ISTRAŽIVANJE O STANJU BORBE PROTIV KORUPCIJE...korupciji u zdravstvu i prijavljivanje korupcije nadležnim tijelima javne vlasti. U Hrvatskoj čak 97% građana smatra da je korupcija

1 1

ISTRAŽIVANJE O STANJU BORBE PROTIV KORUPCIJE

Transparency International Hrvatska10 000 Zagreb, Trg Mažuranića 6OIB 05289358009www.transparency.hr [email protected]

za izdavača:dr.sc. Davorka BudimirDon Markušić

SADRŽAJ

1. Eurobarometar o korupciji 4

2. Transparency International Hrvatska o korupciji u Hrvatskoj 7 Razina povjerenja 8 Prevencija borbe protiv korupcije u Hrvatskoj 11 Glavni uzroci korupcije u Hrvatskoj 12 Neprijavljivanje korupcije 13

Moguće rješenje problema korupcije u Hrvatskoj 14

Strategija suzbijanja korupcije 2021.-2030. – izazovi za izradu 15

Objava ove publikacije omogućeno je financijskom podrškom Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva. Sadržaj ove publikacije isključiva je odgovornost autora i nužno ne izražava stajalište Nacionalne zaklade

4 5

EUROBAROMETAR O KORUPCIJI

U prosincu 2019. godine provedeno je istraživanje o korupciji u državama Europske unije, a rezultati su objavljeni u lipnju 2020. godine1. Ukupno je anketirano 27.498 građana Europske unije, a od toga njih 1.029 iz Hrvatske. Prema mnogim pokazateljima Hrvatska ima ozbiljan problem s korupcijom kao sustavnim neriješenim problemom.

Korupcija je uzrok iseljavanja građana iz Hrvatske, te stvara najveću ugrozu za gospodarski, socijalni i društveni napredak.

Eurobarometar o korupciji je u anketiranju istražio: dojam o razini korupcije i njenoj raširenosti; stavove o razini korupcije u tijelima javne vlasti i biznisu, djelotvornosti vlasti, pravosuđu i neovisnim tijelima u borbi protiv korupcije; osobno iskustvo u davanju mita; korupciji u zdravstvu i prijavljivanje korupcije nadležnim tijelima javne vlasti.

U Hrvatskoj čak 97% građana smatra da je korupcija raširena pojava (u prethodnim istraživanjima 2013. i 2017. godine to je smatralo 94%), a 69% da se u posljednje tri godine povećala.

Prema ovom pokazatelju raširenosti korupcije Hrvatska je najkorumpiranija država Europske unije. Od 100 hrvatskih građana njih 97 smatra da je korupcija problem. U Finskoj takav dojam imaju 22 građana od njih 100.

93% hrvatskih građana smatra da je korupcija prisutna na lokalnoj razini, a njih 87% da je prisutna u tijelima javne vlasti na nacionalnoj razini.

Najkorumpiranijim se smatraju političke stranke (61%) i političari na svim razinama od lokalne do nacionalne (58%). Najveće odstupanje od prosjeka EU odnosi se na rad sudova. Više od polovine građana smatra da je korupcija u pravosuđu raširena.

Ukratko o rezultatima Eurobarometra o korupciji

U prosjeku 71% građana Europske unije smatra da je korupcija u njihovoj zemlji raširena, a 42% da se u posljednje tri godine povećala.

Korupcija i poslovni sektor

Kada se analizira utjecaj korupcije na poslovni sektor istraživanje pokazuje da je korupcija dio naše poslovne kulture (84%) mnogo više nego u drugim državama članicama EU. Također, bliska povezanost poslovnog sektora i politike uzrokuje korupciju (83%). Jedini način za poslovni uspjeh u Hrvatskoj je preko političkih veza (80%), dok je prosjek EU 51%.

79% hrvatskih građana smatra da korupcija i pogodovanje onemogućavaju poslovno natjecanje.

Izvor: file:///J:/Eurobarometar_2020/ebs_502_report_en.pdf

1 Special Eurobarometer 502 dostupno na linku (pristupljeno listopad 22.10. 2020.) https://ec.europa.eu/commfrontoffice/publicopinion/index.cfm/Survey/getSurveyDetail/instruments/SPECIAL/

1

6 7

Iskustva građana s korupcijom s posebnih osvrtom na zdravstveni sustav

82% građana Hrvatske nisu svjedočili ili doživjeli bilo koji oblik korupcije tijekom 2019 godine, a 93% nisu morali dodatno platiiti ili dati poklon liječniku ili medicinskoj sestri.

Prijavljivanje korupcije

Građani Hrvatske teško se odlučuju prijaviti korupciju, zlouporabu položaja ili nepravilnost. Razlozi su brojni od toga da je teško dokazati korupciju (45%), da odgovorni ne bi bili kažnjeni (40%), da svi znaju za nepravilnosti ali ih nitko ne prijavljuje (34%) ili da nitko ne želi izdati nikoga (18%).

Građani Hrvatske najčešće bi prijavili slučajeve policiji (38%), specijaliziranim tijelima za borbu protiv korupcije (33%) ili medijima (33%), dok istovremno nemaju povjerenja u pravosuđe (9%), pučkog pravobranitelja (7%) i političare (2%).

EUROBAROME TAR O KORUPCIJ I TRANSPARENCY INTERNATIONAL HRVATSKA O KORUPCIJI U HRVATSKOJ

Rezultati Posebnog barometra o korupciji za Hrvatsku bili su povod za Istraživanje o stanju borbe protiv korupcije u Hrvatskoj2 koje je za Transparency International Hrvatska provela agencija Hendal u srpnju 2020. godine na reprezenatativnom nacionalnom uzorku CATI metodom uz kontrolu kvalitete sukladno ISO 20252 standardu.

Anketa je provedena neposredno nakon objave rezultata parlamentarnih izbora i prije konstituirajuće sjednice 10. saziva Hrvatskog sabora ( od 5. do 20. 7. 2020. godine)

Korupcija je uzrok iseljavanja građana iz Hrvatske, te stvara najveću ugrozu za gospodarski, socijalni i društveni napredak.

Uzorak

1000 ispitanika na nacionalno reprezentativnom uzorku građana Republike Hrvatske starijih od 15 godina stratificiranih po 6 regija i 4 veličine naselja, slučajnim odabirom kućanstava i ispitanika unutar kućanstva uravnoteženom prema spolu i dobi ispitanika.

2

2 Transparency International Hrvatska je korisnik Institucionalne podrške stabilizaciji i/ili razvoju udruga u području demokratizacije i društvenog razvoja (19_1_DEM) Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva , te je provedba ovog istraživanja financirana iz ovih sredstava.

8 9

TR ANSPARENCY INTERNATIONAL HRVATSK A O KORUPCIJ I U HRVATSKOJ

Istraživanje o korupciji je složeno zbog toga što su mnogi uzroci korupcije ujedno i njene posljedice. Relevantni istraživači korupcije3 smatraju da su uzroci korupcije sljedeći: veličina javnog sektora, kvaliteta regulacije, stupanj ekonomske konkurentnosti, struktura državne uprave, stupanj decentralizacije, utjecaj kulture, društvenih vrijednosti, te utjecaj povijesnog naslijeđa i geografskog položaja neke države. Istovremeno glavne posljedice korupcije su stvaranje nejednakost, utjecaj na mjerenje produktivnosti, onemogućava ulaganja i investicija.

Korupcija je izrazito složena i teško iskorjenjiva društvena pojava koja se brzo prilagođava na promjene i mutira. Ključnu ulogu u njenom smanjivanju ima promjena odnosa moći, svijesti i ponašanja građana, uz istovremeno mobiliziranje dovoljne političke volje da se promjene dogode.

Borba protiv korupcije i formiranje kompetentne, nekorumpirane i učinkovite vlasti su ključna obećanja svih izbornih aktera u svim izbornim ciklusima od 2000. godine do danas u Hrvatskoj.

Od ulaska Hrvatske u Europsku uniju 2013. godine do danas svjedočimo neautonomnom statusu neovisnih tijela u prevenciji i represiji korupcije, nedovoljnim resursima, te nedostatku podrške tijelima javne vlasti koja se bave implementacijom antikoruptivnih mjera i alata. Ovo je razorna kombinacija nepostojanja stvarne političke volje i nedovoljnih administrativnih kapaciteta tijela javne vlasti u borbi protiv korupcije koji onemogućavaju vršenje nadležnosti zbog kojih su osnovana.

Dobro upravljanje zaustavlja korupciju. Dobro upravljanje je participativno, transparentno, odgovorno, djelotvorno, nepristrano, te promovira vladavinu prava.

Razina povjerenja

Građani Hrvatske nemaju povjerenja u političke stranke i političare na svim razinama vlasti. Od 100 građana njih 70 ne vjeruje političkim strankama, a najmanje povjerenja imaju u političare na lokalnoj razini 63,6%

27,19387917 34,70771813

36,3449928 35,79810519 36,70955607 37,75227462

26,85554667 24,6021428727,31451856 30,37106148 27,32426425

32,2330155230,9158844927,41467351

23,29015145 22,26346969 25,65400527 24,24249388

12,41734057 10,88899628 11,63311906 8,815003567 8,542039942 4,7871731612,617349095 2,386469205 1,417218141 2,752360074 1,770134466 0,985042819

2,3640873372,216443555

2,144630512 2,123524519 2,1133893251,99019694

1

2

3

4

5

0

20

40

60

80

100

Uskoku i državnom odvjetništvu Sudstvu Poli tičarima i z lokalne samouprave (izgradova i općina)

Poli tičarima i z tijela središnje državne uprave(Vlada, sabor, ministarstva)

Poli tičarima i z regionalne samouprave (narazini županijske vlasti)

Poli tičk im strankama

Povjerenje u institucije

Uopće ne vjerujem Uglavnom ne vjerujem Niti vjerujem niti ne (neutralni) Donekle vjerujem Potpuno vjerujem Mean

27,19387917 34,70771813

36,3449928 35,79810519 36,70955607 37,75227462

26,85554667 24,6021428727,31451856 30,37106148 27,32426425

32,2330155230,9158844927,41467351

23,29015145 22,26346969 25,65400527 24,24249388

12,41734057 10,88899628 11,63311906 8,815003567 8,542039942 4,7871731612,617349095 2,386469205 1,417218141 2,752360074 1,770134466 0,985042819

2,3640873372,216443555

2,144630512 2,123524519 2,1133893251,99019694

1

2

3

4

5

0

20

40

60

80

100







Od sto građana političarima na nacionalnoj razini potpuno vjeruje tek njih troje, a na lokalnoj razini samo jedan. Rezultati su različiti ako se usporede prema sociodemografskim obilježjima. Najviše nepovjerenja prema političkim strankama je na sjeveru Hrvatske (41%) i Dalmaciji (39%), te u naseljima koja imaju od 2.000 do 10.000 stanovnika.

Političkim strankama ne vjeruju oni starosti od 35 do 44 godine, uglavnom muškarci, zaposleni u stalnom radnom odnosu i nezaposleni, a potpuno im vjeruju stariji od 65 godina.

Političarima na nacionalnoj razini ne vjeruju građani starosti od 25 do 34 godine sa završenim fakultetom, a potpuno vjeruju stariji od 65 godina starosti.

Političarima na lokalnoj razini ne vjeruju građani Dalmacije i Grada Zagreba starosti između od 45 do 54 godine.

3 J.G. Lambsdorf u International Handbook on the economics of corruption ur. S.Rose-Ackerman, 2006.:41.-61.

0

20

40

60

80

100






Uopće ne vjerujem Uglavnom ne vjerujem Niti vjerujem niti ne (neutralni) Donekle vjerujem Potpuno vjerujem

0

20

40

60

80

100







0

20

40

60

80

100







10 11


U političare na županijskoj razini ne vjeruju građani Like, Korduna i Banije, te Grada Zagreba većinom starosti od 35 do 44 godine.

Građani nemaju povjerenja u sudstvo u svim dijelovima Hrvatske. Npr. od 258 građana Zagreba samo njih 4 potpuno vjeruju sudbenoj vlasti.

Prosječna ocjena izrazito loša – nešto ispod 2 za političke stranke do 2.4 za DORH i USKOK.

Prevencija borbe protiv korupcije u Hrvatskoj

Borbu protiv korupcije trebala bi predvodi preventivna tijela čiji bi cilj morao biti djelovanje u smislu onemogućavanja korupcije, boljom edukacijom o štetnim posljedicama korupcije i poticanjem pozitivnih društvenih vrijednosti poput poštenja i odgovornosti.

Neovisna preventivna tijela borbe protiv korupcije u Hrvatskoj su: Povjerenik za informiranje, Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa, Državni ured za reviziju i Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave, ali i neka tijela izvršne vlasti poput Porezne uprave.

Građani ne prepoznaju ulogu neovisnih preventivnih tijela jer ih većina smatra da najveću ulogu imaju mediji, ali i represivna tijela poput Dražvnog odvjetništva, USKOK-a i policije.

27,19387917 34,70771813

36,3449928 35,79810519 36,70955607 37,75227462

26,85554667 24,6021428727,31451856 30,37106148 27,32426425

32,2330155230,9158844927,41467351

23,29015145 22,26346969 25,65400527 24,24249388

12,41734057 10,88899628 11,63311906 8,815003567 8,542039942 4,7871731612,617349095 2,386469205 1,417218141 2,752360074 1,770134466 0,985042819

2,3640873372,216443555

2,144630512 2,123524519 2,1133893251,99019694

1

2

3

4

5

0

20

40

60

80

100







0

20

40

60

80

100







0

20

40

60

80

100







12 13


Velika razina nepovjerenja u pravosudni sustav rezultat je dugotrajnih postupaka koji kompromitiraju napore u borbi protiv korupcije. Građani su potpuno svjesni uloge medija u razotkrivanju nepravilnosti, jer se samo na taj način može utjecati na učinkovitost u stvarnom rješavanju nepravilnosti.

S druge strane građani smatraju da su zlouporabe prisutne i raširene kod političara, ali i u tijelima javne vlasti.

Glavni uzroci korupcije u Hrvatskoj

Glavni uzroci korupcije u Hrvatskoj zaslužuju posebnu analizu, jer daju moguće odgovore na pitanja zašto su razmjeri korupcije i njena ukorijenjenost duboko usađeni u svijest građana i načine ponašanja u svakodnevnom životu. Treba ih promatrati u određenom povijesno-političkom kontekstu i na njima bi trebalo graditi novu antikorupcijsku strategiju.

Građani su prepoznali materijalizam i želju za stjecanjem bogatstva kao glavnim uzrokom pojave korupcije u Hrvatskoj, a na razini osobnog integriteta tu možemo dodati još nedostatak samokontrole pojedinca, te etičkih normi.

Zanimljiva su neka odstupanja. Nedostatak etičkih normi kao uzrok korupcije nisu prepoznali mladi, već oni stari od 45 do 64 godine. 78% mladih prepoznalo je materijalizam i osobno bogaćenje kao glavni uzrokom pojave korupcije u Hrvatskoj.

Kada se tome pribroji društvena klima koja korupciju u društvu prihvaća kao dio normalnog stanja, te vjerovanje da je nemoguće postići poslovne ili osobne rezultate bez korištenja nekog oblika korupcije onda je sasvim normalno da se ne vidi izlaz iz sadašnjeg stanja.

Jedan od važnih uzroka pojave korupcije je i ponašanje političara koji predstavljaju loš primjer građanima, a istovremeno obnašaju vlast i donose obvezujuće odluke za sve. To se odnosi na sve poitičare bez obzira da li se svjetonazorski nalaze lijevo, u sredini ili desno; te da li obnašaju izvršnu vlast ili se nalaze u oporbi.

Neprijavljivanje korupcije

Posebnu pažnju zaslužuje neprijavljivanje korupcije, jer građani smatraju da nema koristi od prijava s jedne strane, a s druge primjena Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti u 2020. godinu je pokazala brojna ograničenja i izazove.

14 15


Moguće rješenje problema korupcije u Hrvatskoj

Građani prepoznaju moguće rješenje problema korupcije u Hrvatskoj dosljednom primjenom jednostavnog postupka kojim bi se utvrdio način stjecanja imovine svakog građana bez roka zastare od 1990. godine do danas.

83% građana podržalo bi takav zakon. Zanimljivost je da bi ga u većoj mjeri podržali stanovnici Like, Banije i Korduna, te Dalamacije. Kao i oni koji su stari između 54 i 65 godina života. Jednako tako podržali bi i oduzimanje sve imovine za koju se ne bi moglo utvrditi porijeklo u korist Državnog proračuna RH.

Strategija suzbijanja korupcije 2021.- 2030.

Hrvatska ima dva izazova u borbi protiv korupcije. Prvi je onaj neposredni koji se odnosi na same trenutne antikorupcijske aktivnosti. Drugi se odnosi na ukupan društveni kontekst koji bi trebao podizati kapacitete u snažnoj prevenciji i onemogućavanju korupcije.

Neposredni izazov su: nizak antikorupcijski aktivizam, niska razina sankcioniranja koruptivnog ponašanja prvenstveno u javnom sektoru, nedostatak stimuliranja za borbu protiv korupcije na razini državne uprave, dojam nesistematičnosti i velikih očekivanja od neovisnih preventivnih i represivnih tijela koja nemaju dovoljne kapacitete.

Posredni izazovi su: dojam o nedovoljnoj spremnosti javnog sketora da se mijenja, nedostatku građanskog aktivizma, porast siromaštva stanovništva.

Antikorupcijska strategija može biti uspješna ako su evidentna tri pomaka od dosadašnje prakse, a to je procesuiranje krivičnih dijela koja su povezana s korupcijom, zaštita prijavitelja nepravilnosti i jačanje kapaciteta neovisnih tijela za borbu protiv korupcije. Ključne pretpostavke za ostvarivanja ciljeva antikorupcijske strategije ukratko su: politička volja nositelja vlasti, antikorupcijska infrastruktura, učinkovitost u razotkrivanju, procesuiranju i kažnjavanju koruptivnog ponašanja,te promocija antikorupcije kao poželjnog društvenog djelovanja.

16 16

Documents

ISTRAŽIVANJE O STANJU BORBE PROTIV KORUPCIJE...korupciji u zdravstvu i prijavljivanje korupcije nadležnim tijelima javne vlasti. U Hrvatskoj čak 97% građana smatra da je korupcija