Stopa otpisa 5 % 25 % 50 %

Am

ort

izac

ija

1. 27.500,00 118.020,83 4.583,33 150.104,16

2. 30.000,00 128.750,00 5.000,00 163.750,00

3. 30.000,00 128.750,00 416,67 159.166,67

4. 30.000,00 10.729,17 - 40.729,17

5. 30.000,00 - - 30.000,00

6. 30.000,00 - - 30.000,00

7. 30.000,00 - - 30.000,00

8. 30.000,00 - - 30.000,00

9. 30.000,00 - - 30.000,00

10. 30.000,00 - - 30.000,00

Ostatak projekta 302.500,00 0,00 0,00 302.500,00

Izvor: izrada studenta

Sredstva se amortiziraju po određenoj stopi otpisa. (http://www.virtualni-

ured.net/racunovodstvo/item/53-stope-amortizacije-otpisa-dugotrajne-imovine.html)

Trošak otpisa priznaje se kao porezni rashod od prvoga dana mjeseca koji slijedi nakon

mjeseca u kojem je dugotrajna imovina stavljena u upotrebu.

44

4.5.4. Procjena godišnjih prihoda

Za uspješno poslovanje potrebno je utvrditi mogući prihod od prodaje i pružanje usluga.

Tablica 8: Procjena godišnjih prihoda

Godina /

elementi

Prodaja robe Pružanje usluge UKUPNO

komada cijena komada cijena

2014. 8.000 3.416.000,00 4.100 369.000,00 3.785.000,00

2015. 8.800 3.757.600,00 4.500 405.000,00 4.162.600,00

2016. 10.000 4.270.000,00 5.000 450.000,00 4.720.000,00

2017. 11.100 4.739.700,00 5.500 495.000,00 5.234.700,00

2018. 12.200 5.209.400,00 6.100 549.000,00 5.758.400,00

2019. 13.400 5.721.800,00 6.700 603.000,00 6.324.800,00

2020. 14.500 6.191.500,00 7.200 648.000,00 6.839.500,00

2021. 15.200 6.490.400,00 7.600 684.000,00 7.174.400,00

2022. 16.100 6.874.700,00 8.100 729.000,00 7.603.700,00

2023. 17.000 7.259.000,00 8.600 774.000,00 8.033.000,00

Izvor: izrada studenta

Prosječna prodajna cijena robe po komadu iznosi 427,00 kuna. Prosječna cijena

pružanja usluga iznosi 90,00 kuna. Pretpostavlja se da će se prodaja robe i pružanje

usluga iz godinu u godinu povećavati što znači da će rasti i godišnji prihod poduzeća.

4.5.5. Procjena godišnjih rashoda

Uz prihode je potrebno sastaviti i plan godišnjih rashoda. Kako će se godišnji prihodi

godinama povećavati znači da će i rashodi godinama rasti.

45

Tablica 9: Proračun godišnjih rashoda

Godine /

elementi Nabava robe Bruto plaće Amortizacija

Materijalni

troškovi

Troškovi

usluga

Ostali

troškovi UKUPNO

2014. 2.472.000,00 450.000,00 150.104,16 190.000,00 40.000,00 30.000,00 3.332.104,16

2015. 2.750.100,00 450.000,00 163.750,00 210.000,00 55.000,00 50.000,00 3.678.850,00

2016. 3.120.900,00 450.000,00 159.166,67 215.000,00 70.000,00 58.000,00 4.073.066,67

2017. 3.399.000,00 450.000,00 40.729,17 225.000,00 85.000,00 66.000,00 4.265.729,17

2018. 3.769.800,00 450.000,00 30.000,00 230.500,00 90.000,00 72.000,00 4.642.300,00

2019. 4.171.500,00 450.000,00 30.000,00 245.000,00 100.000,00 83.000,00 5.079.500,00

2020. 4.480.500,00 450.000,00 30.000,00 250.000,00 114.000,00 91.000,00 5.415.500,00

2021. 4.727.700,00 450.000,00 30.000,00 255.000,00 120.000,00 105.000,00 5.687.700,00

2022. 4.944.000,00 450.000,00 30.000,00 260.500,00 126.000,00 117.000,00 5.927.500,00

2023. 5.253.000,00 450.000,00 30.000,00 270.000,00 138.000,00 121.000,00 6.262.000,00

Izvor: izrada studenta

Prosječna nabavna cijena robe iznosi 309,00 kuna. U prvoj godini je uložen novac za

investiciju pa je prema tome ukupni rashod u toj godini veći od slijedećih četiri godine.

Kao što je već rečeno, rashodi se godinama povećavaju.

4.5.6. Procjena računa dobiti i gubitka

Raspodjela ukupnog prihoda prva je indikacija uspješnosti jednog investicijskog

projekta. U tu svrhu je sastavljen račun dobiti i gubitka u skladu s podacima navedenim

u planiranju investicijskog projekta, a koristi se kao ulazna informacija za ocjenu

investicijskog projekta.

46

Tablica 10: Račun dobiti i gubitka

Elementi / godine 2014. 2015. 2016. 2017. 2018.

UKUPNI PRIHODI 3.785.000,00 4.162.600,00 4.720.000,00 5.234.700,00 5.758.400,00

UKUPNI RASHODI 3.332.104,16 3.678.850,00 4.073.066,67 4.265.729,17 4.642.300,00

Dobit prije

oporezivanja 452.895,84 483.750,00 646.933,33 968.970,83 1.116.100,00

Porez na dobit (20 %) 90.579,17 96.750,00 129.386,67 193.794,17 223.220,00

Neto dobit nakon

oporezivanja 362.316,67 387.000,00 517.546,66 775.176,66 892.880,00

Rezerve 36.231,67 38.700,00 51.754,66 77.517,66 89.288,00

Zadržana dobit 326.085,00 348.300,00 465.792,00 697.659,00 803.592,00

Kumulativ dobiti 326.085,00 674.385,00 1.140.177,00 1.837.836,00 2.641.428,00

Izvor: izrada studenta

Može se zaključiti da poduzeće u svim godinama trajanja projekta ostvaruje dobit te da

je poduzeću isplativo investirati u projekt. Kumulativna zadržana dobit za poduzetnika

nakon desete godine iznosi 8.115.732,00 kune.

4.5.7. Ekonomski tijek projekta

Ekonomski tijek je prikaz svih primitaka, izdataka i njihove razlike te čini podlogu za

izračunavanje dinamičnih metoda ocjene investicijskog projekta. Primici u

ekonomskom toku nisu samo prihodi od prodaje roba i pružanje usluga već i ostatak

Elementi 2019. 2020. 2021. 2022. 2023.

UKUPNI PRIHODI 6.324.800,00 6.839.500,00 7.174.400,00 7.603.700,00 8.033.000,00

UKUPNI RASHODI 5.079.500,00 5.415.500,00 5.687.700,00 5.927.500,00 6.262.000,00

Dobit prije oporezivanja 1.245.300,00 1.424.000,00 1.486.700,00 1.676.200,00 1.771.000,00

Porez na dobit (20 %) 249.060,00 284.800,00 297.340,00 335.240,00 354.200,00

Neto dobit nakon

oporezivanja 996.240,00 1.139.200,00 1.189.360,00 1.340.960,00 1.416.800,00

Rezerve 99.624,00 113.920,00 118.936,00 134.096,00 141.680,00

Zadržana dobit 896.616,00 1.025.280,00 1.070.424,00 1.206.864,00 1.275.120,00

Kumulativ dobiti 3.538.044,00 4.563.324,00 5.633.748,00 6.840.612,00 8.115.732,00

47

vrijednosti projekta. Izdaci u ekonomskom tijeku su investicije i ostali izdaci vezani uz

investicije, rashodi poslovanja bez amortizacije, porezi iz dobiti te ostala izdvajanja.

Tablica 11: Ekonomski tijek projekta

Elementi / godine 0 2014. 2015. 2016. 2017.

PRIMICI 3.785.000,00 4.162.600,00 4.720.000,00 5.234.700,00

Ukupni prihod 0 3.785.000,00 4.162.600,00 4.720.000,00 5.234.700,00

Prodaja robe 0 3.416.000,00 3.757.600,00 4.270.000,00 4.739.700,00

Pružanje usluga 0 369.000,00 405.000,00 450.000,00 495.000,00

Ostatak vrijednosti

imovine 0 0 0 0 0

Dugotrajna imovina 0 0 0 0 0

Kratkotrajna imovina 0 0 0 0 0

IZDACI 2.479.000,00 3.308.810,84 3.650.550,00 4.095.041,33 4.442.311,83

Investicije 2.479.000,00 0 0 0 0

Dugotrajna imovina 1.625.000,00 0 0 0 0

Kratkotrajna imovina 854.000,00 0 0 0 0

Rashodi poslovanja 0 3.182.000,00 3.515.100,00 3.913.900,00 4.225.000,00

Nabavna vrijednost robe 0 2.472.000,00 2.750.100,00 3.120.900,00 3.399.000,00

Materijalni troškovi 0 190.000,00 210.000,00 215.000,00 225.000,00

Troškovi osoblja 0 450.000,00 450.000,00 450.000,00 450.000,00

Troškovi usluga 0 40.000,00 55.000,00 70.000,00 85.000,00

Ostali troškovi 0 30.000,00 50.000,00 58.000,00 66.000,00

Porez na dobit 0 90.579,17 96.750,00 129.386,67 139.794,17

Rezerve 0 36.231,67 38.700,00 51.754,66 77.517,66

NETO PRIMICI -2.479.000,00 476.189,16 512.050,00 624.958,67 792.388,17

KUMULATINVI

NETO PRIMICI -2.479.000,00 -2.002.810,84 -1.490.760,84 -865.802,17 -73.414,00

48

Elementi / godine 2018. 2019. 2020. 2021. 2022. 2023.

PRIMICI 5.758.400,00 6.324.800,00 6.839.500,00 7.174.400,00 7.603.700,00 9.189.500,00

Ukupni prihod 5.758.400,00 6.324.800,00 6.839.500,00 7.174.400,00 7.603.700,00 8.033.000,00

Prodaja robe 5.209.400,00 5.721.800,00 6.191.500,00 6.490.400,00 6.874.700,00 7.259.000,00

Pružanje usluga 549.000,00 603.000,00 648.000,00 684.000,00 729.000,00 774.000,00

Ostatak vrijednosti

imovine 0 0 0 0 0 1.156.500,00

Dugotrajna imovina 0 0 0 0 0 302.500,00

Kratkotrajna imovina 0 0 0 0 0 854.000,00

IZDACI 4.924.808,00 5.398.184,00 5.784.220,00 6.073.976,00 6.366.836,00 6.727.880,00

Investicije 0 0 0 0 0 0

Dugotrajna imovina 0 0 0 0 0 0

Kratkotrajna imovina 0 0 0 0 0 0

Rashodi poslovanja 4.612.300,00 5.049.500,00 5.385.500,00 5.657.700,00 5.897.500,00 6.232.000,00

Nabavna vrijednost

robe 3.769.800,00 4.171.500,00 4.480.500,00 4.727.700,00 4.944.000,00 5.253.000,00

Materijalni troškovi 230.500,00 245.000,00 250.000,00 255.000,00 260.500,00 270.000,00

Troškovi osoblja 450.000,00 450.000,00 450.000,00 450.000,00 450.000,00 450.000,00

Troškovi usluga 90.000,00 100.000,00 114.000,00 120.000,00 126.000,00 138.000,00

Ostali troškovi 72.000,00 83.000,00 91.000,00 105.000,00 117.000,00 121.000,00

Porez na dobit 223.220,00 249.060,00 284.800,00 297.340,00 335.240,00 354.200,00

Rezerve 89.288,00 99.624,00 113.920,00 118.936,00 134.096,00 141.680,00

NETO PRIMICI 833.592,00 926.616,00 1.055.280,00 1.100.424,00 1.236.864,00 2.461.620,00

KUMULATIVNI

NETO PRIMICI 760.178,00 1.686.794,00 2.742.074,00 3.842.498,00 5.079.362,00 7.540.982,00

Izvor: izrada studenta

Neto primici u ekonomskom tijeku su definirani su kao razlika između primitaka i

izdataka. Ekonomskim tijekom je utvrđeno isplativost ulaganja u projekt.

4.5.8. Financijski tijek projekta

Financijski tijek se sastavlja da se utvrdi likvidnost projekta odnosno stupanj

usklađenosti novčanih primitaka i izdataka za cijelo vrijeme izvedbe projekta. Primici u

financijskom tijeku projekta su oni poslovni događaji koji povećavaju financijski

potencijal projekta, odnosno svi priljevi financijskih sredstava u projekt bez obzira o

kojem je obliku sredstava plaćanja riječ.

49

Primici u financijskom tijeku su svi primici novčanih sredstava po osnovi realizacije

roba i pružanje usluga, vlastiti izvori financiranja te na kraju ostatak vrijednosti projekta

na kraju njegova korištenja.

Izdaci u financijskom tijeku su oni poslovni događaji koji smanjuju financijski

potencijal poduzeća, bez obzira na oblik plaćanja sredstva plaćanja. Obuhvaćeni su svi

novčani izdaci osim amortizacije koja je trošak, ali nije i financijski izdatak te ulaganja

na početku ostvarivanja projekta.

Tablica 12: Financijski tijek projekta

Elementi / godine 0 2014. 2015. 2016. 2017.

PRIMICI 2.276.750,00 3.785.000,00 4.162.600,00 4.720.000,00 5.234.700,00

Ukupni prihod 0 3.785.000,00 4.162.600,00 4.720.000,00 5.234.700,00

Prodaja robe 0 3.416.000,00 3.757.600,00 4.270.000,00 4.739.700,00

Pružanje usluga 0 369.000,00 405.000,00 450.000,00 495.000,00

Izvori financiranja 2.276.750,00 0 0 0 0

Vlastita sredstva

investitora 2.276.750,00 0 0 0 0

Ostatak vrijednosti

imovine 0 0 0 0 0

Dugotrajna imovina 0 0 0 0 0

Kratkotrajna imovina 0 0 0 0 0

IZDACI 2.276.750,00 3.308.810,84 3.650.550,00 4.095.041,33 4.442.311,83

Investicije 2.276.750,00 0 0 0 0

Dugotrajna imovina 1.625.000,00 0 0 0 0

Kratkotrajna imovina 651.750,00 0 0 0 0

Rashodi poslovanja 0 3.182.000,00 3.515.100,00 3.913.900,00 4.225.000,00

Nabavna vrijednost robe 0 2.472.000,00 2.750.100,00 3.120.900,00 3.399.000,00

Materijalni troškovi 0 190.000,00 210.000,00 215.000,00 225.000,00

Troškovi osoblja 0 450.000,00 450.000,00 450.000,00 450.000,00

Troškovi usluga 0 40.000,00 55.000,00 70.000,00 85.000,00

Ostali troškovi 0 30.000,00 50.000,00 58.000,00 66.000,00

Porez na dobit 0 90.579,17 96.750,00 129.386,67 139.794,17

Rezerve 0 36.231,67 38.700,00 51.754,66 77.517,66

NETO PRIMICI 0 476.189,16 512.050,00 624.958,67 792.388,17

KUMULATINVI

NETO PRIMICI 0 476.189,16 988.239,16 1.613.197,83 2.405.586,00

50

Izvor: izrada studenta

Iz proračuna financijskog tijeka uočava se zadovoljavajuća razina planirane likvidnosti.

Neto primici u svim godinama efektuiranja projekta su pozitivni što ukazuje na

isplativost ulaganja sa stajališta likvidnosti.

Elementi / godine 2018. 2019. 2020. 2021. 2022. 2023.

PRIMICI 5.758.400,00 6.324.800,00 6.839.500,00 7.174.400,00 7.603.700,00 9.189.500,00

Ukupni prihod 5.758.400,00 6.324.800,00 6.839.500,00 7.174.400,00 7.603.700,00 8.033.000,00

Prodaja robe 5.209.400,00 5.721.800,00 6.191.500,00 6.490.400,00 6.874.700,00 7.259.000,00

Pružanje usluga 549.000,00 603.000,00 648.000,00 684.000,00 729.000,00 774.000,00

Izvori financiranja 0 0 0 0 0 0

Vlastita sredstva

investitora 0 0 0 0 0 0

Ostatak vrijednosti

imovine 0 0 0 0 0 1.156.500,00

Dugotrajna imovina 0 0 0 0 0 302.500,00

Kratkotrajna imovina 0 0 0 0 0 854.000,00

IZDACI 4.924.808,00 5.398.184,00 5.784.220,00 6.073.976,00 6.366.836,00 6.727.880,00

Investicije 0 0 0 0 0 0

Dugotrajna imovina 0 0 0 0 0 0

Kratkotrajna imovina 0 0 0 0 0 0

Rashodi poslovanja 4.612.300,00 5.049.500,00 5.385.500,00 5.657.700,00 5.897.500,00 6.232.000,00

Nabavna vrijednost robe 3.769.800,00 4.171.500,00 4.480.500,00 4.727.700,00 4.944.000,00 5.253.000,00

Materijalni troškovi 230.500,00 245.000,00 250.000,00 255.000,00 260.500,00 270.000,00

Troškovi osoblja 450.000,00 450.000,00 450.000,00 450.000,00 450.000,00 450.000,00

Troškovi usluga 90.000,00 100.000,00 114.000,00 120.000,00 126.000,00 138.000,00

Ostali troškovi 72.000,00 83.000,00 91.000,00 105.000,00 117.000,00 121.000,00

Porez na dobit 223.220,00 249.060,00 284.800,00 297.340,00 335.240,00 364.200,00

Rezerve 89.288,00 99.624,00 113.920,00 118.936,00 134.096,00 141.680,00

NETO PRIMICI 833.592,00 926.616,00 1.055.280,00 1.100.424,00 1.236.864,00 2.461.620,00

KUMULATIVNI

NETO PRIMICI 3.239.178,00 4.165.794,00 5.221.074,00 6.321.498,00 7.558.362,00 10.019.982,00

51

4.6. OCJENA EFIKASNOSTI INVESTICIJSKOG PROJEKTA

Neto primici su u svim godinama efektuiranja pozitivni što ukazuje na isplativost

ulaganja. Iz ekonomskog tijeka je vidljivo da se ulaganje investitoru vraća nakon godinu

dana.

Promatrajući ekonomski i financijski tijek, zaključuje se da je isplativo investirati u

projekt.

Ocjena učinkovitosti ulaganja u dinamici njegova ostvarenja prikazat će se sustavom

pokazatelja koji uvažavaju promjene na strani prihoda i troškova za cijelo vrijeme

eksploatacije projekta.

4.6.1. Neto sadašnja i čista sadašnja vrijednost projekta

Za izračun neto sadašnje vrijednosti potrebno je odabrati stopu diskontiranja. Ona iznosi

27 %. Da bi ocijenili projekt metodom neto sadašnje vrijednosti potrebno je diskontirati

neto primitke iz ekonomskog tijeka poduzeća primjenjujući diskontnu stopu od 27 %.

52

Tablica 13: Neto sadašnja vrijednost projekta

Godina Neto primici Diskontni faktor Sadašnja vrijednost

1 476.189,16 0,787 374.760,87

2 512.050,00 0,620 317.471,00

3 624.958,67 0,488 304.979,83

4 792.388,17 0,384 304.277,06

5 833.592,00 0,303 252.578,38

6 926.616,00 0,238 220.534,61

7 1.055.280,00 0,188 198.392,64

8 1.100.424,00 0,148 162.862,75

9 1.236.864,00 0,116 143.476,22

10 2.461.620,00 0,092 226.469,04

Ukupno 2.505.802,40

Izvor: izrada studenta

Investicijski projekt je prihvatljiv uz diskontnu stopu od 27 % jer je neto sadašnja

vrijednost neto primitaka pozitivna.

Slijedeća metoda je metoda čiste sadašnje vrijednosti koja se dobije na način da se od

sume diskontiranih novčanih tokova oduzme vrijednost investicije.

ČISTA SADAŠNJA VRIJEDNOST = 2.505.802,40 – 2.479.000 = 26.802,40

Rezultat je veći od nula pa je u tom slučaju investicija prihvatljiva.

53

4.6.2. Interna stopa profitabilnosti

Interna stopa profitabilnosti predstavlja diskontnu stopu koja čiste novčane tokove

projekta u cijelom vijeku efektuiranja svodi na vrijednost njegovih investicijskih

troškova. Metodom pokušaja i pogrešaka ustanovljeno je da se interna stopa nalazi

između 27 posto i 28 posto.

Tablica 14: Izračun interne stope profitabilnosti metodom pokušaja i pogrešaka

Godina Neto primici Diskontna stopa

27 %

Sadašnja

vrijednost

Diskontna stopa

28 %

Sadašnja

vrijednost

1 476.189,16 0,787 374.760,87 0,781 371.903,73

2 512.050,00 0,620 317.471,00 0,610 312.350,50

3 624.958,67 0,488 304.979,83 0,477 298.105,29

4 792.388,17 0,384 304.277,06 0,373 295.560,79

5 833.592,00 0,303 252.578,38 0,291 242.575,27

6 926.616,00 0,238 220.534,61 0,227 210.341,83

7 1.055.280,00 0,188 198.392,64 0,178 187.839,84

8 1.100.424,00 0,148 162.862,75 0,139 152.958,94

9 1.236.864,00 0,116 143.476,22 0,108 133.581,31

10 2.461.620,00 0,092 226.469,04 0,085 209.237,70

Ukupno 2.505.802,40 2.414.455,20

Investicija 2.479.000,00 2.479.000,00

Čista sadašnja vrijednost 26.802,40 -64.544,80

Izvor: izrada autora

Metodom pokušaja i pogrešaka pronađena je diskontna stopa uz koju je čista sadašnja

vrijednost pozitivna i stopa uz koju je čista sadašnja vrijednost negativna. Kada su te

stope pronađene, slijedi izračun interne stope profitabilnosti interpolacijom.

54

Formula interpolacije glasi:

Interna stopa profitabilnosti iznosi 27,29 posto. Stopa zadovoljava očekivanu isplativost

projekta.

4.6.3. Diskontirano razdoblje povrata

Kod diskontiranog razdoblja povrata u izračun se uzimaju diskontirani novčani tokovi

projekta. Diskontirano razdoblje povrata računa se postupkom kumuliranja kao i

originalno razdoblje povrata samo je razlika u tome što se kod diskontiranog razdoblja

povrata kumuliraju diskontirani novčani tokovi umjesto čistih.

55

Tablica 15: Diskontirano razdoblje povrata

Godine Novčani tokovi Kumulativni tokovi

1 374.760,87 374.760,87

2 317.471,00 692.231,87

3 304.979,83 997.211,70

4 304.277,06 1.301.488,76

5 252.578,38 1.554.067,14

6 220.534,61 1.774.601,75

7 198.392,64 1.972.994,39

8 162.862,75 2.135.857,14

9 143.476,22 2.279.333,36

10 226.469,04 2.505.802,40

Izvor: izrada studenta

Investicija iznosi 2.479.000,00 kuna

226.469,04 / 12 = 18.872,42

143.476,22 / 18.872,42 = 7,60

Novac koji je uložen u projekt vraća se za devet godina i osam mjeseci.

4.6.4. Metoda indeksa profitabilnosti

Odluka kod indeksa profitabilnosti se temelji na odnosu između diskontiranih čistih

novčanih tokova u cjelokupnom vijeku efektuiranja i investicijskih troškova.

Indeks profitabilnosti = 2.505.802,40 / 2.479.000,00 = 1,011

56

Indeks profitabilnosti iznosi 1,011 što znači da je projekt prihvatljiv jer je indeks veći

od jedan. Prihvatljivost je bila očekivana budući da je čista sadašnja vrijednost projekta

pozitivna.

4.6.5. Razdoblje povrata

Razdoblje povrata se ostvaruje u onoj godini u kojoj su čisti novčani tokovi dosegnuli

visinu investicije.

Tablica 16: Razdoblje povrata

Godine Novčani tokovi Kumulativni tokovi

1 476.189,16 476.189,16

2 512.050,00 988.239,16

3 624.958,67 1.613.197,83

4 792.388,17 2.405.586,00

5 833.592,00 3.239.178,00

6 926.616,00 4.165.794,00

7 1.055.280,00 5.221.074,00

8 1.100.424,00 6.321.498,00

9 1.236.864,00 7.558.362,00

10 2.461.620,00 10.019.982,00

Izvor: izrada studenta

Investicija iznosi 2.479.000,00 kuna.

833.592,00 / 12 = 69.466,00

792.388,17 / 69.466,00 = 11,41

Razdoblje povrata investicije je 4 godine i 11 mjeseci.

Prema kriterijima financijskog odlučivanja može se zaključiti da će poduzeće uspješno

poslovati.

57

5. ZAKLJUČAK

Budžetiranje kapitala je jedna od najrazvijenijih tehnika za donošenje odluka o

dugoročnim investicijama, prvenstveno u realnu poslovnu imovinu poduzeća. Ona se

odnosi na razdoblje između pet i deset godina i s obzirom da se radi o dugom razdoblju

postoji veliki rizik za poduzeće.

Investicijski projekti koji su predmetom budžetiranja kapitala prvenstveno su

dugoročnog karaktera s ciljem da se ostvari profitabilnost poduzeća u budućnosti. Četiri

zajedničke karakteristike investicijskih projekata su: dugoročni karakter investicijskih

projekata, vremenski raskorak između ulaganja i efekata ulaganja, međuovisnost

investiranja i financiranja te rizik i neizvjesnost.

Postupak budžetiranja kapitala zahtijeva niz koraka koji se moraju poduzeti u procesu

donošenja odluka o dugoročnom investiranju, kao i u postupku izgradnje i efektuiranja

prihvaćenih projekata.

Pravila budžetiranja kapitala su određeni kriteriji kojima se prihvaćaju ili odbacuju

investicijski projekti. Za te kriterije se primjenjuju određene metode financijskog

odlučivanja. Najvažnije metode su metoda čiste sadašnje vrijednosti, metoda interne

stope profitabilnosti, metoda indeksa profitabilnosti, metoda diskontiranog razdoblja

povrata i metoda anuiteta.

Objektivnim znanjem i primjenom tehnike budžetiranja kapitala utvrđena je ekonomska

i financijska isplativost ulaganja u investicijski projekt Pneumatik d.o.o. Dosadašnje

pozitivno financijsko poslovanje, iskustvo i proračuni koji su sastavljeni ukazuju na

sigurnost ulaganja.

58

LITERATURA

1) KNJIGE

1. Zekić, Z. 2010., Projektni menadžment – upravljanje razvojnim

promjenama, Ekonomski fakultet u Rijeci, Rijeka

2. Dedi, L., Orsag, S. 2011., Budžetiranje kapitala – Procjena investicijskih

projekata, MASMEDIA, Zagreb

3. Belak, V. 1995., Menadžersko računovodstvo, M.A.K. GOLDEN,

Zagreb

4. Gulin, D. i suradnici 2011., Upravljačko računovodstvo, Hrvatska

zajednica računovođa i financijskih djelatnika, Zagreb

5. Kovačević, B. 1999., Osnove ekonomije, 2. Izdanje, Mikrorad,

Ekonomski fakultet Zagreb, Zagreb

2) INTERNET

6. http://www.c-plan.hr/oidu_od_400m2.html

7. http://www.virtualni-ured.net/racunovodstvo/item/53-stope-amortizacije-

otpisa-dugotrajne-imovine.html

8. http://hr.m.wikipedia.org/wiki/Projekt

9. http://public.carnet.hr/.../2_sto_je_projekt.html

3) OSTALI IZVORI

10. Vašiček, D. 2013., Menadžersko računovodstvo: Budžet kapitala,

materijali s predavanja, Rijeka

59

POPIS TABLICA

Redni broj Naziv tablice Stranica

Tablica 1 Investicijski troškovi i čisti novčani tokovi projekata A, B i C 21

Tablica 2 Proračun perioda povrata za investicijske projekte A, B i C 22

Tablica 3 Problem vijeka efektuiranja novčanih tokova projekata P i R 25

Tablica 4 Diskontiranje novčanih tokova projekata A, B i C 27

Tablica 5 Proračun bruto plaća 39

Tablica 6 Plan ukupnih ulaganja 42

Tablica 7 Proračun amortizacije dugotrajne imovine 43

Tablica 8 Procjena godišnjih prihoda 44

Tablica 9 Proračun godišnjih rashoda 45

Tablica 10 Račun dobiti i gubitka 46

Tablica 11 Ekonomski tijek projekta 47

Tablica 12 Financijski tijek projekta 49

Tablica 13 Neto sadašnja vrijednost 52

Tablica 14 Izračun interne stope profitabilnosti metodom pokušaja i pogrešaka 53

Tablica 15 Diskontirano razdoblje povrata 55

Tablica 16 Razdoblje povrata 56

POPIS GRAFIKONA

Redni broj Naziv grafikona Stranica

Grafikon 1 Novčani tokovi projekata A, B i C 23

Grafikon 2 Kumulativni novčani tokovi projekata A, B i C 24

POPIS OSTALIH ILUSTRACIJA

Redni broj Naziv crteža Stranica

Crtež 1 Konvencionalni novčani tokovi 12

60