Istorija Ljudskog Roda - Vikinzi

5/12/2018 Istorija Ljudskog Roda - Vikinzi

1/61


2/61

UDOBA VIKINGA ...

1011V ik in s'k i p rrc i12.13Zov v u m 14,15

Pruo pomonka buka1~.I,

Kaho .~C gradi drakar,a,19K uca: udobnost ti~!Umirj20,21A !orska b/ag a22,23K (lvoei) elasari i gra'i!eri24,25Kola , k liza /jk 'i 1 : saonice"."nmo srodwoo28, esZe ne pre oblikuju iroot30,31

Igre i ,duvTju32.33


3/61

VITEZOVI MORA

Bred i : ! : Gokstadta (dugo:cak 24111)>In !dell It (>k"fo.Villim;i ~~, ",,~~,)I~I';lII


4/61

unuke luau da II maglovitim zcmljama sicvcrncItvrope zive drugaciji ljnrli. Od njih su kupovalikrzna, kositcr ijamar, cudnovatu tvar iz nepre-glednih suma - stvrduutu smolu. Grk, pu imenuPiteja, krenuo je 330. god. pr. n. e. iz Marseill"elui konti-nenta, od Kanadc do Bizanta, od ,\1aroka doGrenlanda , od Kijeva do jeruzalemu

Teske ie dckuciri razlnge rotuu velicanstvenomkrctanju. Pohodi Vikings nisu unaprijed pripre-mani jer , oko god. SOO, u Skandinaviji ncrnanikakvoga cvrstog polirickoe iii drugtvenogporetka. Razlog mozda trcba traziti u toj nestalno-sti. Pohode su predvndili iujesni vode koji su samioprcmali svoic plovilice. Napola oliackasi, napolntrgovci, kretuli su LI pouugu za ncvim zcmljama i,posebice, za bogatstvima koja iii koju bimogli preprodau drugimu, pouajvise zakoie su hili najbolji dobavljaci rohovakomc mctczu koji je tada vladao Skaudiuavijommozerno rnzlikovnti rri velike ciclinc.

Na jugu su jutlandski Danci sa svojim glavnimgradom Roskildom le trgovistem Hedcbv. U dobakralja Godfredn hili S\J prvi protivnir-i Karla Vcli-koga.


5/61

rA~~Krf t l { ~1'~rf'lf th k h R

nunsko pismo ,:Q~r5kq),Sl",,~ w rn'f.' jf' U'B2i,'~liUi"'o~"oJ"~Ii br~zo','c1a"'~lc~,n rotnm i J brrls'lfl ~Iu(~

Svedaui su bili okuplieni oko svetista ikralja- Proslavivsi SC 11mladosti na monma, vode hi se-svecenika 11 Uppsali. Najzivlia sredista vracali kurama i llzjvaJi II svnjim poeiedima . i pri-bila su Birka, na jezeru Millar, urnk Gotland kupljencme blagu. Iz reda takvih ncmirnih doao-Odarle se krenulo 11 velike pohode prema Rusiii i janstvcnika dolaaili SL l kraljevi. cija je snags poci-Istoku. vula na zemljianom posjedu i osobnoj tjelesnoi

I naposlietku, na nbalama Norveske smiesule. strazi prijatelja od oruzja. Tako su 11 tim kratko-S1I se male kralievine, poput one kralja Haralda trajnirn kraljevinama i zakoni o nasljedstvu poci-Ljcpokosog, koje su slufile kao polnzistn 11 r-usto- vali na pravu iacega.Iovine preko Atlantika. A robovi, uglavnom ratni iii obicuiTe raznolikc povezuie zajedcisrvo kul- bili S\1 prijeko porrebna radna snaga, jcr zalllfe. Njihova sa zamrsenim panteonima, vremana muskarci bi odlazili na ruorepociva na velicansrvcnim pcsmrtnim obicaiima ina svctomc pismu rune, a njihova nrnjernickaosjeulnosr srvorila je rernek-djela, poscbicc u zla-rarsrvu, ikasnije u piesnistvu saga - skladnome isnuznome odjeku vikinske ~ivotnosti.

T drustvena su ustroisrva podiednaka ier setemelje na slobodnim ljudima-zeruljcposjedni-cirua, stocarima ibrodovlasnicima - okupljcnimaU obitcljskc zaicdnice re skupsunu II kojaj odtu-cuju 0 zajednickom zivoru.

Sve dok ie postojao raj porcdak sto je POCiVllOnajednakosti .duk ie svukoure sudio 11jL ' : l11U ravan,dok jc slobod a hila vrijednost koja sc stvamo

dok se snazno lJ~iecitia ~vi-I) pripadnnsri skupini od zaiednicke koristi),

on je Vikinzima - ionima kcji bi odlazili iunima

ZOVMORA

Mere jc prirodna okolina Vikingu Zdruzuie ih 1povezuje s ostuliru svijetom. A Vikinzi su ga, bolje110 irko drugi, znali iskoristiti. Brzina kojom su sekrctali vodom izazivaln je zaprepastenje i su-ahmdasnjih srannvnika korea, rarara s Britanskogotocia, Gafiic i Nicmacke. Vikinzi su se puiavlji-vali omla knda bi ih i ondje gdje bi ih najmanjeocekivali, zaobilazeci preprckc, prcbacujuci scprcko prevlaka, ploveci LlZ 10k r-ijeke. Zato se imisliln da ih ie mnogo vise nego sro ill je zapravobilo .. Francuski pisci iz IX. st. pisu 0 stotinamapluvilica, usucama ratnika. A iu naivecim poho-


6/61

VikinSkllo~~r Hobru (Jyl and:

hova broinost, vee nadmoc voinih ipomorskihtehnika te njihov poduzetni duh

.'vUade nordijske plemice vee u toku odgoia pri-premaiu za pusto!ovan 2ivOI. Odrasraiu uz pripov-[esti 0 poduhvotimu star ijih, koie im prics!u pies-niei izene. Nestrpljivo ocekuju krai djecastva,kada ce posrau vlasnici breda, srcdstva za csva-janje.

VEL IKA PU STOLOVNA RAZDOBLJA

Vikinzi su se ~iri!i IInekoliko etapa. L pocetku jeto bilo raadoblic pliackc, povrcmcuih kratkihupcda kojima je jedini cilj bio pljurkanje. Slijedirazdoblje oporezivanja u kcjem ce htve biri peste-dene eke budu placate vrlo visok perez. Vikim:i l\to dobu duze bomve u osvojeuci zemlii. Rnzvijujurrgovackc vcze na vece daljine, podizu trgovieta.U Skaudinaviiu se vracaju samu nukrutko. A uX. st., kada pljacka i porez vige ne donose debit,kada sc trgcvina razvija na odrcdcnomc rnjcstu,pomorci postaju zemljuposjednici i osmju u 0:;1'0-Ienoi zemlji zastalno. Prva danska kralievina uEngleskoj, York, osnuvana je 876. gud. Potom ceu Francuskoi nastati kraljevina Normandija , a uRusiji Kiicv. Ze lja za vclikom pustolovinomrdveln le Erika Crvenog nil Grenlnnd, Leifu Sret-nog u Ameriku, a Ingvara u To sire-nje vikiuskog sviieta, taj pokusaj

su najprije prihvatili plcmenski cede anordijski narod, spocctka u novimuglavuom 1I Velikaj Britnniji, Normandiji iRusiji-a poslije iu zemljama iz kojih su dosli. Vilimovocsvajanje Engleske god. l(}66. bilo je icdan adposljednih iskaza normanske snage. Prusluvljenijunaci islandskih saga iz Xlll. st. dio su veeodavna nesrnlogn svijetu, svijeta curobne pustolo-vine Vikinga.

USKRSNUCE VIKINGABuduci da se skrivaiu pod imeuom NOI'1ll


7/61

~U, osim pustoienia koja im se pripisuju, ubrzalisnzrijevanie ljudi na zapadu, privndeci ih HOVUIlcblicima civilizaci]e , posebice:,tVLI To stapanje zajcdnica, sekao propasr , bill! je mazda iprava sreca.

Kada se nevieroiatna 7:i\'OlJIU~t Vikinga isrro-utonula je u zaborev. Zivjela je ios snruu II

redovnickih pripoviicsti ina rapiseriji izBayeuxa.

Sva vclicina vikinskoga doba zablistala ie tek 11

XIX. stoljecu. Zemlja imore sacuvali su ono srokniizcvnosr nijc mogln. ier Vikinzi nisu piaali.Deseci utvrdenih nascobina, srotine riznica,tisuce grobova i svakodnevnih predmcra diljemEvrope , poscbice u Skandinaviii, omugucili suvjernu rehonstrukciju aivora i krctanja sjcvernibnarcda. Zahvaljujuci tim jos uepotpunim otkri-tlimn, Vikinska civilizaciia mo:-c danas zazivjetinesumniivo vjerodostoinije iod svojih suvreme-nika Karolinga.

_,"00-e,,," . . - - S a " " " . . . - " ' .


8/61

Vikinski preci

mogaol'rvi doci ,:~ U Njemacke iDanske,

koie su vee hi Ie oslubudene od lcda ivoda. Lovciduh:1 prate seobc gojcmih stada sobova ipust upnu z atopljcnie POjtt~lllWillg,1 prema sjcvcru Evrope. krupne s.ivori-

Leske ido 700 kilograma, daju ave uuzuo 1.3 j()~zivct tih liudi: meso, kozu irugovlje - za

odjecu ioruzjepomalo, selidbc ill vode na sievcr, uzduz


9/61


10/61

sinxi rako S\'l);a suzuanja. Drvo imore su tcmcfcivili"';lCijc: lutuiuci Iovci postali su vfcsu drvo-djt"ki iiskusni pomorci

Lbrzo C:C usavrsiti i orude. Vee oko3000. god.pr. []. c. poeinju prnizvodiri broncuUrudc ioruzje postaju djelotvorniji, U to istuvrijcmc zablistat ce materijalna kulruru: zhnni ibroncani nakir, fino satknnn odcak ihrirve iS11, gotovc


11/61

dub,,,,jBuBUakarnEn()m;jek,,icoIn.I~kQoJJI'hiu5nairui'eskupi(Oquud joon;~';;. : : labia. t~~.ladvu


12/61

Prva pomorska bitkaDrvosjece, resnre , krciteljc , pasrirc, dakle, novo selja-sty\) nmetaju u ntegovu razvoju lovci starosjedioci,

i zndirepodrucja. Lovci im ua sebi nujsi-

gumijcmu podrucju, na moru. Za ruzlikn ud gruboizradcnih piroga sumskih seljnkn, lovci plow u lakimkanuima koje mogu brzo rasrcviu iprcnijcti. Cewerodo petero [judi u ujuua plovi s lakocom. U Aspeber-getu, jllzniie L td dunusnje granicc Norveske iS\'cdske,gravire lJ sf ijeni prikazuju icdnu od, vierojarnn, rune-gih pomorskih bituka izazvanih suparuistvom izruedudviju razliciuh civilizacija.

Pcmacstak ladvi stisnutih jedna uz drugu, nemogavsi naprijed, napale su lake plcvihcc od kozezatcgnute na okosnici. Lijepo ublikcvune, visokc nadvodom, pa srnp a i belie zusucene od valova, takvc, ido deset metruu dugafke plovilicc sijcku ledenu vodusvojuu prurncem , okiccnim lovackim rrofeiima. IJ

borbi sski scljaci

U mctalno ]))011[:11110, zeljezno),izmcdu 1800. i1300.pr. n. e., drvodjelstvo iplovid-bene tehnikc nmogucujn uastajunje pravih flotila kojcsu kadre odolijevati JII(_I(U, uslijed ccga sc razviia trgc-villa nrude-m, ornajem j rijctkim sirovinama, kao ~to[e jantar, UC I udaljcnostima ipo nekoliko statim kilo-mctara , orvarajuci {aka put za smjelije rame puhode.Sukobi Ito nastaju na tlu Skandinnvi]e nntjerat (.~.ubrzo naihrabrije da bogatsrvo potrnze dnleko ud po-znatih im obala. U unutrasnjosti j na muru oni veepripremaju huducu secbu Vikinga

'Jep"Jaleljske cb~eljs~." ~aj..J"i~.O


13/61


14/61

Kako se gradi drakarPluvilica ic srce idusa vikinske civiliznrije-

na pramcumora, a mcdu narudima Evrope, sieveme 1).frike,Azije pa cnh iAmerike izezivalc su zaprepaeenic iuznsan srruh. Ljudi vise nisu zadovoljni sarno plovid-born uzduz obala. Zbog niegove cvrstc ipug-una na vesta icetverokurnogu jcdra te znanjahrabrosti pomoraca, drakar (drnkkar) je sprcman izadugc plovidbe. Za pnjelaz preko Atluu tika bilo roll jepotrebno odistn manje od mjesec dana.

Obiljc drva u Skandinaviji - hrnstovinu ibcrovina- (C raznovrsni zeljezni alati pogoduju brzom razvoju

gradnie. U lnodogrudihstu tesari postavljaju vanjskudascanu WI trup broda a zakrivljene poprecnegrede pribijaju na kobilicu. Vnnjsku uplatupostavljaju prcklopno, take da svaka dasku malo za-hvncu drugu. Kasniie ce ih hrrviri hiljnim vlaknima ikatranom. Taj izvanredui omogucujcgibak, ali cvrsf Imp kojiru bL' upravljaTri cc stoljeca brodogrndilista na sjcvcru graditi natisuce ratnih i trgovackih plovilica. S njima ce Vikinxipostici posvemasuju nadmoc nad neprijateljima. Zato

cuduo sto je drakar pcatao simhol vikinskih


15/61


16/61

Kuca: udobnost zivljenja


17/61


18/61

Morska blaga(;ini nam da su u horbi s mnrxeru lnvci ncmocni.Oval sisavac, dugacek ido cetiri metra, le')i najmunjejcduu 101 ru. Vrlu jt ! sprenm ibrz re i~1 vodi neuhvet-Ijiv. Dva gornja ocnjaka produzuju sc tl vclikc kjjovc,kuje llLU pomazu da aide iz "ode ide 5C polaganokrece kopnom. Tu cc napasti i ubiti Vikinzi.Raskomadat cc ga i dcci do mesa, masnocc ibjelckcsti.

Vode Blauku, Sjevernoga mora iArkuka vrlo sudan.:%ijiv(;. Cijclu godinu opskrbljuju stanovnistvoraznovrsnim blagom, sc Vikinzi dobraokoristiti. Obil]e ribe sled, skura,velika plata) 10\'C, pomocu harpuna, udicc iii mreze.Susenu, soljenu iii iu bacvi rasnljenu rihu. poputsleda, dugo mogu ocuvati. Stuzit ce im kno luana nildugim morskim pohodiiua.

Na obalama Ncrveske mnostvc je morskih sisa-

k. ulrnli , gdje ih opkoljuvaiu i hladnim cruz-iem. Od jednog sc kita maze do 1.500 litaraulja i, k tomu, 2.000 kilograma mesa, Iz kcstiju usiizraduiu sitno orude iukraane predmete. Tu su iskolikc kao dopunska ivrlo cijenjena hrana. AlgI" ihaluga iskoristavaju se 1] madnji kuca

Isknrigtavaujcm morskih blaglllt)~ vise se UL'vrscujeVikinga s ruorem , kojem roliko duguju.

navikava na ruznoliku, uravnotezenu izdravuprchrunu Lcgcndarna naocitost ievrsra grade

sa sjcvcra zacijclo su idiclomicna zasluga pra-prchranc, jcr u drugim krajevima reeka hrann istabc probavljivc xitarice izazivaju ozbiliue bolesune


19/61


20/61

Kovaci, zlatari i graveriKovacnica jc ujednn i oruzamica i prodavaonicaumjemickih prcdmeta. Po zidu su porcdane sjekire,pijuci, trnokopi, duga nasadcna koplju, vile, teskimaccvi. Kovacki majstor pokazujc prckrusan primjc-rak maca s dvosuukim sjecivcm iprofinjcno izrczba-renim drskom.

U vikinskorne su sc svijetu dugo njcgovnle trudicijcprivredivanja iz broncanoga izeljeznoga doba. To inijc bilo tesko zato 510 Skandiuavi]a, poscbicc Svcd-sku, obiluie lakodostupnim bogatim lehhima zelicza.

Zuhvaljujuci zcljcznoj sjekiri vikiuski seljuci krcesumu iiz nje dobivaju najvazniju sirovinu, grndevnodrvo. A zahvaljujuci zcljczllome oruaiu, ratnici Sje-vera namecu 5C Zapadu. Bio rnornar, rumik iii seljakdrvosjeca, svaki Viking je sam svoj majstor. Ipak,neki su sc zanati usavrsili, poscbicc oni vezani zaobradu kovina. Svako sclo, svaka luka, svako naseljc

ieljezo i drvo ZdUSllO suraduju: njihove vjestc rukegrade kucc , brodove, kola, pokucsrvo, oruaie, nakn.Kada radi sa srcbrom iIi zlatom, zanatlija postujczl.uar koji u drzak maca, ogrticu iii bros urezujezamrscnc uzorke, sastavljene od cvorova ipletcnica,koji ponckad djeluju kao fina cipka. Kipari idubo-resci koii rade u drvu, tukmice se u umjesnosti ukra-savanja brodova iii pokucstva.

Manie cijenjcni, ali zajednici prijeko potrebnimesari osnivaju pravo pravcuto udruzenje, kojc cesvojim iskustvom i nacinima pohrunjivnnja mesaomoguciu stanovnistvu da pregivi.


21/61


22/61

uzeli su ih od Kelta srednjc EvropeVikiuzi ne putuju same morcm. Niihcvi prcci ,< ;Istuka dosli 3U u Skandinaviju kopnom i[Xll:Jg:11l0 icnastanjivali.U

ncvjerojamo dobro zuaju povczari razticirevrste pr-ijevoza. Ako njihov drukur naide na prcprckuna rijeci. nku I!JOHljU prijeci prcko morske prevlake,

6:'. nasukanu ili ostcccnu plovilicu na oblice

Poncki, prava SIInicka dicta. su 113 hladnocu, aimudima vise niie smetala U svnkodnevnume dvcm nadalckim putnvaniirrm.

U roplo doba ~uJin~' saonicc zamjenjuju kola kojaizraduju tesuri ikolari. naipomnije ixru-

korn zanO SL I.


23/61


24/61

Krvno srodstvolllU7:1J i lljt'gll~ui

do nosi utjec-nj, priintdistv8 iZnro rljeca neuuuu pravo svoje-voljno supruzuiku. O uvjetima za vjcridbum~pra v ljaju ruditelii. Odabranik svoi drusrvcni polo-in; clukuz.uje darovima, s t u jc ncka vrsta kupovineZ~'Il(;. Da obitcliskc zajednice ric oslabe zenidbom.bcgatstvo mora bid podjcdnako na objema sn-annma.Iako Ie cceva volia presudna, kcer 11;l njumaze utjecari. Ljubav je ipak nevazauizboru supruznika

Obred vieucania vr-lu [e jednustuvan: brucnu vczuhlagosfivljnju teki6."Jll, obrednim znakom bogaThorn, u pnsutuosu clanova obiju zajed-nicn. Sluvljt iveselje u-nju dugo, a oivc mcdcvina

Ml~d~ odlnzi LiVJ~Li u ubi lei) svoga supruga. Zadr-~,av,1dlevojucko prezimc i pripadnosr ocinskoj ohitelj-skoj zajednici. Ona jc gospodarica 11 kuci i pasu nasikljuccvc kucc iskrinjice s dragocjenostima. Od n je S~oeckuic da odrzava kucu i do. podari rnnogobrojnu isnaznu djecu. C Vikinga je prileznisrvo lulu dopu-steno. Prica st" dn [e kraf Huruld Liepokosi imaodevet zcna. Zelln se me.tuum vrlo lako mogla irazve-sri. Tad.r bi juj pripalo svc njczino l-ogatstvo, jednakokao da ustula uduvica. Zbog toga se nerijetko

unutar obitclji, na primjer Z3 . svogada zaicdnica ne izgubi taka dohru 7.CI1\1.


25/61Zene preoblikuju zivot


26/61

Prilike U Kojima zivi zena vikinskih zemaliamnogo su isprcd onih u drugim kraicvimaEvropc. Muskarci zeou posruiu j smatraju iesebi ravnorn, taka da vikinska eeoa, poscbiceaka le supruga imaika, ima vrlo znecaioe odgo-vomnsri. 7,~ lijepa I] dnba pnljskihradova , odgovornosti 51 1 vece ier uemn[JlJ10![,1l muskanu-a. Oni II pohode nakopuu iii mcru. :\It."kj se nikuda nccc vratiti, pajc uuovistvo testa. Zelle zuto fade same na zcm-lji ili upravljaiu robovima. Po potrcbi su naoru-zane j nozcm, lukom istrijelom. Lpotriicbit c eih kada same cuvaiu kucu.Zene sc ipak pnnajprije bave kucom imncgo-hrojnim kucnim poslnvirna: hranom i kuhi-ujom, gdje znncajnn mjesto zauzimaju med ibobice prikupljcue u sumi k' su zulova.Obavljaju svc aka tkanina:valjanjc,pokazujuukrasima.

pri ccmuzamrsenim

Dopustenosndjelujuu oosieouiu zemIjll,lVnll\t! Muugt! ~II ~t!IIt! [unakiniesaga, uh dugih junackih spjevova. Takva je biluikraljica a d Bistrooka. Nckc, vrlo obrazovancacne vladaju umiicccm skaldickog pjcsnistva iumiju crtati rune, zagonetno vikinsko pismo.Zene njeguju predanja, one porodicu drzc naokupu j sire je, bdiju nad kucnim Steskim ~vel,njem kljuceva 0cane prilike ukmsava

Tkalatkl eten )c :3a~H1Vnioo I'i~intkc euec. '/ J100il Ie preenolovnim IItf)7Im~,,~rf)!lru~."1" ~'k;'mi:o'[lO"J;}Vljnnomok\'i"l~: ~1L"Idnjzmirr:mll!I>djl>"o_t. ..."Ikq"lI'.'Brinvunu K~o;,.'lf!ohoJI.Ic.cnil>CcSlllknlilk..,miou


27/61


28/61


29/61


30/61

Subota, dan velikoga pranjaThorwald je sravio gnbaru, prekrusni vuneni ognac itezek mac S izrexbnreuim drskum. Nicgcv ic prijatcf

pridrzavasu dcbclc vunene carape, ':izme if cipele oct rnckckoze. U praxnicne dane oblace cdjecubcgatih iraznolikib uzuruku, iglama,kOpC:lJl111 j djelima.

Vlkiuzi su u ztatarstvu. Dragccienekoviue sto ugluvnom, pljackaju u tokurumih pohoda savrseno israncano, premaraskosrum izamrsenim uxorcima. Nakit., s kojim ill isahraujuju, nose zene imuJ;karci ZIIIl! lito im godiocima i kao znak bogatstva irnoci. C Vikinga koii suili urnjetnici iii ljuhitelji sveki, inaimanjiprcdmet , nporahui iii ukrusni. za uficpsa-vanjc.

Viking dohrn paz i na svoju I'lElj91iIlU.perc, najnmuje jedunpur uedno, najradijc subotom,~rn j t : : rijctkost za 10 doba. Subcrom mijcnja poste-ljinu. Tjedno prunjc rublja spada u ad velikihposlova ukucana, a uz glavnususicnica. Muskarci vole nositi isenu bradu , Ito jc znak d11J!;tvellogugleda.Odjeca J C udobna idostojanstvena: gate stegnuteukc glcznja, ili pak pantalone, iuz niih runika iiiokrugii ogrtac, 11 muskarca, a duge, WVI\C haljine.,suknic iii podsuknie rc gizd.we:pojasu nose sirok rerncn ili koznu

',ikin?;hynf1 r.lt.CIJu ;ZenE rBZ'lC'IBra,U nasred ulica, a;"Jri J ndmrli~t~. TI\orliold, odllani voce. savjetue


31/61


32/61

o pravdi odlucuju sviVjkinzi su posehiCt: skloni pravdanju iliti prcpiranju.

vodi zbog susjcdskih razrnirica.Naivece inaipoznatije par-

se oko politickih ncsuglasica iii tjclcsnoganasiljaVikinzi nemaju su-ucnjuka kao src je odvjctnik ii isudac. Slobodni su ljudi icdnosravno okupljeni unrjesnu skupstinu (thing), a pokrajinskc se skupstine

Neueze sporove vodi narodna skup-islandski Althing, koji se prvi put

S1J()::cne strune izuosc razlogeobranu

prijatclju obi-teljskeParnicar izrice prcsudu , ~[Onije nvijck jt~dHU~I!!V-

no. Najcesce je to ka; ' .1111 kojoui se uadoknadujc stctananesena osrecencme. Pustoji cijeli kazneni cjcnik,bill) da se rndi I_l ubijenum psu , 0kradi ootccc iii pak 0

umorstvu covjeka Izuzevsi viegunje , koje je vrloriietko i, nesumnjivu, vierskoga znacaja, najtcza jekalona liilu kudu bi krivca stavili izvan zakona iJigili gasvih k bi krivac injegova dobra bili prepu-steni uu incrnilcst svih. Krivca hi prognnliUkrcali bi ga na brad da srecu potraxi negrije drug-dje. Take je Erik Crveni otkrin Greuland (Zelenuzemtiu.. I'onekad prepusraiu bogovima cia odlucc:dva paruicara iskrcnju 1 1 1 1 nekom otoricu da ondjevode pnmicn sve dok jedau nc umrc. Urnrloga jcOdin odabrao za krivca. To 5C zovc holrnganga.

Vikiuzi, koji postuju ljudsko dostcjanstvo, neznaju za tjclcsno kanuavanie, zarvor idruge oblikeponizavanja covjeka.


33/61


34/61

Posljednje putovanje u zemlju bogovaVikinzi vjeruju II zivnr poslijc smrti. U njemu,.ajecmo s bogovima, fade we poslove kao ina ZemljiZaw it : pokop ncobicnc svecan: pokojnika npremnjuoruzjem iorudcm rc ga ispracaiu na njegnvo posljed-

imuskarcc izene ,nam pokazuju

urbcoloska Medu najpoznatijima je putpuncocuvana gtobnica ncrveske kraljice Ase (II:. Ve30oJd.Otkrivcna ie u velikom turuuln 11 Oseoergu godinc19()4 .

mora. su ga na oblirrunu ,I'IC dogclcme iame koju su za nj isknpali. Zvuk broncanihkarniksa ilurcva nhjadjuje na dau sahranc 001 zivih.Tijelo kraljice injene sluskinje polozili , 1 1 na mostdmkarn, nsrcd mnostvu dragncjcnih kucanskihmeta. Kn.ljevski grub su potom prckrili malim

od

i na nj nabacali gorniiu zemf]e, podi-take humak, tumul.

Za pokop su ipak naicesce uporrebljuvnli trcsnibrod, ili 3U iednostavno lik brcula uzrmCiIi kamenjcm.Pokcjnik ie uviiek S~ snbom odnosio svoja najdrago-cjcnija dobra, u koje su kanji, sluge aponekad i prileznire, svojevoljnoodlaxile II Rllrl

Dn li ce If'S spahu iii pokopati, odlucivali su vri-ieuie imjestu. Ako je sahrana bila na mcru , zapalili sudrukar, a plamcn koii je obuzimao brodna prisumc dubok dojamina nju ga pripravljada ne ode praznih


35/61


36/61

Haratelji i osvajaciEvropljani VITL sw]jda upozna]u sDancima i upadiuvijek u,~rjeslli, pa se glasinc u Vikinzima davo-ljim stvorovimu brzo sire. Ljudi sa Sieverc su upotruz.i za zhnom isrcbrcm kcje obilam trose, ali ganemaju u svojoj zcmlji. Engleskoj iii u Evrupinapadaju ustanove u ih ie lIi1il'ig~: crkvc i,poscbicc, samostane. da su povjcsnicaritoga doba hili redovnici ibiskupi, oni su ocrtali tajstrasan lik pred kojima bi bjczali glavombez nbzirn, ~a sobom mod S V CT a c a . Istina jeda su [[I[luge opaujc Vikinzi opustosili u prolazu

Srurtni srrah koji je zahvatio krscansku Evropulake se sirio zbog toga Ito su Vikinzi, kcie ~\J tndazvuli Normanima, brzc napredovali U SOIlIO ueko-

posiiali su strah od Islundn do AndaluzijcVracali hi se sva ko prolje ..e ! - 'U Janak i otkup-

scst pu tu stigli do Panza.Dugo je se organizira obrana, jcr umje-

510 all se rnku. su vodc radije skupo placalinsvnjacima da odu. Kako su sc gradovi utvrdivali,Vikinzi su malo pomalo prestajali s upndirna, koje suznmijenili miroljubivim odnosom s mjcsnirn :;lUIlU\,-uistvorn. Unatoc 1OJ111l. ime KonHUtW Juga je biloinacica za strah.


37/61

Voleni~'10('C n e . pucin iLmedu [r,~e:ke , e;kotska. 'Ja nj~mu JJgati3alOOst3n _in151ame c~"a blafCl '~i'_r21SJ sa Is~"ah B. I~n!a 793. iLplj9.."k~Jisamcst2r1a1koj,se zdierEzgr3pnlz,,(t1kcr


38/61

Opasni ratniciNaivccc blago ratnika je oruzjc. Iako je ono srcdstvoza borbu, ujcdno je iurnjemicko djeln. Sjecivu ruacu,kojim se sluze rukurna. llnjcd-:e uvcze,

il i

lijevu] I " I I < . : i nose okrugli oslikani drveni s u r , po sre-Jini oiacuu bakrenim ispupecnicm (umbo). Na glavinose SLOz:l3\u kcia pokriva tieme. N~ nioj ie

lik kan ukrns iIi pak rugovu.

dobivali gradevno drvo, tesko, djclorvomo iopasuo orux]e sijc smn u neprijatcljskim redovimuIma siecivo od kaljcnoga zeljeza ustm kao bruva inataknuro na dugo dr~i1lo knie ;oj daje snugu itocan

Tom oruzju Z:I lxn-bu iJ prsa pripada ipourcrnu sredstvo muskarac uvijcko pojasu, R ecsro objcsc oko vrara.

U boiu na wee udaljcnosti Vikinzi odapinju strijelesvojim vclikim lukovima ibacaju koplja kovinskihSiljaka. Stite se zicauom kosuljom ili oklopcm aka sudovolino bogati iii ako ih dobiju u nasfjedsrvo. U

red iSllSl:IVllO~1.

Iskrcav~i se s brzih drai


39/61

'b :a;'kimdrtcima rra~e~(l Ulub",i CLLkl ...~ik"" , 1 < 1 n"kilu. Oni ~I. r~1'A7 i7rA!'ler Ie oo sroIenooa .,~Io:;o2) i~rade' je .xl~n..rlvenoga ;,olo!aja i bc;o;;a:sl~a.I"~riku i~jL"Yl1lIa;c,:n:;. Vin Ip_'


40/61

Zivot vojne posadeVikinzi su sjajni u gradnji vojnih logora koji su slugilikao utvrde, boraviste vojnc posade i kao polaziste zavojne pohode. Logori su kruzna oblika, prema 110-cnu koji vjcrojatno potjece iz Bizanta. Logor je uvi-jck smiestcn uz vodotok, a cesto i na njegovu llSCO,taka da im brodovi budu blizu. Okruzen je dubokimjarkom iz kojcga zemlju izbace prema Iogoru, taka ciadobiju bedem ivisi od 15 te siri od 6 metara. Nakruni takvog goiemog bedema nalazc sc kolci. LogorJomsborg, na uscu rijckc Odre, izgraden je jednimdijelom na moru. Magao je primiti tri stounc bro-clava.

Unutar opkopa, gdje sc mozc skloniu ioblifnjesranovnisrvo, sve jc srcdcno za zajcdnirki zivot ivojnu djelatnost. Ondje su zalihe hrane i stoke,konjusnice, oruzarnicc iopsadnc sprave re, dakako,Ijudskc nastambe.

Logori iznenaduju savrsenc pravilnim tlocrtom i

[email protected]. Vikinzi su vjdli graditelji. Grade i losi-je rnzradene utvrde, jednostavne kamene opkopc kojisluze za privremcnu zasutu. [edna od najzanimljivijihutvrda nalazi se u Danskoj. To je golcma zcmljanauzvisina, uevrscene gromadama granita. Presijccalaje, protezuci sc od istoka na zapad, poluorok Jylland,a podigli su je ve e pocetkom IX. stoljeca.

Manje gradcvinc podizali su u Engleskoj i Nor-mandiji, te su one neizbrisiv trag osvajackih podu-hvata ljudi sa sievera.

Trelleborg. vojnilogornavelikomotokuSja.llandu. branitjesnacVelik'Beltgdjenadgledatrgovinuizmel1uSlevemogamoralBaltika.Okrugaoie. opasanbedemom ljarkom. 'nocrt te ncdqeqen na~6tiricetvorine,usvakoj po cetiri nastambe ccstevijeoe u cetverokut. U tuku je upravc~ristala flotiladrakara. K_onjanicisu sa iskn;ati iu IogordonOS6 plijen. Tucesemaloodmoritiipnp,emifizanovepohode
mailto:[email protected]:[email protected]


41/61


42/61

Velika trgovacka lukaVikinzi nisu urkrivaii zemhe zaro SIOSUvoljeli pU~IO-

I'C~ zuto da razviju trgovacku djelatnost , da!lOW proizvodc i stvore trzista. LIz pi'o(i-

njene drukarc, kojima otvaraju ll(JVCrnnove, pluve ileii rrgovecki brodovi - knorovi (knorr}, ua kujima jevise blaga nego ratnika.

Odvaznim pornorcima iVikinzimu nijc rcsko pcci na putovanju kukcbi dosli do robe. Isrodobno 11 svnju domovinn pn-vlace trgovcc iz cijele Evrope. Zero nordijska pri-vrcda cociva uglavnorn 11.~trgoviui. Bilo da se radi 0dragocjenostima, drugoi lrguva(kuj rcbi iii novcu,Vikinzi su prv i IOlji ce zuruditi. law sc skandinavskigradovi 100kobrzo razvijaju, pa bi ime viking menlojednostavuc czuucuvau bcgatoga gradanina

Grad Hedeby, Iuka i utvrdcni logor,liicpo predocuje dvn vikinske djelatnosti. Kadabrodovi ororu kruz LlIH


43/61


44/61

Osvajanje ZapadaUmijece plo v idbe i poduzctni dun omcgucili suVihinzima till se ousnu dalcko na more, dalje negn sto

Evropljanin ikada stigao. Norvezani su hili gl:lvujtc pomorske cpopeie prcma 7:lp~I(I11. Mertuojima hilo jc izgnanika, por:lzenih 11 birkama ii i onih

kojc je prognala Oni su bili u sastavu najhra-brijih posada uugule zu novim svijctom

su se iskrculi na Islandu , pa sc izmedu870 ~llll. omlie nssenro 10.000 liudi. Onemosu preniieli ubicajc iz zivota Skandinavije, U koiu S1.lpcvi emeno zavracali . Uskoro ce se otokom PIOCIJIi dazupudnije ima idrugih zemalja, sro ~11 nnslutili pomomarima koje su u njihove krnjeve rlonijele morskeoluje. Erik Crveoi, protjeran gudine yl)2, pokusao jcprije


45/61

Vi~irzi G l. oku~li..,,,i u ",j~nu o;kup{;tiou ,:Thing)_ Svi ret-icrs Islanda l6~o;Iavueu AlihirlyiO, fJEl-''' i5iund:>kc T\fI",,,,r,, "klJp.Sline, k:>j!\ cro~:>~,,~kull'; ; )JfJ:;6L\lJjeU sre-oamo. OJ il:'!o_god;"" 7Rsjed{l I'" e~ n~.j~rcn~ mj;r.;lu, cccruvtso,c ,tijcno

Ilikim:i:;U !E iskrcal; ~a 61~':eru aroor~ kulltifl~III"', moa'o b co reel unelXID'aloj ne!;_cstctjut""oi sreun . Tl.:;U 'nll;l; '''' r - c s e - c c k:JjJ CUnau" S~roetlrg !"sa~~~i.:_ PVi;m je a,,",~~k"'" uz rije~J S:_l~v/fence ~odl,nL $,dortste - ~"Jni bgor "grad",n SOluin k. jElli

Putovi IstokaVikinzi, a posebice Svedanl, prndrli su duboko uisrofnu Bvropu, dopri;el'~i Ill) Bliskog istoka. Putova-

Vikinzi su sc, zahvaljujuci ~\,I.ljoj cvr stoj organizi-rancsti, nastanili i II Hizanm It:' stigli do sredisnje


46/61

n je kopnom nije zaplasilo It: pornorvc. Nakon ~!0bipreplovili Baltik, izvukli bi brodcvc na kopno. Kori-sreci se plnvnim riiekama, naiccscc Dujeprom, plovilihi du Crnoga mora, a Volgom do Kaspiiskog jezera,nannanjc 2 . O O U kilometara daljc od polazigte. Vikinzisu na n-govackn sredista iutvr-dcnc su cuveli njihovc purove.

Od ~redi~t~ ncsrat ~:e II srcu Rusijc pravaskandinavska vnjvndsrva: Novgcrod, Smolcnsk iKijev, koje SII usnovnli Vikinzi. S mjcsnim stanovni-

J1 i iS (I lidovum" i Turcima,

Aeiie. Uz arheolosku ostavstmu, Svcdani,dali su ime danae-

S Dalekogsmatrali su da jc jexik svojihgova trgovaca. Ponekad hi jerlureauvnu ustavljalirobu, nacrravgi na zemlji sro 1f"l1l:l'- II zamjenu. Kasnijc

- ta bi se vracali d~ ville jc Ii posav sklopljcn.


47/61


48/61

Medukontinentalna trgovinaI'rirodna bogatstva Skandinavije ne daiu vise sve 011l'stoic potrebno za zivot sve brojnijega stnnovnisrvnPo cal, 7 .11110, srehro irohove ottnze 1 .1 druge zemljeVikinzi nisu hili Aamo pljal.'"ka;i uegu i trgovci nadnteke prugc. Oni su svugdie gdje se trguje: od obalcAfrike do Bliskog istoka, od lslanda do Spanjolskc.Osnivaiu mnogobrojna kao StD ie Birks 1 .1Svcdskoj. Ona jc u X. H bila najznacainijetrgovisre. U njoj SU Sf:' prn izvodi suih ponekad doprcmali i morcm. Topotvrduje iraznovrstan novae, posebice nrupxki. S l l 1je U II,ini prruurdenVikinzi prodaju konic, krzna j koze ,Posrednici HI II trgovini izmedu lstok ;najcercc 11 t rgnvini robljern

Novgcrod, koji su osnovali Svcdani, jedno ji: odglavnih trgovisra Rusije. 0 cemu svicdoo inacin nje-

Zapndn. Nil vimskom sajmu II najrrazc-niji proizvodi su krzna. Vikinzi razmjenjuiu sBizanunccm za komad kineske svile (gore). Tu su irkanine iz Pcrzijc, franacki macevi, vina s Rnjnc irobovi. Vikinzi ce za njih dobiti mnogo novaca.

Pcslije ratnih osvajanja, time su unli an SVII)dolazak , V ik inxi fill nasmiali razviti veze 1

le L l X. iX1.S[.naprcdak. 0

nedcnih na njc-


49/61

rli"lc.:u:al'l,h na S\I'_&:'J, - ; 0 " " . " , 'If It) z ivu trgovinu. L njcmu Cc ~r.-,;k;n51


50/61

U osvit novog dobaPoslije razdoblja pustolnvstva i ratnih pohoda, Z:JVikiuge uastupa doba nastaujivania u nsvujenim zeut-Iiama. 7.asft) da se ~ jeseui vrucnju i/ . lrsku, Lkrajineiii Francuskc, karla je iondje zi vot udubanr Bolje jehili usvujuc , Jakie gospodar, negv se vruuu kuci, Upoznaut svakodnevicu. Pljacku itrgovinu zamjcniujutake poljodiclstvom. Vojnici postaiu urad ili trgovcistarosjediociBile da su u

vodom Vlnclimironi, 987. god. Kuu iOlafa Nerve-~kilg, i[ljt:gu ce proglasiri svecem. Rolon ic prcobra-ceniem platin kralju Karlu Gtupom cijcnu pod kojomga i t : ustolicio za ruanskog vojvodu. Kao iu Skandi-naviji, taka i ovdic, icdnostavni ali uvazavam zakonisrcduju livOl stanovnisrva. Od Normandije su stvorilinaprednu, gnsp(')dar~ki i kr-scanski uzomu krscan-

zene. nncse II staresaw:' ('~SLU poluickim neminma ipoduzemicki duh , smisao za organizaciju injc zakona. Primajuci krscaustvo, po uvjercnju iii izkoristoliublia, vode pridobivaju naklonost glavue No,na" Vii me -


51/61

Dlj~-, svjela ,azbo,ili 1'gevci 'Jc'T1an; ,ad:> omierjuju ~"'J;U put):>:!nikE.V'k,n~e ouslJS :elje. U ixlgalq patse; n.:. juyu lIal;ju iJm~~k; 1 r Y l = ~ 1 . u "pnrh nJRnanskoll h


52/61


53/61

~~Q~&~j,"'~~~~~(;~"k~~~~j~~;~::::\_ ~P-alejE~~ .~.Ci"U",~tk


54/61

Od prvih ljudi do Vikinga

TAPISERIJA IZ BAYEUXA:POVIJEST UZIVO

BLAGO OSEBERGAI LOGOR TRELLEBORG

Zivotinie toga dobaOd prvih ljudi do Vikinga


55/61

u suradnji s Paul-Henry Plantninnm

Islaudu iua obalama Grenlandn 1)~I,ul:J1",",,(;ili resetknma

Uldutcijd(OnOTv6ke(lbaleloviE'1Ikim, ml)3!la, ~)~""rn"g mnP.lkng 81on~ imom.odkoiih~udobiHIi::lra8'Jcjenoulje.DQg1l.daIQsedasjeverui kitperajnrznde \l znlieve ifjordovc ida S~ u n iim a

ma, Sctlandskim otccima ili no skor-skcm dalekom sjevcru. 'I'i " L l knnji hiline ...jEmj"ID0 otpoml inijc ih bilo reskoprehranilvati. Zadovoliavala ill j~ veeS,,~iL" hmn" (znto so iosteli mko mali).


56/61

naSllce, Kakva Ii dara za ribar~! Cll~~iU le l,'JT I; T H I r,~(:illmll~ savrgcno p rikazujutajmorskisvijc1.::-.iekislIcrldidugackiidQ 7 metara. Jtdua oJ milj~l'(~ rrik~-zanib riba [cst vclika ploca, plosnaticadu!,act;a l do 3 metra ilcika m:koliko~1"linH kilograma. Od nje su dobivaliHIQ hraaljivo ul;c kQie ie ido ceudescrJlutab(Jgulij~ ,'iIJHninim~ pmri"Tahitiso"egol; uljc b~kabra_ rotjece Ii

toga ufia,

Konj

Vlkln~ki}"I.lnik 1a .i01U (srebmi amulet i2F.irke U S'ledskoj - \'1. stoli~::e)

Vikinski bezrazloznu""I)j~ brodov(' nazivnli mcr-skim trkacima , Vjdti i neustrasivi po-lllDrCl, JjmJi ,u si~~tm "mjdi SII i jl.hmi.Kadasukrctaliullohode,sasobomslI

moglil'ujcstj.Vikillzisu.;:ijcn:lin;iho'iO)IJI~W. Tu potvrduju i I;;n~ri naden.. IIrU~~l'inama Hoochyja, na jllgll Ylll,ulda.

gozbe, Kojima ~u zavrsuv.rli obrcoe. \Jamlldcihramrskihbotam;tavautokuobrcda bi sc '.'elj~ao prepama'li >pL>lni

Ptice


57/61

N?~r.r~r~n~~s~rark;t roou I 'ieliklh U~IJ~vetne~ollkl".i"_Ji:li~~~:l(jijE!nad div1j~.~ine hri::li-m~ jcaera OrEE~ (SS:


58/61

Tapiserija iz Bayeuxa:povijest uzivo


59/61


60/61

Dva znacajna arheoloiha nalazista:Oseberg iTrelleborgdavora l f a@warezhr .o rg


61/61

Osebcrg , naJazi~I"u Norveskoiv zaped-1I0od ljordaOsla, naiznacajnijeje ot-kricevikinSkogasvijeIakojcjeikadaugledalo svierto dana

Blaga OsebergaGodine 1904. otvoren je dijelom porav- gomilu kamenia pod kojom ic lezao pre-nanitunlUl,tejenasvjctloizniosvoje krasandrakar,preuredcnugrobnicu.blago. Ispod h.ermelitkoga rresctnog Leaac je zakopan u tlu od plave gline.pokrova arbcclozl su uklonili golemu Zbog lakve glinc i tresetncga pokrovanevieroiatnosuseocuvnlcdrvcnagra-

da,tkanineiko1c.Brad grQbnica sacuvao je vrijedn"pogrebne predmctc: iedna kola, troiesaonice,raskoSnetkaninesatkancnadvadcset raznih nacina itd. Cijeli dro-kar,dugaeak 22 metra, izraden jeodhrastol'ineiuistinujenajdragocjenijeotkrice 11lorn kralievskom grcbu. Onnam5avr~enojasllopok3%lljekakosllSegradtle vikinske plovilice. Arheolozi sustogal1spjelipopravitiilirekonstmiratione src Sc vremcnom ostetilo iIi l1ni-~(ilo

Ojelovi pramcabrodanadanoguOsebergu(Iijevo)omoguci!isuizra(lu nacrtaipolpunurekonstrukciju broda (desno)

Logor TrelleborgArheolozi Narodnog muzeja u Kcpen-hagenu crkopavali su nalazistc Trclle-borg od 1934. do 1941. godine. Logorje smiesten na zapadnoj obali velikogotokaSjaellanda,nakojemujeiglavnigrad Danske. Nekada je tuvao prolazkrol:tjesoacVeliki Belt

l(csuiskopineolkriiezoatajnuar-heoloilkugradu,predmeteiz1.cljcznogadobu, prcdromanskoga r~~doblia i, oso-bito, iz vikinskoga doba oko god. 950.Muzej ie obogacen cbradenim lon-carskim proizvodima, srpovima, kosa-

LogorTraliaborg(rekonslrukcija)opasanjekrufnim bedemom slroklm 17 i visokim 7m$esnaeslzgradaoblikabrodatotnojerasporedenopokvadrantimakruga.

Documents

Istorija Ljudskog Roda - Vikinzi