INTERNACIONALNI UNIVERZITET U TRAVNIKUSAOBRAAJNI FAKULTETTRAVNIK

Tema: ITU (International Telecommunication Union) preporuke za standardizacijuSeminarski radPredmet: Regulativa u telekomunikacijama

Predmetni profesor: Ime i prezime studenta:Prof. Dr. Halid igi Anida Pai

Tuzla, 17.01.2014.SADRAJ:

UVOD..............................................................................................................................................2

1. Zadaci meunarodne unije za telekomunikacije..........................................................................32. Instrumenti i procedure ITU-a.....................................................................................................32.1. Sastanci...............................................................................................................................32.2. Usvajanje preporuka i standard...........................................................................................4

3. Konvencijske preporuke za standardizaciju ITU-a......................................................................53.1. Izbori i srodna pitanja.........................................................................................................53.2. Izabrani dunosnici.............................................................................................................63.3. lanovi odbora radiopravilnika..........................................................................................73.4. Vijee konvencije............................................................................................................... 93.5. Glavni sekretarijat............................................................................................................113.6. Koordinacijski odbor........................................................................................................133.7. Svjetska radiokomunikacijska konferencija.....................................................................13 3.8. Radiokomunikacijska skuptina........................................................................................143.9. Odbor radiopravilnika.......................................................................................................154. Primjer standardizacije..............................................................................................................165. Zakljuak...................................................................................................................................176. Literatura...................................................................................................................................18

UVOD

U ovom radu emo se osvrnuti na Meunarodu Uniju za Telekomunikacije, sam njen nastanak, strukturu, zakone, regulative, ustave i druge akte. S razvojem telekomunikacija ITU se godinama mijenjala, mijenjala se njena struktura, njen nain rada kao i njeni zakoni, propisi i ustavi. Ova organizacija se razvija sa poboljanjem tehnologija i telekomunikacija u globalu, to je dovelo do toga da je ITU jako razvijena, i ima veliki broj lanica drava kao i veliki broj lanova i predstavlja glavnu instituciju za komunikacijske tehnologije na meunarodnom nivou. ITU je institucija koja je zaduena za standarde i zakone informacijsko-komunikacijskih tehnologija na globalnom nivou.Meunarodna unija za telekomunikacije ITU je, otkako je 1865. godine osnovana kao Meunarodna telegrafska unija, do dananjeg statusa specijalizovane agencije Ujedinjenih nacija, prola kroz brojne promene u svojoj strukturi i nainu rada, koje su pratile razvoj tehnologije i ile u korak sa vremenom. Zahvaljujui tome, Unija, koja danas broji 191 dravu lanicu i preko 700 lanova sektora i pridruenih lanova, ima vodeu ulogu u oblasti informacionih i komunikacionih tehnologija, na meunarodnom nivou.Internacionalna Unija za Telekomunikacije osnovana je na meunarodnoj konferenciji o radiokomunikacijama u Madridu 1932 godine, naslijedila je Meunarodnu telegrafsku uniju osnovanu 1865 godine. Sjedite Meunarodne Unije za Telekomunikacije je u enevi od 1948 godine.U skladu sapotrebama drutva i brzim razvojem tehnologija ITU ima zadatak da svojom fleksibilnom strukturom i nainom rada uskladi koritenje telekomunikacija i komunikacija openito na meunarodnom nivou. Treba naglasiti da je Meunarodna Unija za Telekomunikacije jedna od vodeih organizacija za regulisanje i usklaivanje koritenja informacionih i komunikacionih tehnologija u cijelom svijetu.

1. ZADACI MEUNARODNE UNIJE ZA TELEKOMUNIKACIJE

Meunarodna unija za telekomunikacije zauzima kljunu poziciju u oblasti informaciono-komunikacionih tehnologija, kao kreator tehnikih standarda koji se primjenjuju na globalnom nivou. Na taj nain se omoguuje meusobno povezivanje ljudi, odnosno opreme irom svijeta, kao i zadovoljavajui kvalitet usluga.Pored toga, jedan od osnovnih zadataka Unije jeste da regulie koritenje radio-frekvencijskog spektra kako bi se obezbijedile neometane meunarodne beine komunikacije i slobodan protok informacija. U tom cilju, ITU utie na raspodjelu radio-frekvencija, planove radio-frekvencijskih namjena, registraciju radio-frekvencijskih dodjela, raspodjelu pozicija na geostacionarnoj satelitskoj orbiti i izbegavanje tetnih smetnji izmeu zemalja.[footnoteRef:1] [1: http://www.itu.int/; 19.01.2014.]

Takoe, ITU ima glavnu ulogu u irenju telekomunikacija i podizanju stepena primjene, dostupnosti i modernizacije informaciono-komunikacionih tehnologija u zemljama u razvoju. Unija ovaj zadatak obavlja kroz preporuku odreene razvojne politike, regulatornih okvira i strategije, kao i kroz pruanje strune tehnike pomoi u sferi prelaska na nove tehnologije, unapreenja kiber bezbijednosti, upravljanja, izgradnje i odravanja mrea. Posebna panja pridaje se promovisanju mjera za prevenciju i sanaciju posljedica prirodnih katastrofa i ouvanje ljudskih ivota, primjenom telekomunikacija.

2. INSTRUMENTI I PROCEDURE ITU-a

Osnovni dokumenti pravnog okvira ITU, koji imaju status meunarodnog sporazuma jesu:- Statut- Konvencija Statut i konvencija Meunarodne unije za telekomunikacije (usvojeni 1992. u enevi, izmenjeni i dopunjeni 1994. u Kyotu, 1988. u Mineapolisu i 2002. u Marakeu).Administrativni propisi:- Meunarodni Pravilnik o radio-komunikacijama (posljednja revizija 2003. u enevi) - Meunarodni Pravilnik o telekomunikacijama (usvojen 1988. u Melburnu).lanice Unije su u obavezi da sprovode odredbe Statuta i Konvencije, kao i administrativnih propisa.

2.1. Sastanci

Nacrte preporuka i standarda pripremaju studijske grupe. Svaka studijska grupa ima nekoliko redovnih sastanaka tokom etvorogodinjeg studijskog perioda. Interval izmeu redovnih sastanaka za veinu studijskih grupa je obino 8 ili 9 mjeseci. Veina sastanaka studijskih grupa odrava se u enevi, iako se povremeno neki sastanci studijskih grupa odravaju i na drugim mjestima. Dijelovi sastanka na kojima se donose odluke (plenarni) odravaju se uz simultani prevod na est zvaninih jezika Unije (engleski, francuski, panski, kineski, ruski i arapski). Svaki redovni sastanak studijske grupe obino poinje kratkim uvodnim zasjedanjem studijske grupe posle koga, ukoliko je potrebno, slijede paralelna uvodna zasjedanja svake od radnih grupa. Istovremeno se odravaju sastanci grupa nadlenih za pojedinana pitanja, na kojima se razmatraju prijedlozi i sastavlja najvei dio nacrta teksta. Na kraju sastanka, odravaju se zavrna zasjedanja radnih grupa (za studijske grupe sa radnim grupama), odnosno studijskih grupa, na kojima se donose odluke. Ove odluke odnose se na zapoinjanje procedure usvajanja zavrnog teksta preporuke (standarda), slanje saoptenja drugim organizacijama i davanje saglasnosti za odravanje povremenih sastanaka.[footnoteRef:2] [2: http://www.telekomunikacije.rs/arhiva_brojeva/prvi_broj/priredila_z_nedic:_mezunarodna_unija_za_telekomunikacije_%E2%80%93_struktura_i_nacin_rada.76.html; 22.09.2013.]

Odrava se jo nekoliko vrsta sastanaka. Nezavisni sastanak radne grupe moe se odrati izmeu redovnih sastanaka studijske grupe. Izvjesna ovlatenja za donoenje odluka postoje i na ovim nezavisnim sastancima radne grupe. ei su povremeni sastanci jedne ili vie grupa koje podnose izvetaj. Veina ovakvih sastanaka odrava se van eneve, u organizaciji nekog od lanova sektora. Kod povremenih sastanaka ove vrste ne postoji ovlatenje za donoenje odluka, ali oni uglavnom predstavljaju priliku za izuzetno produktivan rad u manjoj grupi ljudi, u cilju sastavljanja teksta koji se podnosi na razmatranje na slijedeem sastanku studijske grupe ili radne grupe.

2.2. Usvajanje preporuka i standard

Za rad ITU je karakteristino da se usvajanje preporuka zasniva na postizanju najveeg mogueg konsenzusa. Cilj je jednoglasno usvajanje, iako u ekstremnim sluajevima pravila dozvoljavaju usvajanje preporuke i uz mali broj glasova protiv. S obzirom na izuzetno visoke standarde za usvajanje dokumenata, preporuke koje usvoji ITU zahtjevaju maksimalno pridravanje. U Sektoru za standardizaciju telekomunikacija postoje dva mehanizma koja se koriste za usvajanje preporuka. Do Svjetske konferencije za razvoj telekomunikacija 2000. godine, na sve preporuke se primjenjivala tzv. tradicionalna procedura usvajanja (Traditional Approval Process TAP). Ova procedura se i dalje koristi kao metod usvajanja preporuka koje sadre regulatorne ili politike implikacije, koje predstavljaju samo oko 5% preporuka koje se danas usvajaju. Da bi preporuka bila usvojena u skladu sa ovom procedurom, kada uesnici ustanove da je tekst dovoljno razraen i spreman za poetak procedure usvajanja, na sastanku studijske grupe ili radne grupe se utvruje konani prijedlog teksta. Tekst se zatim prevodi na est zvaninih jezika ITU i dostavlja prije narednog redovnog sastanka studijske grupe na kome moe biti usvojen, ime postaje vaea preporuka. Na sastanku se daje prilika da se razmotre i isprave eventualni nedostaci uoeni u podnescima koji su dostavljeni za sastanak. Cilj je jednoglasno usvajanje preporuke. Ukoliko postoji lan sektora koji se protivi usvajanju, preporuku je mogue usvojiti pod uslovom da se meu dravama lanicama koje prisustvuju sastanku nijedna nije izjasnila protiv. Procedura koja se trenutno koristi za oko 95% preporuka (one koje ne sadre regulatorne ili politike implikacije) naziva se alternativnom procedurom usvajanja (Alterntive Approval Process - AAP). Kada uesnici studijske, odnosno radne grupe zakljue da je tekst spreman za usvajanje, on se stavlja na posljednju javnu raspravu, u trajanju od etiri nedelje, tokom koje drave lanice, lanovi sektora ili pridrueni lanovi (date studijske grupe) mogu da upute svoje komentare. U sluaju da po isteku predvienog perioda nema komentara (izuzev komentara koji se odnose na eventualne tamparske greke) tekst se usvaja. Ukoliko, meutim, pristignu relevantni komentari, tekst ulazi u fazu rjeavanja komentara, koja se odvija pod vostvom podnosioca izvjetaja, putem elektronske pote. Ukoliko se pronae zadovoljavajue reenje, daje se mogunost dodatne revizije u roku od tri nedelje. Ako, po isteku predvienog perioda nema dodatnih komentara, tekst se usvaja. Meutim, u sluaju da pristignu znaajni komentari, tekst se upuuje na slijedei redovni sastanak studijske grupe, na kome se prua jo jedna mogunost za razmatranje priloga i dodatnu diskusiju u cilju pronalaenja prihvatljivog naina rjeavanja prepoznatih problema. Pod pretpostavkom da je konsenzus mogu, preporuka moe da se usvoji na sastanku studijske grupe. Iz injenice da ITU tei jednoglasnom usvajanju preporuka proizilazi jedinstven nain rada unutar organizacije. Uesnici su svjesni toga da ukoliko ele da se njihov prijedlog jednoglasno usvoji, moraju da se potrude da razumiju gledita uesnika u okviru proizvodnog i vladinog sektora irom svijeta. Rijetko se deava da neto to se iznese pred ITU postane standard u identinom obliku u kom je predloeno. Zbog toga predlagai upuuju svoje ideje veoma rano (u fazi nacrta), kada su jo uvijek u prilici da sutinsku ideju, koju su dostavili u cilju formiranja standarda, prilagode drugaijim stavovima. Duh saradnje koji se, zahvaljujui ovakvoj proceduri, razvija i meu predstavnicima industrije koji su meusobno u estokoj konkurenciji na tritu, omoguilo je Meunarodnoj uniji za telekomunikacije da bude izuzetno uspjena u kreiranju globalnih standarda.

3. KONVENCIJSKE PREPORUKE ZA STANDARDIZACIJU ITU-a

3.1. Izbori i srodna pitanja

Vijee, osim u sluaju praznih mjesta koja su posljedica okolnosti opisanih u nie navedenim br. 10. do 12., lanice Udruenja izabrane u Vijee zadrat e to mjesto do datuma kada bude izabrano novo Vijee. One mogu biti ponovno izabrane.Ako, izmeu dviju konferencija opunomoenika, u Vijeu mjesto postane prazno, ono e pripasti po pravu lanici Udruge iz iste regije kao to je lanica ije mjesto se ispraznilo, a koja je na prethodnim izborima dobila najvei broj glasova od onih koje nisu izabrane.Kad iz bilo kojeg razloga, prazno mjesto ne moe biti ispunjeno u skladu s postupkom predsjedavajui Vijea e pozvati ostale lanice regije da odre izbore unutar jednog mjeseca otkako je takav poziv izdan. Na kraju ovog razdoblja, predsjedavajui Vijea e pozvati lanice Udruge na izabiranje nove lanice. Izbor e se obaviti tajnim glasanjem pisanim putem. Ista veina kao to je gore navedeno bie potrebna. Nova lanica e zadrati mjesto do nadnevka kada bude izabrano novo Vijee od strane sljedee ovlatene konferencije opunomoenika.[footnoteRef:3] [3: http://zakon.poslovna.hr/public/statut-i-konvencija-medunarodne-udruge-za-telekomunikacije/242250/zakoni.aspx; 22.01.2014.]

Mjesto u Vijeu smatrat e se praznim:a) kad lanica Vijea nema nazonog predstavnika na dvjema uzastopnim redovnim sjednicama Vijea;b) kad lanica Udruenja otkae svoje lanstvo u Vijeu.

3.2. Izabrani dunosnici

Glavni sekretar, zamjenik glavnog sekretara i direktori ureda preuzimat e svoje dunosti na da odreene od strane konferencije opunomoenika u vrijeme njihovog izbora. Oni e obino zadrati svoj posao do nadnevaka odreenih od strane slijedee konferencije opunomoenika i podlijegat e reizboru samo jednom.Ako je mjesto glavnog sekretara upranjeno, zamjenik glavnog sekretara preuzet e to mjesto i ostati na njemu do datuma koji e odrediti naredna konferencija opunomoenika. Kad pod tim uvjetima zamjenik glavnog tajnika naslijedi mjesto glavnog sekretara, mjesto zamjenika glavnog sekretara smatrat e se ispranjenim s istim datumom te e se primjenjivati dole navedene odredbe br. i5.Ako je mjesto zamjenika glavnog sekretara ispranjeno vie od 180 dana prije datuma odreenog za sazivanje sljedee konfrencije opunomoenika, Vijee e imenovati nasljednika za razliku tog vremena.Ako se mjesta glavnog sekretara i zamjenika glavnog sekretara isprazne odjednom, direktor koji je na svom mjestu najdue, raspodijelit e dunosti glavnog sekretara za razdoblje koje ne prelazi 90 dana. Vijee e imenovati glavnog sekretara i ako se ispranjena mjesta pojavljuju vie od 180 dana prije datuma odreenog za sazivanje sljedee konferencije opunomoenika, uz to i zamjenika glavnog sekretara. Jedan dunosnik tako imenovan od strane Vijea obavljat e te dunosti za razliku vremena do kojeg je njegov prethodnik bio izabran.Ako mjesto direktora postane ispranjeno iznenada, glavni sekretar e poduzeti neophodne korake za osiguranje obavljanja dunosti tog direktora dok Vijee ne imenuje novog direktora na svojoj sljedeoj redovnoj sjednici nakon pojave tako ispranjenog mjesta. Direktor koji je izabran na takav nain obavljat e svoje dunosti do datuma odreenog od strane sljedee konferencije opunomoenika.U skladu s odgovarajuim odredbama lanka 27. Statuta, Vijee e osigurati ispunjavanje svakog praznog mjesta na mjestu glavnog sekretara ili zamjenika glavnog sekretara u prilikama opisanim u odgovarajuim odredbama ovog lanka na redovnoj sjednici, ako se ona odrava unutar 90 dana nakon to se ispranjeno mjesto pojavilo ili na sjednici sazvanoj od strane predsjedavajueg unutar razdoblja specificiranih u tim odredbama.Svako razdoblje slube na mjestu izabranog dunosnika u skladu sa imenovanjima pod gornjim br. 14. do 18. nee uticati na mogunost izbora ili reizbora za takvo mjesto.

3.3. lanovi odbora radiopravilnika

lanovi odbora radiopravilnika preuzet e svoje dunosti na datum odreen od strane konferencije opunomoenika u vrijeme svog izbora. Oni e ostati na tim mjestima do datuma odreenih sljedeom konferencijom opunomoenika i podlijegat e reizboru samo jednom.Ako, u intervalu izmeu dviju konferencija opunomoenika, lan odbora odstupi ili nije vie u mogunosti obavljati svoje dunosti, glavni sekretar uz konzultacije s direktorom radiokomunikacijskog ureda, pozvat e lanove Udruenja dotine regije na predlaganje kandidata za izbor zamjene na sljedeoj sjednici Vijea. U svakom sluaju, ako se ispranjeno mjesto pojavi u roku duem od 90 dana prije sjednice Vijea ili nakon sjednice Vijea koja prethodi sljedeoj konferenciji opunomoenika, odgovarajua lanica Udruenja e odrediti koliko je to prije mogue, a unutar 90 dana, drugu osobu te nacionalnosti kao zamjenu koja e ostati na tom mjestu dok novi lan izabran od strane Vijea ne preuzme posao ili dok novi lanovi odbora izabrani od strane konferencije opunomoenika ne preuzmu mjesta, zavisno. Zamjena e podlijegati izboru od strane Vijea ili od strane konferencije opunomoenika, zavisno.Smatra se da lan odbora radiopravilnika ne moevie obavljati svoje dunosti nakon ponovljenih uzastopnih izostanaka sa sa,stanaka odbora. Glavni sekretar e, nakon konsultacija sa predsjedavajuim odbora kao i sa lanovima odbora te odgovarajuim lanicama Udruenja, objaviti postojanje praznog mjesta u odboru.U suglasnosti s odgovarajuim odredbama Statuta, sljedee svjetske konferencije Udruenja, obino e se sazivati unutar razdoblja izmeu dviju konferencija opunomoenika:a) dvije svjetske radiokomunikacijske konferencije; b) jedna svjetska konferencija telekomunikacijske standardizacije;c) jedna svjetska konferencija telekomunikacijskog razvoja;d) dvije radiokomunikacijske skuptine, u isto vrijeme i na istom mjestu sa svjetskim radiokomunikacijskim konferencijama.Druga svjetska radiokomunikacijska konferencija moe biti otkazana zajedno sa svojom pridruenom radiokomunikacijskom skuptinom; odnosno svaka od njih moe biti otkazana ak i ako se ona druga odrava, moe biti sazvana jedna dodatna konferencija telakomunikacijske standardizacije.Ove akcije e se poduzimati:a) odlukom konferencije opunomoenika;b) preporukom prethodne svjetske konferencije odreenog sektora, uz odobrenje Vijea;c) na zahtjev najmanje jedne etvrtine lanica Udruenja koje e pojedinano upuivati svoje zahtjeve glavnom sekretaru ilid) na prijedlog Vijea.Regionalna radiokomunikacijska konferencija bit e sazvana:a) odlukom konferencije opunomoenika;b) preporukom prethodne svjetske ili regionalne telekomunikacijske konferencije uz odobrenje Vijea; c) na zahtjev najmanje jedne etvrtine lanica koje pripadaju odgovarajuoj regiji, koje e pojedinano upuivati svoje zahtjeve glavnom sekretaru ilid) na prijedlog Vijea.Precizno mjesto i tani datumi svjetskih ili regionalnih konferencija i radiokomunikacijske skuptine mogu biti utvreni od strane konferencije opunomoenika.U odsutnosti takve odluke, Uijee e odrediti precizno mjesto i tane datume svjetske konferencije ili radiokomunikacijske skuptine uz pristanak veine lanica Udruenja te regionalne konferencije s pristankom veine lanica Udruenja koje pripadaju odreenoj regiji; u oba sluaja primjenjivat e se dolje navedena odredba br. 47.Precizna mjesta i tani navodi konferencije ili skuptine mogu biti izmijenjeni:a) na zahtjev najmanje jedne etvrtine lanica Udruenja u sluaju svjetske konferencije ili skuptine ili najmanje jedne etvrtine lanica Udruenja koje pripadaju odgovarajuoj regiji, u sluaju regionalne konferencije. Ovi zahtjevi bit e upueni pojedinano glavnom sekretaru koi e ih proslijediti Vijeu na odobravanje ilib) na prijedlog Vijea.U sluajevima preciziranim u gornjim br. 44. i 45., predloene izmjene nee biti kona8no usvojene dok nisu usvojene od strane veine lanica Udruenja, u sluaju svjetske konferencije ili skuptine, ili od strane veine lanica Udruenja koje pripadaju odreenoj regiji, ako se radi o regionalnoj konferenciji, u skladu s dolje navedenim odredbama br. 47.U konzultacijama spomenutim u br. 42., 46., 118., 123., 138., 302., 304., 305., 307. i 312. ove Konvencije, lanice Udruenja koje nisu odgovorile unutar vremenskih ogranienja odreenih od strane Vijea, smatrat e se da nisu sudjelovale u konsultacijama, i kao posljedica toga nee biti uzimane u obzir u brojenju veine. Ako broj odgovora ne premai jednu polovicu konsultiranih lanica, daljnje konsultacije e se provesti, rezultat kojih e biti konaan, bez obzira na broj glasova koji su u njemu sudjelovali.Svjetske konferencije o meunarodnim telekomunikacijama odravat e se u skladu s odlukama konferencije opunomoenika. Odredbe za sazivanje, prihvaanje dnevnog reda i sudjelovanje u svjetskoj konferenciji radiokomunikacija takoer e se, tamo gdje je to potrebno, jednako tako primjenjivati na svjetske konferencije o meunarodnim telekomunikacijama.

3.4. Vijee konvencije

Vijee se sastoji od 43 lanice Udruenja izabrane od strane konferencije opunomoenika.Vijee e odravati redovne sjednice godinje u sjeditu Udruenja. Za vrijeme sjednice ono moe odluiti o odravanju, izuzetno, jedne dodatne sjednice.Izmeu redovitih sjednica, sjednica Vijea moe biti sazvana, u pravilu u sjeditu Udruenja, od strane predsjedavajueg, na zahtjev veine njenih lanica ili na inicijativu predsjedavajueg, pod uvjetima koji su obuhvaeni br. 18. ove Konvencije.Vijee e donositi odluke samo na sjednicama. Izuzetno, Vijee se na sjednici moe dogovoriti da e se o nekom specifinom pitanju odluiti pisanim putem.Na poetku svake redovne sjednice, Vijee e izabrati svog vlastitog predsjedavajueg i potpredsjedavajueg izmeu predstavnika svojih lanica, uzimajui u obzir princip rotacije izmeu regija. Oni e svoju dunost obavljati do otvaranja sljedee sjednice i nee podlijegati reizboru. Potpredsjedavajui e obavljati dunost predsjedavajueg u njegovom odsustvu.Osoba izabrana od strane lanice Vijea za obavljanje dunosti u Vijeu bit e, kad god je to mogue, dunosnik koji obavlja dunost u svojoj telekomunikacijskoj administraciji, odnosno za svoju telekomunikacijsku administraciju ili joj je direktno odgovoran, te je kvalificiran u podruju telekomunikacijskih usluga.Udruenje e pokrivati samo trokove putovanja, ivota i osiguranja koje ima predstavnik svake lanice Vijea u svom svojstvu na sjednicama Vijea..Predstavnik svake lanice Vijea imat e pravo prisustvovanja u svojstvu promatraa svim sastancima sektora Udruenja.Glavni sekretar bit e ujedno i sekretar Vijea.Glavni sekretar, zamjenik glavnog sekretara i direktori ureda mogu sudjelovati po svom savjetodavnom pravu u Vijeu, ali bez sudjelovanja u glasovanju. U svakom sluaju, Vijee moe odravati sastanke sazvane od strane predstavnika svojih vlastitih lanica.Vijee e svake godine razmotriti izvjetaj pripremljen od strane glavnog sekretara o preporuenoj stratekoj politici i planovima Udruenja u suglasju sa smjernicama danim od strane konferencije opunomoenika i poduzimat e odgovarajue aktivnosti.Vijee e u intervalima izmeu dviju konferencija opunomoenika, nadgledati upravu i administraciju Udruenja, a pojedinano e, odobravati i revidirati kadrovske odredbe i financijske odredbe Udruenja i sve druge odredbe za koje to ocijeni potrebnim, uzimajui u obzir trenutni obiaj Ujedinjenih naroda te specijaliziranih agencija koje primjenjuju uobiajeni sistem plaa, dnevnica i penzija, prilagoavati ako je to potrebno:a) osnovne platne razrade za zaposlene u profesionalnim i viim kategorijama, iskljuujui plae za mjesta koja se ispunjavaju izborom, da bi bile skladne sa svim izmjenama u temeljnim platnim razredima usvojenim od strane Ujedinjenih naroda za odgovarajue kategorije u Zajednikom sistemu:b) osnovne platne razrede za zaposlene u kategorijama opih usluga da bi one bile u skladu sa svim izmjenama u odnosima koje primjenjuju Ujedinjeni narodi i specijalizirane agencije u sjeditu Udruenja;c) prilagodbu mjesta za profesionalne i vie kategorije, ukljuujui mjesta koja se ispunjavaju izborom, u skladu s odlukama Ujedinjenih naroda, u sjeditu Udruenja;d) odobrene trokove za sve zaposlene Udruenja, u skladu sa svim izmjenama usvojenim u Zajednikom sustavu Ujedinjenih naroda;e) donijeti odluke koje e osigurati podjednakuzemljopisnu zastupljenost zaposlenih u udruenju i pratiti provoenje takvih odluka;f) odluivati o prijedlozima za velike organizacijske izmjene unutar glavnog tajnitva i ureda sektora Udruenja u skladu sa Statutom i ovom Konvencijom, koje mu podnosi glavni tajnik nakon svog usuglaavanja s koordinacijskim odborom;g) ispitivati i odluivati o planovima koji se tiu mjesta i kadrova Udruenja kao i programa razvoja ljudskih potencijala koji pokrivaju nekoliko godina, te davati odrednice za ekipiranje Udruenja, ukljuujui pitanja nivoa kadrova i strukture, uzimajui u obzir odrednice dane od strane konferencije opunomoenika i odgovarajuih odredbi lanka 27, Statuta;h) prilagoditi, ako je to potrebno, doprinose plaene od strane Udruenja i rijenih zaposlenih Zajednikom mirovinskom fondu kadrova Ujedinjenih naroda, u suglasnosti s pravilima i odredbama fonda, kao i pokrivanje trokova ivota zajamenih korisnicima mirovinskog kadrovskog i dobrovoljnog fonda Udruge, na temelju prakse koju fond primjenjuje;[footnoteRef:4] [4: http://zakon.poslovna.hr/public/statut-i-konvencija-medunarodne-udruge-za-telekomunikacije/242250/zakoni.aspx; 22.01.2014.]

i) preispitivati i odobravati dvogodinji proraun Udruenja, te razmatrati predvianje prorauna za dvogodinje razdoblje koje slijedi tadanji proraun, uzimajui u obzir odluke konferencije opunomoenika u svezi s br. 50. Statuta i granica trokova postavljenih od strane konferencije u skladu sa br. 51. Statuta; ono e osigurati najua mogua troenja imajui na umu obveze prema Udruzi za postizavanje zadovoljavajuih rezultata onoliko brzo koliko je to mogue. inei tako, Vijee e uzeti u obzir stajalite koordinacijskog odbora kao to je sadrano u izvjeu glavnog tajnika spomenutom u br. 86. te financijskom operativnom izvjeu spomenutom u br. 101. ove Konvencije;j) pobrinuti se za godinje priredivanje rauna Udruenja, pripremljenih od strane glavnog tajnika i njihovo odobravanje, ako je to potrebno, za podnoenje sljedeoj konferenciji opunomoenika;k) pobrinuti se za sazivanje konferencija Udruenja i osigurati, s prisutnou veine lanica Udruge u sluaju svjetske konferencije, ili veine lanica Udruenja koje pripadaju odreenoj regiji u sluaju regionalne konferencije, odgovarajue naputke Glavnom tajnitvu i sektorima Udruenja, glede njihove tehnike i druge pomoi u pripremi i organizaciji konferencija;l) donositi odluke u svezi s br. 28. ove Konvencije, odluivati o primjeni svih odluka koje su donesene od strane konferencija i koje imaju financijske implikacije;m) do granice doputene Statutom, ovom Konvencijom i Administrativnim pravilnikom, poduzimati sve ostale aktivnosti za koje se ocijeni da su potrebne za ispravno funkcioniranje Udruenja;n) poduzimati sve neophodne korake, uz saglasnost veine lanica Udruenja, za privremeno rjeavanje pitanja koja nisu obuhvaena Statutom, ovom Konvencijom, Administrativnim pravilnikom i njihovim prilozima, a koja ne mogu ekati sljedeu odgovarajuu konf'erenciju za rjeavanje:o) biti odgovorna za provoenje koordinacije sa svim meunarodnim organizacijama navedenim u lancima 49, i 50. Statuta i zbog toga zakljuivati, u ime Udruenja, privremene sporazume s meunarodnim organizacijama navedenim u lanku 50. Statuta, i s Ujedinjenim narodima u primjeni Sporazuma izmeu Ujedinjenih naroda i Meunarodnog telekomunikacijskog udruenja; ovi privremeni sporazumi bit e podneseni sljedeoj konferenciji opunomoenika u skladu s odgovarajuom odredbom lanka 8. Statuta;p) poslati lanicama Udruenja, to je prije mogue, nakon svake od svojih sjednica, saetke biljeki o aktivnostima V ijea kao i ostale dokumente koje ocjenjuje korisnima;q) podnijeti konferenciji opunomoenika izvjee o aktivnostima Udruenja od prethodne konferencije opunomoenika te sve odgovarajue preporuke.

3.5. Glavni sekretarijat

Glavnik sekretar e:a) biti odgovoran za upravu sredstvima Udruenja; moe opunomoiti zamjenika glavnog sekretara i direktore ureda za upravljanje dijelom tih sredstava uz, ako je to potrebno, savjetovanje koordinacijskim odborom;b) koordinirati aktivnosti glavnog sekretarijata i sektora Udruenja, uzimajui u obzir gledita koordinacijskog odbora, glede osiguranja najuinkovitijeg i ekonomine upotrebe sredstava Udruenja;c) nakon konzultacija sa koordinacijskim odborom i uzimanja u obzir njegovih stajalita, pripremiti i podnijeti Vijeu godinje izvjee koje e oznaavati izmjene u telekomunikacijskom okoliu i koje e sadravati preporuene aktivnosti u svezi buduih politika Udruenja te strategiju, kao to je oznaeno u br. 61. ove Konvencije, zajedno sa njihovim financijskim implikacijama;d) organizirati rad glavnog tajnitva i imenovati kadrove tog tajnitva u skladu s odrednicama konferencije opunomoenika i pravilima postavljenim od strane Vijea;e) poduzimati administrativne postupke za urede sektora Udruenja i imenovati njihovo osoblje na temelju izbora i prijedloga pojedinog direktora ureda, iako je konana odluka imenovanja ili razrjeenja ostavljena glavnom sekretaru:f) izvjetavati Vijee o svim odlukama donesenim od Ujedinjenih naroda i njihovih specijaliziranih agencija koje utjeu na uvjete zajednikog sistema usluga, pokrivanje trokova, i mirovina;g) osiguravati primjenu svih odredbi koje je donijelo Vijee;h) omoguiti pravne savjete Udruenju;i) nadgledati, iz razloga administrativne uprave, osoblje Udruenja osiguranja najefikasnije upotrebe osoblja te primjene sistema zajednikih uvjeta zapoljavanja na osoblje Udruenja. Osoblje imenovano izravno od direktora ureda bit e pod administrativnom kontrolom glavnog sekretar i radit e pod izravnom odgovornou ovlatenih direktora, ali u suglasnosti sa administrativnim odrednicama danim od strane Vijea;j) u interesu cjeline Udruenja, i uz konzultacije s direktorima ovlatenih ureda, privremeno premjetati lanove osoblja s mjesta njihovih imenovanja, kao to ocijeni potrebitim da bi se zadovoljili izmjenljivi zahtjevi posla u pojedinim odjelima;k) pripremati, uz suglasnost s ovlatenim direktorom ureda, neophodne administrativne i financijske dogovore radi konferencija i sastanaka svakog sektora;l) uzimajui u obzir odgovornosti sektora, poduzimati odgovarajui tajniki posao pripreme i praenja konferencija Udruenja;m) pripremati preporuke za prvi sastanak voditelja delegacija spomenutog-u br. 342. ove Konvencije, uzimajui u obzir rezultate pojedinih regionalnih konzultacija;n) osiguravati, gdje je to potrebno, u saradnji s pozvanim vladama, tajnitvo konferencija Udruenja, i osiguravati opremu i usluge za sastanke Udruenja, u suradnji, gdje je to potrebno, s ovlatenim direktorom uz povlaenje osoblja Udruenja koje se ocijeni potrebitim u skladu s gornjim br. 93. glavni sekretar takoer moe, ako se tako zahtijeva, osigurati sekretarijat ostalih telekomunikacijskih sastanaka na temelju ugovora;o) poduzimati neophodne aktivnosti za pravovremeno izdavanje i distribuciju slubenih dokumenata, informacijskih biltena i ostalih dokumenata i biljeki pripremljenih od strane glavnog sekretarijata i sektora, proslijeenih Udruenju ili ija se objava zahtijeva od strane konferencija ili Vijea; popis dokumenata za objavljivanje bit e nainjen od strane Vijea, nakon konzultacija s ovlatenom konferencijom, uz potivanje slubenih dokumenata i ostalih dokumenata iju objavu budu zahtjevale konferencije;p) objavljivati od vremena do vremena, uz pomo informacija stavljenih na raspolaganje ili koje mogu sakupiti, ukljuujui ono to mogu dobiti od ostalih meunarodnih organizacija, pregled opih informacija i dokumentacije u svezi telekomunikacija;q) nakon savjetovanja s koordinacijskim odborom i ostvarenja svih moguih uteda, pripremiti i podnijeti Vijeu prijedlog dvogodinjeg prorauna koji e obuhvaati trokove Udruenja unutar granica postavljenih od strane konferencije opunomoenika. Taj nacrt bit e nainjen od konsolidiranog prorauna, ukljuujui proraune temeljene na trokovima za tri sektora, pripremljenima u skladu s odrednicama prorauna danim od glavnog sekretara, i pripremljenim u dvije verzije. Jedna verzija za nulti rast jedininog doprinosa, a druga za rast manji ili jednak onoj granici postavljenoj od strane konferencije opunomoenika, nakon svih povlaenja iz rezervnog rauna. Rezolucija o proraunu nakon odobravanja Vijea, bit e poslana radi informacije svim lanicama Udruenja;r) uz suradnju s koordinacijskim odborom, pripremiti jednogodinje financijsko izvjee u skladu s finansijskim odredbama i podnijeti ga Vijeu. Rekapitulacija cjelokupnog financijskog izvjea s raunima bit e pripremljena i podneena sljedeoj konferenciji opunomoenika na ispitivanje i konano odobravanje;s) uz pomo koordinacijskog odbora pripremiti jednogodinje izvjee o aktivnostima Udruenja koje e, nakon odobravanja od strane Vijea, biti poslano svim lanicama;t) obavljati sve ostale tajnike funkcije Udruenja;u) obavljati sve druge funkcije koje su mu povjerene od strane Vijea.Glavni sekretar ili zamjenik glavnog sekretara mogu sudjelovati u svojstvu savjetnika, na konferencijama Udruenja; glavni sekretar ili njegov predstavnik moe sudjelovati u savjetodavnom statusu na svim ostalim sastancima Udruenja.

3.6. Koordinacijski odbor

Koordinacijski odbor pomagat e i savjetovati glavnog sekretara po svim pitanjima obuhvaenim pod odgovarajuim odredbama lanka 26. Statuta i odgovarajuim lancima Konvencije. Odbor e biti odgovoran za osiguranje koordinacije sa svim meunarodnim organizacijama spomenutim u lancima 49. i 50. Statuta glede predstavljanja Udruenja na konferencijama tih organizacija.Odbor e ispitati napredak rada Udruenja i pomagati glavnom sekretaru u pripremi izvjea navedenog u br. 86. ove Konvencije za podnoenje Vijeu.Odbor e nastojati postii zakljuke jednoglasno. Ako ne postoji podrka veine u odboru, njegov predsjedavajuji moe u izuzetnim okolnostima donijeti odluke, na svoju vlastitu odgovornost, pri emu on procjenjuje da je odluivanje o pitanju o kojem se radi urno i ne moe ekati sljedee zasjedanje Vijea. U takvim okolnostima on e izvijestiti pismenim putem o takvim pitanjima lanice Vijea, objanjavajui svoje razloge za takvo djelovanje zajedno s ostalim pismenim stajalitima koje su podnijeli drugi lanovi odbora. Ako u takvim okolnostima pitanja nisu bitna, ali su pri tome svejedno vana, bit e podnesena na razmatranje sljedeem zasjedanju Vijea. Predsjedavajui e sazvati odbor najmanje jednom mjeseno; odbor moe takoer biti sazvan kad je to potrebno na zahtjev dvije svoje lanice.Izvjee o tijeku koordinacijskog odbora bit e nainjeno i stavljeno na raspolaganje na zahtjev lanica Vijea.

3.7. Svjetska radiokomunikacijska konferencija

U skladu s br. 90. Statuta, svjetska radiokomunikacijska konferencija bit e sazvana radi razmatranja specifinih radiokomunikacijskih pitanja. Svjetska radiokomunikacijska konferencija bavit e se onim pitanjima koja su ukljuena u njen dnevni red i prihvaena u saglasnosti s odreenim odredbama ovoga lanka.Dnevni red svjetske radiokomunikacijske konferencije moe ukljuivati:a) djeliminu ili, izuzetno, potpunu reviziju radiopravilnika navedenu u lanku 4. Statuta;b) bilo koje drugo pitanje svjetskog karaktera unutar ovlasti konferencije;c) neko pitanje u vezi zapisa odboru radiopravilnika i radiokomunikacijskom uredu u svezi njihovih aktivnosti te pregleda tih aktivnosti;d) prihvaanje pitanja za prouavanje radiokomunikacijskoj skuptini kao i pitanja koja skuptina treba razmatrati u svezi s buduim radiokomunikacijskim konferencijama.Ope podruje primjene ovoga dnevnog reda treba biti ustanovljeno etiri godine unaprijed a konani dnevni red bit e odreen od strane Vijea po mogunosti dvije godine prije konferencije, sa saglasnou veine lanica Udruenja, saglasno s odredbama br. 47. ove Konvencije. Ovaj dnevni red ukljuit e svako pitanje za koje konferencija opunomoenika odlui da bude na dnevnom redu.Ovaj dnevni red moe biti izmijenjen:a) na zahtjev najmanje jedne etvrtine lanica Udruenja. Takvi zahtjevi bit e upueni pojedinano glavnom sekretaru koji e ih proslijediti Vijeu na odobravanje ilib) na prijedlog Vijea.Predloene izrnjene dnevnog reda svjetske radiokomunikacijske konferencije nee biti konano usvojene dok ih ne usvoji veina janica Udruenja u skladu s odredbama br. 47. ove Konvencije.Konferencija e takoer:a) razmotriti i odobriti izvjee direktora ureda o aktivnostima sektora od posljednje konferencije;b) preporuiti Vijeu pitanja za ukljuivanje na dnevni red budue konferencije i dati svoje gledite na te dnevne redove za najmanje etverogodinji krug radiokomunikacijskih konferencija, zajedno s procjenom financijskih implikacija;c) ukljuiti, u svoje odluke, upute ili zahtjeve, kako to bude potrebno, glavnom sekretaru i sektorima Udruenja.Predsjedavajui i potpredsjedavajui radiokomunikacijske skuptine, ili odgovarajuih studijskih grupa, mogu sudjelovati u pridruenoj svjetskoj radiokomunikacijskoj konferenciji.

3.8. Radiokomunikacijska skuptina

Radiokomunikacijska skuptina bavit e se i izdavati prema potrebi, preporuke o pitanjima usvojenim u skladu sa svojim postupcima ili upuenim od strane konferencije opunomoenika, bilo koje druge konferencije, Vijea ili odbora radiopravilnika.U skladu s gornjim br. 129. radiokomunikacijska skuptina e:a) razmotriti izvjea studijskih grupa pripremljena u skladu s br. 157. ove Konvencije i odobriti,izmijeniti ili odbaciti nacrt preporuka sadranih u tim izvjetajima;b) imajui na umu upotrebu zadravanja zahtjeva za sredstvima Udruenja na minimumu, odobravati programe rada koji su utemeljeni, u pregledu postojeih pitanja te novih pitanja i odredivati prioritete, urnost, procijenjene finansijske implikacije i vremenski raspored za dovravanje svojih studija;c) odluivati, u svjetlu odobrenih programa rada koji proizlaze iz gornjeg br. 132., o potrebi odravanja, okonavanja ili osnivanja studijskih grupa, te alociranja pitanja koja trebaju prouavati svaka od njih;d) sakupljati pitanja od interesa za zemlje u razvoju, koliko je to mogue s namjerom da olaka njihovo uee u razmatranju tih pitanja;e) davati savjete o pitanjima unutar svoje ovlasti kao odgovor, za zahtjeve postavljene od svjetske radiokomunikacijske konferencije;f) izvjetavati pridruene svjetske radiokomunikacijske konferencije o napretku u pitanjima koja mogu biti ukljuena u dnevni red buduih radiokomunikacijskih konferencija.Radiokomunikacijskoj skuptini predsjedat e osoba odreena od vlade zemlje u kojoj se sastanak odrava ili u sluaju sastanka koji se odrava u sjeditu Udruenja, osoba izabrana od same skuptine. Predsjedavajuem e pomagati potpredsjedavajui izabran od skuptine.Dnevni red regionalne radiokomunikacijske konferencije moe sadravati samo specifina radiokomunikacijska pitanja regionalne naravi, ukljuujui biljeke o odboru radiopravilnika i radiokomunikacijskom uredu u vezi njihovih aktivnosti u odnosu na dotinu regiju, s tim da se mora osigurati da takvi biljeci nisu u suprotnosti s interesima drugih regija. Samo pitanja ukljuena u njihov dnevni red mogu biti razmatra na na takvoj konferenciji. Odredbe sadrane u br. 118. do 123. ove Konvencije primjenjivat e se na regionalnu radiokomunikacijsku konferenciju ali samo na lanice dotine regije.

3.9. Odbor radiopravilnika

Odbor je sastavljen od devet lanova koje imenuje konferencija opunomoenika.Uz dunosti specificirane lankom 14. Statuta, odbor e takoer razmatrati izvjea direktora radiokomunikacijskog ureda o ispitivanjima tetnih smetnji provedenih na zahtjev jedne ili vie zainteresiranih administracija, i formulirati preporuke u svezi s njima.lanice odbora imaju dunost sudjelovanja, u savjetodavnom svojstvu, u radiokomunikacijskim konferencijama i radiokomunikacijskim skuptinama, predsjedavajui i potpredsjedavajui odbora, ili njihovi imenovani predstavnici, imaju dunost sudjelovati, u savjetodavnom svojstvu, na konferencijama opunornoenika. U svim ovim sluajevima lanovi koji imaju ove dunosti nee sudjelovati na ovim konferencijama kao lanovi svojih nacionalnih delegacija.Udruenje e snositi samo trokove putovanja, ivota i osiguranja lanovima odbora pri obavljanju njihovih dunosti za Udrugu.Metode rada odbora bit e sljedee:a) lanovi odbora e iza.birati izmeu svojih vlastitih lanova predsjedavajueg i potpredsjedavajueg za, razdoblje od jedne godine. Nakon toga e potpredsjedavajui naslijediti predsjedavajueg svake godine a izabran e biti novi potpredsjedavajui. U odsutnosti predsjedavajueg i potpredsjedavajueg odbor e izabrati privremenog predsjedavajueg za tu priliku izmeu svojih lanova.b) odbor e obino odravati etiri sastanka na godinu, obino u sjeditu Udruge, na kojima e najmanje dvije treine njegovih lanova biti prisutno, i moe obavljati svoje dunosti upotrebIjavajui suvremena sredstva komuniciranja.c) odbor e nastojati donijeti svoje odluke jednoglasno. Ako ne uspije u tom nastojanju odluka e biti valjana samo ako je najmanje dvije treine lanova odbora glasovalo u njenu koris1. Svaki lan odbora imat e jedan glas; glasovanje zastupanjem nije dozvoljeno.d) odbor moe sklapati takve unutarnje sporazume kakve smatra neophodnim u suglasnosti s odredbama Statuta, ove Konvencije i radiopravilnika. Takvi ugovori bit e objavljivani kao dio poslovnika odbora.

4. PRIMJER STANDARDIZACIJE

Dobijamo univerzalne punjae za mobitele :Uskoro e se svi mobiteli, bez obzira na model i marku, puniti istom icom.

Slika 1.Standardi za mobilnu telefoniju

UN-ova Meunarodna telekomunikacijska unija (ITU) odobrila je standarde za budue univerzalne punjae za mobitele koji bi trebali biti energetski uinkoviti i odgovarati svim mobilnim telefonima.[footnoteRef:5] [5: http://metro-portal.hr/dobivamo-univerzalne-punjace-za-mobitele/24825; 20.01.2014.]

"Svaki korisnik mobilnih telefona trebao bi imati koristi od novog univerzalnog rjeenja za punjenje (UCS), koje e omoguiti da se isti punja koristi u svim buduim mobitelima, bez obzira na proizvoaa ili model", rekao je glasnogovornik ITU-a. "Neki proizvoai ve ugrauju UCS u svoje naprave", rekao je glasnogovornik ITU-a. Unija se nada da e univerzalni punja pridonijeti smanjenju otpada budui da se sada ogroman broj punjaa baca poto se kupi novi mobitel. Na svijetu ima vie od 4 milijarde korisnika mobilne telefonije. EU procjenjuje da neeljeni dodaci za mobilne telefone svake godine samo u Europi stvaraju hiljade tona nepotrebnog otpada.

5. ZAKLJUAK

Najvei doprinos Meunarodne unije za telekomunikacije se nesumnjivo ogleda u stvaranju meunarodne telekomunikacione mree. Zahvaljujui stalnom tehnolokom napretku, ova mrea omoguava ljudima irom svijeta stalan pristup informacijama, slobodnu komunikaciju, kao i drutveni i ekonomski razvoj. Kroz razvoj standarda koji omoguavaju pruanje telekomunikacionih usluga irom svijeta, kroz ravnopravno upravljanje radio-frekvencijskim spektrom i satelitskim orbitama u cilju univerzalnog pristupa beinim tehnologijama, kao i kroz podrku strategiji unapreivanja telekomunikacija u zemljama u razvoju, IUT u velikoj mjeri doprinosi stvaranju ravnopravnijeg i prosperitetnijeg svijeta.

LITERATURA:

1. http://www.telekomunikacije.rs/arhiva_brojeva/prvi_broj/priredila_z_nedic:_mezunarodna_unija_za_telekomunikacije_%E2%80%93_struktura_i_nacin_rada.76.html2. http://www.itu.int/3. http://www.un.org/4. Drako Marin: Telekomunikacijska legislativa i standardizacija, Kigen, Zagreb, 20065. Tracy Dupree, Stephen J. Trowbridge: Standards Development Process, in: Khurram Kazi (ed.), Optical Networking Standards, Springer, New York, 20066. http://metro-portal.hr/dobivamo-univerzalne-punjace-za-mobitele/248257. http://zakon.poslovna.hr/public/statut-i-konvencija-medunarodne-udruge-za-telekomunikacije/242250/zakoni.aspx8. http://www.ratel.rs/informacije/novosti.234.html?article_id=10459. eki, efkija 1999, Osnovi metodologije i tehnologije izrade znanstvenog i strunog djela, Fakultet za saobraaj i komunikacije, Sarajevo, str.33

18