KAP istraživanje – istraživanje o znanju,

stavovima i ponašanju građana Crne

Gore u vezi sa zapošljavanjem i

participacijom mladih

Crna Gora, jul 2013.

2

3

Ovo istraživanje je sproveo Ipsos Strategic Marketing za potrebe

programa „Podrška ekonomskoj integraciji mladih ljudi u Crnoj

Gori sa naglaskom na nerazvijenom sjeveru“ koji sprovodi UN

sistem u Crnoj Gori.

Stavovi i mišljenja iznijeti u ovom istraživanju ne moraju se

obavezno poklapati sa stavovima i mišljenjima partnera u

Programu.

Ovo istraživanje sprovela je agencija Ipsos Strategic Marketing za potrebe zajedničkog

programa Ujedinjenih nacija za mlade. Stavovi i mišljenja izneseni u izvještaju ne moraju da

se podudaraju sa stavovima Sistema UN i partnera na programu.

4

Sadržaj 1. Uvod ............................................................................................................................................ 5

1.1 Obrazovna struktura stanovništva Crne Gore ................................................................... 6

1.2 Srednje i visokoškolsko obrazovanje ................................................................................. 8

1.3 Stanovništvo prema aktivnosti u Crnoj Gori ...................................................................... 9

1.4 Demografija mladih u Crnoj Gori ..................................................................................... 11

Socio-ekonomski status mladih vs. obrazovanje i zaposlenje ............................................... 13

2. Metodologija istraživanja .......................................................................................................... 14

3. Ključni nalazi .............................................................................................................................. 16

4. Životne aspiracije ...................................................................................................................... 20

5. Socijalne i kulturne norme ........................................................................................................ 24

6. Društveni aktivizam/participacija u donošenju odluka ............................................................ 27

7. Obrazovanje .............................................................................................................................. 38

8. Zapošljavanje ............................................................................................................................ 46

5

1. Uvod

Kako bi se stekao uvid u situaciju u Crnoj Gori kada su u pitanju relevantne teme kojima se bavi

ovo istraživanje, na početku će biti prikazani podaci iz Popisa stanovništva, domaćinstava i

stanova u Crnoj Gori 2011. godine u vezi sa obrazovanjem, aktivnošću i zaposlenjem stanovnika

starosti 15 i više godina. S obzirom na to da je akcenat istraživanja bio na mladima od 15 do 30

godina starosti, biće izdvojeni podaci za ovu uzrasnu kategoriju.

Prema Popisu stanovništva u Crnoj Gori 2011. godine ukupan broj stanovnika iznosi 620.029,

dok je broj stanovnika starih 15 i više godina 501 278. Od ukupnog broja stanovnika 21,4%

(odnosno 132.702 stanovnika) čine mladi od 15 do 29 godina starosti: 51,4% (68.198) mlade

osobe muškog pola i 48,6% (64.504) mlade osobe ženskog pola. Uočljive su značajne

demografske promjene, koje najbolje ilustruje poređenje demografske strukture stanovništva

po starosnim kategorijama 1971. godine i 2011. godine. Dok je udio mladih uzrasta 15 do 29

godina u opštoj populaciji 1971. godine bio 25,7%, u 2011. godini on iznosi 21,4%.

Takođe, u posljednjih 30 godina primjetno je značajno pomjeranje prosječnih godina ulaska u

brak ka kasnijim uzrasnim grupama i ovaj trend je izraženiji kod žena. Generalno gledano, kako

nekada tako i sada, žene u prosjeku ranije od muškaraca ulaze u brak. Prosječni uzrast ulaska

žena u prvi brak 2011. godine bio je 27,4 godine, a kod muškaraca 31,2 godine. Međutim, dok je

1980. godine čak četvrtina žena stupala u brak u periodu od 15. do 19. godine, a još skoro

polovina njih u periodu od 20. do 24. godine, ovi procenti značajno su niži 2011. godine, mada

opet viši u poređenju sa muškarcima. Tako je 2011. godine registrovano da je 8% žena stupilo u

brak na uzrastu između 15 i 19 godina, a svaka treća žena na uzrastu između 20 i 24 godina. S

druge strane, kod muškaraca nijesu detektovane promjene kada je u pitanju starosna kategorija

15 do 19 godina, a došlo je do promjena u starosnoj kategoriji između 20 i 24 godine: 1980.

godine trećina muškaraca stupala je u brak na ovom uzrastu, dok taj procenat 2011. godine

iznosi 13%.

6

1.1 Obrazovna struktura stanovništva Crne Gore

Popisom 2011. godine prikupljali su se i podaci o najvišoj završenoj školi za sva lica osim za

predškolsku djecu i učenike osnovnih škola. Pod najvišom završenom školom podrazumijeva se

vrsta škole čijim je završavanjem lice steklo najviši stepen obrazovanja. Ovi podaci prikupljani su

na osnovu izjave stanovnika. Na Grafikonu 1, može se vidjeti obrazovna struktura stanovništva

Crne Gore koje je staro 15 i više godina.

Grafikon 1. Stanovništvo Crne Gore staro 15 i više godina prema najviše završenoj školi po polu, Popis

2011. godine

2%

28%

52%

17%

1%

23%

57%

18%

4%

33%

47%

16%

Bez škole

Osnovna škola

(nepotpuna i

završena)

Srednja škola

Viša i visoka škola po

starom i novom

sistemu obrazovanja

Total

Muško

Žensko

7

Od ukupnog broja stanovnika koji imaju 15 i više godina, 52% njih (odnosno 260.277) ima

završenu srednju školu, a 10,5% od tog broja (tj. 27.285) trenutno pohađa fakultet. Višu ili

visoku školsku spremu, bilo da je po starom ili novom sistemu obrazovanja, ima 17% stanovnika

Crne Gore. Struktura po polu ukazuje na to da je u populaciji bez škole i sa nepotpunom ili

završenom osnovnom školom više žena, dok ima više muškaraca u preostala dva obrazovna

nivoa (završena srednja ili viša i visoka škola).

Obrazovna struktura mladih od 15 do 29 godina starosti prikazana je na Grafikonu 2.

Grafikon 2. Stanovništvo Crne Gore uzrasta 15-29 godina prema najviše završenoj školi, Popis 2011.

godine

1%

33%

52%

13%

Bez škole

Osnovna škola

(nepotpuna i završena)

Srednja škola

Viša i visoka škola po

starom i novom

sistemu obrazovanja

Total

8

Sljedeći grafikon (Grafikon 3) prikazuje obrazovnu strukturu po starosnim kategorijama. Kao

najobrazovanija izdvaja se starosna grupa od 25 do 29 godina, u kojoj ima 28% stanovnika koji

su završili višu ili visoku školu.

Grafikon 3. Obrazovna struktura stanovništva Crne Gore 15 i više godina, po starosnim kategorijama,

Popis 2011. godine

1.2 Srednje i visokoškolsko obrazovanje

Na početku školske 2012/2013. godine u srednje škole u Crnoj Gori upisano je 31.858 učenika,

od toga 48,9% (odnosno 15.584) čine učenice. Ukoliko je riječ o području rada, gimnaziju

pohađa 32,6% učenika (10.401), ekonomiju, pravo i administraciju 16,7% (5.313), trgovinu,

ugostiteljstvo i turizam 15,6% (4.968), dok sva ostala područja rada čine zajedno 35,1%.

Kada je u pitanju upis na fakultete, u zimskom semestru akademske 2012/2013. godine na

osnovne studije u Crnoj Gori upisano je ukupno 22.279 studenata, od čega 53,3% studentkinja.

Postdiplomske studije upisalo je 2.632 studenta, a od toga 2.169 specijalističke, a 463

magistarske. Udio studentkinja je 58%. Doktorske studije upisalo je 54 studenta, od kojih su

44,4% osobe ženskog pola.

13%

20%19%20%19%18%

20%24%

28%

12%

0%

27%

46%

53%

58%

63%65%64%

61%60%

78%

18%

50%

33%

27%

21%17%17%15%15%

11%9%

78%

9%

1%1%1%1%1%1%1%1%1%1%

65 i više 60-64 55-59 50-54 45-49 40-44 35-39 30-34 25-29 20-24 15-19

Viša i visoka

Srednja škola

Osnovna škola (Nepotpuna i završena)

Bez škole

9

Tokom 2012. godine u visokoškolskim ustanovama u Crnoj Gori diplomiralo je 2.923 studenta:

od ukupnog broja diplomiranih 60,5% čine osobe ženskog pola, a 39,5% osobe muškog pola.

Postdiplomske studije završilo je 1.874 studenta: specijalističke 1.592, a magistarske 282. Zvanje

doktora nauka steklo je 8 lica.

1.3 Stanovništvo prema aktivnosti u Crnoj Gori

U Crnoj Gori aktivno je 232.010 stanovnika, odnosno 46% od ukupnog broja stanovnika starosti

15 i više godina. S druge strane, neaktivnog stanovništa ima 268.288, tj. 54% od ukupnog broja

stanovnika starosti 15 i više godina. Ekonomski aktivno stanovništvo u Crnoj Gori čini 56%

muškaraca (130.839) i 44% žena (101 171).

Udio zaposlenih u aktivnom stanovništvu jeste 75,5% (odnosno 175.171), dok je udio

nezaposlenih 24,5% (56.839). Kada je u pitanju neaktivno stanovništvo, njega čini 37,2%

(99.823) penzionera, 19,7% (52.925) djece, učenika i studenata (starosti 15 i više godina) i

43,1% (115.540) domaćica i ostalih neaktivnih građana.

Na Grafikonu 4 prikazana je struktura aktivnih i neaktivnih lica, po starosnim kategorijama. U

uzrasnoj grupi od 30 do 49 godina starosti nalazi se najveći procenat aktivnih lica (72%).

Uzrasna grupa od 15 do 29 godina obuhvata veliki broj đaka i studenata koji su uglavnom

neaktivni, te je u ovoj grupi zabilježen procenat od 44% aktivnih osoba. Uzrasnu kategoriju 65 i

više godina uglavnom čine penzioneri, pa je stoga stopa neaktivnosti 98%.

Grafikon 4. Starosna struktura aktivnih i neaktivnih lica, Popis 2011. godine

10

77593

68166

48037

74354

1632

50668

121617

58054

65 i više50-6430-4915-29

Neaktivni

Aktivni

11

Broj zaposlenih i nezaposlenih lica po starosnim kategorijama prikazan je na Grafikonu 5.

Najveći broj zaposlenih lica nalazi se u starosnoj grupi 30 do 49 godina.

Grafikon 5. Struktura zaposlenih i nezaposlenih lica po starosnim kategorijama, Popis 2011. godine

Podaci dobijeni u ovom istraživanju ukazuju na ekonomsku zavisnost mladih uzrasta 15 do 30

godina. Manje od trećine njih (27%) živi odvojeno od roditelja, dok tek 18% živi od sopstvenih

prihoda, bez pomoći roditelja.

1.4 Demografija mladih u Crnoj Gori

Mlado stanovništvo Crne Gore, uzrasta od 10 do 29 godina čini 45,7% Crnogoraca, 26% Srba,

13,4% Muslimana/Bošnjaka, 5,1% Albanaca, dok 9,9% odlazi na druge nacionalnosti. Kada je

riječ o regionalnoj raspodjeli, najviše mladih uzrasta 15 do 29 godina živi u centralnoj Crnoj Gori

(48,8%), zatim na sjeveru zemlje (28,5%), dok 22,8% njih naseljava južni dio zemlje. Dvije trećine

mladih koji imaju od 15 do 29 godina (66%) živi u urbanim naseljima u Crnoj Gori. (MONSTAT,

Popis 2011)

U poređenju sa prosjekom, na sjeveru Crne Gore manji je broj zaposlenih (14%), odnosno više je

trenutno nezaposlenih mladih (32%).

133

9716

26946

20032

1499

40952

94671

38022

65 i više50-6430-4915-29

Nezaposleni

Zaposleni

12

Kao što se može vidjeti u Tabeli 1 i Tabeli 2, zaposlene mlade osobe rjeđe žive sa roditeljima,

odnosno češće žive odvojeno od njih, dok obrnuto važi za trenutno nezaposlene i učenike,

odnosno studente. Takođe, sa zaposlenjem dolazi i do finansijske nezavisnosti mladih, pa tako

manji broj zaposlenih mladih izdržavaju roditelji ili im pružaju finansijsku pomoć u poređenju sa

nezaposlenima i mladima koji su još uvijek u sistemu formalnog obrazovanja.

Tabela 1. Veza između zanimanja i stambenog pitanja

Sa kim živite?

Sa roditeljima Odvojeno od

roditelja Kod rodbine ili

staratelja Total

Zanimanje

Zaposlen 53,1 45,7 1,2 100

Trenutno nezaposlen 67,3 32,7 100

Učenik/student 88,2 11,8 100

Domaćica/penzioner 100,0 100

Tabela 2. Veza između zanimanja i sticanja sredstava za život

Na koji način stičete sredstva za život?

Izdržavaju me roditelji

Sam/a se izdržavam, ali

mi roditelji pomažu

Sam/a se izdržavam

bez bilo čije pomoći

Drugo Total

Zanimanje

Zaposlen 7,3 39,0 52,4 1,2 100

Trenutno nezaposlen 55,6 20,4 7,4 16,7 100

Učenik/student 91,4 5,9 0,7 2,0 100

Domaćica/penzioner 28,6 57,1 14,3 100

Mladi, uzrasta 15 do 24 godine, u poređenju sa mladima uzrasta 25 do 30 godina:

-logično, češće žive sa roditeljima (86% naspram 52%), a rjeđe odvojeno od njih (14% naspram

47%)

-češće ih izdržavaju roditelji (82% nasuprot 22%)

-manji broj njih radi (15% naspram 59% na nivou prosjeka)

-više njih je još uvek u sistemu formalnog obrazovanja, a manje ima formalan posao (9%

naspram 58% na nivou prosjeka)

13

Socio-ekonomski status mladih vs. obrazovanje i zaposlenje

Logično, mladi u čijim domaćinstvima prosečan prihod po članu prelazi 200 eura češće od

prosjeka izvještavaju da žive odvojeno od svojih roditelja (43% njih u poređenju sa 27% na nivou

prosjeka). Takođe, za njih češće važi da su u toku prethodne nedelje obavljali neki posao za

nadoknadu (50%; u prosjeku 32%), kao i da, očekivano, sami izdržavaju sebe (33% naspram 18%

na nivou prosjeka). Oni češće imaju fakultetsko obrazovanje (20%; 10% na nivou prosjeka), a

rjeđe su završili samo osnovnu školu (14% naspram 37% u prosjeku).

14

2. Metodologija istraživanja

U KAP studiji, odnosno studiji o znanju, stavovima i ponašanju građana Crne Gore kada

su u pitanju zapošljavanje i društvena participacija korišćena je terenska anketa licem-u-

lice (face-to-face).

Anketa licem-u-lice je vjerovatno najpopularniji i najstariji metod anketnog prikupljanja

podataka. Kod anketa licem-u-lice anketar je fizički prisutan u domaćinstvu ispitanika kako bi

postavljao pitanja i pomagao ispitanicima da na njih odgovore. Ovaj metod prikupljanja

podataka je još uvijek najbolji kada se želi minimizirati broj neodgovora i maksimizirati kvalitet

prikupljenih podataka. Intervjui licem-u-lice se često koriste za prikupljanje podataka u

studijama koje istražuju osjetljive teme. Osnovna prednost licem-u-lice intervjua je prisustvo

anketara, koje olakšava uspostavljanje povjerenja između anketara i ispitanika a istovremeno

može olakšati ispitaniku odgovaranje na pojedina pitanja ili razjašnjenje nekih stavki u upitniku.

Osim toga, kod intervjua licem-u-lice mogu da se koriste vizuelna pomagala (npr. takozvane

kartice ili audio-vizuelni testni materijal) kako bi se pomoglo ispitaniku prilikom odgovaranja.

U ovoj studiji sprovedena je anketa na opštoj populaciji korišćenjem metoda licem-u-lice, na

reprezentativnom uzorku građana Crne gore starih 15 i više godina. Drugim riječima,

istraživanjem su pokriveni građani na cjelokupnoj teritoriji Crne Gore, kako oni koji žive u

gradovima tako i stanovništvo seoskih naselja, sa ispitanicima oba pola, različite starosne dobi i

obrazovnog i materijalnog statusa, sa ciljem da struktura uzorka vjerno odražava strukturu

populacije.

Kvantitativno istraživanje1 omogućilo je tačna mjerenja i kvantifikovanja relevantnih indikatora

i poređenje rezultata na ovim indikatorima za različite ciljne grupe ili segmente populacije.

Pored toga, kvantitativna istraživanja realizovana na reprezentativnom uzorku u skladu sa

određenim procedurama za planiranje i realizovanje uzorka omogućavaju generalizaciju

dobijenih rezultata na cjelokupnu populaciju, što je slučaj i sa ovom studijom. Naime,

možemo reći sa određenim stepenom sigurnosti da rezultati istraživanja na temu zapošljavanja i

društvene participacije, dobijeni na slučajnom reprezentativnom uzorku, odražavaju stanje u

1 U društvenim naukama kvantitativno istraživanje je sistematsko, empirijsko istraživanje društvenih fenomena pomoću

statističkih, matematičkih ili kompjuterskih tehnika. Cilj kvantitativnog istraživanja je da se razviju i koriste matematički modeli, teorije i/ili hipoteze koji se odnose na ispitivani fenomen. Proces mjerenja je ključni za kvantitativno istraživanje jer obezbjeđuje fundamentalnu vezu između empirijskog posmatranja i matematičkog izraza kvantitativnih veza.

15

cjelokupnoj populaciji; figurativno govoreći, dobijeni rezultati su odraz mišljenja "građana Crne

Gore" a ne "ispitanika".

Što se tehničkih detalja sprovođenja terenske ankete tiče, valja naglasiti da je uzorak

reprezentativan za populaciju građana Crne Gore koji imaju 15 ili više godina, da je u njega

uključeno 1.016 ispitanika i da je uzorak po svojim tehničkim karakteristikama i principima

uzorkovanja troetapni, stratifikovani slučajni uzorak. Uzorački okvir čine teritorije biračkih

mjesta. Stratifikacija je vršena po regionu i tipu naselja, a tri etape, koje obezbjeđuju slučajnost

uzorku, predstavljaju: izbor uzoračkih tačaka, odnosno teritorija biračkih mjesta uključenih u

istraživanja (vjerovatnoća izbora proporcionalna veličini biračkog mjesta izražene preko broja

upisanih birača), izbor domaćinstva (korišćenja tzv. tehnika slučajnog koraka, ili engleski

Random Route) i izbor ispitanika (korišćene Kišove tablice). Uzorak je činilo ukupno 130

uzoračkih tačaka, a prikupljanje podataka sprovedeno je u periodu između 30. maja i 5. juna

2013. godine.

16

3. Ključni nalazi

Aspiracije mladih nijesu naročito visoke – očekuju se, za zapadne standarde, sasvim

obične stvari – završetak procesa školovanja, posao, osnivanje porodice… jednom

riječju, pristojan život! I što je još važnije, većina vjeruje da će se to ostvariti, i to u Crnoj

Gori, pa čak i u mjestu u kojem trenutno žive. Nijesu čak ni nezadovoljni trenutnim

životom. Štaviše!

Barem deklarativno, građani Crne Gore i mladi zastupaju ispravne društvene vrijednosti

– imaju optimistično viđenje budućnosti, zalažu se za društveni aktivizam i vjeruju da bi

to moglo da doprinese razvoju društva, smatraju da samo aktivno traženje posla može

da dovede do željenog rezultata, vjeruju da među ljudima postoji solidarnost i

spremnost da se pomogne drugima.

Ipak, provijavaju i pesimistični stavovi – sumnja u bolju budućnost, defetizam u pogledu

doprinosa razvoja društvu i mogućnosti da se pronađe posao, utisak da su promjene u

društvu van njihove kontrole i bilo kakvog uticaja.

Važno je da mlade u većoj mjeri drži optimizam i da veći broj njih vjeruje da mogu nešto

promjeniti i da su stvari još uvijek, koliko-toliko, u njihovim rukama.

Ni mladi nijesu upoznati sa terminima društvena participacija i aktivizam, iako se od njih

očekuje da budu pokretači društvenih aktivnosti – tek svaki peti mladi čovjek u Crnoj

Gori zna šta je participacija, a svaki četvrti šta je aktivizam! Pa čak i jedan dio onih koji

tvrde da znaju (približno četvrtina), kasnije nijesu u stanju da objasne te pojmove! U

skladu sa tim je i stav da običan čovjek ne može uticati na rad državnih organa (2 od 3

čovjeka u Crnoj Gori dijeli taj stav)!

Društveni aktivizam je, kao što je već rečeno, nedovoljno razvijen, pa i kod mladih. On se

mahom svodi na online aktivnosti i socijalne mreže – aktivizam u realnom svijetu, kao

što je učešće u javnim raspravama, đačkom ili studentskom parlamentu, političkoj

partiji, veoma je rijedak. Oblasti koje posebno interesuju mlade su ujedno i one oblasti u

17

kojima, po mišljenju građana, mladi mogu najviše da doprinesu zajednici: ljudska prava,

ekologija, kultura i slobodno vrijeme, ekonomija i zapošljavanje.

Iako je velika većina građana, barem deklarativno, saglasna da mlade treba konsultovati

prilikom donošenja odluka, što u porodici, što na poslu/u školi/na fakultetu, što u

javnom životu, i da im treba dati šansu, motivisati ih da se intenzivnije uključe u

društvena zbivanja, percepcija uključenosti mladih u procese odlučivanja je drugačija –

osim u porodici, u školi i na fakultetu, mladi se uglavnom ne pitaju! Njihovo učešće u

donošenju odluk je manje što je odluka važnija i odnosi se na viši nivo! Percepcija mladih

o svojoj ulozi u procesima odlučivanja još je negativnija od percepcije koju ima opšta

populacija. Čak trećina građana Crne Gore smatra da se mladima manipuliše, a tek 5%

građana smatra da su mladi uključeni u procese donošenja odluka i da se njihovo

mišljenje zaista uvažava – oni su prije ukras, a ne učesnici u pravom smislu riječi, njima

se dodjeljuju uloge, a oni ne učestvuju u njihovoj raspodjeli. Čak 70% građana ne zna da

navede niti jednu instituciju ili organizaciju u Crnoj Gori koja se sistematski bavi

mladima, a najčešće spominjane su nevladine organizacije (sa tek 10%).

Četiri od pet srednjoškolaca u Crnoj Gori planira da upiše fakultet nakon završetka

srednje škole; ovakav podatak ne treba da čudi, budući da u Crnoj Gori vlada uvjerenje

da osobe koje završe fakultet lakše nalaze posao. Mogućnost zapošljavanja i finansijski

aspekti budućeg posla važni su faktori izbora fakulteta, ali je zainteresovanost za

određenu oblast ipak dominantan faktor opredjeljenja prilikom upisa na fakultet – preko

polovine građana Crne Gore tvrdi da se vodilo ličnim interesovanjima.

Da škola i fakultet uspješno spremaju mlade za svijet rada i osposobljavaju ih za

obavljanje budućeg posla, vjeruje 70% opšte populacije i 80% mladih. Mada, tek nešto

više od polovine misli da mladi stiču neophodna teorijska znanja, a oko trećine da

fakulteti obezbjeđuju neophodnu praksu. Uopšteno gledano, nedovoljno prakse je

najčešće spominjan nedostatak formalnog obrazovanja u Crnoj Gori i spominje ga svaki

treći stanovnik; četvrtina građana nema uvida u to šta su nedostaci obrazovnog sistema

u Crnoj Gori.

Građani su svjesni važnosti dodatnih znanja i vještina za pronalaženje posla (preko 90%

ističe važnost), te stoga vjeruju da bi trebalo uvesti više časova obuke u korišćenju

računara, učenja stranih jezika i mekih vještina. Oko 50% mladih smatra da zna engleski

jezik, a nešto približno 70% mišljenja je da zna da radi na računaru.

18

Iako polovina mladih preferira da radi posao u struci i u skladu sa nivoom obrazovanja, ili

barem u skladu sa nivoom obrazovanja, postoje određeni uslovi, prije svega finansijski

(dobra plata, mogućnost napredovanja, uspješna kompanija), koji bi opredijelili mlade

da rade i poslove koji su ispod njihovog nivoa obrazovanja. Gotovo 70% populacije (a i

mladih) bi prije prihvatilo da radi posao van struke za veću platu, nego posao u struci za

manju platu!

Ipak, gotovo jednak broj ljudi, oko 80%, smatra da postoji ozbiljan nesklad između broja

školovanih kadrova i realne potrebe za tim na tržištu! To je i jedan od najvećih, uslovno

rečeno, nedostatak mladih prilikom traženja posla, uz nedostatak iskustva i

neposjedovanje veza i ličnih kontakata, koji bi olakšali nalaženje posla.

Proces pronalaženja posla zavisi od mnogo faktora – od efikasnosti organizacija i

institucija koje treba da riješe problem nezaposlenosti, potrebe privrede za kadrovima,

obučenosti kandidata, faktora koje poslodavci uzimaju u obzir prilikom selekcije i

mnogih drugih.

Iako su, po mišljenju građana, poslodavci spremni da prime mlade na posao (oko 60%

dijeli ovaj stav) i da su, generalno, mladi spremni da odgovore zahtjevima poslodavaca

(više od 80%), utisak javnosti je da nezaposleni nemaju adekvatnu podršku od državnih

institucija i organizacija (oko 60%).

Najveća poteškoća mladih koji traže novi posao jeste nedostatak iskustva, smatra oko

40% populacije. Istovremeno, to je i najveća prepreka zapošljavanju mladih, uz

nepovjerenje poslodavaca u njihovu stručnost i radnu sposobnost. Globalnu ekonomsku

krizu, loše stanje privrede takođe ne treba isključiti, jer sve to vodi ne samo ne-

otvaranju, nego i gašenju radnih mjesta.

Gotovo polovina građana, pa i mladih, ne zna da navede niti jednu intituciju ili

organizaciju koja se bavi problemom nezaposlenosti, a Zavod za zapošljavanje Crne Gore

je daleko najčešće navođena institucija. Programi, usluge ovih institucija takođe su

nedovoljno poznati.

Lične veze i poznanstva su najvažniji kriterijum izbora kandidata prilikom selekcije u

privatnim, a naročito u društvenim preduzećima. Istovremeno, veze i poznanstva su

najefikasniji metod dolaženja do posla, i to misli gotovo polovina svih građana i više od

40% mladih. Da je to tako, svjedoče i lična iskustva građana prilikom zapošljavanja. I

ostali faktori, poput preporuka, prethodnog radnog iskustva, utiska koji kandidat

19

ostvaruje prilikom selekcije ocjenjeni su kao važni, ali ne tako kao lične veze i

poznanstva (43% građana kaže da je najvažniji, a preko 95% da je važan, 77% da je jako

važan).

Mladi, barem deklarativno, tvrde da bi prije radili za sebe nego za poslodavca – preko

60% njih. Ipak, rijetko ko od njih je slobodan da se upusti u preduzetništvo – ono se

smatra izrazito rizičnim poduhvatom, a gotovo polovina građana smatra da ne posjeduje

potrebna znanja, veštine i druge osobine neophodne za započinjanje sopstvenog biznisa.

Stoga, svega 20% populacije tvrdi da planira započinjanje sopstvenog biznisa.

Ukoliko već moraju da rade za poslodavca, više od polovine mladih ima želju da radi u

državnom sektoru prije nego u privatnom, a glavni razlog je sigurnost posla. Svega nešto

manje od 10% mladih tvrdi da preferira rad u privatnom sektoru i to prije svega zbog

plate.

20

4. Životne aspiracije

Siguran posao, bolji životni standard, dobro zdravlje i zasnivanje porodice su osnovne

stvari kojima teže građani Crne Gore. Veliki procenat njih vjeruje u mogućnost njihovog

ostvarenja, a vjeruje da su rad i trud put do ostvarenja, kao i obrazovanje i stručno

usavršavanje. Dok dvije trećine građana smatra da je ostvarenje njihovih životnih ciljeva

moguće u mjestu u kojem žive, skoro 80% vjeruje da je to moguće u Crnoj Gori. Oko

polovina građana iskazuje zadovoljstvo kvalitetom svog života.

Kada je riječ o idealnom životu građana Crne Gore, najveći broj njih teži da ima siguran posao

(18%), zatim da ima bolji životni standard (16%), bude dobrog zdravlja (12%) i zasnuje

porodicu (12%) (Grafikon 6). Mlađi, uzrasta od 15 do 30 godina, znatno češće teže pronalaženju

sigurnog posla (36%), kao i zasnivanju porodice (28%). Takođe, građani iz sjeverne Crne Gore

češće iskazuju težnje ka sigurnom poslu, boljem životnom standardu i osnivanju porodice u

poređenju sa građanima sa juga Crne Gore. U skladu sa tim, mladi koji žive na sjeveru zemlje

češće teže pronalasku sigurnog posla (53%; dok prosjek za mlade iznosi 36%).

21

Grafikon 6. Znam da nije lako razmišljati o budućnosti, ali da li biste mogli da mi kažete kako biste

voljeli da Vaš život izgleda za 10 godina?

18%

16%

12%

12%

8%

7%

7%

7%

6%

6%

5%

5%

5%

4%

3%

3%

3%

3%

2%

3%

12%

36%

18%

3%

28%

6%

18%

5%

2%

9%

0%

1%

3%

16%

2%

8%

5%

5%

0%

0%

2%

6%

Stalan/ siguran posao

Bolji standard/ više novca/ veći prihodi

Dobro/ bolje zdravlje

Zasnivanje porodice/ proširenje porodice

Porodična sreća/ da su djeca, bližnji dobro i zdravo

Uspjeh u poslu/ napredovanje/ bolji posao

Normalan/ stabilan/ srećan/ spokojan život

Isto kao i do sada/ne očekujem veće promjene

Stambeno rješenje

Penzija/ veća penzija/ mirna starost

Školovanje/ zaposlenje/ brak/ djeca

Biće bolje/ nadam se boljem

Završetak škole/ fakulteta

Život u sređenoj državi, bolji uslovi za život, bolja vlast

Posao u struci/ posao koji volim

Lagodan život ( putovanja/ dobar auto...)

Ispunjenost, zadovoljstvo, ostvarenje želja

Da budem živ/ a

Da imam unuke/ lijep život sa unucima

Drugo

Ne zna/ ne razmišlja o tome

Total 15-30

Stanovnici Crne Gore iskazuju optimizam kada je u pitanju vjerovatnoća ostvarenja njihovih

težnji: više od dvije trećine njih (71%) dijeli mišljenje da je vjerovatno da će se njihove težnje

ostvariti (Grafikon 7). Optimizam češće iskazuju mladi, uzrasta 15 do 24 godine, u poređenju sa

prosjekom: čak 85% njih vjeruje u ostvarenje svojih težnji.

22

Grafikon 7. Iako znam da nije lako proceniti, šta mislite, koliko je vjerovatno da će se to ostvariti?

21%

51%

71%

17%

14%

4%

12%

20%

60%

81%

12%

10%

2%

7%

Sigurno hoće

Vjerovatno hoće

Sum +

Sum -

Vjerovatno neće

Sigurno neće

Ne zna

Total

15-30

Najveći procenat građana Crne Gore svojim radom i trudom pokušava da ostvari svoje životne

ambicije (20%) (Grafikon 8). Takođe, obrazovanje i profesionalno usavršavanje (13%)

predstavljaju način kojim stanovnici pokušavaju da ispune ono čemu teže. Osobe koje su

društveno aktivne, bilo uživo, u ličnom kontaktu, bilo na internetu, češće pribegavaju

obrazovanju i profesionalnom usavršavanju u poređenju sa društveno neaktivnim osobama, a

to je, logično, znatno češće i put kojim mladi idu ka ostvarenju svojih životnih težnji. Mladi koji

žive na sjeveru Crne Gore rjeđe navode da daju sve od sebe kako bi realizovali svoje životne

planove (4%; dok prosjek za mlade iznosi 14%).

23

Grafikon 8. Šta preduzimate kako biste ostvarili svoj idealni život?

20%

13%

10%

7%

7%

5%

5%

5%

4%

3%

2%

2%

2%

2%

2%

1%

1%

3%

13%

5%

13%

39%

10%

2%

8%

2%

8%

0%

1%

3%

2%

1%

3%

1%

1%

3%

0%

2%

10%

3%

Radim/ trudim se

Obrazujem se, učim/ usavršavam se

Sve što je u mojoj moći/što umijem/što je potrebno

Brinem o potrebama porodice

Tražim posaoNe mogu mnogo da preduzmem ( nemoć, starost,

objektivne okolnosti...)Upornost/ vjera u sebe/ rad na ostvarenju želja

Brinem o zdravlju

Živim normalno/ uobičajeno/ mirno

Pozitivno razmišljanje/ uživanje u životuOdgovorno/ pošteno/ kvalitetno obavljam posao/

obavezeZarađujem

Ulažem u sebe/ napredujem/ dokazujem se

Štedim

Nadam se/ maštam/ planiram

Pokušavam da osnujem/ proširim porodicu

Imam već dobar život/ osjećam se ostvareno

Drugo

Ništa/ ništa posebno

Ne zna-Odbija da odgovori

Total

15-30

U skladu sa nalazom o optimizmu građana kada je u pitanju mogućnost ostvarenja njihovih

životnih težnji jeste i podatak da dvije trećine njih (67%) smatra da je moguće ostvariti životne

planove, ciljeve i želje u mjestu u kojem žive, a još više njih (76%) vjeruje da je to moguće u

Crnoj Gori. Mladi, uzrasta 15 do 30 godina su donekle pesimističniji: 58% njih vjeruje u

ostvarenje njihovih životnih ciljeva u mjestu u kojem borave. Mladi koji žive na sjeveru zemlje

iskazuju veći optimizam: rjeđe navode da nije moguće realizovati životne težnje u Crnoj Gori

(14%), dok to češće tvrde mladi koji žive na jugu (45%). Ne postoje regionalne razlike kada je u

pitanju ocjena mogućnosti realizacije životnih planova u mjestu u kojem mladi žive. Približno

polovina građana (48%) zadovoljna je kvalitetom svog života.

24

5. Socijalne i kulturne norme

Stavovi građana Crne Gore po pitanju angažovanja u stvarima koje su bitne za društvo se

donekle razlikuju. Dok se većina slaže da bi svijet bio bolji ukoliko bi se svi uključili u

razvoj društva, značajan broj njih navodi da nema vremena i volje da se bavi bitnim

stvarima u društvu. Takođe, vlada mišljenje da se većina ljudi ponaša u skladu sa svojim

ličnim interesima. Iako veliki procenat građana iskazuje optimizam u pogledu

budućnosti, skoro polovina vidi da će stvari u regionu biti samo lošije. Gotovo svaki drugi

građanin sumnja u mogućnost pronalaska posla bez obzira na uloženi trud, ali većina

njih, barem deklarativno, zastupa stav da je posao neophodno aktivno tražiti, a ne čekati

na njega (iako neki drugi nalazi iz studije navode na zaključak da je praksa drugačija od

stava). Građani različitog uzrasta su uglavnom saglasnikada je u pitanju idealno vrijeme

za pronalaženje posla, osamostaljivanje od roditelja, zasnivanje porodice.

Kada su u pitanju stavovi građana Crne Gore u vezi sa društvenim aktivizmom, velika većina njih

(90%) je saglasnasa tim da bi svijet postao bolje mjesto ukoliko bi se svi uključili u razvoj

društva (Grafikon 9). Međutim, veliki procenat građana (82%) dijeli mišljenje da je većina ljudi

vođena samo svojim ličnim interesima, a više od polovine (58%) smatra da je nemoguće uticati

na bitne stvari u društvu, ma koliko se neko trudio. Takođe, skoro polovina njih (45%) navodi da

nema vremena, odnosno volje da se bori za bitne stvari u društvu (45%), a trećina njih (34%) je

saglasnasa tim da svako treba da bude odgovoran za sebe i da se ne treba truditi oko pružanja

pomoći drugima. Lako se da zaključiti da je put od tvrdnje da bi svijet bio bolje mjesto kada bi

svi dali svoj doprinos unapređenju društva do aktivnog uključivanja dalek i da je malo

građana zaista spremno da izdvoji svoje vrijeme i trud zarad opšteg dobra.

Kada je riječ o viđenju budućnosti, uočava se izvjesno neslaganje u stavovima građana Crne

Gore: dok je gotovo 80% njih (76%) optimistično u pogledu budućnosti, skoro polovina (44%) se

boji da će stvari u regionu biti samo gore u budućnosti.

Iako većina građana (86%) smatra da se posao mora aktivno tražiti, a ne pasivno čekati,

gotovo svaki drugi građanin (49%) navodi da u Crnoj Gori nije moguće pronaći posao ma

koliko se neko trudio. Mnogi se oslanjaju na lične veze i poznanstva i vjeruju da je su one ključ

do nalaženja posla. Ovakva uvjerenja svakako negativno utiču na spremnost da se uloži

25

dodatni napor kako bi se našao posao i pružaju osnov za opravdanje ili alibi za trenutnu

nezaposlenost.

Dvije trećine građana (66%) je saglasnasa tim da je od presudne važnosti da mladi slušaju starije

od sebe, dok skoro polovina njih podržava ideju da važne odluke treba da donose odrasli, a ne

mladi, kao i da mladima nije mjesto u politici.

Grafikon 9. Stepen slaganja sa tvrdnjama

6

7

10

16

24

28

29

34

37

37

39

33

40

1

3

5

5

6

9

10

11

15

14

11

18

23

7

10

15

20

30

36

39

45

51

51

51

51

63

43

35

44

45

47

45

40

33

34

32

28

32

25

47

51

38

31

19

15

18

16

11

12

16

11

8

90

86

82

76

66

60

58

49

45

44

44

43

34Ne treba se truditi da pomažeš drugima, svako treba da bude odgovoran za sebe.

Mladima nije mjesto u politici.

Bojim se da će stvari u ovom regionu biti samo gore u budućnosti.

Važne odluke treba da donose odrasli, a ne mladi.

Nemam vremena/volje da se borim za stvari koje su važne u društvu.

U ovoj zemlji nije moguće pronaći posao ma koliko se trudio.

Koliko god se neko trudio, nije moguće da utiče na bitne stvari u zajednici/društvu u kojem živi.

Većina ljudi je voljna da pomogne drugima kada je to potrebno.

Od presudne važnosti je da mladi slušaju starije od sebe.

Imam optimistično viđenje budućnosti.

Većina ljudi vođena je ličnim interesima.

Na posao ne treba čekati, već ga aktivno tražiti.

Svijet bi postao bolje mjesto za život ukoliko bi se svi uključili u razvoj društva.

SUM - SUM +

Uopšte se ne slažem

Uglavnom se ne slažem

Uglavnom se slažem

U potpunosti se slažem

Mlađi i stariji građani Crne Gore su uglavnom saglasnikada je u pitanju idealno vrijeme za

određene aktivnosti. Tako vlada mišljenje da je za mladu osobu idealno vrijeme da pronađe

posao oko 22. godine (Grafikon 10). Uzrast od oko 23. godine percipira se kao idealan za

odvajanje od roditelja i osamostaljivanje, a oko 26. godine za zasnivanje porodice. Veći

procenat djevojaka (20%) dijeli mišljenje da je uzrast do 24. godine idealno vrijeme za osnivanje

porodice, dok je sa tim saglasno tek 7% mladića.

26

Grafikon 10. Idealno vrijeme za određene aktivnosti

27

6. Društveni aktivizam/participacija u donošenju

odluka

Građani Crne Gore nijesu upoznati sa terminima društveni aktivizam i društvena

participacija: dok svaki četvrti građanin navodi da zna šta podrazumijeva društveni

aktivizam, to važi za svakog petog kada je riječ o društvenoj participaciji. U skladu sa tim

je stav da mladi nemaju mogućnost uticaja na odluke državnih organa. Kada je u pitanju

društveno angažovanje, mladi, u poređenju sa starijima, prednjače u online

aktivnostima. Ipak, društveni aktivizam nije razvijen u dovoljnoj mjeri: mladi jako rijetko

uzimaju učešće u javnim raspravama, đačkom ili studentskom parlamentu, političkoj

partiji.

Iako su građani, opet deklarativno, saglasni da je učešće mladih poželjno, nezavisno od

toga o kojoj oblasti je riječ, znatno je manje njih koji tvrde da društvo podstiče mlade da

uzmu učešća u različitim oblastima. Kultura i slobodno vrijeme, ekologija i ljudska prava

su oblasti u kojima mladi dobijaju najveći podsticaj od strane društva. Što se ide ka višim

nivoima vlasti i većem uticaju, učešće mladih bi trebalo da bude sve manje, smatraju

građani Crne Gore. U skladu sa prethodnim nalazima je i podatak da iako je velika većina

građana saglasna da bi trebalo uvažiti mišljenje mladih kada se donose odluke na

različitim nivoima, kako u porodici, školi, radnom mjestu, gradu i državi, realna situacija

je drugačija: mladi su uključeni u donošenje odluka u porodici, i donekle u školi/na

fakultetu, dok se na višim nivoima njihovo mišljenje više ne čuje. Porodica se izdvaja kao

faktor koji ima presudan uticaj na mlade kada je u pitanju njihovo aktivno učešće u

razvoju društva.

Upitani da procijene realnu situaciju u Crnoj Gori, čak trećina građana mišljenja je da se

mladima manipuliše, a značajan broj njih tvrdi da se ne preduzimaju gotovo nikakve

mjere kako bi se mladima pružile mogućnosti koje su na raspolaganju odraslima, kao i da

su oni samo ukras organizovanih aktivnosti. Više od dvije trećine stanovnika ne zna da

navede nijednu instituciju ili organizaciju u Crnoj Gori koja se bavi mladima.

28

Tek petina stanovnika Crne Gore (19%) navodi da je upoznata sa terminom društvena

participacija. Očekivano, stepen obrazovanja pozitivno korelira sa stepenom upoznatosti sa

ovim pojmom: što je viši stepen obrazovanja, to više građana navodi da je upoznato sa

značenjem pojma društvena participacija. Međutim, upitani da izvijeste koje aktivnosti uključuje

društvena participacija, čak petina njih nije u stanju da ih navede, a najčešće spomenute jesu

uticaj na donošenje odluka koje su važne za društvo (28%), kao i uključivanje u sve tokove

društva (15%).

Situacija se ne razlikuje puno kada je u pitanju upoznatost sa pojmom socijalni aktivizam: tek

četvrtina građana navodi da je upoznata sa značenjem ovog termina. Ponovo je to češće slučaj

sa visokoobrazovanima. Najčešće navođene aktivnosti koje podrazumijeva društveni aktivizam

su uključivanje u sve tokove društva (24%), participacija u rješavanju problema, odnosno važnih

društvenih pitanja (16%), participacija u razvoju i poboljšanju društva (13%), kao i uticaj na

donošenje odluka važnih za društvo (12%).

U skladu sa ovim je i stav o mogućnosti uticaja mladih: dvije trećine građana Crne Gore (67%)

dijeli mišljenje da mladi nemaju mogućnost uticaja na odluke državnih organa koje ih se tiču,

na lokalnom i nacionalnom nivou.

Ne postoje velike razlike kada su u pitanju različiti oblici učestvovanja u organizovanim

aktivnostima (Grafikon 11). Oko trećina mladih (31%) otvoreno je iznijela mišljenje o

određenom pitanju, a isti procenat (31%) navodi da je učestvovao u društveno relevantnim

aktivnostima potpisivanjem peticije. Oko četvrtine njih nosilo je majicu ili bedž sa sloganom ili

slikom koja podržava neku ideju, učestvovalo je na skupovima ili mitinzima da bi podržali neku

ideju ili je pokušalo da nagovori druge ljude da se slože sa njihovim mišljenjem. Najmanji

procenat mladih (18%) volontirao je ili bio član neke organizacije. Zanimljivo, muškarci znatno

češće navode da su učestvovali u gotovo svim organizovanim aktivnostima. Takođe,

visokobrazovane osobe, kao i one koje pozitivno ocjenjuju svoje poznavanje engleskog jezika i

rada na računaru, češće navode da su društveno aktivne. Kada je riječ o mladima, uzrasta 15 do

30 godina, uočava se da mladi sa sjevera Crne Gore rjeđe navode da su bili društveno aktivni

kada je u pitanju otvoreno iznošenje mišljenja (16%), dok je to češće slučaj sa mladima iz

centralne Crne Gore (40%). Oni takođe rjeđe navode da su učestvovali u svim online

organizovanim aktivnostima (10% naspram 21% koliko iznosi prosjek za mlade).

29

Grafikon 11. Da li ste i ikada učestvovali u bilo kojoj od sljedećih organizovanih aktivnosti... – uživo, u

ličnom kontaktu

30%

28%

23%

22%

18%

14%

31%

31%

24%

24%

28%

18%

Otvoreno sam iznio/la

svoja mišljenja o tom

pitanju

Potpisao/la sam

peticiju

Pokušao/la sam da

nagovorim druge ljude

da se slože sa mojim

mišljenjem

Učestvovao/la sam na

skupovima/mitinzima

da bih podržao/la neku

ideju

Nosio/la sam majicu ili

bedž sa

sloganom/slikom koji

podržava neku ideju

Volontirao/la sam u

organizaciji/bio/la sam

član neke organizacije

Total

15-30

Dok ne postoje značajne razlike između mlađih i starijih građana Crne Gore kada je u pitanju

učestvovanje u organizovanim aktivnostima uživo, u ličnom kontaktu, ove razlike su znatno

izraženije kada je u pitanju društveni aktivizam putem interneta, očekivano, u prilog mlađih

(Grafikon 7). Kod mladih se slika koja važi za društveni aktivizam uživo, uglavnom preslikava na

aktivizam putem interneta, dok je kod starijih građana, starosti 30 i više godina, učestvovanje u

online društvenim aktivnostima po pravilu niže u poređenju sa učestvovanjem u društvenim

aktivnostima uživo.

Najčešći oblik učestvovanja mladih putem interneta je otvoreno iznošenje mišljenja u vezi sa

određenom temom putem Facebook statusa, komentara, foruma i sl. (30%), kao i priključivanje

internet grupama u cilju pružanja podrške nekoj ideji (29%) (Grafikon 12). Oko petina mladih

promijenila je status ili profil sliku na svom Facebook profilu kako bi podržali neku ideju (22%),

30

potpisala online peticiju (18%) ili je pokušala da nagovori druge putem interneta da se slože sa

njihovim mišljenjem (16%). Kao i kada su u pitanju društvene aktivnosti uživo, tako je i putem

interneta najmanji broj mladih volontirao u nekoj internet grupi (tek 9%).

Grafikon 12. Da li ste vi ikada učestvovali u bilo kojoj od sljedećih organizovanih aktivnosti... – na

internetu, u virtuelnom svijetu

10%

9%

8%

5%

22%

18%

16%

9%

13%

16%

29%

30%

Otvoreno sam iznio/la

svoja mišljenja o tom

pitanju putem Facebook

statusa, komentara,

foruma, bloga, razmjene

Priključio/la sam se

Internet grupama da bih

podržao/la neku ideju

Promijenio/la sam

status/profil/fotografiju

na Facebook-u, Twitter-

u i sl. da bih podržao/la

neku ideju

Potpisao/la sam “on-

line” peticiju

Pokušao/la sam da

nagovorim druge ljude

da se slože sa mojim

mišljenjem tokom

komunikacije putemVolontirao/la sam u

Internet grupi, npr. kao

administrator, ili sam

bio/la svakodnevno

aktivan/na u internet

Ljudska prava (26%), politika (25%), ekologija (20%), kao i problemi u lokalnoj zajednici i njen

razvoj (19%) se navode kao oblasti u kojima je učestvovao najveći broj stanovnika Crne Gore.

Mladi znatno rjeđe navode da su učestvovali u oblasti politike (14%). Najviše interesovanja

građana privlače oblasti zapošljavanje (39%), ljudska prava (38%), zdravstvo (24%), kao i

ekonomija (23%). Zapošljavanje i zdravstvo su rjeđe predmet interesovanja mladih.

Učestvovanje u donošenju odluka putem članstva u određenim tijelima nije često među

mladima (Grafikon 13). Najveći procenat njih bio je član učeničke zajednice (31%), dok je

znatno manje njih učestvovalo u donošenju odluka putem članstva u studentskom parlamentu

(10%), političkoj partiji (6%), radnoj grupi za izradu nekog dokumenta (4%) ili upravnom odboru

neke nevladine organizacije (3%).

31

Grafikon 13. Da li sada učestvujete ili ste nekada učestvovali u donošenju odluka putem članstva u:

31

10

6

4

3

96

94

90

69

97

Učeničkoj zajednici

Studentskom parlamentu

Političkoj partiji

Radnoj grupi za izradu

nekog dokumenta

Upravnom odboru neke

nevladine organizacije

% Da % Ne

U skladu sa ovim nalazima je i podatak da je tek svaki deseti građanin Crne Gore učestvovao u

javnoj raspravi u vezi sa zakonima, strategijama, planovima, lokalnim i nacionalnim pitanjima.

Muškarci češće navode da su učestvovali u javnim raspravama u poređenju sa ženama. Kao

motivi učešća najčešće se navode dobrobit društva, odnosno bolji život zajednice (24%), kao i

doprinos rješavanju problema (15%). S druge strane, nezainteresovanost (43%) i nedostatak

vremena usled drugih obaveza (19%) najčešći su faktori koji spriječavaju građane da se uključe u

javne rasprave.

Građani Crne Gore saglasni su u tome da učešće mladih može da doprinese poboljšanju svih

oblasti (Grafikon 14). Najveće mogućnosti doprinosa uočavaju se u oblasti kulture i slobodnog

vremena (90%), ekologije (89%), humanitarnih pitanja (89%), ljudskih prava (89%) i pitanjima

koja se tiču obrazovanja (88%).

32

Grafikon 14. U kojoj mjeri bi učešće mladih u Crnoj Gori moglo da DOPRINESE poboljšanju sljedećih

oblasti:

Politika

Ekonomija

Problemi u lokalnoj zajednici i njen razvoj

Prava životinja

Lični interes u pitanjima koja se tiču obrazovanja

Ljudska prava

Humanitarna pitanja

Ekologija

Kultura i slobodno vreme 6

5

6

7

7

10

13

14

17

2

2

2

1

2

4

3

5

5

7

7

8

8

9

14

16

19

23

40

46

43

44

41

37

38

39

38

50

44

46

45

47

45

43

40

37

90

90

89

89

88

82

82

79

75

SUM NE SUM DA

Uopšte ne Uglavnom ne Uglavnom da U potpunosti da

S druge strane, stanovnici znatno rjeđe percipiraju da društvo podstiče mlade da uzmu učešća

u navedenim oblastima: polovina ili manje njih zastupa mišljenje da društvo pruža podsticaj

mladima (Grafikon 15). Najveći podsticaj od strane društva mladi dobijaju kada su u pitanju

oblasti kultura i slobodno vrijeme (53%), ekologija (51%), a najmanji kada se radi o problemima

u lokalnoj zajednici i njenom razvoju (38%), politici (39%) i ekonomiji (39%), oblastima u kojima

se uočava i najmanja mogućnost doprinosa mladih (a koje su, po pravilu, ocijenjene kao veoma

bitne).

33

Grafikon 15. A u kojoj mjeri ih društvo generalno PODSTIČE da uzmu učešće u sljedećim oblastima:

Problemi u lokalnoj zajednici i njen razvoj

Politika

Ekonomija

Prava životinja

Humanitarna pitanja

Lični interes u pitanjima koja se tiču obrazovanja

Ljudska prava

Ekologija

Kultura i slobodno vreme 30

31

34

35

35

30

39

39

43

12

12

12

12

13

16

18

19

16

42

43

46

47

47

46

57

57

58

41

40

40

36

37

34

30

28

28

12

10

9

12

11

11

9

11

10

53

51

49

48

47

46

39

39

38

SUM NE SUM DA

Uopšte ne Uglavnomne

Uglavnomda

U potpunostida

Podrška porodice je dominantan faktor koji utiče na mlade da postanu aktivni učesnici u

razvoju društva: porodicu kao najjači činilac uticaja bira skoro polovina građana Crne Gore

(45%). Potom slijede podrška od strane grada u kojem mladi žive, odnosno gradskih opština

(15%), a onda njihova sopstvena inicijativnost i zainteresovanost (15%).

Učešće mladih u donošenju važnih odluka opada od lokalnog ka globalnom nivou, prema

mišljenju stanovnika Crne Gore (Grafikon 16). Tako, najveći udio stanovnika (71%) smatra da

mladi učestvuju u donošenju važnih odluka u porodici, a skoro 60% njih percipira učešće mladih

u školi (59%), odnosno na fakultetu koji pohađaju (59%). S druge strane, manje od polovine njih

dijeli mišljenje da su mladi aktivni učesnici donošenja važnih odluka na radnom mjestu, dok oko

trećina njih percipira participaciju mladih u lokalnoj zajednici (39%), u gradu u kojem žive (37%)

i na nacionalnom nivou (33%).

34

Grafikon 16. Po Vašem mišljenju, u kojoj mjeri mladi u Crnoj Gori UČESTVUJU kada se donose važne

odluke:

Na nacionalnom nivou

U gradu u kojem žive

U lokalnoj zajednici u kojoj žive (kraju, naselju)

Na radnom mjestu

U školi koju pohađaju

Na fakultetu koji pohađaju

U porodici 23

31

34

43

47

47

45

5

8

7

12

13

14

19

28

38

40

55

59

61

64

51

46

48

34

30

29

25

20

13

11

8

9

8

8

71

59

59

43

39

37

33

SUM NE SUM DA

Uopšte ne Uglavnom ne Uglavnom da U potpunosti da

S druge strane, velika većina građana (oko 90% ili više) smatra, barem deklarativno, da treba

uvažiti mišljenje mladih kada se donose odluke nezavisno o kojoj oblasti je riječ. Stariji

građani, koji imaju 45 ili više godina, češće iznose stav da mišljenje mladih ne bi trebalo

razmatrati kada se donose važne odluke na nacionalnom nivou, u gradu u kojem mladi žive, kao

ni u lokalnoj zajednici.

Kada je riječ o realnoj situaciji u Crnoj Gori po pitanju stvarnog učestvovanja mladih u

donošenju odluka, najveći procenat građana smatra da se mladima manipuliše (33%), zatim da

se čine minimalni napori kako bi se mladima ponudile mogućnosti jednake onima koji imaju

odrasli (21%), kao i da mladi predstavljaju samo ukras organizovanih aktivnosti, a nisu učesnici u

pravom smislu te riječi (20%) (Grafikon 17). Drugim riječima, kada se pogleda realno stanje,

građani Crne Gore uviđaju da, i pored toga što bi trebalo, mladi ne učestvuju aktivno u

35

društvenim procesima i donošenju odluka važnih za društvo, već su tu više ‘reda radi’, ili se

njima manipuliše.

36

Grafikon 17. Kakva je zaista situacija u Crnoj Gori kada je u pitanju učestvovanje mladih u donošenju

odluka?

33%

21%

20%

9%

6%

5%

4%

1%

2%

27%

23%

20%

10%

6%

5%

5%

1%

2%

Mladima se manipuliše

Čine se minimalni napori kako bi se mladima ponudile

mogućnosti jednake onima koje imaju odrasli

Mladi su samo ukras, oni nijesu učesnici u pravom

smislu te riječi

Mladima se dodjeljuju uloge, oni ne učestvuju u

raspodeli uloga

Mladi i odrasli zajedno donose odluke

Odrasli iniciraju aktivnosti, a odluke se donose zajedno

sa mladima

Mladi se informišu i konsultuju o društvenim pitanjima

Mladi predvode i iniciraju aktivnosti

Ne zna

Total

15-30

Najveći udio građana (21%) smatra da je neophodno dati mladima šansu da se se dokažu,

uključiti ih u rad zajednice. Ipak, oko petina njih (19%) nije u stanju da navede na koji način bi

bilo moguće pospješiti učešće mladih i njihovo aktivnije uključivanje u razvoj društva.

Kada je u pitanju bavljenje mladima na lokalnom i nacionalnom nivou, više od dvije trećine

građana (69%) nije umjelo da navede nijednu instituciju ili organizaciju u Crnoj Gori koja se

bavi mladima (Grafikon 18). Najčešće navođene, od strane svakog desetog građanina, jesu

nevladine organizacije, bez navođenja neke konkretne organizacije.

37

Grafikon 18. Da li biste mogli da navedete koje institucije i organizacije u Crnoj Gori se bave mladima

na lokalnom i nacionalnom nivou?

10%

5%

3%

2%

5%

69%

10%

5%

2%

3%

4%

69%

NVO

Zavod za zapošljavanje ( ZZZCG)

Obrazovne ustanove

MANS

Nijedna/ skoro nijedna

Ne zna-Odbija da odgovori

Total

15-30

Najčešći izvori informisanja o društvenim temama za građane Crne Gore su mediji (62%), među

kojima dominira televizija, a potom internet (26%). Situacija je obrnuta kod mladih, pa tako

najveći procenat njih navodi da se informiše putem interneta (57%), a onda putem medija

(35%).

38

7. Obrazovanje

Većina srednjoškolaca u Crnoj Gori planira da nastavi sa fakultetskim obrazovanjem, što

je u skladu sa mišljenjem više od polovine građana da fakultetski obrazovane osobe u

Crnoj Gori lakše pronalaze posao. Najbitniji faktor opredjeljenja za određeni fakultet

jeste zainteresovanost za određenu oblast, a onda slijede mogućnost zaposlenja i

finansijske mogućnosti. Iako su građani uglavnom saglasni sa tim da obrazovni sistem

Crne Gore osposobljava mlade za budući posao za koji su se školovali, tek nešto više od

polovine smatra da mladi dobijaju neophodna teorijska znanja za obavljanje budućeg

posla, a još manje njih, trećina, da to važi za praktična znanja. Upravo se manjak prakse

percipira i kao najveći nedostatak obrazovnog sistema, a svaki peti građanin ne umije da

navede nedostatke sistema školstva u Crnoj Gori. Velika većina građana uviđa značaj

dodatnih znanja i vještina, te bi u cilju unaprijeđenja obrazovnog sistema uveli dodatne

kurseve stranih jezika, kompjuterske kurseve, kao i veći broj predmeta koji nude

praktična znanja. Dok polovina mladih pozitivno ocjenjuje svoje poznavanje engleskog

jezika, to važi za više od dvije trećine njih kada je riječ o poznavanju rada na računaru.

Iako skoro polovina građana ne iskazuje fleksibilnost pri odabiru poslova navodeći da bi

konkurisali samo za poslove koji odgovaraju njihovom profilu i nivou obrazovanja, dobra

plata je činilac zbog kojeg bi pristali na posao koji je nižeg nivoa obrazovanja od

njihovog. O ovome svjedoči i nalaz da bi više od 70% građana radije odabralo posao van

struke koji je bolje plaćen nego posao u struci koji je manje plaćen. Mladi, uzrasta 15 do

30 godina, češće su spremni na prekvalifikaciju u cilju pronalaska posla (njih 70%) u

poređenju sa starijima (60%).

Većina građana (80%) uočava nesklad između broja osoba određenih zanimanja i realne

potrebe za tim zanimanjima u privredi Crne Gore. Upravo preveliki broj osoba istih

zanimanja koje konkurišu za ista radna mjesta predstavlja najveći nedostatak mladih pri

traženju posla, a još se izdvajaju i nedostatak iskustva i nepostojanje veza i ličnih

kontakata.

39

Više od dvije trećine aktuelnih srednjoškolaca u Crnoj Gori (68%) planira da upiše fakultet

kada završi srednju školu, njih 14% namjerava da upiše fakultet, ali uporedo i traži posao, dok

svaki deseti srednjoškolac planira samo da traži posao (11%) (Grafikon 19).

40

Grafikon 19. Kakvi su vaši planovi kada završite srednju školu?

11

7

14

68

Planiram da upišem fakultet

Planiram da upišem fakultet, alii tražim posao

Planiram da tražim posao

Ne zna

Ovaj nalaz je u skladu sa tim da više od polovine građana (55%) dijeli mišljenje da je osobama

koje su fakultetski obrazovane lakše da pronađu posao u poređenju sa osobama koje su

završile srednju školu. Ipak, oko trećina građana (36%) smatra da je i jednima i drugima

podjednako teško da se zaposle.

Zainteresovanost za određenu oblast predstavlja faktor koji je imao presudan uticaj na odabir

škole, odnosno fakulteta najvećeg broja građana Crne Gore (45%). Nezanemarljiv broj

građana, trećina njih (32%), navodi mogućnost zaposlenja posle završene škole, odnosno

fakulteta, a još petina njih ističe finansijske mogućnosti (20%), kao i uticaj porodice (18%). Kao

najmanje značajan ocjenjuje se uticaj prijatelja (6%).

Kada je riječ o kvalitetu obrazovnog sistema u Crnoj Gori, oko dvije trećine građana dijeli

mišljenje da završena škola, odnosno fakultet osposobljava mlade za posao za koji su se

školovali. Ipak, tek polovina njih (52%) navodi da formalno obrazovanje mladima uglavnom ili

u potpunosti obezbjeđuje teorijska znanja neophodna za obavljanje budućeg posla, a svega

trećina (33%) da su mladima obezbijeđena praktična znanja koja će im biti od koristi u

budućem radu.

Mladi koji žive na sjeveru zemlje, u prosjeku daju pozitivnije ocjene kvaliteta sistema

obrazovanja u Crnoj Gori, kada je u pitanju stepen u kojem su mladi pripremljeni za budući

posao nakon završetka školovanja. U skladu sa tim, oni, gledano na nivou prosjeka, pozitivnije

41

ocjenjuju mogućnost formalnog obrazovanja da obezbijedi kako teorijska, tako i praktična

znanja neophodna za obavljanje budućeg posla.

U skladu sa prethodnim nalazom je i podatak da se kao najveći nedostatak obrazovnog sistema

u Crnoj Gori, od strane najvećeg broja građana (32%), percipira nedostatak praktičnih znanja

(Grafikon 20). Potom slijede obrazovni programi, odnosno programi koji podrazumijevaju

učenje nepotrebnih stvari (12%), kao i nesklad između školskih programa i potreba tržišta (9%).

Petina njih nije bila u stanju da navede koja je najveća mana crnogorskog obrazovnog sistema.

Grafikon 20. Koji je, po vašem mišljenju, najveći nedostatak formalnog obrazovanja u Crnoj Gori,

odnosno završene škole/fakulteta?

32%

12%

9%

8%

5%

3%

3%

3%

2%

2%

1%

3%

5%

24%

33%

11%

9%

7%

4%

2%

2%

1%

3%

2%

1%

3%

6%

26%

Nedostatak prakse/ praktičnih znanja

Obrazovni program/ uče se nepotrebne stvari

Nesklad školskih programa i tržišnih potreba/ nema

posla

Rad nastavnog kadra

Nezainteresovanost/ smanjenje kriterijuma

Uticaj korupcije/ veza/ protekcije/ kupovina diploma

Bolonjska deklaracija/ ukidanje starog sistema

obrazovanja

Novac (školarine, neulaganje u obrazovanje...)

Nedostatak radnih mesta

Nedovoljno specijalizovanih obuka

Prevelik broj fakulteta/ privatnih fakulteta

Drugo

Nema nedostataka

Ne zna-Odbija da odgovori

Total

15-30

Nesklad između broja osoba određenih zanimanja i potrebe za tim zanimanjima u privredi u

Crnoj Gori uočava veliki procenat građana (80%), kada su eksplicitno upitani o tome.

Veliki procenat građana (oko 80% njih ili više) bi, u cilju unaprijeđenja obrazovnog sistema Crne

Gore i lakšeg pronalaženja posla, uveo dodatne kurseve učenja stranih jezika, kurseve učenja

rada na računaru, veći broj predmeta koji nude praktično znanje, kao i programe za

osposobljavanje za traženje posla i obuke za životne vještine (Grafikon 21). Najmanji procenat

građana (40%) saglasan je sa idejom uvođenja većeg broja predmeta koji nude teorijsko znanje

u cilju poboljšanja obrazovnog sistema.

42

43

Grafikon 21. U kojoj mjeri biste promijenili sljedeće stvari u obrazovnom sistemu Crne Gore u cilju

njegovog unaprijeđenja i lakšeg pronalaženja posla?

Uvesti veći broj predmeta koji nude teorijsko znanje

Uvesti programe osposobljavanja za traženje posla i razvoj karijere

Uvesti obuke za životne vještine, odnosno “meke” vještine kao što su vještine komunikacije, rješavanja problema, donošenja odluka, samopouzdanja, rješavanja konflikata, itd.

Uvesti veći broj predmeta koji nude praktično znanje

Uvesti dodatne kurseve učenja rada na računaru

Uvesti dodatne kurseve učenja stranih jezika 10

11

11

11

12

38

4

3

4

4

4

19

14

14

15

15

16

57

43

41

40

42

40

28

41

42

43

41

41

12

84

84

83

82

81

40

SUM NE

Uopšte ne

Uglavnom ne

Uglavnom da

U potpunosti da

SUM DA

Dodatna znanja i vještine se opažaju kao donekle važna ili od presudne važnosti za

pronalaženje posla od strane velike većine građana Crne Gore (92%). Mladi koji žive na sjeveru

Crne Gore u prosjeku, daju veći značaj dodatnim znanjima i vještinama za pronalaženje posla.

Kada je u pitanju posjedovanje dodatnih znanja i vještina, tek četvrtina opšte populacije

stanovnika Crne Gore (24%) ocjenjuje svoje poznavanje engleskog jezika kao dobro ili veoma

dobro. S druge strane, to važi za skoro polovinu mladih, uzrasta 15 do 30 godina (48%). Iako

veći procenat opšte populacije (35%) pozitivno ocjenjuje svoje poznavanje rada na računaru,

ponovo je znatno više mladih (68%). Takođe, djevojke daju niže ocjene kada je u pitanju njihova

kompjuterska pismenost (3.7 naspram 3.9 kod mladića).

Koncept doživotnog učenja podržava većina stanovnika Crne Gore: 82% njih iskazuje slaganje

sa tim da je neophodno učiti i usavršavati se tokom cijelog života.

44

Kada je u pitanju odabir budućih poslova, skoro polovina građana (45%) ne pokazuje

fleksibilnost navodeći da bi konkurisali samo za poslove koji odgovaraju njihovom, kako

profilu obrazovanja, tako i nivou obrazovanja (Grafikon 22). Oko četvrtina njih (26%) iskazuje

spremnost da konkuriše za poslove koji zahtijevaju drugačiji profil, ali su istog nivoa

obrazovanja, dok bi svaki deseti građanin (9%) bio spreman da obavlja posao koji zahtijeva i

različiti profil i nižeg je nivoa obrazovanja.

Grafikon 22. Ukoliko biste sada konkurisali za neki posao, da li biste uzimali u obzir samo one poslove

koji odgovaraju vašem nivou i profilu obrazovanja, ili biste pak konkurisali i za poslove koji zahtijevaju

različiti profil ili su nižeg nivoa obrazovanja od vašeg?

45%

26%

9%

17%

3%

49%

34%

10%

5%

2%

Konkurisao bih za poslove koji odgovaraju

mom profilu i nivou obrazovanja

Konkurisao bih za poslove koji zahtevaju

različiti profil, ali su mog nivoa obrazovanja

Konkurisao bih za poslove koji zahtevaju

različiti profil i nižeg su nivoa obrazovanja od

mog

Nisam zainteresovan za traženje posla ni sad

ni u daljoj budućnosti

Ne zna

Total

15-30

Dobra plata predstavlja osnovni preduslov prihvatanja posla koji je nižeg obrazovanja, što

navodi više od dvije trećine građana Crne Gore (69%). Takođe, oko četvrtina njih navodi da bi

bila spremna na to ukoliko postoji mogućnost napredovanja (26%) ili ukoliko je u pitanju

uspješna kompanija (22%). Dakle, osim plate, moraju biti zadovoljeni dodatni uslovi.

Ipak, da plata predstavlja bitan faktor u sferi zapošljavanja, možda i krucijalni, govori i nalaz

da bi se više od dvije trećine građana Crne Gore (72%) opredijelilo za posao van struke koji je

bolje plaćen. Nasuprot tome, mladi sa sjevera zemlje češće iskazuju preferencije obavljanja

posla u profesiji čak iako je plata niža (41%; dok prosjek za mlade iznosi 28%).

S druge strane, na prekvalifikaciju u cilju pronalaženja posla bi bio spreman nešto manji

procenat građana, njih 60% (Grafikon 23). U poređenju sa opštom populacijom, mladi, od 15 do

45

30 godina starosti, iskazuju veću spremnost na prekvalifikaciju: njih 70% navodi da bi bilo u

stanju da to učini kako bi pronašli posao.

Grafikon 23. Da li biste bili spremni na prekvalifikaciju u cilju pronalaženja posla?

6070

4030

Total 15-30

% Ne

% Da

Kao najveći nedostatak pri traženju posla, najveći broj stanovnika (27%) navodi preveliki broj

ljudi koji su istog obrazovnog profila kao oni, a konkurišu za ista radna mjesta. Takođe, kao

bitni nedostaci izdvajaju se i nepostojanje veza i ličnih kontakata, što navodi gotovo svaki peti

građanin Crne Gore, zatim nedostatak obrazovanja i kvalifikacija (13%), kao i nedostatak

iskustva (13%). Mladi češće navode veću konkurenciju, odnosno veliki broj ljudi istog

obrazovanja koji konkurišu za ista radna mjesta, kao i nedostatak iskustva, dok rjeđe ističu lične

kontakte i veze.

46

8. Zapošljavanje

Čak polovina mladih nije u stanju da navede nijednu instituciju ili organizaciju koja pruža

podršku mladima pri traženju posla. U skladu sa tim, upoznatost građana sa programima

i uslugama je na jako niskom nivou. Institucija koja se bavi nezaposlenošću mladih koja

je najpoznatnija najvećem broju građana jeste Zavod za zapošljavanje Crne Gore. Skoro

dvije trećine građana smatra da nadležne državne institucije ne pružaju podršku

mladima pri zapošljavanju.

Mladi najčešće traže posao putem Zavoda za zapošljavanje, a potom putem prijateljskih

i rodbinskih veza. Ovo su zapravo i dva najdjelotvornija načina za pronalaženje posla,

smatraju građani Crne Gore: na prvom mjestu postojanje veza. Kao najvažniji kriterijum

za odabir kandidata, kako u privatnom, tako i u državnom sektoru ispostavlja se upravo

postojanje veza.

Oko trećina građana uviđa nespremnost poslodavaca da zaposle mlade ljude, a kao

razlog tome najčešće se navodi nedostatak radnog iskustva, a zatim nepovjerenje u

sposobnosti mladih, kao i manjak radnih mjesta.

Skoro dvije trećine mladih tvrdi da bi radije radilo za sebe nego za poslodavca. Ipak,

preduzetništvo se smatra rizičnom odlukom, na šta ukazuje i podatak da tek svaki peti

građanin razmišlja o tome da sam ili sa drugima pokrene sopstveni posao. Ukoliko je u

pitanju rad za poslodavca, velika većina građana Crne Gore preferira rad u državnom

sektoru, na osnovu uvjerenja o sigurnosti posla.

Tek nešto više od trećine građana Crne Gore (36%) smatra da su mladi u Crnoj Gori upoznati sa

institucijama, organizacijama, programima i servisima koji im stoje na raspolaganju kada traže

posao. U skladu sa tim je i upoznatost opšte populacije, s obzirom na to da skoro polovina

(45%) nije bila u stanju da navede bilo koju organizaciju ili instituciju koja pruža podršku

mladima kada traže posao. Najpoznatija institucija, koju je navelo 41% građana jeste Zavod za

zapošljavanje Crne Gore. U saglasnosti sa nalazom o slaboj upoznatosti građana sa

institucijama i organizacijama koje pružaju podršku mladima pri zapošljavanju je i podatak da

skoro 40% onih koji su znali da navedu neku instituciju ili organizaciju nije u stanju da navede

47

neku od usluga ili programa ovih institucija, odnosno organizacija. Najčešće navođene usluge

jesu kursevi, seminari i radionice (17%), zatim sezonsko zapošljavanje (15%), pomoć u

pronalaženju posla (12%), kao i prekvalifikacija i dokvalifikacija (10%).

Da nadležne državne institucije ne pružaju podršku mladima pri zapošljavanju smatra skoro

dvije trećine građana Crne Gore (63%). U prosjeku, mladi daju pozitivnije ocjene rada

relevantnih državnih institucija: 2.3 spram 2.2 na nacionalnom nivou.

Kao dominantni načini traženja posla od strane mladih navode se Zavod za zapošljavanje

(74%), a potom prijateljske i rodbinske veze (64%). Ovo su upravo i dva načina za koja građani

smatraju da imaju i najviše šanse da dovedu do pozitivnog ishoda, odnosno pronalaska posla.

Ipak, na prvom mjestu se nalaze prijateljske i rodbinske veze, koje navodi skoro polovina

građana (48%), a potom Zavod za zapošljavanje, koji je naveo svaki četvrti građanin (26%). Dok

13% stanovnika smatra da je najefikasniji način pronalaženja posla direktno obraćanje

poslodavcu, sa ovim se slaže 17% mladih uzrasta 15 do 30 godina. Tek 8% mladih koji žive na

sjeveru Crne Gore navodi da je direktan kontakt sa poslodavcem efikasan način za pronalaženje

posla.

Navedeni načini su i najčešći načini pronalaska posla onih koji su trenutno zaposleni: 28% njih

navodi da je posao pronašlo putem direktnog obraćanja poslodavcu, 27% preko Zavoda za

zapošljavanje, a 25% preko prijatelja i rođaka. Prijateljske i rodbinske veze kao način pronalaska

posla znatno češće navode mladi (36%).

Iako se različiti kriterijumi ocjenjuju kao uticajni i važni kada je u pitanju odabir kandidata za

posao u privatnom sektoru, kao najvažniji kriterijum ispostavlja se postojanje veza, i njega

navodi 43% građana Crne Gore (Grafikon 24). Potom slijede, sa daleko manje odgovora,

obrazovanje kandidata za posao (16%), kao i preporuke (15%). Mladi sa sjevera zemlje češće

navode veze kao ključan kriterijum odabira kandidata za posao u privatnom sektoru (51%; 38%

u prosjeku). Situacija je ista i kada je u pitanju državni sektor: čak veći procenat građana (54%)

navodi veze kao najvažniji kriterijum odabira kandidata za posao.

48

Grafikon 24. A koji je po vašem mišljenju, najvažniji kriterijum na osnovu kojeg poslodavci biraju

kandidate za posao?

43%

16%

15%

9%

9%

8%

54%

16%

12%

7%

5%

6%

Veza (lična poznanstva bez obzira na kvalitete i

znanje osobe koja traži posao)

Obrazovanje kandidata

Preporuka (od strane nekoga koja ukazuje na

kvalitete i znanje osobe koja traži posao)

Utisak koji kandidat ostavi na njih

Prethodno radno iskustvo kandidata

Ne zna-Odbija da odgovori

Privatni sektor

Državni sektor

Kada je riječ o spremnosti poslodavaca za zapošljavanje mladih ljudi, više od trećine stanovnika

Crne Gore (39%) vjeruje da poslodavci ne pokazuju spremnost da zaposle mlade ljude. Dok

više od petine njih (22%) ne zna da navede razlog tome, petina vidi nedostatak radnog iskustva

kao razlog (20%), a potom slijede nepovjerenje u sposobnosti mladih (16%), kao i manjak radnih

mjesta (13%). S druge strane, većina građana (83%) dijeli mišljenje da su mladi spremni da

odgovore zahtjevima poslodavaca.

Kao glavne prednosti zapošljavanja mladih navode se veća volja za rad, entuzijazam i energija

koju su spremni da ulože (27%), zatim znanja koja mladi posjeduju i njihovo obrazovanje (20%),

kao i njihova snaga i izdržljivost (15%). Nasuprot tome, ono što mladima najviše nedostaje, jeste

nedostatak iskustva i prakse (37%).

U cilju pronalaženja posla i zadržavanja istog, mladi bi trebalo da posjeduju različite osobine,

saglasna je većina građana Crne Gore: kako završeno formalno obrazovanje, dodatna znanja i

vještine poput poznavanja stranih jezika i rada na računaru, tako i, neizbježne, lične kontakte,

veze i preporuke. Pripadnost političkoj partiji navodi nešto manji procenat stanovnika. Skoro

49

80% građana navodi da je važno da mladi imaju zdrav životni stil kako bi pronašli i zadržali

posao.

Najveća prepreka sa kojom se suočavaju mladi ljudi pri “ulasku u svijet rada” jeste

nepostojanje adekvatnih radnih mjesta (65%) (Grafikon 25). Nezanemarljiv broj građana

navodi i nedostatak iskustva (33%), nespremnost poslodavaca da zaposle mlade ljude (20%),

kao i nedovoljno znanja i kvalifikacija koje posjeduju mladi (16%).

Grafikon 25. Šta biste rekli, sa kojim preprekama se suočavaju mladi u Crnoj Gori pri napuštanju

obrazovnog sistema i ulasku u “svijet rada“?

65%

33%

20%

20%

16%

3%

68%

32%

21%

21%

19%

3%

Nepostojanje odgovarajućih radnih mjesta

Nedostatak iskustva

Nespremnost poslodavaca da zaposle mlade

osobe

Loši uslovi za pokretanje sopstvenog

biznisa/posla

Nedostatak znanja/kvalifikacija

Ne zna

Total

15-30

Više radnih mjesta je najčešće navođen vid pružanja pomoći mladima u Crnoj Gori da se uključe

na tržište rada (32%). Međutim, petina građana (20%) nije u stanju da navede šta bi pomoglo

mladima u Crnoj Gori da pronađu posao. Mladi koji žive na sjeveru Crne Gore češće percipiraju

da bi bolja situacija u zemlji pomogla mladima da se uključe na tržište rada (22% naspram 10%

na nivou prosjeka za mlade).

Velika većina stanovništva (preko 85% njih) smatra da bi implementacija različitih procesa

pomogla ljudima koji traže posao: kako više dobrih poslova, specifične edukacije u vezi sa nekim

poslom, obuke za opšte i životne vještine, tako i mogućnost stažiranja i pripravništva, pomoć

države pri rješavanju stambenog pitanja i povoljni krediti za posao.

50

Kada su u pitanju šanse za pronalaženje posla, više od 60% građana saglasno je da je

vjerovatnije da posao dobije muškarac ukoliko za isti konkurišu muškarac i žena sa istim

kvalifikacijama. Iako se ocjenjuje da je muškarcu uvijek lakše da pronađe posao od žene

(ukoliko pretpostavimo da su muškarac i žena približno istog uzrasta i sa istim kvalifikacijama),

korist u prilog muškarcu je najveća kada je riječ o mladom bračnom paru koji ima malu djecu

(Grafikon 26). Skoro 90% građana Crne Gore smatra da bi u ovoj situaciji posao lakše pronašao

muškarac. Nešto više od dvije trećine građana (72%) tvrdi ovo kada je u pitanju sredovječni

bračni par koji ima odraslu djecu, a 65% njih ukoliko je riječ o mladom bračnom paru bez djece.

Grafikon 26. Po vašem mišljenju, ukoliko za isti posao konkurišu muškarac i žena sa istim

kvalifikacijama, da li je verovatnije da posao dobije muškarac ili žena?

O diskriminaciji pri zapošljavanju izvještava svaki peti građanin koji trenutno traži posao

(21%), dok, da se sa diskriminacijom tokom rada suočilo, tvrdi 8% građana Crne Gore. Dok

petina građana (20%) nije u stanju da navede na osnovu čega je doživjela diskriminaciju pri

traženju posla, skoro trećina njih (29%) navodi korupciju, veze i nepotizam, skoro četvrtina

(23%) političku pripadnost, a svaki deseti građanin, odnosno građanka (10%) trudnoću, djecu i

podizanje porodice. Kada je u pitanju diskriminicija na radu, više od petine stanovnika (23%)

navodi da je bilo diskriminisano na radnom mjestu usljed političkog opredjeljenja.

Kada je riječ o preferenciji poslova, čak svaki drugi građanin Crne Gore (49%) navodi da bi se

najradije zaposlio u državnom sektoru, dok 41% njih ne iskazuje preferencije sektora u kojem

51

bi voljeli da pronađu posao (Grafikon 27). Sigurnost posla i primanja čini državni sektor

privlačnim, i taj faktor navodi više od polovine građana (55%). S druge strane, najveća prednost

rada u privatnom sektoru jesu bolje i redovne plate, i taj razlog navodi skoro polovina građana

(47%).

Grafikon 27. Iz kog razloga biste najradije voljeli da pronađete posao u ovom sektoru?

55%

11%

10%

10%

5%

4%

5%

3%

3%

2%

6%

8%

47%

5%

3%

21%

6%

Sigurnost ( siguran posao, primanja)

Bolje plate/ redovne plate

Uplaćivanje staža, osiguranja

Povoljnosti ( plaćen odmor, slobodni

dani, kredit...)

Bolji posao

Lakši posao

Zaštićenija prava radnika

Bolji uslovi rada/ odnosi/ manje pritisaka

Imam dobra iskustva/ zadovoljstvo

poslom

Drugo

Ne zna

Državni sektor

Privatni sektor

Približno dvije trećine građana Crne Gore (61%) stava je da bi radije voljeli da rade za sebe, dok

je skoro trećini njih (29%) svejedno da li će raditi za sebe ili za nekog drugog. Mlađi češće

iskazuju preferencije rada za sebe (73%).

Kada su u pitanju stavovi prema preduzetništvu, većina stanovnika Crne Gore (78%) smatra da

je pokretanje posla u Crnoj Gori rizična odluka, ali isto toliko njih (74%) dijeli mišljenje da

bavljenje preduzetništvom donosi društveni ugled. Znanje, odnosno stručnost i obrazovanje

(31%), kao i novac (29%) osnovni su preduslovi za započinjanje sopstvenog posla, prema

mišljenju građana. Mladi sa sjevera zemlje rjeđe navode da smatraju rizičnim započinjanje

sopstvenog posla (12% naspram 25% u prosjeku), a takođe, u prosjeku, češće ističu da

preduzetnici u Crnoj Gori uživaju društveni ugled (18% naspram 14% na nivou prosjeka za

mlade).

Oko polovina njih (43%) smatra i da posjeduje osobine neophodne za bavljenje

preduzetništvom. Ipak, tek svaki peti građanin (20%) razmišlja o tome da sam ili sa drugima

52

pokrene sopstveni posao, dok 7% građana već radi na tome. Mladi češće navode (29%) da

razmišljaju o započinjanju sopstvenog posla.

Kao glavni razlozi zbog kojih se građani ne odlučuju na pokretanje sopstvenog biznisa navode se

neadekvatne godine, odnosno da su prestari ili premladi za to (28%), kao i nedostatak

finansijskih sredstava (20%).

53

Ipsos Strategic Marketing

Gavrila Principa 8

Beograd, Srbija

Tel. centrala: +381 11 328 40 75

Fax: +381 11 2626430

www.ipsos.rs

www.ipsos.com

Ipsos Strategic Puls Rimski trg 50, PC Kruševac

Podgorica, Crna Gora

Tel. centrala: +382 20 411 610

Fax: +382 20 411 610

www.ipsos.com

Follow us:

:https://www.facebook.com/pages/Ipsos-

Adria/123350914391435

:https://twitter.com/IpsosSerbia

: https://plus.google.com/113640245561922118513/posts

: http://www.youtube.com/user/IpsosSerbia/

: http://www.slideshare.net/IpsosStrategicMarketing

: skype.ipsos