12

Umjetnièki revolt protiv korupcije

  • Upload
    others

  • View
    8

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Umjetnièki revolt protiv korupcije
Page 2: Umjetnièki revolt protiv korupcije

Umjetnièki revolt protiv korupcije

Medjunarodni projekt udruge "Kultura, mediji i edukacija" - ARTHEA pod nazivom "Glokalna multimedijska kultura" s ovogodišnjom temom "Umjetnièki revolt protiv korupcije" realizira se t i jekom 2012. godine pod financijskim pokroviteljstvom Ministarstva kulture RH.

Projekt obuhvaæa kreiranje društvene mreže na adresi gdje je koncipirana strategija, zatim održavanje okruglog stola 15. lipnja, 2012., a potom i izvedbe kratke polu satne akcije estetsko/etièke poruke na gradskom trgu, gdje su bili prikazani ponajbolji video radovi studenata Umjetnièke akademije iz Osijeka, kao i njihovog profesora docenta mr. Vladimira Freliha. U projektu su sudjelovali i predstavnici udruge „Mladi grašak“ iz Republike Srbije, doktori znanosti Dragan Æaloviæ i Vlatko Iliæ, zatim studenti Uèiteljskog fakulteta iz Osijeka, dislociranog studija u Slavonskom Brodu, te profesori OŠ „Ivan Goran Kovaèiæ“, èlanovi udruge ARTHEA. Sudionici projekta su na gradskom trgu "svjedoèili" o umjetnièkoj autentiènosti uz projekciju svojih video-radova i uz glazbu antikorupcijskih poruka grupe SB Reprezenta...

http://glocal-art.ning.com

2

Page 3: Umjetnièki revolt protiv korupcije

Ova brošura svjedoèi o steèenom iskustvu umjetnièke

autentiènosti kao stavu protiv mita i korupcije, te želi

potaknuti ukljuèivanje svih ovih aktivnosti u buduæi

nastavni kurikulum na primarnoj, sekundarnoj i

tercijarnoj edukativnoj razini.

1. Na web adresi može

se vidjeti kako je koncipiran projekt na društvenoj

mreži „Glocal-Art“. Kreirali smo sekcije

fotografije, videa i bloga, a svi sudionici su kreirali i

svoju podstranicu.

http://glocal-art.ning.com

3

Page 4: Umjetnièki revolt protiv korupcije

Posebnu zahvalu udruga Kultura, mediji i edukacija - ARTHEA upuæuje docentu mr. Vladimiru Frelihu i njegovim studentima Umjetnièke akademije iz Osijeka – Luciji Jakovina, Robertu Fišeru i Ani Petroviæ na agilnosti koju su iskazali u podruèju umjetnièkog videa! Objavljeno je nekoliko njihovih radova koji se mogu vidjeti na društevnoj mreži. Posebno intrigantan je rad doc. Freliha Sign i bilo je zanimljivo doznati u kakvim je okolnostima taj rad snimio?

Doc mr. Vladimir Frelih: „Danima sam snimao tu lutajuæu skupinu u Grazu, imam jedno 5-6 video zapisa, svakako da takav rad iziskuje i odreðenu produkciju, ali nije ništa inscenirano, to je autentièna obitelj iz Kolumbije...i tako je uhvaæen taj trenutak kulturološke konfrontacije, konflikta skupine i kulturnog obrasca/znaka na ulici... Inaèe vrlo rijetko se bavim recimo „angažiranim“ radom, jer samom sebi ne vjerujem kad kritiziram društvo i mislim da bih i ja bio isti takav, ali naprosto nisam doveden u takvu situaciju...Hoæu reæi bavim se više dosadnim strukturalnim stvarima...

2. Video rad studenta Umjetnièke akademije iz Osijeka Roberta Fišera vrlo je eksplicitan po pitanju umjetnièke percepcije korupcije, pa na našoj društvenoj mreži možete pogledati njegov rad Please Clean up! koji je nastao pod mentorstvom uglednog maðarskog video umjetnika Janosa Sugara, postavljajuæi jasno svoj zahtjev za „èišæenjem“ na vrata osjeèke crkve, banke i ureda stranke HDZ.

Robrt Fišer, student : „Dodao bih da je rad nastao u okviru kolegija „Koncept i umjetnièka praksa“ pod mentorstvom maðarskog umjetnika Janosa Sugara i pripada genreu„Street Arta“.“

3. Video rad Lucije Jakovine Good Vibrations propituje na jedan relaksiran naèin diskurs èistog i prljavog ili kako sama autorica kaže rad „prikazuje granicu intimnog i javnog - sramotnog i reprezentativnog. Tabu onoga što se treba skrivati (loše navike, prljavština, nemar) pretvoren je u dobru vibraciju ljudskosti i prirodnosti.“

4

Page 5: Umjetnièki revolt protiv korupcije

Pitali smo se može li ovakvo promišljanje u širem smislu relativizirati stav prema „korupciji“ kao neèem prljavom, a ugodnom i to po principu Krležine reèenice: „S ljudima zajedno smrdi, al je toplo“ ili simpatiène britanske serije „Muæke“?

Doc. mr. Vladimir Frelih: Ovaj rad nema veze s aluzijama na korupciju, to je naprosto rad o èovjeku, njegovoj egzistenciji. Studenti na Akademiji rade i stvaraju primjenjenu umjetnost izvan politickih kategorija, izuzev rada studenta Fišera koji

je ustvari svoj video snimio u vanjskoj suradnji s maðarskim video umjetnikom Janosom Sugarom. Bili smo u situaciji izabrati neke radove više po estetskom izrièaju. Smatram da je umjetnièko djelo bremenito znaèenjima i da se taj dio „koruptivnog“ može pojaviti samo kao „talog“ u stvaralaštvu...Lucija Jakovina: Važan razlog zašto mislim da je ovaj video prigodan je taj što je ljudsko oko postalo da tako kažem zagaðeno, kao da su se naše oèi prestale truditi gledati! I sama se uhvatim da mi je nešto teško smisleno gledati, zbog tog konzumerizma kojim smo okruženi...

4. Na društvenoj mreži može se pogledati dokumentarni art-film „Žiga-Prvi susret“ zagrebaèkog režisera Zorana Sudara, koji je lucidno problematizirao našu temu „Umjetnièkim revoltom protiv korupcije“ svojom spoznajom da ni umjetnost nije zaštiæena od korupcije, što više ona je vrlo èesta, u procesima stvaranja umjetnièkog djela...U svezi toga pitali smo akademskog slikara, umirovljenog ravnatelja „Galerije umjetnina u Slavonskom Brodu“ Predraga Golla o situaciji na tržištu umjetnina u Hrvatskoj, na što je vrlo kratko odgovorio: Mr. Predrag Goll, akademski slikar: „Korupcija je jedna fina, blaga rijeè za to, ali prije svega mi uopæe nemamo tržište umjetnina! Ono što se dogaða na svjetskom tržištu umjetnina to je „pomozi bože“! Nedavno je kod nas objavljen jedan veliki tekst u kojem je engleski autor vrlo „gromovito“ nazvao Beuysa jednim obiènim prevarantom, pa su tom autoru zabranili ulaz u Nacionalnu galeriju...Granica je izmeðu umjetnosti i korupcije vrlo klizna...“

5

Page 6: Umjetnièki revolt protiv korupcije

5. Naš online suradnik iz Melbourna dr. Krunoslav Martinac, iznio je na društvenoj mreži svoja razmišljanja o korupciji, povezujuæi globalna iskustva sa dva kontinenta – Australije i Hrvatske. Zanimljivo je njegovo shvaæanje globalne koruptivne svijesti u svakodnevnici u smislu „konzumerizma“ kojim smo okruženi i kojem smo kontinuirano izloženi, pogotovo od strane onih koji su pod krinkom „dobronamjernih“, demokratski izabranih politièara.Dakle, kako navodi dr. Martinac „potrošaèka svijest je koruptivna svijest, ali i umjetnost se tretira kao tržišni proizvod, koji se konzumira i troši (...)“ posebno u vidu „koruptivnih umjetnièkih strategija tržišta umjetnina“. On razvija koncizno tu ideju u sljedeæem tekstu:

Dr. Kruno Martinac: Naznake za kritièki dijalog (rijeèju, slikom, zvukom, pokretom…što god kome prvo dodje pod ruku)

U vrijeme stvarne i simbolièke moæi kapitala i politièkih elita institucija druš-koje pristaju na uvjete središta financijske moæi, a na štetu onih tva, koruptivnih koje bi trebali zastupati; u vrijeme distanciranja politièara i umjetnièkih stra-stranaèkih programa od društvenih zajednica koje su ih birale, a tegija tržišta umje-gotovo da ih ne mogu opozvati na temelju istog prava kojim su ih tnina i umjetnika, birali; u vrijeme nemoæi pojedinca i zajednica ili njihove strogo galerijskog sus-kontrolirane uvjetno nazvane demokratske moæi i pripadajuæih tava, egzistiranja prava - pitanje o borbi umjetnika protiv koruptivnih procesa umjetnika u svijetu pitanje su redefiniranja koruptivne svijesti u vrijeme svijeta u rizika etc.pokretu i konstantnoj uznemirenosti. Otvoreni raz-

Potrošaèka svijest je koruptivna svijest, ali i umjetnost se govor jedan je od tretira kao tržišni proizvod, koji se konzumira i troši, a vrijednost moguæih konteksta umjetnièkog djela varira kao sve ostale tržišne vrijednosti, pa se koji na kratko mo-otvara problem koliko se mijenja odnos prema samom sadržaju gu otvoriti meðuprostore unutar same umjetnièke prakse i djela, koliko je on podložan korupciji i koruptivnoj svijesti, te na naglasiti i obnavljati subverzivni naboj djela (tamo gdje se kojim osnovama djelo može djelovati protiv koruptivne svijesti, te prepoznaje i otkriva) ili prakse prije nego se ta pukotina zatvori na kojim etièkim zasadama poèiva potencijal djela u djelovanju do nove moguænosti djelovanja. To privremeno isijavanje protiv koruptivnosti. subverzivnosti svaki puta potvrðuje djelo koje govori o svom

Umjetnik djeluje izmedju vlastite nemoæi, potrebe proizvodnje trenutku za razliku od djela u kome se ne otvara prostor za nezasitno tržište, a u borbi protiv koruptivne svijesti i u (su)odgovornosti. suglasju s imanentno oporbenim kritièkim stavom spram veæine Jedan primjer utvrðivanja koruptivne svijesti u suvremenom

6

Page 7: Umjetnièki revolt protiv korupcije

društvu i njezinih utvrðenih kao i moguæih razornih posljedica je koruptivna svijest velikog broja pojedinaca i politièkih i južnoafrièki umjetnik William Kentridge èiju sam izložbu Five znanstvenih elita pokušava marginalizirati kako bi održali Themes nedavno imao priliku vidjeti. Njegovo djelo na rafiniran postojeæi globalni društveni i gospodarski poredak). Stoga je naèin progovara o svom neposrednom okruženju kroz vlastito nužna odgovornost u kretanju prema nepredvidivim posljedicama povijesno iskustvo na takav naèin da lokalne specifiènosti kojima smo razlog ili im znaèajno doprinosimo (ekološka povezuje s nizom drugih utjecaja iz europske prošlosti, europskih devastacija planetarnih razmjera, materijalna, politièka i povijesnih avangardi, književnosti, glazbe, propitivanja vlastitog financijska devastacija globalnih razmjera s teško sagledivim židovskog identiteta, a sve utkano ne samo kao sadržaj djela nego društvenim posljedicama). Rasprava oko ovih pitanja nije i kao forma izražavanja. Pri tome se niti jedno pitanje ne istièe na dostatna u okvirima povijesnih koordinata ili u sferi onoga što direktan i vulgaran naèin, nego se ostavlja onom s kim djelo nazivamo razumskim. Pitanje je koliko je uèinkovito oslanjanje eventualno komunicira - i to u etabliranom prostoru prestižinih na narative koji su nam poznati, osim sto vode u obnovu razlièitih svjetskih galerija (ovdje se djelo prožima s pitanjima galerijskog oblika konzervativizama, iskljuèivosti ili razmišljanja koja pod sustava i njegove podložnosti autoritetu vlasti, financijskih krinkom tradicionalnih modela promišljanja zapravo daju središta, sponzora, oèekivanja publike, naèina kako se galerija legitimitet najopasnijim oblicima (koruptivne) društvene svijesti identificira na tržištu – branidiranje i nadasve s koruptivnom pa time i akcije (pojedinaène i kolektivne) pod zaštitnim znakom sviješæu potrošaèa i potrošaèkog mentaliteta veæeg dijela “obnove” (moralne, nacionalne, kulturne, gospodarske, publike). U sluèaju Kentridgea, èini mi se da umjetnik, a prije politièke, vjerske etc). svega njegovo djelo nalaze mjesto u kulturnom kontekstu i to kao Tu je i uloga (ne i misija) i prostor djelovanja (ne poslanje) kritika društva i moguæi korektiv predrasuda, zabluda, konvencija umjetnika i umjetnosti što god to znaèilo u društvenom i koje genereiraju negativnu percepciju odreðenih društvenih kulturnom prostoru koga Zygmunt Bauman elegantno naziva skupina, nekritièku percepciju politièkog sustava odnosno tekuæom modernosti. Upitno je naravno koliko je fluidnost ovog aktualnog svjetskog poretka kome smo istovremeno nimalo naivni termina odvela veæ u sljedeæe stanje društva i kulture kojima još i nevini sudionici ali i naivne i poslušne žrtve. ne znamo ni radni naziv (a tek što je u kakvu-takvu zrelost ušla Ovo nisu pesimistièke refleksije o bezizlaznosti položaja rasprava o prostoru i granicama postmodernizma i umjetnika, umjetnosti i njezinog utjecaja odnosno sudjelovanja u postmodernosti), no time je samo više razloga za djelovanje procesu propitivanja promjene svijeta u kome djeluju umjetnièke kritièke svijesti koja æe suprotstavljanjem parcijalnim prakse. fenomenima (a ovdje je rijeè o korupciji) stalno na inovativan,

Umjetnièkim djelovanjem naglašava se da je nužno uèiti kako originalan, autentièan, spontan naèin (mislim da sam iscrpio listu koristiti i obuzdavati svoju moæ - tehnološku, politièku, izlizanih termina!?!-molim dopuniti), propitivati ukupnost svijeta financijsku – u protivnom idemo u moralni i materijalni kolaps i èovjeka.(èini se da su zapravo svi ovi elementi krize skupa s krizom prirodnog okoliša veæ uvelike uznapredovali, a jedino ih

7

Page 8: Umjetnièki revolt protiv korupcije

6. Svoja viðenja ove pojave koruptivne svijesti kao globalnog fenomena, komentirali su naši gosti iz beogradske udruge „Mladi grašak“ dr. Dragan Æaloviæ iz Novog Sada i dr. Vlatko Iliæ iz Beograda.

Dr. Dragan Æaloviæ: „Aktivistièko delovanje i društveno angažovanje umetnikâ praksa je koja ima dugu istoriju. Razvijanje sve eksplicitnijeg društvenog angažmana umetnikâ tokom dvadesetog i dvadeset prvog veka, može se shvatiti kao manifestacija razvoja graðanske odgovornosti. Ono pokazuje ne samo prihvatanje demokratskog naèela slobode da se stav izrazi, veæ i neophodnosti da se to uèini. Povezujuæi svoj rad sa nekim oblikom društveno-angažovanog delovanja, savremeni umetnici èesto napuštaju udobnost muzejskih i galerijskih prostora, nastavljajuæi tradiciju koja se može pratiti još od perioda rane moderne. Sledeæi ovu liniju, u okviru projekta Umetnošæu protiv korupcije, realizovana je društveno-angažovana umetnièka akcija u gradskom ambijentu, èime je ostvaren prodor u javni prostor, kao pokušaj uspostavljanja neposrednog dijaloga izmeðu umetnikâ i publike.“

Dr. Vlatko Iliæ: Promišljanje meðusobnih odnosa izmeðu umetnosti i korupcije nužno pokreæe i pitanje okruženja u kojem se oni odigravaju, a to je danas svakako ambijent tržišta. I to aktuelnog neoliberalnog tržišta, zatim savremenog umetnièkog tržišta kao i onoga što tradicionalno poznajemo kao tržište umetnina. Ipak, paradoksalno, u kontekstu regionalne stvaralaèke scene, ili scena, umetnici se suoèavaju sa odsustvom umetnièkog tržišta sa jedne strane, i izuzetno agresivnim tržišnim principima sa druge, a koji postaju merilo uspeha i sreæe u svim sferama društvenog života. Usled takvih okolnosti, bavljenje umetnošæu danas moguæe je razumeti pre svega kao napor, u manjoj ili veæoj meri eksplicitan, da se kritièki sagledaju i preispitaju, a moguæe i redefinišu, veze izmeðu centara moæi, kapitala i korupcije, a samim tim i delujuæi obrazci ureðenja i predoèavanja savremenog sveta.

7. Glazbeni spot „Legenda o divu“ grupe SB Reprezenta, poznate po antikorupcijskoj glazbi, potaknuo je problem socijalnih prava radnika u demokratskom sustavu. Predstavnik ove brodske glazbene grupe, nastavnik informatike u OŠ „Ivan Goran Kovaèiæ“ Tomislav Laèiæ, rekao je o kojem genreu glazbe se radi i na koji naèin su prepoznati u meðunarodnim recenzijama po antikorupcijskoj glazbi:

Tomislav Laèiæ: „Glazba grupe „SB Reprezenta“ je hip-hop glazba i mi zastupamo antikorupcijskim porukama prava jednostavnog,

8

Page 9: Umjetnièki revolt protiv korupcije

obiènog èovjeka, radnika. Veæ smo duže vrijeme angažirani time na meðunarodnom projektu „Fair Play“ na web stranici :

Smatramo da glazba ima moæ usmjeriti socijalnu i ekonomsku transformaciju, toliko željenu u današnjem svijetu, ali ne nužno kroz ideološke teme, nego ljudske, gdje nas zanima svako ono dobro društveno rješenje kojim se radniku omoguæava da zaradi sredstva za izdržavanje svoje obitelji.“

The Global Youth Anti-Corruption Network (GYAC)http://www.anticorruptionmusic.org/?videos/radi_se_o_tebi__%28its_about_you%29

Stajalište naše udruge „Kultura, mediji i edukacija“ – ARTHEA je uviðanje da je i sama politizacija dospjela u apsurdnu poziciju. Dok je svijet izložen krizi globalizacijskog režima neoliberalnog kapitalizma koji se urušava, na Zapadu je sve više mladih zastupnika socijali-

stièkih prava radnika koji se okreæu novoj ljevici, o èemu kontinuirano izlaže slovenski filozof svjetskog ugleda Slavoj Žižek, a istovremeno na Istoku, posebice Kini kao najmnogoljudnijoj komunistièkoj državi, jaèa kapitalizam, pa tako apsurdno dolazi do sve veæe socijalizacije globalnog društva na jednoj strani, ali i do globalnog uništavanja okoliša na drugoj.

Stoga samo autentiènost dubokog, umjetnièkog doživljaja može trasirati put intuitivne glokalne estestizacije egzistencije izvan politièkih struktura lijevih i desnih opredjeljenja, te time riješiti mnoge civilizacijske probleme od kojih posebno tehnokratske manipulacije medija, zatim rodnu problematiku i mnoge druge.

9

Page 10: Umjetnièki revolt protiv korupcije

Dr. sc. Vesna Srniæ, predsjednica udruge „Kultura, mediji i edukacija“ - ARTHEA

GLOKALNA ESTETIZACIJA EGZISTENCIJE

Transcendirajuæi siromašnu razinu uobièajene, svakodnevne percepcije, multimedijski umjetnik performanceom izbjegava konceptualizaciju znanja i ulazi u podruèje percipiranja egzistencije, senzibilizirajuæi sva svoja èula, propitujuæi granice, koincidencije i fenomene.

1 2 Kako to svijest “izbija u krilo biæa“ i kako izgraditi neposredan i nekognitivan odnos sebe prema sebi ,

prepoznaje se u spoznajama francuskog filozofa, ali i umjetnika egzistencijalizma Jean-Paul Sartrea.U umjetnièkoj situaciji Urbanog performancea nastojali smo na našoj multimedijskoj objektivnosti u smislu

3 izvjesnih spajanja senzacija, koja æe se uz postojanost i pravilnost bolje slagati sa skupom naših predstava. U tom multitaskingu performativnog multimedijskog trenutka, u tom procesu mi nismo tijelo, mi posve afektivno

4 5„egzistiramo“ tijelo i ono je sama „tekstura svijesti“ ili kako je Sartre još naziva – coenesthésia, u smislu totaliteta senzacija o tijelu ili šesto èulo. Protiv muènine neizrecivosti koju tada osjeæamo kao tijelo-u-situaciji dok prisustvujemo „gledanju pogleda“, možemo se othrvati jedino proaktivnošæu, što je, smatra Sartre, organski

6 totalitet koji djeluje i slobodno bira sebe.

1 Žan-Pol Sartr: „Biæe i ništavilo“, Nolit, Beograd, 1983., str. 162 Ibid. str. 14

3 Žan-Pol Sartr: „Biæe i ništavilo“, Nolit, Beograd, 1983., str. 3214 Ibid. str. 3355 Ibid. str. 3366 Ibid. str. 439

10

Page 11: Umjetnièki revolt protiv korupcije

Taj „apsolutni dogaðaj“ Sartre vidi možda pretjerano kao distancu, nelagodu, stid i strah, a naziva ga procesom 7„ovremenjavanja“. Da bi se izbjegla reakcija „stidom“ dok prožimamo drugog svojom objektivnošæu,

osvještavanje kroz drugog treba preuzeti kao odgovornost, sebe kao slobodan projekt ili kao uzvratnu ljubav, 8ljepotu i divljenje, jer postajemo angažirani dok naprosto „svjedoèimo“ ukorjenjenjem .

Sartre navodi jednu zanimljivost o subverzivnom gubitku identiteta, koju možemo primijeniti na trenutak aktualizacije u multimedijskoj umjetnièkoj aciji: „Postoji jedna intencija da se izgubi svijest kako bi se poništio

9zastrašujuæi svijet u kom je svijest angažirana i koji preko nje dolazi u biæe“ , pa tako onda osvajamo ponovno to svoje biæe jer mi smo sloboda koja se estetski i etièki otkriva i samom èinjenicom da biæe-za-sebe egzistira , kao

10 što smo vidjeli, vrijednost izbija da bi progonila njegovo bivstovanje-za-sebe. Glokalnim multimedijskim performanceom urbanog tipa, postigli smo kontemplativno stanje kroz koje doživljenu egzistenciju možemo podešavati i rekreirati.

7 Ibid, str. 291 8 Ibid. str. 3009 Ibid. str. 44310 Ibid. str. 611 (parafraza)

11

Page 12: Umjetnièki revolt protiv korupcije

Udruga „Kultura, mediji i edukacija“ – ARTHEADr. sc. Vesna Srniæ, predsjednica udrugeWeb portal udruge: e-mail: Mob: +385 (0)98 501 835

Slavonski Brod, srpanj, 2012.Brošura je tiskana u 100 primjeraka

http://[email protected]