ISSN 1846-3541 Poduzetnik · Agencijsko poslovanje dramatično se promijenilo 16 Predstavljamo - Općina Oprisavci Važan geostrateški položaj općine Oprisavci ..... 20 Razgovor

Poduzetnik

Tema broja - Turistička logistika

mjesečnik za poduzetnike i menadžere

PODUZETNIČKA PRIČA • ABC KVALITETE • STUDENTSKO PODUZETNIŠTVO • BITI PODUZETNIK • MALA ŠKOLA PODUZETNIŠTVA

Broj 63 · Godina VI Travanj 2012.

Cijena 17 kn

ISSN 1846-3541

Poduzetnička pričaVesna Milković, Zagreb Predstavljamo vam Općina Oprisavci

Razgovor s povodom Nikša Bratoš i Miroslav Škoro

2 Poduzetnik | travanj 2012.

Poduzetnik | travanj 2012. 3

Danas u tuzemnom linijskom prijevozu tvrtka koja izvršava

sve obaveze prema državi ima sve manje šanse za normalno funkci-oniranje. Poslovi dobiveni na jav-nom natječaju obavljaju se polui-legalno, poslodavci često ne pri-javljuju vozače ili ih prijave na mi-nimalac i plaćaju im u gotovini. Ne prijavljuju se prihodi od put-nih i prtljažnih karata. Autotrans je, kao i veći broj ostalih prijevo-znika u autobusnom linijskom prijevozu putnika, dugi niz go-dina suočen s problemima obav-ljanja auto taksi prijevoza, su-protno uvjetima izdanih konce-sija za obavljanje ove djelatnosti. Ovaj problem posebno je izražen u vrijeme trajanja turističke se-

zone. Uobičajena je praksa auto taksi prijevoznika da neposred-no pred polaske autobusnih lini-ja svojim kombi vozilima na ne-primjeren način, preuzimaju put-nike za prijevoz ne samo na po-četnom već i na usputnim staja-lištima javnog linijskog prijevoza putnika. S ovim očiglednim krše-njem odredbi Zakona o prijevozu u cestovnom prijevozu i ostalih zakona vezanih uz obavljanje au-to taksi djelatnosti, upoznali smo nadležna ministarstva Republike Hrvatske no izostali su očekivani rezultati. S obzirom na to da ovi-me auto taksi prijevoznici nanose značajnu gospodarsku štetu, na-ši predstavnici u grupaciji putnič-kog prometa pri Hrvatskoj gos-podarskoj komori, s ostalim čla-nicama, nastojat će ovaj problem ponovno prezentirati i tražiti rje-šenja od nadležnih ministarstava Republike Hrvatske.Stalnim praćenjem prijevoznih potreba, korekcijama voznih re-dova i prilagođavanjem cijena pri-jevoznih usluga, ali i ulaganjem u

obnovu voznog parka, nove teh-nologije i edukaciju naših kadro-va, uspijevamo se oduprijeti ne-lojalnoj konkurenciji te uspješno poslovati zadržavajući kvalitetu usluge istovremeno ne dovodeći u pitanje sigurnost naših putnika.Raspadom velikih turističkih agencija u Hrvatskoj, 90-tih godi-na prošlog stoljeća, nastao je niz manjih agencija koje se bave speci-fičnim djelatnostima turizma, naj-češće onim koje je vlasnik ili osni-vač nastavio raditi otvaranjem svo-je agencije, kao npr. privatni smje-štaj, organizacija putovanja za uče-nike, obrada i servis određenog ino-tržišta, skijanje, itd. U takvim uvjetima uz relativno manje troš-kove i lakše prilagodbe određe-nom tržištu pojavljuju se i poslo-vanja koja nisu u skladu sa zakon-skim osnovama, radi se na princi-pu nelojalne konkurencije i time dugoročno šteti sebi i ostalima. Srećom takvi pojedinci ili tvrtke ne opstaju dugo, ali mogu pore-metiti tržište i dugo treba da se po-stave novi odnosi.

I Z S A D R Ž A J A

nakladnikNovi Poduzetnik d.o.o.31300 Beli Manastir, Valpovačka b.b.Tel: 031/284 850, Fax: 031/284 851, [email protected] urednikVladimir Mihajlović

[email protected]

direktoriNenad N. BachVladimir Mihajlović

stalni suradnici:Josip Martinović, Marija Birtić, Dubravka Martinović, Mirjana GlavašOlga Štajdohar Pađen, Ramona Glavaš, Kristina Podobnik, Vlasta Balković, Saša Begović, Vladislav Perić

marketing i prodaja031/ [email protected]

grafičko oblikovanje i pripremaGrafički studio Gilih

tisakMedia Print Tiskara Hrastić d.o.o.Zagreb, Murati 6

osnivač magazina, 2007.g.Tihomir Jelavić

Časopis izlazi sredinom mjesecaJedinična cijena iznosi 17 knGodišnja pretplata (12 brojeva)iznosi 159 kn (PDV uključen)Polugodišnja pretplata (6 brojeva)iznosi 99,00 kn (PDV uključen)Časopis je upisan u Upisnik HGK o izdavanju i distribuciji tiska Klasa: 050-01/11-01/2310,Ur.br.: 311-10-11-02 od 30. rujna 2011.

Za članke, crteže i oblikovanja objavljena u ovom časopisu sva su prava pridržana. Nedo-puštena je objava, prerada, reproduciranje, umnožavanje, imitiranje i na drugi način pre-nošenje bez suglasnosti nakladnika.

Naslovnica: Nikša Bratoš i Miroslav ŠkoroFoto: Dario Njavro

U V O D N I K

Uspijevamo se oduprijeti nelojalnoj konkurenciji

Piše: Dr. sc. Igor Krmpotić,Član Uprave Autotrans d.o.o., Rijeka

Misao-Slijedi svoje srce.- Voli ono što radiš.- Tvoje vrijeme je ograničeno, stoga ne živi tuđi, već živi svoj život.

( Steve Jobs)

Poduzetnička priča - Vesna Milković, ZagrebEtno butik Mara je pravi obiteljski obrt .................. 4Tema broja - Turistička logistikaIgor Krmpotić, član Uprave Autotrans d.o.o., RijekaPresudilo je ulaganje u kadrove, vozni park i prateće usluge .................................................................. 8Adriatic Classic Nautica d.o.o., Slavonski BrodLjudi iz „unutrašnjosti“ bolje doživljavaju more .... 12Atlantis tourist agency, UmagBit ćemo konkurentni ako budemo znali iskoristiti naše resurse ........................................................ 14M Linea d.o.o., OsijekPoslovati s poznatim naručiteljima koji su sigurni platiše ................................................................ 15Željko Trezner, direktor UHPA-e, ZagrebAgencijsko poslovanje dramatično se promijenilo 16Predstavljamo - Općina Oprisavci

Važan geostrateški položaj općine Oprisavci ......... 20Razgovor s povodom - Nikša Bratoš i Miroslav Škoro, ZagrebKapitalisti smo cijeli život .................................... 23Iz arhive - Eugen Daba Peranić, Sl. BrodGitara za Pink Floyd ............................................. 31ABC kvaliteteSix Sigma i upravljanje kvalitetom ....................... 32Održivi razvojIskoristiti besplatnu energiju sunca...................... 34DogađanjaRegionalna konferencija web strategija 13 ........... 39Fotoreportaža9. pčelarski dani u Vinkovcima ............................. 41Dobro je znati Javni natječaji, festivali ….................................. 42


Ako radite ono što volite i živite s onim koga volite, imate sve u životu

Godinama dolazim u Zagreb i često puta sam šetao Ilicom, najdužom gradskom ulicom.

U njoj se nalazi i etno butik „Mara“. Prošli mjesec mi se pružila prilika da upoznam modnu dizajnericu i kroja-čicu Vesnu Milković koja je prije ne-koliko godina odlučila odjevne de-talje iz bogate hrvatske baštine ut-kati u visoku modu te hrvatski etno ponuditi svijetu. Našli smo se u nje-nom etno butiku „Mara“ koji je zai-sta na osebujan način obilježio Za-greb i najdužu gradsku ulicu - Ilicu. Bio sam iznenađen s koliko odlučno-

sti i vizije Vesna radi svoj posao. Ka-da govori o svom poslu u svakoj nje-noj riječi utkana je i ljubav. Zato je i uspjela razraditi svoj koncept pro-moviranja detalja narodnih nošnji na urbanoj odjeći koji je zamislila prije više od 14 godina.Vesna Milković rođena je u Vrbanji kod Županje, kako ona kaže, u jednoj multikulturalnoj sredini. A to znači da tamo ima doseljenika iz vremena prije prvog pa i prije drugog Svjet-

skog rata, a kasnije iz Bosne. „Re-cimo da je to dalmatinsko-bosan-ski mješung sa Slavoncima tj. Šokci-ma kao domicilnim stanovništvom“ - priča mi Vesna.

Iz državne uprave u privatni biznisRođena u Slavoniji Vesna je oduvi-jek dizajnirala i šivala, tamo je nauči-la osnovne tehnike bijelog veza (šlin-ga), zlatoveza, kukičanja… „U Župa-nji sam, 1990. g., završila dopunske sate za krojačicu iako to radim od 6. razreda osnovne škole. U gimnazi-ji sam sebi šivala kapute i svu odje-ću. Osnovna škola koju sam pohađa-la ostavila je neizbrisiv trag na meni. Imala sam zaista dobre učitelje. Uči-teljica iz likovnog odgoja bila je izvan serijska žena koja je pratila sve tren-dove, ne samo zagrebačke nego i eu-ropske. Imali smo odličnog profesora tjelesnog odgoja, cijela naša osnov-na škola imala je vrhunske sportaše. Osvajali smo prva mjesta u stolnom

tenisu, rukometu, nogometu… pa i sama sam bila 4. u Slavoniji, u stol-nom tenisu. Želim naglasiti da je uvi-jek stvar u pojedincu. Mislim da je za današnji trenutak u Hrvatskoj bitno naglasiti da ljudi nose situaciju, ljudi entuzijasti koji daju sebe i mogu po-krenuti neke stvari. Samo u to treba vjerovati.Naravno da je važno da iza čovjeka stoji cjelina. Potičem iz jedne inova-torske obitelji. Otac nije bio podu-zetnik, radio je u jednom lokalnom kombinatu, ali je u svom poslu stal-no osmišljavao neka nova rješenja i davao ideje iako za to nikada nije bio nagrađen. I danas živi u Vrbanji, ima 83 godine, ali je i dalje poduzetan. Još uvijek mi radi ručke za torbe, napravi mi sve što treba, osim što mi šalje ku-lene i šunke…))))Stric je također radio neke „lude“ stvari, bratić ima razne inovativne ideje… Kada sam s 15. godina došla u Zagreb on je imao obrtničku ulicu i duh u ko-

VESNA MILKOVIĆ, ETNO BUTIK MARA, ZAGREB

poduzetnička priča

*Hrvatsku mogu pokrenuti i nositi ljudi entuzijasti koji u poslu daju sebe *Etno butik Mara je pravi obiteljski obrt jer Vesni pomažu i njena djeca, kćer Marija i sin Vid

Otvorenje Etno butika Mara u Dubrovniku

Emotivna veza dijasporeDijaspora je emotivno vezana uz Hrvatsku pa tako i uz moje proizvode. Njih ima koliko i nas u našoj državi, ako ne i više. Oni su potencijalno dobri kupci i imam među njima redovne kupce koji mi dolaze. Događa se da se u mom butiku sretne obitelj koja živi u Australiji i druga obitelj koja živi u Irskoj. Bude zgodnih situacija. Pričali su mi da je na jednu večeru u Perthu pozva-no sedam ljudi i dva muškarca koja se ne poznaju nosila su moje košulje.U prosincu prošle godine bila sam na putovanju u Australiji gdje je održa-na modna revija, bilo je to jedno jako lijepo iskustvo. Puno je ljudi bilo za-interesirano za moje proizvode, domaće djevojke su sudjelovale na reviji. Puno sam prodala proizvoda.


Ako radite ono što volite i živite s onim koga volite, imate sve u životu

ji sam se zaljubila. Nažalost, danas to više nije tako. Inače sam završila višu upravnu jer je otac smatrao da je bez veze da budem krojačica. Radila sam u struci 10 godina, u državnoj upra-vi kao tajnica i onda sam jednoga da-na shvatila da to ne želim i ne volim raditi, ali mi je trebalo nekoliko go-dina da skupim hrabrosti i to preki-nem. Da nije bilo rata vjerojatno ne bih smogla hrabrosti. Rat je u meni pokrenuo neke procese, shvatila sam da je život prekratak i da se isplati ra-diti ono što voliš.“Otkuda i kada je dobila ideju da u svoje proizvode ubacuje detalje na-rodne nošnje - pitam Vesnu. „Ja sam s tim odrasla, mi smo se tako odije-vali. Majka je isto šivala, baka je ple-la, teta je imala stroj za pletenje. Sve to sam naučila u obitelji. Mislim da mi je to genetski usađeno, samo je trebalo donijeti odluku. U početku sam se bavila proizvodnjom i dizaj-nom ženske odjeće. Nakon nekoliko godina sam shvatila da od toga nema kruha jer je oko mene postojala jefti-nija konkurencija. Znači, trebala sam pronaći nešto po čemu bi bila prepo-znatljiva. U igri je bila odjeća za viso-ke žene, odjeća za punije i slično. On-da sam shvatila da već imam svoj pro-fil jer sam već aplicirala zlatovez, no-sila sam šlingu.“

Glagoljica je došla spontanoOd ideje do realizacije ponekad pro-đu godine. Svaki komad odjeće ili su-venira s motivima paške čipke, hr-vatske glagoljice, sa zlatovezom, šlin-gom ili šarenim vezom može se uklo-piti u modne trendove. Otkuda slova starog pisma glagoljice na vašim pro-izvodima - pitam je.«U vrijeme globalizacije prepozna-la sam da će mali narodi težiti oču-vanju svojeg nacionalnog identite-

ta. Glagoljica je došla spontano, pr-vo sam radila ornamente s narodnih nošnji jer je temelj moga obrta tkani-na i na njoj vez. Kako sam istraživala tako sam počela vesti glagoljicu. Za-pravo se ne sjećam kada sam to poče-la raditi. Znam da sam to prvo radila ručno, a tek kasnije sam počela radi-ti strojni vez koji je jeftiniji i brži. Na

mojoj odjeći se mogu nositi i Šenoa, Šimić, ili Ujević sa stihovima na gla-goljici «Budi svoj», Čovječe, pazi da ne ideš malen ispod zvijezda», «Ne boj se nisi sam»,… Puno hrvatskih obrtnika može svojim rukama ispri-čati sličnu hrvatsku priču. No, nedo-staje im jače i organiziranije akcije i inicijative, ali i priznanja mjerodav-nih institucija. U vrijeme krize obrt-nici teško stignu i preživljavati i baviti se marketingom. Još uvijek teško mo-gu opstati od svog posla, da nije bilo krize bilo bi lakše.»Etno butik «Mara» je još uvijek, na-

žalost, jedini takav butik u Hrvatskoj. «Voljela bih da nas je više. Ima krea-tora koji rade u kućnoj atmosferi i i-maju neki prostor koji atraktivan. Bi-la je jedna gospođa u Šibeniku, ali je zatvorila posao silno razočarana u si-stem i državu. Ponekad i ja dođem u fazu kad sam silno razočarana. Vrati me ljubav prema dizajnu jer ipak ra-dim ono što volim, a to me može na-dahnuti. Ako radite ono što volite i živite s onim koga volite, imate sve u životu. Sve ove godine izdržala sam skupi najam sa željom da se promo-viram i da opstanem. Posebno me ra-


Etno butik Mara smješten je u Ilici - najdužoj zagrebačkoj ulici

Vesna Milković, vlasnica etno butika Mara, Zagreb

Kontakt: Etno butik «Mara»Ilica 49, 10000 ZagrebTelefon: 01/48 06 511Mobitel: 091/78 64 758e-mail: [email protected]@gmail.comwww.etnobutik-mara.com


duje i modna scena koja priznaje moj rad. Kada čujete komplimente za svoj rad kao što je to uradila neki dan jed-na kreatorica koja rijetko daje kom-plimente ili recimo glavni kostimo-graf na HTV-u onda vas to drži.»A tko su vaši kupci? «Ovo nije jeftin proizvod. Najveći broj kupaca su že-ne koje putuju na kongrese u svojoj struci. Recimo najčešće putuju far-maceutkinje, znanstvenice koje su i prezenterice svog dijela poslova-nja. One žele na sebi imati nešto hr-vatsko. U moj Etno butik ne dola-ze samo Hrvati nego i mnogobrojni stranci. A među kupcima ima i po-znatih osoba. Tu je primjera Nenad Bach, zatim čelisti Luka Šulić i Stje-pan Hauser. Među kupcima su i tu-risti, pa svi štovatelji hrvatske bašti-ne. Osim toga veliki broj kupaca su glazbenici ozbiljne glazbe, njih ima jako puno. Tu je i jedna gospođa ko-ja ima koledž u Londonu. Ona je bila prva osoba koja me je pozvala u Lon-don da napravim malu modnu revi-ju i predavanja o svom obrtu. Kasni-je sam imala još dva predavanja u Hr-vatskoj, ali mi je žao što se ona prva dosjetila da moj rad vrijedi kao po-slovna ideja.»

Etno butik - pravi obiteljski obrtEtno butik Mara je pravi obiteljski obrt jer Vesni pomažu i njena djeca, kćer Marija i sin Vid. I butik je dobio ime po imenu Marije, to je ime Vesni-ne pokojne majke, a uz to je i narod-ni ime koje postoji od Slavonije do Konavala.«U moj posao su uključena i djeca, i to zdušno. Marija, koja je završila studij dizajna na Tekstilnom tehno-loškom fakultetu, uključila se u moj posao odmah na početku. Sin Vid je na trećoj godini ekonomije i poma-že mi u nekim financijskim odluka-ma. Prati me u nekim strateškim od-

lukama, a osim toga radi na stroju za vez. Marija stvara svoj osobni dizaj-nerski izričaj kreirajući čudesne mo-tive za vez, a inspiraciju nalazi u ba-štini koju pomno proučava. Oboje su obučeni za ovaj posao i znaju raditi programe. Kćerka ipak radi više jer sa mnom istražuje po muzejima. Ja sam u 35 godini promijenila zanimanje i zamislite koliki je moj strah da moja kćerka, ne daj Bože, ne radi ono što voli. To je jako važna stvar. Ovaj put je izabrala sama, a za sina mislim da će ipak otići jer je preširokog intelek-ta da bi ostao u ovom poslu. Ako se obrt ne razvije dovoljno sigurno će otići. Završio je marketing, ima još jednu godinu fakulteta, ali mu to ni-je dovoljno.U poslu sam išla paralelno i dosta ši-roko. Razvijala sam sve tehnike veza, od šlinge koja nema veze s aplikaci-jom glagoljice (to je totalno druga-čiji dizajn i druga publika) do zlato-veza tako da su to gotovo četiri razli-čita branda. Mogla sam napraviti sa-

mo dućan sa šlingom, ali sam izdržala. Kćer je diplomirala i pri-družila mi se u poslu tako da sve sada ima smisla.»Pitam Vesnu za znak «Izvorno hrvatsko» «Nisam ga ni tražila, ali je komisija vidjela moje uratke i rekli su mi da bi ga dobila bez problema. Nažalost, nikada nisam ispunila papire.»A budućnost posla? «Radim kolekciju «Hrvatska vjenčani-ca», ali bolje je da ne govorim detalje dok ne bude gotova. Poja-vila su mi se neka pi-tanja: da li ići s apli-kacijom glagoljice na izvorno hrvatsko, da li ići s aplikacijom zlato-


Zlatna igla, detalj sa tradicionalne modne revije zagrebačkih obrtnika


veza na izvorno hrvatsko ili ići s ne-čim drugim. Budući da je ovo recesij-sko doba plan B je veća prodaja In-ternetom. Kada sam govorila o kup-cima spomenula sam i turiste, ali sa-mo one koji dođu do mog butika jer on nije u turističkoj zoni. Svoju bu-dućnost vidim u turističkoj zoni, da mi Grad Zagreb dodijeli prostor ko-ji je adekvatan mom dizajnu. Javljam se na natječaje, ali nikako da se pojavi neki dobar prostor, svi su do sada bili lošiji od moga.»

Zanemaren narodni vezZanimalo me je kako mladi dizajne-

ri gledaju na njene radove? Prihvaća-ju li kao inspiraciju naš folklor? «Da-ju mi silne komplimente. Iako se oni razvijaju u svojim smjerovima. Imaju svoj fokus kao što ga ima i moja kćer-ka, i ona je mladi dizajner. Oni vam malo prošetaju po folkloru i opet se vrate u svoje gabarite i filmove. Po-nekad naprave neki izlet, ali na kraju krajeva oni imaju svoju publiku.Malo ljudi zna da svjetski kreatori traže inspiraciju upravo u našoj bašti-ni. Dodatni mi je motiv bio kad sam vidjela Austrijanke i Njemice da po-nosno svoju kulturno povijesnu ba-štinu stavljaju u modernu odjeću te

da se takva odjeća uistinu cijeni. U našoj se zemlji, osim u etnografskim proučavanjima, nitko sustavno ne bavi narodnim vezom kao modnim ukrasom ili dodatkom.»Vesna je to odlučila promijeniti ta-ko da se danas njezina odjeća i dru-gi modni dodaci, kao i stoljnaci, nad-stoljnaci, vrećice… mogu kupiti u butiku te vidjeti na različitim mod-nim revijama i u različitim prigoda-ma. Prije nekoliko godina udruga Hrvatska poslovna tajnica je za iz-bor pet najboljih hrvatskih tajnica izabrala da tajnice nose modele nje-nog butika.Vesna Milković već niz godina inspi-raciju za svoje kreacije crpi u hrvat-skoj kulturnoj baštini. Odjeća i su-veniri koje izrađuje u sebi ujedinjuju hrvatske tradicijske motive, starinsku tehniku ručne izrade i suvremeni di-zajn. Odavno su njeni proizvodi kre-nuli u svijet i sigurno će ga osvojiti.Razgovor se bližio kraju, a ja sam sve više shvaćao koliko je potrebno sna-ge i ljubavi uložiti da bi se radio ova-kav posao jer nijedan predmet ne bi imao dušu da nije te Vesnine ljuba-vi prema poslu. Bilo je i još uvijek se javljaju teški trenuci u njenom poslu, ali ja sam uvjeren da će ih sve nadvla-dati. Spajajući suvremeno i tradicio-nalno, etno butik Mara stvara odjeću koja se izdvaja svojom originalnošću i osvaja na prvi pogled.

Vladimir Mihajlović


U butiku ćete naći zaista osebujnu ponudu haljina, košulja, šalova, torbi, suvenira, …

Kupci o Vesninim proizvodimaJurana Linarić Mihalić - ZagrebU ljeto 2009. g. udala sam se za svog Raunagarca u zelenilu Gorskog Kota-ra. Za vjenčanje sam odabrala Mara haljinu od bjelokosne svile sa zlatove-zom oko vrata. Zbog oduševljenja tom haljinom osjećala sam se najushi-ćenijom i najveselijom mladenkom.Nina - Velika GoricaObožavam vaš butik! Ljetos sam kupila prekrasnu svilenu haljinu u boji šampanjca za bratovo vjenčanje. Svi su primijetili haljinu, oduševili se njo-me i pitali gdje sam kupila. Ne mogu je se nauživati. Hvala Vam na vašim prekrasnim kreacijama i na izvrsnom načinu čuvanja i promoviranja naše kulturne baštine.Jasmina Katalinić - ClevelandVaši proizvodi (pogotovo torbica) koju sam dobila za poklon tokom ljeto-vanja na mojem prelijepom Kvarneru je prekrasna i uvijek izaziva pažnju i pitanja promovirajući Hrvatsku gdje god idem. Nastavite prekrasan rad (kakva razlika od bezukusnih suvenira kojima smo preplavljeni).


Davne 1947. g. započeo je razvoj Autotransa, koji ove godine sla-vi 65-tu godišnjicu svoga djelo-

vanja na domaćem i inozemnom trži-štu postavši jedan od najvećih prije-vozničkih sustava u Hrvatskoj. Osno-vu Autotrans sustava danas čine tvrt-ke Autotrans Rijeka i APP Požega. Uz temeljnu djelatnost svog poslovanja, javni prijevoz osoba u cestovnom do-maćem i međunarodnom prometu, sustav obavlja i turističke usluge, tr-govinu te servisne usluge gospodar-skih vozila.Sustav je u svom dugogodišnjem dje-lovanju zapošljavao preko 5000 radni-ka, a danas posjeduje 400 autobusa i zapošljava preko 1000 radnika.Sjedište sustava nalazi se u Rijeci, a duž cijele Istre, Primorja, Gorskog ko-tara, jadranskih otoka, Slavonije, Like i Dalmacije proteže se razgranata mre-ža podružnica.Sistem od preko 350 autobusnih lini-ja u domaćem i inozemnom prometu, vlastita tvrtka u Njemačkoj Pan Alpen Adria, članstvo kao jedinog hrvatskog predstavnika u međunarodnoj asoci-jaciji prijevoznika Eurolines i preko 50 milijuna zadovoljnih putnika, ko-je je od svojih početaka prevezao Au-totrans, činjenice su koje ga pozicioni-

raju kao postojanog i sigurnog gospo-darstvenika u Hrvatskoj i izvan nje-nih granica. O problemima i stanju u javnom prijevozu osoba te u područ-ju turističkih usluga razgovarali smo s Igorom Krmpotićem, članom Uprave Autotrans d.o.o. Rijeka.

Od riječke prijevozničke tvrtke prerasli ste u veliki hrvatski poslov-ni sustav. Danas ste većinski vlasnik i osnivač nekoliko tvrtki. Prošli ste

IGOR KRMOPTIĆ, ČLAN UPRAVE AUTOTRANS D.O.O., RIJEKA

Presudilo je ulaganje u kadrove, vozni park i prateće usluge*Autotrans, s preko 350 autobusnih linija, od svojih je početaka prevezao više od 50 milijuna zadovoljnih putnika *U turistič-kom svijetu dugo tre-ba stjecati povjerenje jer ponekad nijanse određuju izbor

tema broja - turistička logistika

Na jednom od putovanja…


Presudilo je ulaganje u kadrove, vozni park i prateće uslugetema broja - turistička logistika

različite faze na tom putu i opstali. Što je presudilo? Od samih početaka kada Autotrans broji 15 rabljenih trofejnih vozila ra-zličitih tvrtki, do vremena udruživa-nja i raspolaganja autobusima i teret-nim vozilima, organizaciono-tehnič-kim promjenama, godinama Domo-vinskog rata, pretvorbe i privatizacije Autotransa, zahtijevalo je puno prila-godbe, kako bi se osigurala stabilnost poduzeća i njegova opstojnost na tr-žištu. Naš sustav sa sjedištem u Rije-ci, danas uključuje nekoliko poveza-nih društava od kojih su najznačajniji APP Požega, AP Otočac i PAA Mann-heim. Zemljopisno sustav danas za-počinje na jugu Njemačke, a najjužni-ja poslovna jedinica nalazi se na otoku Korčuli. U Hrvatskoj poslujemo na području 10 županija i 7 otoka.Kao što smo već napomenuli danas raspolažemo sa ukupno 400 moder-nih autobusa zapošljavajući 1000 dje-latnika koji svojim znanjem i radom najviše pridonose napretku poslova-nja. Možemo reći kako je opstojno-sti presudilo stalno ulaganje u kvali-tetu voznog parka i pratećih usluga, ulaganje i briga za kvalitetne i struč-ne kadrove čime se naš sustav poseb-no ponosi.

U svom razvoju značajna sredstva ste investirali u sadržaje nužne za uspješno poslovanje tvrtke. Na-stavljate li tim putem ili… ?Poslovni planovi Autotrans sustava podrazumijevaju dodatno podizanje kvalitete i standardizaciju prijevoznih i pratećih usluga, ali i daljnju ekspan-ziju kako na domaćem tako i na trži-štu EU gdje se nadolazećom liberali-zacijom otvaraju brojne mogućnosti u domeni naše djelatnosti. Sustav Au-totrans danas raspolaže i obavlja dje-latnost na 21 autobusnom kolodvo-ru, odnosno stanicama diljem Hrvat-ske. U svrhu optimizacije prodaje put-nih karata i dostupnosti informacija o našim uslugama, razvijen je vlastiti su-vremeni informatički sistem na koji je

trenutno vezano 45 dislociranih pro-dajnih mjesta, a sadrži ažurirane vo-zne redove, cjenike i polaske za 35 autobusnih prijevoznika (tuzemnih i stranih) koji vrše prijevoz putnika na teritoriju RH.Kako bi naši autobusi bili uvijek spre-mni ugostiti putnika razvila se i servi-sna djelatnost kao nezaobilazan dio poslovanja tvrtke. Uz stvaranje velikih regionalnih servisnih centara, buduć-nost svakako vidimo i u organiziranju manjeg broja adekvatno opremljenih lokalnih servisa koji će pružati usluge održavanja vozila kako unutar tvrtke, tako i širokom krugu trećih lica.Možemo reći kako su posljednja ula-ganja u razvoj prodajne i servisne mreže dio organizacijskih i kadrov-skih priprema za pozicioniranje susta-va na europskom tržištu ulaskom Hr-vatske u Europsku uniju.

Imate i vlastitu tvrtku kćer u Nje-mačkoj koju ste osnovali zbog po-treba razvoja na tržištima država članica EU. Kako je danas tvrtka

Hrvatski prijevoznici u podređenom položajuU međunarodnom prijevozu putnika pri tzv. pool ugovorima gdje dvije strane participiraju s 50:50% prava, hrvatski su prijevoznici često u podre-đenom položaju - primjerice na linijama za Njemačku plaćaju porez i u Hr-vatskoj, Austriji, Njemačkoj dok recipročno Njemački prijevoznik, poradi lo-še provedbe zakona o PDV-u, redovito ne plaća porez u Hrvatskoj iako ga hrvatska zakonska legislativa jasno obvezuje. Drugi su problem fiktivna po-duzeća uglavnom BIH prijevoznika koji otvore tvrtku u Hrvatskoj bez zapo-slenih i autobusa, obavljaju kompletan posao te u Hrvatskoj izbjegavaju plaćanje radnika, doprinosa i poreza. Autotrans kao jedina hrvatska članica europske asocijacije prijevoznika „Eurolines“ sa sjedištem u Bruxellesu, ak-tivno sudjeluje u lobiranju za interese europskih autobusnih prijevoznika, prati komercijalne trendove u industriji kao i zakonske novine prvenstveno vezane uz sigurnost cestovnog prijevoza putnika i radnih vremena vozača.

Igor Krmpotić, član Uprave Autotrans d.o.o. Rijeka

KONTAKT: Autotrans d.o.o.Trg Žabica, 51000 RijekaTelefon: 051/660 300Fax: 051/211 988e-mail: [email protected]

Davne 1947. g. započeo je razvoj Autotransa


pozicionirana na tržištu Hrvatske i inozemstva?Tijekom 90-tih godina Autotrans svo-jim aktivnostima nastoji održati i pro-širiti svoje djelovanje u zemljama u okruženju kao i na zapadnom trži-štu pa u veljači 1995. godine osniva tvrtku Pan Alpen Adria sa sjedištem u Mannheimu. Cilj njenog osnivanja je da sukladno zakonskim propisima postane partner Autotransa na me-đunarodnim linijama kao i da se brine za pozicioniranje sustava na području Europske unije. Tvrtka PAA Mannhe-im danas posjeduje dozvole za obav-ljanje nekoliko međunarodnih linija, a daljnjom liberalizacijom i uvođenjem kabotaže u autobusnom prijevozu na-mjera je da se naša inozemna tvrtka dodatno angažira u linijskom i povre-menom prijevozu na teritoriju zema-lja članica EU.

Poseban problem poslovanja je rad na crno. Koliko se on manifestira u putničkom prijevozu, ali i u turi-stičkoj djelatnosti?Poteškoće koje se javljaju zbog stal-nih promjena cijena goriva kao i sma-njenja broja putnika u linijskom pri-jevozu dovode mnoge prijevoznike u tešku situaciju iz koje proizlazi i veli-ki problem rad na crno. On se, naža-lost, manifestira u nekoliko segmena-ta, o kojima su obaviještene i nadlež-ne službe, budući je zajedničko opre-djeljenje poslodavaca i sindikata da se prvenstveno radu na crno stane na kraj. Na burzi ima nezaposlenih vo-zača, postoje podaci da ih radi barem 7000 na crno, a kad bi se svi zaposlili, po potrebama bi bio i manjak vozača. Zbog želje za većom zaradom, vozači voze i više od 10 sati na dan, što po-

sebice ugrožava sigurnost na cestama.Poseban problem predstavljaju kom-bi - vozila, koja se pojavljuju nekoliko minuta prije redovne linije te prevoze učenike i nakon što ih se prijavi, na-stavljaju djelatnost. Prijevoznik koji uredno podmiruje svoje obveze pre-ma državi sve teže normalno funkci-onira. Pojavljuju se fiktivna poduzeća zemalja u okruženju koji otvore tvrt-ku u Hrvatskoj bez zaposlenih djelat-nika i bez autobusa, a ne plaćaju do-prinose i poreze.Brojni se problemi javljaju i u povre-menom prijevozu prilikom organizi-

ranja maturalnih putovanja, školskih izleta, ne izdaju se računi, ne iskazu-je se prihod, itd.Ovdje smo naveli samo djelić sive ekonomije koja se javlja u prijevo-zu putnika i očekuje se njihovo hit-no rješavanje, da se zaštite oni koji ra-de u skladu sa Zakonom o sigurnosti prometa.

Kakva je situacija kod prijevoza učenika, postoji li i tu siva ekono-mija. Jesu li problem ugovori na kratak rok?Autotrans prevozi učenike osnov-nih škola na području jedinica lokal-ne uprave i samouprave koje imaju osnivačka prava nad osnovnim ško-lama. Sredstva za financiranje osnov-nih škola država je decentralizirala i prebacila na županije i gradove. Kao sustav prijevoz učenika obavljamo na području županija: Istarske, Pri-morsko-goranske, Karlovačke, Ličko-senjske, Splitsko-dalmatinske, Dubro-vačko-neretvanske, Požeško-slavon-ske i Brodsko-posavske.Kako su natječaji za prijevoz učenika osnovnih škola obavezni prema Zako-nu o javnoj nabavi, sve je više slučaje-

va da se nabava ne uspije provesti, po-gotovo zbog kriterija za odabir najpo-voljnijeg ponuđača, a to je najniža ci-jena. Tako se događa da se na natječa-je javljaju ponuditelji koji imaju mož-da jedan autobus, ponekad nijedan, a posao prijevoza učenika je veoma od-govoran posao koji traži točnost, teh-ničku opremljenost kao i kvalitetne kadrove. S obzirom na to da se na-tječaji iz određenog razloga ne mo-gu okončati, tako se prijevoz učenika obavlja uz često iscrpljujuće pregovo-re s naručiteljem prijevoza, što oteža-va planiranje nabavke vozila i ostalih poslova vezanih uz prijevoz.Da bi autobusi uopće mogli obavlja-ti prijevoz učenika osnovnih škola u posebnom linijskom prijevozu, mora-ju biti posebno tehnički ispitani i ima-ti Potvrdu o ispunjavanju uvjeta za au-tobuse kojima se prevoze djeca. I to je priličan izdatak, pogotovo za autobu-se starijeg datuma. No, Autotrans se potrudio autobuse prilagoditi propi-sima, vodeći računa o sigurnosti dje-ce - putnika.

Je li se spoj prijevozničke djelatno-sti i turizma pokazao kao dobitna kombinacija?Saznanje da u voznom parku imate preko 400 autobusa čiji se staciona-ri nalaze diljem Hrvatske i da su de-setljećima garancija sigurnosti i kvali-tete, važna je osnova za razvoj djelat-nosti čiji je nezaobilazan segment pri-jevoz. Radilo se pri tom o domaćem turizmu, organizaciji putovanja za hr-vatske građane ili dovođenu stranih gostiju za koje tijekom boravka u na-šoj zemlji organizirate transfere, izle-te ili ture.Činjenica da u svakom trenutku mo-žete reagirati, dođe li do kvara ili ne-kih nepredviđenih okolnosti na puto-vanju, koje su vezane za prijevoz, ta-kođer je razlog više koji znači pred-nost koju mnogi nemaju. Takve ne-predviđene situacije mogu se dogo-diti i u inozemstvu, jer kao jedini član Eurolinesa, Autotrans u svakom tre-nutku može računati na usluge osta-lih europskih prijevoznika učlanjenih u ovu međunarodnu asocijaciju. Ra-di li se o spoju prijevozničke djelatno-sti i turizma kao dobitnoj kombinaci-ji ostavljamo da prosude čitatelji va-šeg lista.

Vozači Autotransa na jednom od hodočašća

Prijevoz nekoliko učenika?U većini naših poslovnih jedinica značajan dio voznog parka angažiran je na prijevozu učenika osnovnih škola. U urbanim sredinama organizacija prije-voza je jednostavna jer se radi o gušće naseljenim područjima gdje se prije-voz učenika osnovnih škola može kombinirati i s linijskim prijevozom, dok u ruralnim sredinama autobusi prevale u jednom smjeru i do 50 kilometa-ra prevozeći pritom samo nekoliko učenika. U tom smislu poseban problem predstavlja fiksno vrijeme početka i završetka školske nastave svih razreda što za sobom vuče izuzetno slabu iskorištenost autobusa i radnog vreme-na vozača. Uz neznatno fleksibilniju školsku satnicu postigli bi se značajni efekti u optimizaciji i komforu prijevoza školske djece kao i ušteda sredsta-va poreznih obveznika.



Od kada sežu počeci turističke dje-latnosti u Autotransu, što sve nu-dite u tom segmentu? Unatoč krizi optimista ste, što očekujete ove tu-rističke sezone?U Autotransu se turistička djelatnost javlja gotovo od samih početaka osni-vanja tvrtke. U trenutku kada od vas klijent zatraži i neku drugu uslugu osim prijevoza, poput ručka, noćenja ili npr. ulaznice govorimo o turistič-kom proizvodu, a to se u našoj tvrt-ki davno dogodilo. Službeno, 2010.godine obilježili smo 50.-tu obljetni-cu početka rada Turističke agencije Autotransa, dakle jedne od najstari-jih agencija u Hrvatskoj. Prema skro-mnim procjenama u proteklih 50 go-dina turistička agencija Autotransa prevezla je preko 3 milijuna putnika i ostvarila preko 7 milijuna noćenja u zemlji i inozemstvu.Danas Autotransova turistička agen-cija pruža usluge jednodnevnih izle-

ta i putovanja u zemlji i inozemstvu, skijanja, ljetovanja, hodočašća, matu-ralnih putovanja organizira kongrese, prodaje avio-karte i ulaznice za kon-certe za domaće putnike kao i tran-sfere, izlete, smještaj u hotelima, pri-vatnim apartmanima i vilama za stra-ne goste. Naše se turističke poslovni-ce i uredi nalaze u Rijeci, Puli, Opatiji, Krku, Cresu, Crikvenici, Senju, Rabu, Čakovcu i Splitu te se navedene uslu-ge turističkog proizvoda snažnije ra-zvijaju u ovisnosti o specifičnostima pojedine destinacije i zahtijeva tržišta.Posebnu sinergiju čini sa turističkom agencijom naše tvrtke - APP Požege čije poslovnice „pokrivaju“ područ-je Slavonije i grada Zadra te time zao-kružuju prostor za uspješan razvoj de-stinacijskog menadžmenta kao i za-jedničkih programa putovanja.

Turizam je najbrže rastuća i jed-na od najprofitabilnijih industri-

ja u svijetu, ali i jedna od najljepših atrakcija koje je izmislio čovjek. Je-smo li spremni u materijalnom, or-ganizacijskom i kadrovskom po-gledu, ali i području zakonske regulative?Ovdje govorimo o receptivnom tu-rizmu, dakle organiziranom dolasku stranih gostiju u Hrvatsku za koje svakako imamo dokazanih prednosti pred mnogim zemljama na Meditera-nu koje su isto tako turističke zemlje, ali sa različitom ponudom i različitim razvojnim strategijama.Činjenica da je turističko poslovanje vrlo osjetljivo, jer u vremenima kri-ze najprije se odričemo onoga što ni-je nužno životno potrebno pa smo i svjedoci nestajanja mnogih velikih imena iz turističkog svijeta, javljaju se novi subjekti koji traže svoje mje-sto na tržištu i opstat će samo organi-zirani, originalni, kadrovski osnaženi i uporni. U turističkom svijetu dugo treba stjecati povjerenje, jer ponekad nijanse određuju izbor, ali kad se par-tneri i korisnici usluga uvjere u kvali-tetu, vrata su vam otvorena.Stoga, vjerujem u uspjeh hrvatskog turizma, jer je zasnovan na tradici-ji, vrijednim i upornim ljudima, pri-rodnom i povijesnom naslijeđu ko-je je jedinstveno, a sve to čini materi-jalne, organizacijske i kadrovske uvje-te ove gospodarske grane. Na područ-ju zakonske regulative moramo još puno raditi, ali tako je to i u ostalim segmentima, naročito kako bismo se uskladili s EU.

Hoćete li biti sposobni nositi se s konkurencijom na nemilosrdnom europskom tržištu. Treba li drža-va zaštiti svoje kompanije na bazi reciprociteta?Naš sustav je već desetljećima na eu-ropskom tržištu. Ne samo zbog vlasti-te tvrtke Pan Alpen Adria u Mannhe-imu, već i zbog međunarodnih linija koje svakodnevno održavamo u uskoj suradnji sa domicilnim partnerima zemalja u koje vozimo. To su poslov-ni odnosi koji traju i više od 30 godina i vjerujte da nismo usklađeni s mjeri-lima koja ta tržišta traže ne bismo bili tu gdje jesmo niti bismo opstali. Svih ovih godina učili smo i prilagođavali svoje resurse prema njemačkim, tali-janskim, austrijskim i švicarskim mje-

rilima stoga nam nisu strana pravi-la ponašanju u europskom gospodar-skom svijetu. Dakle, što se tiče kva-litete usluga, organizacije i kadrov-skih potencijala imamo svoju pozici-ju na tom velikom i zahtjevnom trži-štu, ali je dobro pitanje zaštita kompa-nija u administrativnom smislu. Iako su zapadna tržišta liberalizirana u ve-likom djelu su zaštitili svoja prijevo-znička poduzeća koja održavaju ino-zemne linije tako da će se biti teško probiti svojim uslugama, a pri tom je vrlo važno koliko će naša država svo-jom pravnom regulativom dozvoliti u potpunosti otvaranje tržišta. To može biti vrlo pogubno.

Uspjeh ne dolazi sam po sebi. Za uspjeh se treba izboriti. Kako?Mi smo kao Autotrans grupacija do-bro organizirani, regionalno odlič-no pozicionirani, solidno strukturira-ni, sve naše službe godinama uspješ-no djeluju, imamo kvalificiran kadar, uvježban i spreman na sve izazove. Ci-jela je kompanija tehnički vrlo viso-ko opremljena, počevši od modernih vozila do radionica i za to potrebnih stručnih kadrova. Godinama ulažemo u vlastitu budućnost, imamo strategi-ju i viziju razvoja tvrtke, ali to još ni-je dovoljna garancija uspjeha, stoga nema opuštanja. Važno je da u svim segmentima naše grupacije radimo maksimalno svi - od vozača na cesti preko radnika u servisu, do radnika za pultom kolodvorskog šaltera, kao i menadžera koji vode tvrtku.


Hrvatska destinacijska menadžment kompanijaPrijevoznik koji u svom sastavu ima turističku agenciju, nastoji pored linij-skog, što više zaposliti svoje autobuse u povremenom ili izvanrednom pri-jevozu. Tu je početak priče koja se nastavlja nadogradnjom navedene uslu-ge i ostalim sadržajima koji čine turistički produkt; smještaj, usluga vodi-ča, izlet, ulaznica, itd. Takav smo smjer uzeli u organizaciji izleta i putova-nja po Hrvatskoj, turama po europskim zemljama, kompletnim skijaškim aranžmanima u Francuskoj, Italiji ili Austriji koji uz prijevoz uključuju smje-štaj na skijalištu, licencirane učitelje skijanja, organizaciju zajedničkih dru-ženja i slično.S druge strane ino-partnerima i njihovim klijentima kao i svojim direktnim gostima koji ne dolaze posredstvom drugih turističkih agencija i touropera-tora, osim transfera i izleta organiziramo kompletan boravak u našoj zemlji.Zajedno sa turističkom agencijom APP Požege, naše slavonske tvrtke po-stajemo hrvatska destinacijska menadžment kompanija s posebnom ponu-dom pojedinih regija naše zemlje i u tom pravcu ćemo se razvijati.

WTA turnir, Serena Williams i… Autotrans Rijeka



Željko Rački iz Slavonskog Bro-da osim što je odvjetnik anga-žirao se i u sektoru turizma:

«Po zanimanju sam odvjetnik u Slavonskom Brodu i bavim se pra-vom od 1978. g. kada sam diplo-mirao. Pored odvjetništva angaži-rao sam se u sektoru turizma osni-vanjem tvrtke „Adriatic Classic Na-utica „ d.o.o. sa sjedištem u Slavon-skom Brodu, a s bazom brodova u Šibeniku. Pored toga, u sektoru tu-rizma, izgradio sam novi hotel u Sla-vonskom Brodu, imena „Art“ hotel, Nikole Zrinskog 44, gdje je sjedište i chartera ACN d.o.o.U ACN d.o.o. u sezoni imamo do 15

zaposlenih, a prije recesije je radilo i do 26 zaposlenih na 8 brodova s po-sadama. U hotelu ART imamo, za sada, 16 zaposlenih osoba s tenden-cijom novog zapošljavanja, a nakon dovršetka konferencijske dvorane i restorana vidikovac na 5 katu hote-la. U odvjetničkom društvu „Rački i kolege“ zaposlena je 21 osoba.»

U posao ste krenuli 2002. g. za-jedno s dva partnera. Zaljublje-nici ste u more i morske ljepote. Što ste željeli postići pokretanjem ovog posla, osim zarade? Otkuda ljudi iz Slavonskog Broda pokre-ću posao na moru?

Sa prijateljima i partnerima Nena-dom Matijaševićem iz Nove Gradiš-ke i Ivicom Pezerom iz Slavonskog Broda osnovao sam ACN d.o.o. 2002. godine. Posve smo slučajno saznali za taj oblik turizma prilikom posjete Marmarisu u Turskoj i vi-djeli da na obali od 400 km radi oko 3.000 guleta, brodova za krstarenje u manjim grupama te dobili ideju da to dovedemo u Jadran sa oko 800 km obale i preko 1.200 otoka.Kako smo i sami dosta plovili ide-ja nam je bila da to pokažemo i stra-nim turistima, ali kod nas u Hrvat-skoj. Ljudi iz unutrašnjosti Zemlje bolje doživljavaju more od onih ko-ji tamo žive. Njima je sve to što vi-de i doživljavaju svakodnevica, a na-ma je poseban doživljaj. Boje, miri-si, hrana, aktivnosti, istraživanje no-ve i nove uvale po otocima su izazov.

U ponudi imate nautički turizma,

posebna ponuda je krstarenje dr-venim brodovima tipa Gulet. Ka-kva je to vrsta broda i što pruža gostu?Brodovi tipa Gullet su ne nužno dr-veni, ali su svi namijenjeni grupama do 12 putnika i imaju 3 člana posa-de. Opremljeni su gliserom za spor-tove na vodi, wind surfom za jedre-nje, opremom za ronjenje i pecanje te svim drugim sadržajima za ugo-dan boravak na moru. Brodovi su klimatizirani i svaki gost ima svoju ležaljku, kabinu sa hidromasažnim tuševima, TV i sve drugo namije-njeno luksuznom krstarenju.

Ulažu li druge države i turističke zajednice više sredstava u promo-ciju od naše, imamo li dovoljno marina za sadržaje koje privlače

ŽELJKO RAČKI, ADRIATIC CLASSIC NAUTICA D.O.O, SLAVONSKI BROD

*Nemamo dugu tradiciju luksuznog krstare-nja, ali je naša prednost izuzetna destinacija *Slučajno smo saznali za ovaj oblik turizma prilikom posjete Marmarisu u Turskoj i vidjeli da na obali od 400 km radi oko 3.000 guleta

Ljudi iz unutrašnjosti Zemlje bolje doživljavaju more

Prirodne ljepote Hrvatske više nisu dovoljneNaši su minusi u ovom obliku turizma su što nemamo dugu tradiciju luk-suznog krstarenja, a prednost je izuzetna destinacija, gotovo prva u svije-tu po privlačnosti.Ulagali smo u brodove - jahte koji su sada među najluksuznijima na Jadra-nu i pružaju vrhunsku uslugu.Naravno, da se uskoro nadamo poboljšanju situacije jer ulaskom u EU po-stajemo dio sustava od povjerenja i pojednostavljuju se transferi i novca i osoba.


KONTAKT: ADRIATIC CLASSIC NAUTICA d.o.o. ŠibenikTelefon: 00385 91/447 77 70Fax: 00385 35/444 477e-mail: [email protected]: 35000 Slavonski Brod, Gajeva 27

Željko Rački, jedan od osnivača Adriatic Classic Nautica d.o.o.


Ljudi iz unutrašnjosti Zemlje bolje doživljavaju moretema broja - turistička logistika

bogatiju klijentelu?U ovaj oblik turizma najviše je ulo-žila Turska sa opremljenim lukama i marinama za prihvat gulleta. U Grč-koj i Italiji ih ima manji broj i uvjeti su isti ili lošiji nego kod nas. U Hr-vatskoj još uvijek nedostaju dovolj-no jaki priključci struje i vode po lukama, mjesta za pristajanje, veli-ke su takse i neprilagođene jahta-ma sa posadama, komplicirana ca-rinska procedura i neujednačenost kriterija i cijena u lukama i lučica-ma koje određuju lokalno organi samouprave.Bogatu klijentelu privlači more, pri-roda i dobra posada, a manje mari-ne i luke.

Kako, s obzirom na krizu, popu-niti sve kapacitete u sezoni, ali i produžiti problematičnu pose-zonu? Luksuzni turizam je prvi ušao u krizu, hoće li se i prvi izvu-ći iz krize?Popunjavanje kapaciteta je osnov-ni problem jer dugo treba da trži-šte prepozna da kod nas postoji ova-kva ponuda. Do prije nekoliko go-dina smo imali isključivo trabakule, stare prepravljene salbunjere (bro-dovi za prijevoz rasutog tereta) kao ponudu za grupna krstarenja ili veli-ke brodove za krstarenje. Pored toga postoje charter kompanije za najam plovila bez posade (pogrešno na-zvani charter jer charter je uvijek s posadom), ali klijenti tog oblika na-utičkog turizma nisu turisti već na-utičari koji sami upravljaju plovi-lima, sami pripremaju hranu, peru suđe i sl. Iz krize možemo izaći ka-da tzv srednja klasa i upravljački sloj managera Zapadne Europe presta-nu strepiti na svojim poslovima i za svoje poslove, i ponovno budu u si-tuaciji da slobodno mogu na godiš-nji odmor. Druga vrsta gostiju, bo-gati koji su to oduvijek bili, i dalje dolaze. Njih kriza nije uhvatila.

Gosti su vjerojatno većinom

stranci. Jesu li krstarenja luksu-znog karaktera za goste dubljeg džepa? Jeste li zbog krize osjeti-li pad najma i gostiju. Kažu da su ovakvi gosti dobri potrošači i do-bri promotori naše zemlje.Gosti dubokog džepa su najčešće racionalni. Znaju koliko vrijedi po-nuda koju im dajemo. Troše onako kako troše i kod svoje kuće. Neki pi-ju samo vodu jer im je to novi na-čin života, neki su zainteresirani za destinaciju u kojoj borave dok ne-ki samo čitaju i kupaju se i vjerojat-no neće znati objasniti niti gdje su bili. Na našim smo jahtama imali lordove, grofove, vlasnike poduze-ća, doktore, ministra u Španjolskoj vladi, poznatog automobilskog a-sa Michaela Schumacera, poznatog voditelja Cancone Michaela Bongi-orno i druge zvijezde koje viđamo samo na TV.

Predsjednik ste Hrvatske udruge brodova s posadama. Može li ona pomoći u kreiranju turističke po-litike? Na svojim ste brodovima ugostili poznate osobe. Domaćih gostiju nema ili..? Zašto?Bio sam predsjednik Hrvatske udruge brodara sa sjedištem u Spli-tu, sada sam podpredsjednik. Udru-ga je puno napravila na planu sudje-lovanja u konzultacijama u Mini-starstvu mora i turizma kao i u Hr-vatskoj gospodarskoj komori kod donošenja zakona iz oblasti turiz-ma. U donošenju strategije razvoja turizma aktivno smo sudjelovali u svim aktivnostima. U nekoliko na-vrata smo predstavljali Hrvatsku na nautičkom sajmu u Barceloni, Du-sseldorfu, u Francuskoj, u Ljublja-ni i drugdje.Domaćih gostiju nema iz razloga što naše turističke agencije domaće tržište nisu niti obradile. Naši gosti ne dolaze na osnovi oglasa (kao po-nuda za hotele ili Antalyu po siste-mu „Ab“ eura) već isključivo mar-ljivim radom agenata koji imaju str-

pljenja sastaviti ljetovanje krojeno po mjeri gosta. Imamo upitnik u ko-jem mogu sve upisati od toga što že-le jesti i piti do toga što su im poželj-ne aktivnosti, koliko žele kontakti-rati sa posadama i sl.

A kako stojimo sa profesionalno obučenim posadama? Gosti oče-kuju najam, hranu, ali i profesio-nalnu, vrhunsku uslugu. Što ne-dostaje u tom lancu ponude da

bi platežno sposobni gosti bili zadovoljni?Kod nas na Jadranu ima dovoljno iskusnih pomoraca za taj dio po-nude, a veći je problem sa kuhari-ma. Mi imamo sreće da su nam ku-hari gotovo uvijek prvi ili drugi na natjecanjima i s tim dijelom nema-mo problema. Za jedno krstarenje od tjedan dana krca se 11 vrsta ribe i ribljih specijaliteta i sl.

Mirjana Glavaš

Gosti dubokog džepaGosti dubokog džepa su najčešće racionalni. Znaju koliko vrijedi ponuda koju im dajemo. Troše onako kako troše i kod svoje kuće. Neki piju samo vo-du jer im je to novi način života, neki su zainteresirani za destinaciju u ko-joj borave dok neki samo čitaju i kupaju se i vjerojatno neće znati objasniti niti gdje su bili. Na našim smo jahtama imali lordove, grofove, vlasnike po-duzeća, doktore, ministra u Španjolskoj vladi, poznatog automobilskog a-sa Michaela Schumacera, poznatog voditelja Cancone Michaela Bongiorno i druge zvijezde koje viđamo samo na TV.

Biti na ovakvom brodu pravi je doživljaj, bogatu klijentelu privlači more, priroda i dobra posada


Agencija ATLANTIS tourist agency otvorena je 2008 g. Vla-snici su prije toga imali puno

iskustva u sektoru turizma i organi-zaciji i zato su htjeli imati vlastiti obrt kako bi mogli izražavati svoje ideje te organizirati putovanja. To je obiteljski posao u koji su svi uključeni na svoj način i pomažu koliko god mogu. Tre-nutno je samo jedna osoba zaposlena

iako žele da u skorijoj budućnosti za-posle još nekoga.Jedina zaposlenica i vlasnica agencije Marta Mudri nam kaže: «Mi smo tu-ristička agencija koja radi tokom cije-le godine, bavimo se putovanjima (kr-starenja, europska putovanja, wellnes, skijanje... ), tokom ljeta nudimo smje-štaj u hotelima, privatnim apartmani-ma i izlete, organiziramo team buil-ding programe, seminare, gastro po-

nude i još mnogo toga.

Jedno vrijeme bila je stagnacija potražnje«Kako i u ostalim sektorima tako se i u našem sektoru, radi krize, vide ra-dikalne promjene. Prije su ljudi više putovali, a firme su za svoje djelatnike organizirali razne događaje i druženja (team building, seminare, i sl.).

Iako smo jedno vrijeme imali stagna-ciju primijetili smo da se polako vra-ća interes za organizaciju team buil-ding programa i sličnih eventa (mo-ramo priznati da to još uvijek ide ja-ko sporo).Potražnja tržišta se mijenja, pa ovisno o godišnjem dobu i o aktualnim ponu-dama stranke traže različite ponude. Ne prevladavaju samo jeftiniji aran-žmani odnosno last minute progra-mi, već stranke se interesiraju i po par mjeseci unaprijed za određene aran-žmane. Naravno, svi planiraju putova-nje prema godišnjem odmoru i vlasti-tim obavezama, ali ako postoji stvar-no dobra ponuda u last minute obliku onda se znaju javiti.Svaka zemlja ima svoje kvalitete i ka-rakteristike po kojima je prepoznat-ljiva. Ukoliko budemo znali iskoristi-ti naše resurse i to spojiti kao prvo s kvalitetom možemo biti konkurentni. Problemi u poslovanju su mnogobroj-ni i različite vrste; od pronalaženja no-

vih proizvoda i plasiranja istih na trži-šte, konkurencije... «Kako turističke agencije mogu dati svoj doprinos razvoju našeg turizma? - pitam Martu«Sa svojim inovativnim idejama, novim i kvalitetnim ponudama. Ia-ko puno puta do ostvarenja istih na-iđemo na prepreke od strane drugih subjekata.»

Bazirani na Istri, Hrvatskoj, ali i EuropiBazirani smo na Istru, ali i na cije-lu Hrvatsku kao i Europu. Uglavnom kod nas se u Istri može naći za svako-ga po nešto. Za mlade ljude koji vo-

le koncerte i zabavu nudimo ulazni-ce za takve evente, za one koji traže avanturu nudimo takve avanturistič-ke sportove kao što su biciklizam, ja-hanje, ronjenje, paraglaiding, jedre-nje,.... Za one koji vole dobro pojesti imamo različitost GASTRO OKUSA (tradicionalna istarska jela na bazi tar-tufa, divljači, morskih specijaliteta...).

Jako su popularne vinske ture gdje se s našim vodičima ide kroz poznate pu-tove „vinskih cesta“ i posjećuju se naj-poznatiji vinski podrumi. Također su popularni i programi degustacija ma-slinovog ulja gdje se posjećuju jedne od najkvalitetnijih uljara s Europskim priznanjima. Ponuda ne nedostaje, kao i ostatak Hrvatske, tako i Istra jer je biser koji se treba otkriti.»Sastavljate i pripremate igre starih sportova onakve kake kako su naše bake i djedovi u mladosti igrali - ka-

žem Marti«Da, to su određeni programi koji nu-dimo kao interaktivni program za gru-pe, a cilj je upoznati se bolje i djelova-ti kao tim. Neke od takvih igara su utr-ka u vrećama, potezanje konopa, ba-canje kamena u dalj, gađanje potkova-ma i slično.»

Maja Mikulec

*Ne prevladavaju jeftini odnosno last minute programi već se stranke interesiraju par mjeseci unaprijed *Naš su doprinos inovativne ideje i kvalitetne ponude

Bit ćemo konkurentni ako budemo iskoristili naše resurse


MARTA MUDRI, ATLANTIS TOURIST AGENCY, UMAG

KONTAKT: ATLANTIS tourist agencyJ. Rakovca 11, UmagTelefon: +385 (0)52 721 312Fax: +385 (0)52 721 313e-mail: atlantis.umag@gmail.comwww.atlantis-istra.netwww.atlantis-umag.net

Marta Mudri, vlasnica agencije ATLANTIS tourist agency, Umag

Kratki odmor na jednom od izleta

Kako do većeg udjela u «turističkom kolaču»?Bez dobrog marketinga ništa se ne postiže. Treba privući goste zanimljivim i novim ponudama, jer sunca i mora nema samo u Istri i Hrvatskoj. Istra ni-je samo obala, unutrašnjost Istre je prekrasna kao destinacija, pogledajmo Motovun, Pazin, Grožnjan, Buzet, Hum... Imamo neke ideje/programe koje se nadamo da ćemo ostvariti do kraja ove godine. Naravno da se nadamo da će turistička sezona biti dobra kako je i najavljena kako bi sa što više elana krenuli dalje.

Utrka u vrećamaIgra u kojoj sudionici navlače ju-tenu vreću na noge i tako poku-šavaju, skačući, prevaliti zadanu dužinu staze. Sudionici utrke po-laze istovremeno i prevaljuju jed-naku dužinu staze. Padovi pove-ćavaju ukupno vrijeme prevalji-vanja staze. Igra je vrlo zabavna i potiče međusobno bodrenje pu-blike i sudionika te sportski duh.


M. Liena d.o.o. iz Osijeka po-sluje od 23.01.2010. godi-ne i isključivo se bavi prije-

vozom putnika autobusom u tuze-mnom cestovnom prijevozu putni-ka. Tvrtka je nastala na obiteljskoj praksi i iskustvu. U voznom par-ku trenutno ima tri vozne jedinice standardnih kapaciteta od 51 sjede-će mjesto po autobusu.M. Linea ima 3 zaposlene osobe iz obitelji te je na taj način smanjen svaki pritisak od strane djelatnika i

tvrtka posluje u jednom mirnom-zdravom okruženju.

Racionalno poslovanjeMiran Majer, prokurista M.Linea d.o.o. nam kaže: «Naučeni vlasti-tim iskustvom te iskustvom osta-lih turističkih agencija u i oko gra-da Osijeka shvatili smo da se treba-mo specijalizirati samo za autobu-sni prijevoz putnika.Obim posla smanjen je na racio-nalno poslovanje gdje se brine ko-

ga, kuda i po kojim uvjetima pri-jevozi. Uglavnom se posluje s po-znatim naručiteljima koji su sigur-ne platiše.Racionalno poslovanje za nas zna-či smanjiti eksploataciju autobu-sa, a s time i samu potrošnju, troš-kove održavanja te kapitalnih ula-ganja u iste te na taj način osigurati maksimalnu sigurnost u poslovanju i smanjiti rizik. Puno brinemo o to-me da radimo kvalitetno uz veću za-radu nego kvantitativno bez zarade.Vozni park je dosta star ali uredan i pouzdan. Nažalost, posjedovanje novijeg vozila ne utječe na obim posla nit na kvalitetu obavljenog posla iz jednog osnovnog razloga a to je cijena po kilometru.»

Potrebna je poštena tržišna utakmicaKao i ostali autobuseri na tržištu imamo problema s nelojalnom kon-kurencijom, a koja na žalost dolazi od vodećih tvrtki. Veliki problem u županiji već godinama je da se ni-ti jedan privatni prijevoznik nikada nije bavio linijskim prijevozom put-nika koji bi naveliko olakšao dnevni priliv novaca u tvrtku te i državne ili lokalne subvencije.Navest ću jedan primjer: 2002.go-dine cijena prijevoza za Zagreb je bila 4.100,00 kn sa svim troškovima i uračunatim porezom (a tada je go-rivo koštalo 6,00 kn te je bio manji porez i bilo je puno manje cestari-

na). Danas je gorivo doseglo skoro 11,00 kn, troškovi su općenito po-rasli, a cijena autobusa za isti prije-voz do Zagreba pala je na 3.800,00 kn i manje kako bi bili konkurentni.Na taj način one imućnije tvrtke spuštanjem cijene prijevoza te uzi-manjem velikog dijela tržišta uni-štavaju mala privatna poduzeća na način da u gore navedenoj cijeni ne-ma mjesta za obračun amortizacije s kojom bi se eventualno moglo ku-piti novo ili novije vozilo.Rad na crno je uvijek bio problem ne samo u našoj profesiji, ali kao i na svakom tržištu potražnja ima po-nudu ili ponuda potražnju, a tome opet trebaju doskočiti državne in-stitucije, ali ne na represivni način, nego prvo počistiti nered na vlasti-tom kućnom pragu, a onda omogu-ćiti malim poduzetnicima pošteno tržište jednako za sve.Općenito, o budućnosti ne mo-gu govoriti jer je ne vidimo svije-tlu. Ustrajat ćemo i dalje na svojoj kvaliteti i boriti se za poštenu tržiš-nu utakmicu.


*Cilj je raditi kvalitetno uz veću zaradu, a ne kvantitativno bez zarade *Što se tiče autobusnog kolodvora u Osijeku tu nije napravljena buka već parodija

Poslovati s poznatim naručiteljima koji su sigurne platiše


MIRAN MAJER, M. LINEA D.O.O, OSIJEK

KONTAKT: M. Linea d.o.o.za prijevoz, trgovinu i uslugeVj. Ljube Babića 531 000 OsijekTelefon/fax: ++385 (0)31/367 000GSM: ++385 (0)91/516 21 55e-mail: [email protected]

Tvrtka M. Linea nastala je na obiteljskoj praksi i iskustvu

Zakoni protiv malih autobuseraDo sada su svi zakonski akti i odredbe išle k tome da se unište mali i sred-nji autobuseri, opet naravno represijom, a ne uklanjanjem prepreka i otva-ranjem tržišta. Strukovne skupine po županijama ispadaju smiješne i neu-činkovite ili jako spore već godinama. Sastanci su nebitni i nemaju nikakav pravni legitimitet. Nekoliko smo puta pokušali sjesti i dogovoriti cijenu, po-kušati urgirati na neki lokalni ili državni akt, naravno uvijek bezuspješno ili presporo. Navedimo primjer famozne odredbe prijevoza školske djece, di-gnuta je buka napravljeni su troškovi (bilo je i nekih ustavnih povreda), a na žalost prometne nesreće i dalje imaju unesrećenih ne zbog pojaseva ili starosti autobusa već zbog ljudske pogreške.

Parodija oko autobusnog kolodvora u OsijekuŠto se tiče autobusnog kolodvora u Osijeku tu nije napravljena buka već pa-rodija, gdje si je jedan grad dozvolio da bude iznad zakona. Osječkim auto-busima, a tako i drugima bilo je zabranjeno bilo kakvo ukrcavanje ili iskrca-vanje putnika osim na kolodvoru (osim GPP-u), a da grad nije osigurao al-ternativna stajališta. Naravno, to navodim za autobuse koji se bave povre-menim prijevozom putnika znači unaprijed dogovorenim skupinama ljudi koji nisu dio dnevne migracije stanovništva.Člankom 89. Zakona o prijevozu u cestovnom prometu propisano je da u mjestu u kojem postoji autobusni kolodvor, prijevoznik koji obavlja javni li-nijski prijevoz dužan je koristiti se tim autobusnim kolodvorom.Stoga, mišljenja smo da je Grad Osijek svojom Odlukom o komunalnom re-du povrijedio navedeni Zakon, te time propisao nezakonito da je za pola-ske-dolaske i parkiranje autobusa svih vrsta prijevoza moguće jedino kori-stiti ”novi autobusni kolodvor”.


Željko Trezner, rođen je 1968. go-dine u Karlovcu gdje i danas ži-vi sa suprugom i dva sina. Svoja

prva iskustva u turizmu stekao je još kao srednjoškolac u tadašnjem Feri-jalnom savezu Hrvatske, a potom za vrijeme studija kao turistički prati-telj. Zajedno sa suprugom Tatjanom osnovao je i do prodaje adriatica.net grupi uspješno razvijao i vodio turi-stičku agenciju Ferial.„U trenutku prodaje poslovanja, na-ša je agencija bila među deset najbrže rastućih turističkih agencija u Hrvat-skoj. Međutim, procijenili smo da bi daljnji intenzivan razvoj naše turistič-ke agencije bio na štetu kvalitete obi-teljskog života i odlučili nešto mirni-je živjeti od do tada uloženog kapita-la u nekretnine te mojeg angažmana kao konzultanta i predavača. Na na-govor kolega iz struke pred nešto vi-še od dvije godine preuzeo sam funk-ciju direktora Udruge hrvatskih put-ničkih agencija, a u međuvremenu sam postao i zamjenik predstojnice katedre za turizam Veleučilišta Vern gdje se prvenstveno vidim u daljoj budućnosti.“

UHPA je strukovna udruga hrvat-skih putničkih agencija, ali je ujed-no i udruga poslodavaca. Kolika

UHPA ima članova, tko sve može biti član? Koje to strukovne intere-se svojih članova zastupa?Broj članova UHPA-e brzo je na-rastao posljednje dvije godine, re-

alno za gotovo sto redovnih člano-va. UHPA danas ima 239 redovnih i 115 pridruženih članova. Redov-ni članovi mogu biti isključivo turi-stičke agencije registrirane u RH, a

u pridruženo članstvo primamo sve poslovne subjekte koji su na bilo ko-ji način povezani s turizmom. Među

ŽELJKO TREZNER, DIREKTOR UHPA-E, ZAGREB

Agencijsko poslovanje se u posljednjih desetak godina dramatično promijenilo

Turizam i agencijsko poslovanje dramatično su se promijenilitema broja - turistička logistika

Željko Trezner, direktor UHPA-e, Zagreb

*Broj članova UHPA-e brzo je narastao po-sljednje dvije godine tako da danas ima 239 redovnih i 115 pridru-ženih članova *Unatoč najavama da će kao posrednici nestati s tržišta, turističke agen-cije su se prilagodile novim okolnostima

KONTAKT: Udruga hrvatskih put-ničkih agencija - UHPAIzidora Kršnjavoga 1, 10000 ZagrebTelefon: 01/230 49 92Fax: 01/230 06 55e-mail: [email protected]


redovnim članovima su sve velike, praktički sve srednje i velik broj ma-lih agencija. Mjereno brojem stalno zaposlenih, preko dvije trećine stalno zaposlenih u agencijskom poslova-nju u Hrvatskoj radi kod UHPA-inih članova. Posebno smo ponosni na članstvo nekoliko velikih hotelskih kuća koje nas podržavaju kao prirod-ni partneri, a još i više na reciproci-tetno članstvo s najvećim i najmoć-nijim udrugama turističkih agenci-ja u svijetu kao što je američka, nje-mačka, japanska i mnoge druge. Isto-vremeno, vrlo smo aktivni kao član

ECTAA-e koja okuplja nacionalne udruge turističkih agencija u Euro-pi. UHPA danas ne zastupa samo in-terese struke i agencija kao posloda-vaca, a što je pretežito činila do sada. U posljednje dvije godine značajno smo promijenili naš stav prema turi-stičkom sustavu u Hrvatskoj i umje-sto da se samo brinemo za kratkoroč-no poboljšanje položaja agencija, bo-rimo se za razvoj turizma u Hrvat-skoj u kojem turističke agencije ima-ju značajnu ulogu.

Putnička ili turistička agencija, postoje li pojmovne i suštinske ra-zlike? A turoperatori, jesu li oni dali doprinos širenju masovnog turizma. Negdje sam pročitao da su agencije trgovine na malo, a tu-roperatori trgovine na veliko?Pitanje razlika između pojmova put-nička i turistička agencija teorijsko je pitanje s kojim ne bih volio odvi-

še zamarati čitatelje. Naime, koriste-ći načelo sveobuhvatnosti ispravni-ji je pojam putničke agencije, ali pre-ma načelu pretežitosti bolje je kori-stiti pojam turistička agencija. Ipak, držim da je danas bolje koristiti po-jam turistička agencija jer se moder-ne putničke agencije pretežito ba-ve turistima. Drago mi je da postav-ljate i pitanje o pojmu turoperatora.Naime, taj je pojam u medijima kod nas često pogrešno korišten. Najkra-će rečeno, turoperator je ona agenci-ja koja posluje na veliko kao podu-zetnik i pretežiti dio svojeg priho-da ostvaruje od prodaje paket aran-žmana nepoznatim kupcima u svoje ime i za svoj račun. Iako oko ove teze ima dosta rasprave i različitih pristu-pa u svijetu, turoperator je samo po-sebna vrsta turističke agencije. Osim kao turoperatori, suvremene turistič-ke agencije mogu svoje poslovne ak-tivnosti provoditi na čitav niz nači-na: kao posrednici prodavati usluge u tuđe ime na malo, kao konsolidato-ri posredovati u svoje ime na veliko, kao destinacijske menadžment kom-panije stvarati nove sadržaje u turi-stičkim destinacijama. Zato nije do-bro agencije podijeliti jednostavno na turoperatore i posrednike. Kao i turizam u cijelosti, agencijsko poslo-vanje se u posljednjih desetak godina dramatično promijenilo, a i dalje se vrlo brzo prilagođava potrebama tr-

žišta. I ono najvažnije, unatoč najava-ma da će kao posrednici nestati s trži-šta, turističke agencije su se samo pri-lagodile novim okolnostima. Što se pak masovnog turizma tiče, veliki tu-roperatori su njemu svakako doprini-jeli i danas doprinose. Međutim, oni ga nisu stvorili niti prouzročili. Ma-sovni turizam je posljedica viška po-tražnje nad ponudom: zato ga i danas imamo u špici sezone i u destinacija-ma za kojima vlada visoka potražnja zbog niskih cijena.

Postoji li registar putničkih agen-cija iz kojeg bi vidjeli sve podatke o njima?Nažalost, ne postoji. Držim da je to velik problem, pa smo na njega već upozorili i ministra Ostojića. Prema sadašnjim propisima, upisnici turi-stičkih agencija se vode nepoveza-no u županijskim uredima za gospo-darstvo odnosno turizam i u biti ni-su dostupni javnosti. Neki su uredi na naš izravni upit jednostavno odbi-li dati izvadak iz upisnika.

Možemo li agencije tretirati kao «proizvođače» u turizmu? Ako je tako ima li država sluha za te «proizvođače»?Turističke agencije, a iz perspektive hrvatskog turizma, posebno recep-tivne turističke agencije kao destina-cijske menadžment kompanije i je-

Agencijsko poslovanje se u posljednjih desetak godina dramatično promijenilo

Turizam i agencijsko poslovanje dramatično su se promijeniliOsjeća li se kod naših agencija nedostatak obučenih kadrova?Na ovo pitanje ću s gorčinom odgovoriti vrlo kratko. Kako prema sada važećim propisima u hrvatskim turističkim agencijama ne postoji obveza zapošljava-nja kvalificiranog osoblja ne postoji niti potražnja za specijaliziranim oblicima obrazovanja za agencijsko poslovanje. Kako onda uopće razmišljati o cjeloži-votnom obrazovanju, certificiranju izvrsnosti, a u konačnici i povećanju kon-kurentnosti i zaštiti potrošača. Vjerujemo da će ministar Ostojić poslušati naš savjet i da će odgovarajućim izmjenama Zakona o pružanju usluga u turizmu izmijeniti ovu katastrofalnu situaciju. Naime, oni posljednji profesionalci u tu-rističkim agencijama već se jedva nose sa novim, ali nekompetentnim ulasci-ma u agencijskom poslovanje koje ne štete samo struci nego i ukupnoj konku-rentnosti hrvatskog turizma.

Hoće li zbog situacije na tržištu doći do repozicioniranja Hrvatske na svjetskoj turističkoj karti Europe i svijeta?Hoće li doći do repozicioniranja Hrvatske ovisit će prije svega o nama i na-šem turističkom proizvodu. Turizam pogoni potražnja i taj proizvod valja prilagođavati potražnji. U kojoj mjeri će doći do repozicioniranja ovisi sva-kako i o ostalim marketinškim aktivnostima. Kao što sam istaknuo ranije, udio u ostvarenim noćenjima u kojima sudjeluju domaće turističke agenci-je to je veći što je polazište turista udaljenije. Nastavljajući se na raniji pri-mjer iz drvne industrije: što je polazište turista i tržište udaljenije to pro-dajemo skuplji dizajnirani namještaj. Što je tržište bliže, prodat ćemo više piljene građe. Zato se UHPA zalaže za dramatičnu promjenu u načinu pro-mocije i potpore prodaji domaćim turističkim agencijama na dalekim tr-žištima. S njih gosti dolaze na najskupljim programima, putuju na tura-ma s 20 kilograma teškom prtljagom i prepunim novčanikom - što gotovi-ne što kreditnih kartica. Gotovo je apsurdno da smo zbog nedostatka naše kompetentnosti i neadekvatnog marketinga zanemarili jedno od najzna-čajnijih emitivnih tržišta za Europu, a to je sjevernoameričko tržište. Zato već dvije godine UHPA aktivno lobira da se International Destination EXPO američke udruge agencija ASTA-e 2014. održi u Hrvatskoj. Još nije izvje-sno hoćemo li u tome uspjeti. Naime, za taj se event natječu najjače svjet-ske turističke destinacije. Primjerice, ove je godine održan u Peruu, a slje-deće je u Dubaiu.



su pravi proizvođači turističkog do-življaja! Usporedimo to s drvnom in-dustrijom: hoteli su samo pilane ko-je prodaju grubo piljenu građu, a de-stinacijske menadžment kompanije osmišljavaju, proizvode i prodaju di-zajnirani namještaj. Nipošto ne želim ovom tezom omalovažiti važnost ho-telijerstva u turizmu, međutim valja se jednostavno zapitati koliko danas turista putuje samo zato da bi odsje-li u hotelu. Suvremeni turisti putuju zbog aktivnog odmora u prirodi, kre-ativnog odmora i učenja, zbog tradi-cije, kulture života i rada stanovnika destinacije, zbog gastronomije, eno-logije, botanike, promatranja ptica, arhitekture, arheologije, geologije, sporta i avanture. Svi ti doživljaji ne nalaze se u hotelima, već ih kao slože-ne turističke proizvode u obliku izle-ta i paket aranžmana staraju turistič-ke agencije. Posebno je važno nagla-siti da tako diversificirane proizvo-de kupuju cjenovno manje osjetljive skupine kupaca prvenstveno iz uda-ljenijih polazišta i da se većina takvih doživljaja realizira izvan visoke ljetne sezone te izvan uskog priobalnog po-

jasa. Drugim riječima, rješenje viso-ke sezonalnosti i koncentracije turi-stičkog prometa u priobalju zapravo nude specijalizirane turističke agen-cije. Hrvatska država dugo nije ima-la smisla za ovaj pristup. Međutim, Strateški marketinški plan hrvatskog turizma 2010. do 2014. godine upra-vo upućuje na ovaj proizvodni pri-stup i kao jedan od glavnih priorite-ta naglašava razvoj najmanje 50 spe-cijaliziranih turističkih agencija - de-stinacijskih menadžment kompanija. Istovremeno moram naglasiti da ni-sam zadovoljan provedbom strateš-kog marketinškog plana u tom ključ-nom dijelu. Previše vremena smo gubili na rasprave o modelu razvo-ja DMC-a, dok su s jedne strane ak-tivnosti na razvoju novih agencijskih proizvoda bile poticane, s druge su strane bile opstruirane. Ipak, uz izu-zetnu potporu Ministarstva turizma i HTZ-a u zadnje dvije godine, ali i zbog i UHPA-ine tvrdoglave upor-nosti uspjeli smo doći do inicijalnih 1000 tematskih paket aranžmana ko-ji će u potpunosti promijeniti sliku hrvatske turističke ponude. Do ljeta

očekujemo da će svih 1000 progra-ma biti vidljivo na web stranicama Hrvatske turističke zajednice.

Danas se na tržištu nudi niz vrsta turizma. Zahtijeva li ovaj posao dodatnu specijalizaciju ili su svi, zbog profita, prisiljeni raditi sve?Turizam se, kao što sam opisao i ra-nije razdvaja na sve više i više obli-ka turizma kojima se ponuda prila-gođava zahtjevima potražnje. Stoga, na dug rok nema druge šanse osim specijalizacije. Isto tako, razumijem da je ponekad u turističkim agenci-jama u Hrvatskoj potrebno svaštariti radi preživljavanja, ali to je poput ro-njenja na dah.

Postoji li strategija razvoja turiz-ma u Hrvatskoj, što su prioriteti? Može li masovni turizam zaista po-taknuti gospodarski razvoj u drža-vama. Treba li se Hrvatska okrenu-ti masovnom turizmu ili…?Na novoj strategiji se konačno radi i UHPA je aktivno uključena u sve do-sadašnje faze njene izrade. Iz do sada objavljenih izvještaja jasno se vidi da

su stavovi koje sam ranije iznio na ne-ki način i dio konsenzusa struke oko novog, tzv. proizvodnog pristupa hr-vatskog turizma. Pri tome prioritet treba dati onim doživljajima za koje imamo vrhunske resurse, a to nije sa-mo sunce i more. U tom kontekstu, budućnost hrvatskog turizma svaka-ko nije u konceptu ekonomije obuj-ma i masovnog turizma jer mi jed-nostavno za takav turizam nemamo potrebnih resursa. Masovni turizam traži kilometre i kilometre pješča-nih plaža, jeftino zemljište za brzu iz-gradnju i slabo plaćenu radnu snagu.

Gdje to Hrvati najviše putem agencija odlaze na putovanja i oda-kle nam najviše dolazi gostiju. Zna li se udjel putničkih agencija u or-ganiziranju odlazaka turista u Eu-ropu i koliki promet ostvare u Hrvatskoj? Ja sam kod domaće potražnje vrlo re-alističan jer sam preko 15 godina ra-dio u tom segmentu: hrvatska potra-žnja će iz niza razloga po svojem vo-lumenu uvijek biti dvostruko slabi-ja od slovenske. Samo ovaj primjer



slikovito opisuje koje su realne šan-se za rast domaćim outbound agen-cijama. Zato je o ovome posve izliš-no raspravljati. Zbog ovog stava često sam na meti kritika kolegica i kolega, ali tu se držim grubog poduzetničkog pragmatizma. Nasuprot tome, u or-ganiziranju dolazaka i boravaka stra-nih turista u Hrvatskoj šanse za rast su izuzetne, a tu radi gotovo tri četvr-tine zaposlenih u turističkim agenci-jama u Hrvatskoj. Naime, svi prazni kreveti u Hrvatskoj u pred i posezoni najbolje pokazuju koliko još domaće receptivne agencije u Hrvatskoj čeka posla. Ako se pažljivo pročitaju rezul-tati do sada napravljenih analiza za potrebe nove strategije hrvatskog tu-rizma, uloga agencija u punjenju ka-paciteta u pred i posezoni je više ne-go jasna. Podaci pokazuju da domaće turističke agencije u prosjeku posre-duju u realizaciji svakog četvrtog no-ćenja u Hrvatskoj i praktički svakog drugog noćenja u hotelima, apartho-telima i vilama. Kako je u hotelima, aparthotelima i vilama iskorištenost raspoloživih kapaciteta najviša, mo-guće je zaključiti da su takvi rezulta-ti između ostalog i posljedica oslanja-nja na distribuciju usluga putem tu-rističkih agencija i turoperatora. Za-to se sasvim opravdano postavlja pi-tanje koje mjere turističke politike mogu potaknuti i ostale vrste smje-

štajnih kapaciteta na intenzivniju prodaju kapaciteta putem turističkih agencija, a to se prije svega odnosi na tzv. privatni smještaj. Što se konkret-nih brojki tiče na koje utječu doma-će receptivne turističke agencije, isti izvor ističe da je u 2010. g. 1,8 miliju-na dolazaka stranih turista ostvareno posredovanjem domaćih turističkih agencija, a pri tome je 64% noćenja stranih turista u organiziranom dola-sku ostvareno posredstvom domaćih turističkih agencija. Relativno naj-veći broj noćenja domaće agencije ostvaruju s udaljenijih tržišta (Velike Britanija 56% noćenja, Rusija 46% te Francuska 43%). Tome valja dodati i podatke za naša najznačajnija tržišta s kojih su domaće turističke agencije realizirale su gotovo 5,3 milijuna no-ćenja ili 42% ukupnog broja noćenja (28% s njemačkog, 25% s talijanskog i 21% s češkog tržišta).

Jesu li putničke agencije osjetile globalnu recesiju, u kojem obimu? U velikim problemima je primjera Generalturist. Kako da se postavi-mo pri odabiru putničke agencije - na koje kriterije trebamo paziti? Može li UHPA pomoći u ovakvim slučajevima?Što se tiče receptivnih turističkih agencija, usprkos globalnoj recesiji one su gotovo redom nastavile svoj

rast i razvoj svojeg poslovanja. Mno-ge agencije koje su svoje poslova-nje uglavnom vezale uz domaće tr-žište bilježe dramatičan pad prome-ta. Mislim da je time sve rečeno. Što se tiče pouzdanosti domaćih turistič-kih agencija, najvažnije je voditi ra-čuna da odabrana turistička agenci-ja putniku izda ugovor o organizaci-ji paket aranžmana u skladu s odred-bama Zakona o obveznim odnosima, a koji sadrži i odgovarajuću odredbu o jamčevnom osiguranju. Sve osta-lo je stvar osobnog povjerenja put-nika, prethodnih pozitivnih iskusta-va i preporuka. Što se UHPA-e tiče, mi smo prije svega usmjereni na po-moć našim članovima, ali i korisnici-ma usluga možemo pomoći savjeti-ma pa čak i u provođenju postupka arbitraže u slučaju spora prema na-šim članovima.

Nedavno se čelništvo UHPA sasta-lo s ministrom turizma Veljkom Ostojićem. Što su bile glavne teme i zaključci sastanka?Radilo se o sasvim operativnom sa-stanku na kojem smo predsjednik

UHPA-e gospodin Boris Žgomba i ja prezentirali naše ključne projek-te i dogovarali unapređivanje mode-la suradnje s Ministarstvom turizma. Ministar Ostojić je i prije dolaska na funkciju bio vrlo dobro upoznat s ra-dom UHPA-e tako da ni za nas, a ni za ministra tu nije bilo nikakvih veli-kih novosti.

U svibnju ove godine održat će se Skupština UHPA-e, u sklopu saj-ma Cro Tour. Što očekujete od saj-ma, a što od skupštine?U sklopu CRO Toura UHPA tra-dicionalno održava svoju izvještaj-nu skupštinu i niz popratnih doga-đanja za članove. Ne očekujemo ni-šta spektakularno: na skupštini plani-ramo usvojiti izvještaj o radu i finan-cijski izvještaj za prošlu godinu, a na sajmu okupiti čim više članova na za-nimljivim prezentacijama i predava-njima. Posebno se veselimo prezen-tacijama naših novih destinacija go-dine: kao domaća destinacija godine to je Istra, a kao strana destinacija go-dine Mađarska.


Putovanja u zemlje članice EU u poreznom smislu više neće biti putovanja u inozemstvoU hrvatski je pravni sustav već odavno implementirana smjernica EU o pa-ket aranžmanima pa nas u tom smislu ne očekuje ništa novo. Istovreme-no, domaće receptivne turističke agencije na europskom tržištu konkurira-ju već godinama i bilježe rast prometa. Ono što nas može pogoditi je uvo-đenje posebnog postupka oporezivanja za turističke agencije koji je naša obveza prema europskoj poreznoj direktivi, a nastupa najkasnije s danom ulaska u EU. Ukoliko u taj proces uđemo neoprezno i nepripremljeni mo-žemo imati šteta i to ne samo u agencijskom poslovanju, nego i u općoj konkurentnosti hrvatskog turizma. Vjerujem da se to ipak neće dogoditi. U kontaktu smo s Ministarstvom financija, ali i s kolegama iz udruga agenci-ja u drugim europskim zemljama koji nas savjetuju kako je najbolje uvesti poseban postupak oporezivanja. Iz perspektive domaćih korisnika usluga, novi postupak obračuna poreza neće značiti povećanje, nego u nekim slu-čajevima može donijeti i određena sniženja krajnjih cijena usluga. Ipak, va-lja upozoriti da će neke usluge na koje se do sada porez na dodanu vrijed-nost nije obračunavao jer su pružane u inozemstvo pasti pod udar obraču-na poreza jer nam putovanja u zemlje članice EU u poreznom smislu više neće biti putovanja u inozemstvo.



Općina Oprisavci nalazi se u istočnom prisavskom područ-ju Brodsko-posavske županije

uz rijeku Savu na mjestu gdje se kri-žaju koridori autocesta A3 i 5C. Na području Općine koridor 5C prela-zi u BiH. Gledano kroz prometne ko-ridore položaj Općine je strateški ja-ko dobar. Zbog svog položaja Opći-na Oprisavci ubraja se među najzna-čajnije općine ove županije, a i RH. „Položaj Općine i budući razvoj Hr-vatske trebao bi u budućnosti donije-ti i nama boljitak „- kaže mi načelnik Općine Antun Jovičić.Načelnik Općine Antun Jovičić ro-đen je u Svilaju gdje i danas živi. „U politiku sam se uključio 1990. g. kad je bilo potrebno da se hrvatski narod opredijeli na koji će način živjeti. Us-pio sam dovršiti san mojih pradjedo-va i djedova koji su u svom vremenu dali veliki doprinos stvaranju hrvat-ske države. Na tragu toga ostao sam u politici i od 1993. g. prisutan sam u radu Općine u svim mandatima. Pr-va tri mandata sam bio u općinskom Vijeću (od toga 2 mandata sam bio predsjednik Vijeća), a u zadnja dva mandata sam načelnik Općine.“

Položaj OpćineAntun Jovičić mi kaže: „Općina Oprisavci ima oko 2700 stanovnika u 800 domaćinstava, a proteže se na 60 četvornih kilometara. U sastavu op-ćine je osam naselja: Trnjanski Kuti, Poljanci, Svilaj, Novi Grad, Prnjavor, Stružani, Zoljani i Oprisavci koji su najveće selo i sjedište općine. Opri-

savci imaju 920 stanovnika iz čega je vidljivo da su to vrlo mala naselja u kojima nije lako organizirati druš-tveni život. Ipak se pokazalo da se i s ovim teretom općina znala nositi. Mi dijelimo sudbinu cjelokupne Slavo-nije jer se u velikom postotku ovdje nalaze staračka domaćinstva. Iako je i kod nas primjetno, u zadnjih 10-tak godina, da veliki postotak novih ge-neracija ostaje živjeti na selu.

Područje općine Oprisavci pokriva osnovna škola „Stjepan Radić“ koja je otvorena 29. rujna 1990. g., s pet područnih škola u ostalim naseljima. Škola se osamostalila nakon 4-5 go-dina od izgradnje. U školi je zabilje-žen trend blagog pada broja učeni-ka što je u skladu sa brojem rođenih i umrlih.Na području općine Oprisavci po-stoje dvije rimokatoličke župe. U evi-

denciji i pod statusom zaštite Kon-zervatorskog odjela u Osijeku nalaze se slijedeća kulturna dobra sakralne arhitekture: župna crkva Preslavnog imena Marijinog u Svilaju i župna cr-kva Svetog Križa u Oprisavcima.“A kako je razvijen društveni život?- pitam načelnika. „Mogu kazati da je društveni život na dobroj razini. Ima-mo veći broj manjih naselja što je re-zultiralo velikim brojem udruga jer svako selo želi imati razvijen svoj društveni život. U Oprisavcima dje-luje KUD „Zlatno klasje“, osnova-no 1993. g. Udruga žena osnovana je 2008. g., bavi se raznim aktivnostima, a naročito očuvanjem starina, starih predmeta i nošnje. Postoji sedam no-gometnih klubova, tu je i lovna udru-ga sa svojim ograncima, ribička udru-ga… Sve njih općina pomaže u grani-cama svojih mogućnosti.“

Gospodarsko stanje, zaposlenost… I u gospodarstvu Općine, njen geo-

*U blizini križanja koridora autocesta A3 i 5C planira se izgradnja poduzetničke zone

Važan geostrateški položaj Općine Oprisavci

predstavljamo vam

OPĆINA OPRISAVCI, BRODSKO POSAVSKA ŽUPANIJA

Buduća poduzetnička zona„Već sam naglasio da, gledajući prometne koridore, općina Oprisavci ima jako dobar strateški položaj. Uzimajući sve to u obzir zajedno sa županijom smo procijenili da je na području naše općine u blizini križanja koridora au-tocesta A3 i 5C potrebno imati odgovarajuću poduzetničku zonu. Zato smo je stavili u naš prostorni plan. Imamo oko 30 hektara zemljišta u svom vla-sništvu s namjerom da dodamo 20 hektara državnog zemljišta i sve spo-jimo u poduzetničku zonu površine 50 hektara koja će se ponuditi zainte-resiranima na našem području. Ova zona bi trebala biti više distributivno-logističkog karaktera jer se nalazimo u središtu zamišljenog kruga Budim-pešta-Zagreb-Sarajevo-Beograd. Kad biste mjerili, udaljenost od svih tih mjesta je 200 kilometara. Trenutno smo u fazi planiranja izgradnje budu-će zone, a kada budu zaživjele poslovne ideje koje će potpomoći izgradnja koridora kroz BiH onda ćemo tu zonu i opremiti. Procjena je da će se to do-goditi za oko 4 do 5 godina.“

KONTAKT: Općina OprisavciOprisavci 174 a, 35213 OprisavciTelefon: 035/227 501, 227 311Fax. 035/227 501Mobitel: 098/92 99 940e-mail: [email protected]

Oprisavci su sjedište Općine


strateški položaj je u mnogome odre-dio da se kroz povijest većina sta-novnika bavila izrazito poljoprivre-dom. Načelnik posebno ističe: Una-zad 15 godina slika se polako mijenja i iz izrazito poljoprivredno orijentira-nih naselja sve je više domaćinstava koja se poljoprivredom više ne bave iz različitih razloga (staračka doma-ćinstva iz kojih su djeca otišla, doma-ćinstva koja su se bavila poljoprivre-dom, a nove generacije su našle po-sao na području općine… ). Orijen-tacija domaćinstava se mijenja, a ko-liko će to trajati i kako će završiti po-kazat će vrijeme.Na području općine nastalo je ne-koliko većih tvrtki poput Decospan Mato furnir i Eurojanković koji se bave drvnom industrijom, zatim Iz-gradnja, Slavonija bus, Slavonija pla-stika… U poljoprivredi i proizvod-nji hrane događaju se prilagodbe na-činu rada u EU, pa je u općini nastao veći broj obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava koja postupno podi-žu standarde proizvodnje hrane na svom području. Ipak ta naša OPG-a neće u budućnosti uzeti veliki udjel

kao zanimanja. Na području općine ne postoje velika prostranstva odno-sno velike površine hektara da bi po-stojao veliki broj OPG-a. Na područ-ju općine postoji nešto obrta u usluž-noj djelatnosti i jedan proizvodni. Ovdje djeluje i privatna ergela konja lipicanske pasmine osnivača Antuna Dorića iz Svilaja.“A kolika je nezaposlenost?- pitam na-čelnika. Činjenica je da imamo neza-

poslenost negdje blizu prosjeka u Hrvatskoj, ali nemamo preveliki broj nezaposlenih - odgovara mi.

Pokladno jahanje, Razigrane grive… „Područje cijele općine izrazito je ravničarsko u blizini rijeke Save, što je kroz povijest imalo velikog utje-caja na način života, rada, tradiciju i običaje iz kojih je proizišao i kulturni izričaj u odijevanju, izgovoru i pjesmi ovog kraja. Značaj općine je u njezi-nom očuvanom krajoliku, što najvi-še dolazi do izražaja u poljodjelstvu i ratarstvu. Pokraj sela Oprisavaca i Poljanaca nalazi se Gajna, tipični slavonski pri-savski pašnjak oplemenjen močvar-nom florom i faunom. Inicijativom Brodskog ekološkog društva, BED-a odlukom Skupštine općine Slavon-ski Brod od rujna 1990 g. Gajna je za-štićena i po klasifikaciji prirode ima status zaštićenog krajobraza. Na Gaj-ni se nalazi više aluvijalnih depresija u kojima se redovnim proljetno-je-senskim poplavama zadržava voda i nakon povlačenja vode u Savu. Pro-jektom koji je izradio BED (Brodsko

Ekološko Društvo) željelo se u de-presijama zadržati vode što veći dio godine i tako obnoviti vodeni, bilj-ni i životinjski svijet bara. Ostvarenje ove ideje tehnički omogućuje Late-ralni kanal koji Gajnu presijeca u nje-nom zapadnom dijelu.Postoji li onda ovdje neki potencijal za razvoj turizma? „Da, istovreme-no s aktivnostima na zaštiti pašnjaka 1999. godine se krenulo u osnivanje turističke zajednice općine Oprisav-ci koja i danas djeluje. Turistička za-jednica je pomogla provedbu projek-ta očuvanja autohtone pasmine go-veda kroz nabavu goveda. A odradit će i svoju ulogu u budućnosti u koor-dinaciji turističke ponude ovog pod-ručja. No, za sve to moramo imati ra-zvijene prateće sadržaje kroz koje će-mo lakše predstaviti ovaj biser ljepo-te prirode.Prošle smo godine započeli s mani-festacijom „Pokladno jahanje“ za ko-ju bi željeli da postane tradicionalna zbog toga jer imamo veliki broj uzga-jivača konja. Pa kad već imamo veli-ki broj konja trebamo ljudima koji se bave uzgojem konja odati priznanje i omogućiti im da se mogu pokazati u

predstavljamo vam

Zaštićeni prirodni krajobraz „Gajna“Najveća prirodna vrijednost uz rijeku Savu je zaštićeno područje Gajne koje bi u budućnosti trebalo dati i rezultate u turističkoj ponudi općine. To je poplav-ni prostor uz obalu Savu površine 285 hektara, s obilježjima prisavskog paš-njaka s bogatom močvarnom florom i faunom, koji je zaštićen od 1990 g. Gaj-nu koristi Brodsko ekološko društvo koje je zajedno s braniteljskom zadrugom Gajna pokrenulo projekt očuvanja autohtone pasmine goveda slavonsko.sri-jemskog podolca, financirano sredstvima EU.

Prošle je godine započela manifestacija „Pokladno jahanje“ za koju bi svi željeli da postane tradicionalna, u pokladnom jahanju sudjelovalo je oko 50 sudionika

HR 35213 OPRISAVCI, OPRISAVCI 210 A

Tel.: +385 (0) 35 227 061; Fax: +385 (0) 35 227 901

Mob.: 098 22 66 01

OIB: 09826615517

e-mail: [email protected]

www.izgradnja-madjarevic.hr

PRODAJA:građevinskog materijala

(veleprodaja i maloprodaja),sve za građevinarstvo, prodaja betona

USLUGE:pumpanje betona, dostava robe,

usluge rada s rovokopačem...


svom dvorištu, pred svojim susjedi-ma, rođacima, prijateljima, a ne sa-mo kad idu u Đakovo, Osijek i Vuko-var. Iz tog razloga općina i turistička zajednica su dali podršku organizira-nju ovog običaja pokladnog jahanja, a sa željom za očuvanje tradicije koja se polako vraća iz zaborava u sve više slavonskih sela. Uzgajivači konja kroz ovu manifestaciju postaju sudionici

ovog tradicijskog običaja, a mi koji živimo s njima postajemo gledatelji. Manifestacija je jako dobro posjeće-na i bude do 50 sudionika pokladnog jahanja. U manifestaciju se ne uklju-čuju samo konjogojci već i ostali gra-đani koji organiziraju postaje.U svibnju svake godine u Trnjanskim Kutima se održava kulturno-gospo-darska manifestacija jahanja i vožnje

konjskih svatovskih zaprega pod na-zivom „Razigrane grive“. Ove će se godine manifestacija održati 14-ti puta.

Završetak izgradnje vodovodne mreže i planoviKad smo započeli razgovor o dovr-šenim projektima i onim u buduć-nosti načelnik Jovičić priča: „Moram posebno istaći da ćemo uskoro imati završenu izgradnju vodovodne mre-že na području općine čija je izgrad-nja započela 2005. godine. Tako će sva naselja imati izgrađenu vodovod-nu mrežu i svi će građani moći kori-stiti pitku vodu izuzetne kvalitete iz vodocrpilišta u susjednoj općini Si-kirevci. U izgradnju vodovodne mre-že krenuli smo samostalno, a onda se 2007. g. dogodilo da je hrvatska Vla-da krenula s financiranjem magistral-nog voda prema Slavonskom Brodu koji prolazi kroz naše područje ta-ko da smo se i mi uklopili sa svojim projektom.Što se tiče ostale infrastrukture u si-tuaciji smo da su nam sve ceste asfal-tirane osim spoja županijske ceste iz-

među Stružana i Zoljana gdje su tre-nutno radovi na izgradnji koridora 5C odnosno putnog prijelaza preko tog koridora. Kad se on završi onda ćemo izgraditi spoj između ova dva naselja u dužini od 1 km. Imamo iz-građenu i javnu rasvjetu, ali je tre-bamo u budućnosti modernizirati i uvoditi učinkovitu i štedljiviju javnu rasvjetu.“A što imate u planu? „Prije dvije godi-ne smo s Ministarstvom regionalnog razvoja potpisali ugovor o izgradnji novog društvenog doma u sjedištu općine. To je zaista značajna kapital-na investicija. Sva dokumentacija je u cijelosti pripremljena, zadnji korak je provođenje javne nabave od strane Ministarstva. Očekujemo da će to bi-ti u ovoj godini. Zatim trebamo radi-ti sanaciju odlagališta otpada u nase-lju Prnjavor. Vrijednost ovog projek-ta iznosi oko 2 milijuna kuna. Ove bi godine trebali odraditi ovu sanaciju.U planu je i izrada projektne doku-mentacije za kanalizaciju jer je to sli-jedeći projekt koji je potreban opći-ni Oprisavci.“


Antun Jovičić, načelnik Općine Oprisavci

predstavljamo vam


Prošli mjesec, uz pomoć pri-jatelja i poznatog glazbenika iz New Yorka Nenada Bacha,

upoznao sam Nikšu Bratoša i Miro-slava Škoru tandem koji je osvojio gledatelje HRT-a i sve poklonike do-bre glazbe. I kao pravi profesionalci „osvojili“ su i mene. Glazbenici, pje-

vači, aranžeri, tekstopisci, producen-ti… za njih bi se moglo kazati „sve u jedan“.

Nikša Bratoš

Predstaviti Vas autobiografski i poslovno skoro je nemoguće jer

zaista iza sebe imate niz stvaralač-kih uradaka. Rođeni ste u Travni-ku, djetinjstvo, škola… ? Travniča-ni Vas vole, kažu da ste njihovi.I ja Travničane smatram “svojima”. Tamo sam odrastao, stekao prijatelj-stva koja i danas traju, tamo sam za-volio glazbu, posao kojim se i danas

bavim. A tamo su mi i “usađene” te neke osnovne životne postavke i na-vike. Jedan dio dolazi od roditelja, a drugi od sredine u kojoj rasteš. I mi-slim da je Travnik, kao lijepa bosan-ska provincija s dugom kulturnom tradicijom, imao na mene vrlo pozi-tivan utjecaj.

*Ljudi sa HRT-a prepoznali su Bratoša i Škoru kao dobru kombinaciju, dogovorena je već slijedeća sezona *Ni nakon gotovo 30 godina nisu našli razloga da se jedan drugom zamjere

Kapitalisti smo cijeli životNIKŠA BRATOŠ I MIROSLAV ŠKORO, ZAGREB

Tandem koji je osvojio gledatelje HRT-a: Miroslav Škoro i Nikša Bratoš (slijeva)

razgovor s povodom


Ja sam definitivno Travničan, tamo sam rođen, imam jako puno frendo-va i s te strane me apsolutno imaju pravo smatrati svojim, ali oduvijek mi je bio san da se probam dokazati, pod navodnicima, u malo većoj sre-dini. Kad je glazba u pitanju, regio-nalni centar je bio Zagreb i zato sam želio doći tu, od malih nogu sam na-vijao za Dinamo.

U Sarajevu ste diplomirali na Elek-trotehničkom fakultetu i kratko ste radili u Energoinvestu. Kada i zašto ste napustili svoju profesiju te otišli u glazbene vode?Ta je odluka donesena puno prije ne-go sam završio fakultet, jednostavno sam znao da će me jedino glazba pri-vlačiti. To je poziv. Zvanje je nešto drugo. No, ipak sam završio studij (ne volim nedovršene poslove). I da budem sasvim siguran, odlučio sam raditi jedno vrijeme u struci, biti in-ženjer u “Energoinvestu” da ne mogu reći da nisam probao. Još dok sam ra-dio u Energoinvestu kratko sam pre-mišljao da li ostati u struci kao elek-troinženjer ili ići za glazbom, to je bi-lo vrlo kratko premišljanje. Tog tre-

nutka mi je jedna žena, koja je tamo radila, rekla jednu rečenicu: Stoka stoji tamo gdje je vežu, a čovjek ide tamo gdje mu je bolje“, i to mi je ge-neralno lait motiv. A onda sam, tije-kom vojske, donio definitivnu odlu-ku, vratio stipendiju “Energoinvestu” uzeo gitaru i otišao svojim putem.

Je li mentalitet ljudi tamo i ovdje drugačiji?Definitivno je. Ljudi su na neki način manje opterećeni poslom, onim što nam je svima donio kapitalizam. Bo-sna je danas drugačija nego što je bi-la prije dvadeset godina, onda je bila vrlo fini balans između života i posla. Životu se posvećivalo dovoljno vre-mena, ljudi su se međusobno druži-li. Ključna stvar je bila da se družimo pa ako u međuvremenu nešto i odra-dimo dobro je. To sam sačuvao do dan danas. Škoro zna kad smo uop-će nešto radili u životu, svaki dan je počinjao s malo viceva pa onda ide-mo popiti kavu ili čaj, pa što ćemo je-sti, a onda ćemo možda nešto i radi-ti. Taj balans u životu između uživa-nja i odrađenog posla je tada bio do-bar u Bosni. Postojala je dobra komu-

nikacija među ljudima, do danas sam održao neka prijateljstva i družimo se kad možemo. Nisam siguran je li to stvar Bosne ili male sredine, gdje se ljudi međusobno znaju pa prija-teljstva iz škole nužno opstaju.

Jeste li bili nekada u Osijeku, razli-kuje li se taj mentalitet od ovog u Zagrebu?Bio sam u Osijeku, mentalitet se ra-zlikuje. Osijek je malo usporenija

Sankcionirati skidanja glazbe i filmova s InternetaAutorska prava su nešto što se plaća svugdje u svijetu, pa ne vidim zašto bi-smo mi bili iznimka. Da bi neki skladatelj uopće mogao živjeti i skladati da-lje, mora nešto zarađivati. A jedini izvor prihoda za autora su njegova au-torska prava. Ako smo spremni proveseliti se uz neku pjesmu, i za to platiti glazbenike da je sviraju, sasvim je u redu da i autor dobije nešto. Jer te pje-sme, a i našeg veselja ne bi bilo da autor to nije napisao.Ako smo spremni platiti ulaznicu da bismo film vidjeli u kinu, u čemu je problem da platimo (čak i puno manji iznos) pa da taj film pogledamo na Internetu. Jer ako nitko ne bi plaćao, autori (scenaristi, redatelji, glumci) bi bili osuđeni na glad, počeli bi se baviti nečim drugim i više nikad ne bi snimili neki film - posljedica je nestanak kinematografije ili glazbe u na-šem slučaju.Skidanje glazbe i filmova s Interneta bez plaćanja je isto kao ulazak u otvo-renu samoposlugu, pri čemu na blagajni trenutno nema nikoga. Onaj tko bi ušao, napunio kolica i izjurio van bez plaćanja (tko bi se tad dobro osjećao) je po meni lopov i zaslužuje progon. A onaj tko bi sačekao blagajnicu je po-šten čovjek. U ovom slučaju imamo apsurd, da se lopovi ljute što je netko postavio nadzornu kameru, uočio ih i prijavio policiji.

Nisam pjevao i uglavnom nisam pisao pjesme. Radio sam ono u

čemu sam bio najbolji…

razgovor s povodom


verzija Zagreba. Zagreb je brz, život-ni tempo ubija, Osijek je ipak uspore-niji, mirniji, više se uživa u jelu i piću.

Pročitao sam na jednom hrvat-skom portalu da ste domaći glaz-benik zabavne i pop glazbe, ali i je-dan od najznačajnijih bosansko-hercegovačkih aranžera. Poseb-no izdvajaju pjesme grupe Crve-na jabuka i Borisa Novkovića. Od 1998. g. živite u Zagrebu, oženje-ni ste Sarajevkom Sanjom, otac ste dva sina. Kako se ovdje osjećate? Odrastao sam u bivšoj Jugoslaviji i želio sam se baviti popularnom glaz-bom. A za to je postojao samo jedan centar - Zagreb. Moja je želja bila da tu dođem i tu se dokažem. I došao sam u svojoj tridesetoj godini.Smatram da danas volim Zagreb ba-rem jednako, ako ne i više od onih koji su tu rođeni. Za njih je Zagreb bio pitanje slučajnosti (ili odluke njihovih roditelja) a za mene je Za-greb bio stvar moje odluke i izbora. I nisam požalio. Volim što tu živim i radim.

Vaši počeci bili su vezani uz klasič-nu glazbu. Jeste li ovu vrstu zane-

marili ili… ?I dalje tu glazbu slušam, pogotovo uživo, ali se ne smatram dovoljno kompetentnim da u njenom stvara-nju sudjelujem. Ono što radim volim raditi kao profesionalac, a ja sam ipak profesionalac samo za “lakšu” glazbu.

1985. g. definitivno se opredjelju-jete za glazbu i počinjete raditi kao glazbenik, aranžer i producent. Je-su li to kompatibilni poslovi, po čemu se razlikuju i što od ovoga najviše volite raditi?To su sve dijelovi istog mozaika. Ne-kad radim sve to troje, nekad samo jedno, ali uvijek ono što mislim da mogu napraviti dobro. A kad znam da postoje oni koji to mogu napraviti bolje - zovem njih. Posao producenta je onaj kojeg bih se najteže odrekao. I mislim da tu mogu biti najkorisniji.

Svirali ste u niz bendova, izdva-jam rock grupe Cod, Valentino, Crvena Jabuka… Sudjelovali ste u preko 200 albuma s mnogobroj-nim izvođačima. Radili ste i glaz-bu za filmove, glazbu za dobro-tvorne svrhe, potpisujete prvi hr-vatski DVD. Na HRT-u radite broj-

ne emisije, bili ste glavni glazbeni producent Porina (1998. - 2002.) na kojem ste osvojili i nagrade. Ka-ko čovjek ustvari može prepozna-ti svoje kvalitete i posvetiti se ono-me što dobro radi? Kada ste Vi to osjetili?Oduvijek me najviše zanimao i fas-cinirao rad u studiju. Uz to sam još kao klinac imao sreću da su mi prija-telji rekli “Ma, bolje da ti ne pjevaš”.

I bili su u pravu. Pa sam onda imao sreće da nekako uvijek surađujem s dobrim autorima. I našao sam svo-je mjesto, baš ono koje sam želio. Ni-sam pjevao i uglavnom nisam pisao pjesme. Radio sam ono u čemu sam bio najbolji, a zajedno smo bili do-bar tim.E, sad, jesam li dobar zato što to vo-lim pa se trudim, možda više nego drugi, ili zato što sam talentiran, ili

Bratoš o ŠkoriObojica smo lavovi u horoskopu - dakle, međusobno poštovanje, sličan ukus kad je u pitanju hrana (kao i kad je u pitanju glazba), vječita spre-mnost na šalu i zezanciju. Jedan drugom donosimo samo dobru vibru, bar do sad. I spremnost da podijelimo međusobne probleme, u 2 popodne, ali i u 3 ujutro. A možda i to što nijedan od nas nema brata, pa jedan drugom dođemo kao “zamjenski” brat.Jedinac sam, pa sam bio prisiljen u životu tražiti braću jer se čovjek bolje osjeća kad ima nekoga tko mu je brat. Imam dva brata u okviru ove profe-sije, jedan od njih je čovjek preko puta (Škoro). Nakon skoro trideset godi-na nismo našli razloga da se zamjerimo i to već dovoljno govori. Ljudi ga percipiraju na osnovi glazbe koju čuju od njega i eventualno na osnovu na-stupa u javnosti što je nedovoljno da bi se takva osoba percipirala počev-ši od općeg znanja, usudio bih se reći od audicije do inteligencije, duhovi-tosti i svega ostalog. Da ga puno ne hvalim jer je tu, u svakom slučaju je-dan sjajan lik.

Još nikad nije ego napravio rezultat, nego timski rad

razgovor s povodom


je sve pitanje sreće, to nećemo sazna-ti. Ostaje ono bitno - volim to što ra-dim, i još uvijek uživam u studiju, u stvaranju neke nove pjesme, nove glazbe.

Emotivno sam vezan za razdoblje Crvene Jabuke. Kako bi opisali to razdoblje? Što je to mlade i one malo starije privuklo ovoj grupi? Kroz grupu je prošlo mnogo čla-nova, 1986. g. grupa je imala i jed-nu tragediju nakon koje ste doš-

li u ovu grupu. I sve se to nije ne-gativno odrazilo na njihov uspjeh ili… ?Svi smo skloni govoriti kako su neka prošla vremena bila super, bolja od ovih sad. Mislim da smo samo tad bi-li mlađi i sve nam je bilo lakše. Ova vremena će u sjećanjima onih ko-ji su sad klinci ostati - najbolja. Tako je i meni taj period bio - period mla-dosti, životnog uzbuđenja koje mla-dost nosi. Volio sam te pjesme (i još ih volim) i uživao sam, kako u njiho-vu nastajanju u prostorijama za pro-be i studijima, tako i na koncertima.Bio sam u prijateljskoj relaciji sa čla-novima benda i prije tragedije, koja je nesumnjivo obilježila bend. Ta ne-

sreća je zauvijek odnijela jednu au-torsku polovicu benda. I nažalost, ni-kad nećemo saznati koliko je, jedan nesumnjivo veliki bend, mogao zai-sta biti velik, da je taj tandem nasta-vio raditi.

U radu ste surađivali s mnogim osobama različitih profila. Kako radite selekciju ljudi s kojima želi-te raditi, kako prepoznajete talen-tirane i korektne suradnike?Uvijek je na prvom mjestu glazba -

ako mi se to dopada, onda probam raditi s tim čovjekom. A ako je pri tom još i dobra osoba onda je to su-per. Pa se tako s nekima suradnja na-stavi, a s nekima ne.

Bili ste predsjednik umjetničkog vijeća na festivalu glazbeno do-kumentarnih filmova (uz Arsena Dedića i Branka Đurića). Otkuda ovaj dio u Vašem životu i radu? Što se kroz ovu formu može postići?Uvijek me interesirala ta veza glaz-be i filma. Organizator tog festivala je moj dobar prijatelj, i kad je kretao u tu priču prvo se sa mnom konzulti-rao. Riječ po riječ, misao po misao - i festival je već prvu godinu bio od-

ličan. A dalje je još i rastao. Program za ovu godinu je zaista sjajan, i film-ski i glazbeni (jer su svako večer kon-certi) i mislim da dobro napreduje-mo. Ono što smo postigli je da tih 6-7 dana grad (Starigrad Paklenica) ži-vi za umjetnost, da svi koji su gosti, glazbenici ili filmski djelatnici, iz ze-mlje ili iz inozemstva (a imali smo vr-lo ugledne goste iz Engleske, Ame-rike, Italije…) nose najljepše utiske iz naše zemlje i s našeg festivala, i da priča raste.

Nakon svih ovih godina rada, su-radnje, putovanja… jeste li s ne-kim stvorili stvarna - prava prija-teljstva. Je li moguće da Vaša pri-jateljstva traju skoro pola vijeka ili… ?Još uvijek održavam prijateljstva iz osnovne i srednje škole. To mi je jako važno. Starije prijatelje i duža pri-jateljstva od tih - ne mogu napravi-ti. To je moja ekipa s kojom idem na skijanja, ljetovanja. Živimo u raznim gradovima, ali se čujemo i viđamo kad god možemo. To je moguće kad odrastete u malom gradu. U velikom gradu se te stvari prije rasprše, po ra-znim drugim školama, drugim kvar-tovima. U malom gradu se viđate i dalje, i ako ste prijatelji - to opstaje.

Volite ono što radite, volite obi-telj, volite Pink Floyd… koliko je strast u svemu tome važna? Znate li da je čovjek iz Slavonskog Bro-da 2001. g., 20 godina od obeća-nja, poklonio je Davidu Gillmou-ru ručno izrađenu gitaru?Ovo za Gilmoura nisam znao, a strast je važna u svakoj umjetnosti. U glazbi pogotovo. Ako mi se pjesma ne svi-đa - ne radim ju. To je pošteno. A ako mi se sviđa i ako me pali - onda ra-dim bez obzira na termine, sate, novce. Sve dok nisam zadovoljan rezultatom.

Radite i kao producent na HRT-u. U timu ste koji glazbene show emi-

sije radi na visokoj razini. Postoji li ego kod glazbenika s kojima ste surađivali i kako nalazite kompro-misna rješenja?Imam sreću i privilegiju da u zadnje vrijeme mogu raditi s najboljima i najvećima. A oni su već dokazani i nemaju potrebe pokazivanja ega. Ovi malo manji, koji još taj problem ni-su riješili (sami sa sobom) shvate na-kon par minuta i/ili par rečenica pri-jateljskog razgovora da još nikad ni-je ego napravio rezultat, nego timski rad dobronamjernih ljudi. A upravo takva je ekipa na HRT-u s kojom ra-dim zadnjih 8 - 9 godina.

Miroslav Škoro

Rođeni ste u Osijeku gdje ste zavr-šili osnovnu školu i gimnaziju. Ka-da su te sklonosti izašle iz Vas, pu-kle? Može li se ovaj posao naučiti ili je to urođeno?Kad se, sada s već ozbiljne distan-ce, pokušavam sjetiti svojih školskih dana, onda se ne mogu oteti dojmu da sam bio podvojena ličnost. Uvi-jek sam, kako je govorila moja po-kojna mati, nešto "lakrdao" po kući i u najužem krugu svojih prijatelja, a u svim drugim situacijama sam bio izrazito povučeno dijete. Kad je maj-ka odlazila na informacije i roditelj-ske sastanke znali bi joj reći da s uče-njem nema problema ali sam previ-še miran, kao curica. Dovoljno je reći da mi je najteži predmet i noćna mo-ra bio tjelesni odgoj jer nisam mogao ništa, pa ni kolut naprijed, a iz kolu-ta natrag sam imao doživotnu jedi-nicu. Čak mislim da sam bio toliko loš da bih trebao biti ministar spor-ta. Što se tiče izlaženja iz mene, to se dogodi čim me stavite na pozornicu ili na dvije gajbe pive i date mi mi-krofon. E, sad, tu sigurno treba imati malo pameti i talenta, a sve drugo se stječe iskustvom i radom.

Je li točno da ste već u gimna-ziji imali sklonost ka zabavlja-

Nema posla ako ne napravimo «milo moje»Smijem li napisati da ste kapitalisti cijeli život?- pitam Škoru. Kako da ne, bit će nam drago, to je na neki način veza između nas i vaših novina. Htio sam reći da smo Nikša i ja u kapitalizmu cijeli život, uz dužno poštovanje prema roditeljima ja sam pokušao nešto raditi, mi smo poduzetnici, ljudi koji su u kapitalizmu cijeli život. Onoliko koliko nečeg dobrog napravimo, koliko tog tržište hoće, mi možemo od toga živjeti i raditi, uzdržavati svo-je obitelji. Imamo nekoliko ljudi koji su naslonjeni na nas. Ukoliko nas dvo-je ne sjednemo u studio i ne napravimo „milo moje“, nema posla, to je da-kle naš mali poduzetnički inkubator gdje mi inicijalno stvorimo nešto i još moramo poslije objašnjavati kad god se zavrti „milo moje“ Nikša ima svoj postotak, a ja svoj. To je naše vlasništvo, a naš proizvod se može svuda be-splatno dobiti, mi to branimo kao što netko brani svoj auto, ali nekome vi-še vrijedi njegov auto nego moja pjesma. Moju pjesmu koriste svi okolo i kažu da mi pišemo pjesme da bi se oni veselili, ma ne pada mi napamet da to radim da bi se neka budala mogla veseliti.

razgovor s povodom


nju vršnjaka, da ste zapisivali vi-ceve u notes, držali atmosferu, komunikaciju…Oduvijek sam volio, što je moja po-kojna mati znala reći, lakrdijati. S ob-zirom da nisam imao TV, ni gramo-fon, ni radio, a čovjek se mora zabav-ljati, proizvodio sam sam sebi zabavu jer mi je bilo dosadno, tako da sam tu zabavu proizvodio i za svoje bližnje, za svoje ukućane. Od rekvizita sam ima jednu hoklicu u ljetnoj kuhinji, na toj hoklici smo se izmjenjivali ja i zaklane kokoške ili sok od paradajza ili višanja, ovisi čega je bila sezona. Ja bih negdje nešto čuo i onda bih to reproducirao, možda i loše, ali je bi-lo smiješno. Tako sam i svoj prvi ho-norar zaradio, moja strina mi je dala 5 dinara zelenih.

Sa 17. g. ste skucali novac i kupi-li prvu gitaru. Otkuda želja za in-strumentima, odakle novac za gi-taru? Što je tada davalo adrenalin?Ne znam od kud želja za gitarom. Valjda sam mislio da ću onaki smo-tan bar na taj način privući pažnju nekih cura na sebe. Ne vidim drugi

razlog. Novce sam skupio išavši sa svećenikom u blagoslov kuća posli-je Božića. Običaj je bio i ministran-tu dati neku siću. Tako sam skupio pola love, a onda je mama napravi-la rebalans skromnog budžeta i do-dala ostalo, pa smo do kraja mjese-ca jeli manje kavijara i pili Don Pe-rignon samo preko vikenda. He, he... Adrenalin mi je, u to doba, davao je-dan nabildani buzdovan iz druge uli-

ce kojemu, onaki žgoljav, nisam bio simpatičan, pa sam, uvijek kada bi ga vidio, bježao preko ceste i trčao sve do kuće. Uvijek je bilo konjina, hva-la na pitanju.

Diplomirali ste na Višoj građevin-skoj školi, studirali ste 2 g. u USA, polaznik ste prvog naraštaja Di-plomske akademije MVP - RH, di-plomirali ste na Ekonomskom fa-

kultetu. Zapazio sam da ste bili krovopokrivač, voditelj građevin-ske operative… i onda odlazite u potpuno druge vode - glazbene!Meni se to čini sasvim logično. Jeste li ikada vidjeli pravog majstora gra-đevinske struke da radi, a da pritom ne fućka neku bezveznu melodiju? Niste. Ima li uspješnijih suvreme-nih pjevača i autora od ovih s engle-skog govornog područja? Nema. Di-plomati i ekonomisti vrlo često pro-pjevaju, a i krovopokrivaču se otme visoki C ako se poklizne dok je na krovu. Dakle, sve je išlo u logičnom smjeru no, pravi pjevač sam postao tek kada sam se kandidirao za gra-donačelnika Osijeka. Do tada su mi znali govoriti da pjevanje i nije baš za mene, ali je kandidatura izazvala reakciju protukandidata i dijela gla-sača koji su rezolutno odbijali moje kompetencije rečenicom: Ne može on biti gradonačelnik, on je pjevač! Meni se tako ostvario dječački san, a pjevačima je poručeno da su, po mi-šljenju tih stručnjaka, očito gluperde koje nisu završile školu za gradona-čelnike pa im sad eto.

ZAMP uzima, a ništa ne daje?Znam da se ljudi bune zbog toga kako ZAMP uzima, a ništa ne daje - ka-žem Škori. To je pogrešno gledanje na stvar. Postoji uvijek mogućnost da ne izvodite tuđa djela nego svoja i odreknete se ZAMP-a. Ljudi mogu na-pisati svoje skladbe, izvoditi ih i ne moraju plaćati ZAMP. Međutim, ako že-le okupljati publiku, skupljati sponzore za svoju publiku, naplaćivati kar-te i pri tom svirati nešto što je od nekog skladatelja sasvim je u redu da i njemu plate njegov komad. Isto je kad neki orkestar svira na svadbi i ako su oni za tu svirku plaćeni, dakle zaradili su novce jer ih je netko htio slu-šati kada pjevaju nečije pjesme, dakle koriste tuđe pjesme da bi zabavljali ljude i zaradili novce uredu je da to i plate. To smatramo ulaznim troškom i mislim da tu nema nikakvog spora. Isto tako i objekti koji plaćaju ZAMP, neka probaju bez glazbe. Dakle od ZAMP-a se dobije pravo da netko izvo-di tuđe skladbe.

Miroslav Škoro: U zadnje vrijeme nisam čuo neki dobar vic što bi trebalo

zabrinuti naše političare jer znači da raja šuti, trpi i kuha u sebi

razgovor s povodom


Zadnja stanica, O.K. band, Slavon-ski bećari, Ravnice,… Kako su se sastavi mijenjali tako je i vaša ka-rijera bivala sve uspješnija. Meni izgleda da je sve postignuto s neu-običajenom lakoćom? Kako ste za-držali motiv stvaranja i bavljenja show biznisom?

Band se zvao Ravnica. Vidite, sva-kome od nas se čini da je onaj dru-gi svoje postignuće postigao nepod-nošljivom lakoćom. Uvijek je trava kod susjeda zelenija, a auto bolji. Ge-

neralno gledano, to vam je jednostav-no tako. Naravno da mi nije bilo lako, vjerujte mi, ali je sada sve to prošlo, pa sada ispadaju u pravu oni koji go-vore: Lako je njemu. Je sada, ali me-ni onda dođe da im pričam kako ni-sam imao djetetu dati što za jesti i ta-ko neke stvari, no onda odustanem i samo klimnem glavom. Što ćeš. Dav-no sam izgubio želju objašnjavati ne-što ljudima. To je uzaludan posao, a i inače ne volim gubiti vrijeme na bilo kakav razgovor ako nakon njega ni-sam bar mrvicu pametniji. Što se tiče motiva, on vam se s vremenom mije-nja u svakom poslu. Najprije je tu pu-no entuzijazma, veselja i želje, a po-slije zna biti svakojakih emocija, pa i kalkuliranja u kombinaciji s podila-ženjem. Sreća je što sam cijeli život poduzetnik koji lovu zarađenu u jed-nom poslu seli u drugi i tako, pjevao ne pjevao, imam od čega živjeti. Da-kle, moj motiv vam je da nisam opte-rećen glazbom i njome se bavim sa-mo kada imam nešto za reći i kada

me ona veseli. Inače, rađe odem na pecanje.

U skoro svima Vašim biografijama izdvaja se trenutak kada ste u Ame-rici upoznali Jerrya Grcevicha. Kako vas je ovaj čovjeka motivi-rao na pisanje tekstova i slavonsku glazbu?Ovo je već drugi ili treći puta da mi postavljaju ovakvo pitanje, pa ću iskoristiti prigodu pojasniti nešto. Naime, Jerry je rasni, ortodoksni tamburaš. Za njega ne postoje dru-gi glazbeni žanrovi i instrumenti. To je u najkraćim crtama on. Tambura je njegov život. Pisao sam ja pjesme i prije susreta s njim i radio sa "Slavon-skim bećarima" koji su me uveli u svi-jet naše slavonske i tamburaške glaz-be. Odlazak u SAD je bio trenutak koji je, u emotivnom smislu, bio vr-hunac mog dotadašnjeg života i po-čeo sam intenzivnije pisati pjesme, a kako mi je prvi susjed bio Jerry ko-ji je uz to, kako rekoh, tamburaš od

formata, ispadoše te pjesme tambu-raške, a ja tamburaš iako tamburu ne znam, na žalost, svirati. Dakle, to je splet sretnih okolnosti, a da je Jerry kojim slučajem jezzer, sigurno je da bi sve skupa otišlo u drugom smje-ru. Dakle, nije me on motivirao, mo-tivi su bili u sasvim drugim stvarima, ali je kroz njega "iscurio" taj aranžer-ski dio posla i tako je to završilo kao tamburaška glazba. Da njega nije bi-lo to bi ostale moje kantautorske fru-stracije koje revem uz gitaru za sto-lom u kuhinji.

Život u Zagrebu?Cijela zapadna Slavonija i Baranja sa Srijemom imaju otprilike milijun stanovnika i ovdje, ono što je možda najteže prihvatiti ljudima poput me-ne i Nikše, njemu je možda lakše jer je došao prije, trebaš krenuti uvijek pola sata ranije. Vidio sam ženu ko-ja se uhvatila za glavu kada je vidjela na semaforu u Županijskoj ulici 6 au-tomobila ispred sebe. Tamo se stvari

Imate ružno ime Poduzetnik, još samo stavite lopatu i nitko

vam neće kupiti ni jedan broj. Bolje da ste obrisali

Poduzetnik, a ostavili samo slavonski.

Glazbenici, pjevači, aranžeri, tekstopisci, producenti… za Bratoša i Škoru bi se moglo kazati „sve u jedan“

razgovor s povodom


u principu događaju prividno spori-je. Da bi Osijek koji je položen izme-đu Drave i željezničke pruge (nitko ne zna zašto je to tako) propješačio u smjeru sjever-jug treba ti 15 minuta, a ovdje za to treba ipak malo više vre-mena, jer Zagreb je širok barem ono-liko koliko je Osijek dugačak. Čovjek ipak mora biti spreman sjediti u autu, mora kretati ranije.

Otac ste dvoje djece, supruga Kim je Amerikanka hrvatskih korijena. Postoje li između Vas razlike, razli-čit pristup u odnosima s djecom? Kakav je tata Škoro?Naravno da postoje. Kim je žensko od rođenja, a ja to tek pomalo posta-jem s godinama. Djecu učimo da ra-zlikuju dobro od lošega, a na što će to ispasti, vidjet ćemo. Djeca danas i-maju puno toga na izbor i tu valja biti oprezan. To, kakav sam ja otac, mogu kompetentno odgovoriti samo moja djeca. Osobno mislim da bih mogao biti puno bolji, ali ja vam nikada ni-sam do kraja zadovoljan s onim što ja radim. Takav sam.

Na Wikipedia sam pročitao da Vam je zanimanje glazbenik i po-litičar. Od 1995. - 1997. g. bili ste generalni konzul RH, aktivno ste sudjelovali u politici. Otkuda po-litika u vašem životu? Da, i novi-nar ste bili!Ta Wikipedia kao i najmanje dvije trećine Interneta za mene su totalno smeće. Osobito me Wikipedia pod-sjeća na naš slavonski plot na kojem svaka budala može napisati što god hoće. Evo, to je upravo ono o čemu sam vam govorio odgovarajući na pi-tanje o djeci. Kako djetetu objasniti da je bolje pročitati Krležu i steći svoj

sud o njemu, pa možda i privriti u ne-ku ozbiljnu kritiku kompetentne o-sobe koja je, ne daj Bože, i doktorira-la na tom istom Krleži, nego otići na Internet i sistemom copy-paste "ski-nuti" nešto što je stavila osoba koja se potpisala kao petar pan točka com. Nastavimo li ovako djeca će nam za-boraviti ne samo pisati i čitati s razu-mijevanjem nego neće znati uopće držati olovku u ruci. Držati će samo miša, a kad miš izmigolji ostati će im u ruci rep, a za rep možeš samo povu-ći... Što se tiče politike, ja sam doslov-no shvatio stare Grke koji su tom ri-

ječju objašnjavali brigu za javno do-bro. Mislio sam da je moja dužnost vratiti nešto zajednici koja me učini-la ovakvim kakav jesam. Zajednica je rekla ne, jer zajednica ne misli da ula-skom u politiku želiš učiniti nešto za nju nego da si došao krasti za sebe. Onda sam ja podavao ostavke i oti-šao raditi svoj posao. Što se mene ti-če, zajednica i ja smo kvit. Ja krasti ne želim, a oni neka glasuju za koga ho-će. Svako ima vlast kakovu zaslužuje. Ja, recimo, sada uživam u 25% PDV-a i jedem samo dječju hranu jer tako štedim. Čestitam!

Obišli ste Hrvatsku, ali i svijet. Upoznali ste ljude različitih svje-

tonazora, mentaliteta, karakte-ra,.. što sve te ljude spaja, što im je zajedničko?Ljude, ako je vjerovati marketingu, spajaju i Nokia i HT i još puno toga. Svijet je, po tim likovima, lopta šare-na, a oni se preko svake mjere bogate. Naravno da ja i o tome mislim dru-gačije i sukladno onoj da svaki Cigo svoga konja hvali. Gledajući još kao klinjo film "Bliski susreti treće vr-ste", zaključio sam da ne samo lju-de, zemlje i kontinente, nego i svje-tove ovog našeg svemira može spo-jiti samo frekvencija i spektar, dakle glazba i boje, da budem jednostavni-ji, umjetnost. Sve drugo ljude dijeli i razdvaja, na žalost. Od nogometa pa nadalje.

Jeste li nastupali u svim dijelovima Hrvatske? Ima dijelova u kojima nisam nastu-pao jer moja glazba nije svuda na-ročito popularna. U principu sam ostvario najtežu disciplinu, doma sam u Slavoniji, Baranji i u Srijemu, to je moj atar. Na neki način sam us-pio biti prorok u svom selu što je ja-ko teško. Isto tako u srednjem dijelu Dalmacije sa zaleđem prolazim dosta dobro, Karlovac, Sisak. Mislim da ne-ma grada u kojem sam više puta na-stupao nego u Sisku, čak sam u jed-nom danu imao dva koncerta, jedan u 5, a drugi u 8, kao u doba najvećih euforija. Dok recimo u Varaždinu ni-sam nikada imao pošteni nastup, Ča-kovec da, u Istri je bilo sve nešto na guranje, u Dubrovniku sam nastu-pao nekoliko puta, u Rijeci je bilo par krasnih koncerata, ali recimo u Senju sam prvi put u životu nastupio prije par godina. Ima tu još jako puno pro-stora u gradovima za koje znam da se

svira moja glazba.

Surađivali ste s mnogim glazbeni-cima, umjetnicima, grupama. Je-ste li imali promašaja? Jeste li bili ljuti ili razočarani?Ma, nisam. Bilo je manje ili vi-še uspješnih stvari. Mi vam u ovom poslu ovisimo o ukusima, a o uku-sima je uzaludno raspravljati. Pone-kad i vrlo kvalitetna i dobra pjesma jednostavno ne prođe kod ljudi. Ne-će je ljudi ili je neće u tom trenut-ku ili neće izvođača. Tko će ga zna-ti. Formula uspjeha još uvijek vrvi nepoznanicama.

Ideja, priča, melodija… pa i kod Vas je važna inovacija koja se mo-že pretočiti u proizvod?Kod nas je to najvažnije. Kod nas je ideja ona iskra koja uzrokuje plane-tarne požare ili, što je češći slučaj, gasne čim se pojavi. Ljudima je teš-ko pojasniti taj dio koji se zove ide-ja pretočena u pjesmu. Od davnina je općeprihvaćena briga za materijalno, a ovo intelektualno se uzima zdravo za gotovo, pa je to puno teže zaštiti i od toga učiniti proizvod.

Story Super Nova; Država, selo, grad; Zvijezde pjevaju, Novogo-dišnji program… Kako to izgleda

Recept za javnu kućuKad je Mujo otvorio javnu kuću pitali su ga kako ide posao, na što je on rekao: “Odlično, za sa-da radim sam, čim malo još kre-ne zaposlit ću asistenta.“Tako da sam i ja Mujo u javnoj kući, u većini slučajeva.

Ja sam po zanimanju Škoro i drugog zanimanja nemam, mogu završiti sto fakulteta, ali uvijek će biti ono ajd Škoro „Otvor ženo

kapiju“ za mladu.

razgovor s povodom


razgovor s povodombiti i raditi na TV?Ne znam kako izgleda jer uglavnom sam radio formate koji idu uživo, a nisam od onih koji gledaju poslije snimke, pa to analiziraju. Mene ve-seli sam čin sudjelovanja u tim pro-jektima i moj je doživljaj vezan na tu izvedbu. Nekako mislim da ako se mi dobro zabavljamo na setu, biti će do-bro i ovima ispred ekrana. To u veli-koj mjeri ovisi o redatelju, pa nekad u tome uspijemo, a nekada i ne.

Priča oko ZAMP-a već je duže vri-jeme aktualna?Postoji jedna stvar koju još nitko ni-je nikome rekao, ali ja ću je reći va-ma, možda će vam se prodati ko-ji broj novina više. Ova cijela priča oko ZAMP-a je vrlo jednostavna, ali naravno širim narodnim masama ne-razumljiva jer je pojam materijalnog i nematerijalnog teško razjasniti. Ne-što što je u intelektualnom smislu, ideja preobličena u pjesmu, literar-no djelo... to je teško percipirati lju-dima kao nešto što može imati svog vlasnika.Znači kada je u pitanju ZAMP, na-ša je priča jednostavna, postoje lju-di koji su vlasnici glazbenih djela ko-ja su napisali. Na žalost, zakon kaže da su vlasnici za svoga života i 70 go-dina nakon svoje smrti. Ne znam tko bi se od vaših čitatelja složio s tim da mu kažu da je vlasnik svoje kuće sa-da, a 70 godina nakon njegove smr-ti to više neće biti u vlasništvu nje-govih nasljednika. Zašto bi drža-va kojoj ja plaćam porez jednog da-na postala vlasnikom moga djela, ja bih htio da vlasnik toga postane moj sin, pa njegova djeca i tako do kraja vijeka i svijeta. Mi smo svi to prešut-no prihvatili da to bude tako. S druge

strane, kad se koriste naša djela mo-žemo ići neposrednom pogodbom u individualnom pristupu rješavati ko-rištenje moga djela, međutim, kori-snika naših djela je bezbroj, koriste se po cijelom svijetu. Zato posto-je društva poput ZAMP-a svugdje u svijetu koja se nazivaju društva za kolektivnu zaštitu, to znači da svatko od nas kao pojedinac koji ne može sa svojim korisnikom sklopiti direktni ugovor, daje punomoć da nas zastu-pa u kolektivnom sustavu. To su naši novci na koje imamo zakonsko pra-vo, smatram da su puno manji nego što bi trebali biti, a što ćemo mi s nji-ma to se nikoga ne tiče. Svjestan sam ja da je to javnosti teško razumljivo, ali je u principu vrlo jednostavno.Vi novinari isto imate neku svoju asocijaciju i počeli ste prikupljati ne-kakve novce, doduše malo ste se ka-sno sjetili. Ali zamislite, ako ja ne vo-lim da mi se uzme pjesma, naravno da ne volite ni vi. Samo smo se mi za to izborili još od 1936. godine kada je Ivo Tijardović osnovao Hrvatsko društvo skladatelja, pa se do danas naše pravo poštuje, a novinari to ni-su jer su loši sluge loših gospodara.

Postoji li u životu čovjeka, pa i Vas, kriza stvaranja, kreacije, godina… Koje su vam godine, bar do sada, bile najljepše?Imate ljude koji žale za prošlim vre-menima, a drugi pak čekaju neka bolja i tako im prođe život. Meni je svaka godina na svoj način lijepa. Iz prošlosti učim i radim u sadašnjo-sti ne bi li doživio bolju budućnost. Sve drugo je trla baba lan i iz šupljeg u prazno.

A kada zavjesa padne, jeste li želj-

ni mira, biti bez ljudi? Gdje se tada sakrijete? Gdje je Vaša oaza mira?Nakon silaska s pozornice idem u au-tomobil i pravac kući, a ako sam po-dalje onda hotelska soba, spavanje i ranom zorom kući.

I za kraj, jedan vic, nešto eksklu-zivno… nešto žuto. Nismo žuti, pa da konačno i nešto žuto objavimo! Bez obzira što će možda i naš ma-gazin neki kritičari/rke proglasiti seoskom birtijom.U zadnje vrijeme nisam čuo neki do-bar vic što bi trebalo zabrinuti na-še političare jer znači da raja šuti, tr-pi i kuha u sebi, a vaša aluzija na se-osku birtiju se vjerojatno odnosi na neke vaše kolege koji su moj na-čin komunikacije poistovjetili sa za-bavom u tim ugostiteljskim objekti-ma. No, tu mogu samo reći da svat-ko, pa i novinari, kada se nađu u ulozi TV gledatelja imaju jedno genijalno sredstvo u ruci, a ono se zove daljin-ski upravljač. Klik, i evo te u sobi sa pet pametnjakovića koji raspravljaju o egzistencijalnoj krizi u svjetlu glo-balizacije ili peru zube tračajući jed-ni druge u nekoj orvelovskoj sprda-čini ili pokušavaju postati zvijezde ili na što već čovjek, jelte, naleti.

Škoro o Bratošu Nikša je jedan obični genijalac. S njim se čovjek ne može ni posvadi-ti jer je uglavnom u pravu, a ako slu-čajno i nije u pravu, toliko se uljudno

ispriča da ti bude neugodno. Osim toga, žene ga jako vole, a ja cijenim i poštivam žene i uvijek držim do nji-hova mišljenja.Mana mu je što želi udovoljiti svi-ma, tu su ga roditelji zeznuli, jer on želi udovoljiti svima i zbog toga ne stigne, tj. kasni. Često zna zakasni-ti i onda sam sebi grize rep. To mu je jedini nedostatak koji ja znam. A sve drugo su plusevi. Bez obzira na tu svoju želju da puno pomogne i na-pravi, vrhunski je profesionalac, vr-hunski je prijatelj, a to se rijetko na-lazi, takav je barem prema meni. On je tip koji je intelektualac, ugodan je sugovornik, u sportu će sve pobijedi-ti jer će ostaviti srce na terenu, a takav je u svemu. Ja s njim sve igram kada je u gipsu i skoro ga dobijem. Talent ko-ji se rijetko nalazi. Ja sam se rodio u Jugoslaviji, živim u Hrvatskoj, vjero-jatno ću umrijeti u EU, trenutno sam u regionu, on je ne samo u Hrvatskoj nego i šire od regiona veliki, veliki hr-vatski glazbenik, to je ono što je kod njega najvažnije.Da je netko dugi u pitanju možda bi se odavno posvađali. S Nikšom se ne možete posvađati jer jednostav-no nema razloga, čovjek za to ne da-je povoda. Ako se nekada i desi da je nešto obećao u 4, nije se pojavio ni u šest, nego u sedam, kada dođe s tom njuškom jednostavno mu sve oprostiš.

Vladimir MihajlovićAutor fotografija: Dario Njavro


biti poduzetnik (iz arhive poduzetnika)

Kada se spomene Slavoni-ja prve asocijacije su žitni-ca, kulen, ali i propali poljo-

privredni kombinati i poduzeća, tj. dio Hrvatske koji nikako ne uspi-jeva uhvatiti korak s gospodarski naprednijim regijama. U čemu je kvaka? Svakako ne treba nasjesti

na prvu tezu da su ljudi takvi, tro-mi, nezainteresirani, da ne vide da-lje od svog dvorišta jer to je gene-raliziranje bez pokrića. Priča o Eu-genu Dabi Peraniću iz Slavonskog Broda pokazuje da su snovi dostiž-ni ako postoji upornost, čak i inat, koji stvara nevjerojatne putove do ostvarenja cilja. Gospodin Peranić je u jednoj takvoj neobičnoj priči izradio gitaru za Davida Gillmou-ra, gitarista grupe Pink Floyd.

Boravak u LondonuSve je počelo davno, kada je rade-ći u tvrtki Đuro Đaković Teddin-gton, čiji je poslovni partner bila

britanska firma Bellows, pohađao seminare engleskog jezika, prvo u Slavonskom Brodu, a zatim kao nagradu za uspješno položena četi-ri semestra dobio plaćeni boravak i školu stranih jezika u Londonu.„Prstom sudbine poslao sam fax školi da mi pomogne pronaći

smještaj, a kada je tajnica primila fax, tu se zatekla njezina prijatelji-ca čiji je otac iz Osijeka boravio u Engleskoj te je ona rado iznajmi-la sobu kako bi otac mogao razgo-varati s nekim iz rodnog kraja. Na-ime, to je bio Oscar Nemon, Ži-dov, poznati svjetski kipar koji je izradio poprsja mnogih poznatih osoba kao što su Sigmund Freud i Winston Churchill, a koji je u 2. svjetskom ratu iz Osijeka otišao u Englesku. I tako sam ja pohađao školu, a u slobodno vrijeme obila-zio trgovine i razna mjesta uočava-jući specifičnosti svega što naziva-mo zapad. Kućni prijatelj i kum o-bitelji kod koje sam stanovao bio je David Gillmour i u raznim druže-njima uočio sam da ti ljudi koji i-

maju novaca i mogućnosti da ku-pe što požele izuzetno cijene ručni rad. Tada sam rekao Gillmouru da ću mu izraditi gitaru. On se nasmi-jao, a ja sam odgovorio da svakako hoću, samo moram prvo napraviti kuću i radionicu.“

Za svaki proizvod postoji kupac„To je bilo 1982. godine, a ja sam 2001. godine to i učinio uz narav-no veliko iznenađenje i zadovolj-stvo zbog takve moje upornosti“, kaže g. Peranić i dodaje: „Moram

priznati da sam se prevario, kao uostalom i mnogi drugi, kada sam puno očekivao od demokratskih promjena i 1990. godine napustio posao u poduzeću i pokrenuo vla-stiti posao. Nažalost, promijeni-le su se samo partijske knjižice, ali nije došlo do značajnijih promjena u glavama ljudi, mito i korupcija i dalje su dominantne metode u po-

slovnom svijetu. No, to je tako, pa nijedan nogometaš nije napravio karijeru u svom selu i na sreću svi-jet je danas umrežen internetom i za svaki proizvod negdje posto-ji kupac. U radionicu sam uložio 25000 eura, jer su alati jako sku-pi, a tu su i poteškoće oko nabav-ke dijelova. Na primjer, za dio koji košta samo pet eura potrošim do-sta vremena i novca da bih ga do-bavio. Za izradu jedne unikatne gi-tare koju izrađujem prema različi-tim željama kupaca utrošim 250 sati efektivnog rada i cijena takve

gitare je 2000 eura. Naravno, do-bra gitara se danas u trgovini mo-že kupiti za 100-200 eura i gdje je tu računica? U mom slučaju to je upornost da radim ono što volim i nada da će se ljudski rad više cije-niti, jer roboti danas mogu napra-viti sve, ali ne mogu unijeti dušu“, kaže g. Peranić.

Ljiljana Herceg

SLAVONSKI BROD: EUGEN DABA PERANIĆ

*Nije došlo do značajnijih promjena u glavama ljudi, mito i korupcija i dalje su dominantne metode *Snovi su dostižni ako postoji upornost i inat

Gitara za Pink Floyd

KONTAKT: www.dabo-guitars.com Mobitel.: 098/5081 297

David Gillmour posebno je bio zadovoljan poklonjenom gitarom i upornošću Brođanina Eugena Dabe Peranića

Eugen Daba Peranić: U Londonu sam shvatio kolika je vrijednost ručno izrađene gitare

Nadam se da će se ljudski rad više cijeniti jer roboti danas mogu sve napraviti, ali ne mogu unijeti dušu


abc kvalitete

Za Six Sigma ste možda već čuli i možda ste se pitali što se krije iza takvog naziva ili vas je za Six

Sigma u vašoj tvrtki pitao veliki, za-htjevni i najčešće strani kupac. Ako još nije, vjerujte, prije ili kasnije si-gurno hoće.O čemu je zapravo riječ? U uvjeti-ma tržišne privrede i velike ponude roba i usluga ključ poslovnog uspje-ha je činiti prave stvari brže, bolje i učinkovitije od konkurencije. A kao što znamo, ta konkurencija je u da-našnje vrijeme sve više i globalna. Tržišna utakmica zahtijeva upravlja-nje kvalitetom za što su razvijene ra-zne metode.U tom smislu mogli bismo reći da je Six Sigma jedna od metodologija kojom se pokušava činiti prave stva-ri bolje od konkurencije. Ostaje pi-tanje, kako?

Što je Six Sigma?Pojam Six Sigma (šest sigma) dola-zi iz statistike, odnosno određivanja sposobnosti procesa. Za proces koji radi unutar kvalitete six sigma sma-tra se da je sposoban dati manje od 3,4 manjkavosti na milijun moguć-nosti. Zvuči zastrašujuće, ali ako tvr-dite da su vaši procesi u granicama 6 sigma, to znači da od milijun vaših proizvoda (ili pruženih usluga) sve-ga bi 3,4 njih smjelo biti takvo da ne zadovoljavaju zahtjev kupca.Znači, na milijun boca piva u 3,4 bo-ce bi kupac smio pronaći nešto što ne pripada pivu, na milijun isporu-čenih automobila, 3,4 bi smjela bi-ti druge boje nego što je kupac na-ručio, na milijun hamburgera 3,4 bi smjela biti toliko manja da kupac to primijeti.Kako to postići? Upravo metodo-logija Six Sigma služi za sustavno prepoznavanje i uklanjanje varijaci-

ja u proizvodnji i u drugim poslov-nim procesima jer te varijacije do-vode do manjkavosti na proizvodi-ma. Kao manjkavost definira se sve što bi moglo dovesti do kupčeva ne-zadovoljstva (dakle, čavao u boci pi-va, automobil krive boje, hamburger manji od deklariranog).Pojedinosti ove metodologije prvi je uobličio Bill Smith u Motoroli 1986. godine i primijenio ju na otklanjanje varijacija u procesu proizvodnje po-luvodiča. U početku se primjenjiva-la uglavnom u proizvodnim tvrtka-ma, a kasnije se proširila i na usluž-ne djelatnosti.Metodologija Six Sigma je u mno-gome nadahnuta prethodnim meto-dologijama upravljanja kvalitetom - kontrolom kvalitete, Total Quality Management (potpuno upravlja-nje kvalitetom), Zero Defects (pro-izvodnja bez grešaka) te radovima pionira pokreta kvalitete kao što su Shewhart, Deming, Juran, Ishikawa, Taguchi i drugi.Kao i prethodnici, Six sigma promi-če sljedeće pretpostavke:- „Proizvodni i poslovni procesi i-maju svojstva koja se mogu mjeri-ti, analizirati, poboljšati i nadzirati“ -

ako nešto ne možete, najprije izmje-rite kako ćete to poboljšati,- „Od vitalne važnosti za poslovni uspjeh je trajno nastojati da se po-stignu stabilni i predvidivi rezultati procesa, odnosno da se smanje vari-jacije u procesima” - uđite u bilo ko-ji McDonalds i bit će vam jasno što znači da nema varijacija u procesu i- „Postizanje trajnog poboljšanja za-htijeva posvećenost cijele organiza-cije, osobito najvišeg poslovodstva” - a to je ono što je najteže postići.Međutim, u metodologiji Six sigma dodatno se inzistira na:- jasnoj usmjerenosti na postiza-nje mjerljivih financijskih povrata iz svakog Six sigma projekta - ti pro-jekti zahtijevaju znatna ulaganja i bez jasnih mjerljivih financijskih ci-ljeva samo su rasipanje resursa, - jakom i strastvenom vodstvu i po-dršci poslovodstva - promjene kreću od vrha hijerarhijske piramide,- jasnoj posvećenosti donošenju od-luka zasnovanih na podacima koji se mogu provjeriti, a ne pretpostavka-ma i nagađanjima - koliko god isku-sni i maštoviti bili, intuicija nije za-mjena za informaciju i- razvijenoj posebnoj infrastrukturi stručnjaka - šampioni, master black belt, black belts i drugi koji vode i primjenjuju Six sigma pristup.

U nastavku ćemo pobliže objasni-ti tu posebnu infrastrukturu struč-njaka koji vode i pri-mjenjuju Six Sigma pristup.

Tko je i što radi Black Belt (Crni pojas)?To je osoba koja puno radno vrijeme radi n a Six Sigma projekt i -ma. Black Belt vodi ko-lege, nadahnjuje, upravlja, delegira im i trenira ih i on je stručnjak za alate kojima se razmatraju problemi, projektiraju i popravljaju procesi i proizvodi.Black Belt radi s timom kojemu je dodijeljen određeni Six Si-gma projekt. Njegova je odgo-vornost da tim započne, da se iz-gradi povjerenje, promatra i sudje-luje u uvježbavanjima, upravlja di-namikom odnosa u timu i nastoji da se projekt kreće prema željenim rezultatima.Bez jakog i neumornog Black Belta, Six Sigma timovi su obično nedjelo-tvorni. Black Belt mora imati mno-ge vještine uključujući rješavanje problema, sposobnost prikupljanja i analiziranja podataka, poznavanje same tvrtke, vještine vođenja, isku-stvo u mentoriranju i dobar osje-ćaj za upravljanje. Također mora bi-ti osposobljen u vještinama uprav-ljanja projektima - toj umjetnosti i znanosti obavljanja stvari u zada-nom roku i naporima drugih.

Tko je i što radi Master Black Belt (Vodeći crni pojas)?U većini organizacija Master Black Belt (MBB) je trener i mentor ili konzultant Black Beltovima koji

SIX SIGMA I UPRAVLJANJE KVALITETOM

Činiti prave stvari brže, bolje i učinkovitijeTko je i što radi Green Belt (Zeleni pojas)Green Belt je uvježban u Six Si-gma vještinama, često na istoj razini kao i Black Belt, ali Green Belt i dalje ima svoj redovni po-sao, a služi kao član tima ili vo-ditelj tima Six Sigma projekta s djelomičnim radnim vremenom. Uloga Green Belta je unositi nove koncepte i Six Sigma alate u sva-kodnevne poslovne aktivnosti.

Tko su Yellow Belts (Žuti pojas)To su zaposlenici koji su prošli izobrazbu za Six Sigma kao dio inicijative koja se odvijala po ci-jeloj organizaciji, ali nisu sudje-lovali u Six Sigma projektu i ne očekuje se da se aktivno angaži-raju u aktivnostima poboljšanja kvalitete.

*Tržišna utakmica zahtijeva upravljanje kvalitetom *Svaki Six Sigma projekt odvija se u nekoliko koraka i zahtijeva upotrebu određenih alata


rade na raznim projektima. MBB je obično pravi stručnjak u Six Si-gma analitičkim alatima, a temelj-no obrazovanje mu je često iz inže-njerstva, znanosti ili poslovanja. U nekim tvrtkama ima ulogu organi-zacijskog agenta za promjene koji pomaže promicati upotrebu Six Si-gma metoda i rješenja, a može biti

i uključen u neke posebne Six Sigma projekte.

Kao trener, ima zadatak osigurati da Black Bel-

tovi i njihovi timovi ostaju na pravom

putu, dobro izvršavaju

s v o j e z a -

datke i u s p j e š n o prolaze kon-trolne točke za svaki korak Six Si-gma projekta.MBB-i često pružaju sa-vjete i praktičnu pomoć za za-datke kao što su prikupljanje po-dataka, statistička analiza, osmiš-ljavanje opita (Design of Experi-ments) i komunikacija s ključnim menadžerima.Kao i treneri u drugim područji-ma, svaki se MBB brine o nekoli-ko Black Beltova. Sami MBB-i u-nutar organizacije također tvore tim, odnosno mrežu, savjetujući jedni druge i radeći na prepozna-vanju prilika i izazova u Six Sigma nastojanjima.Black Beltovi su brojniji i oni su te-

meljni za većinu Six Sigma napo-ra. MBB-i međutim imaju kritič-nu ulogu u održavanju postignute promjene, a to su uštede i poboljša-na usluga kupcu.

Tko je i što radi Champion and/or Sponsor (Šampion i/ili Sponzor)?Uobičajeno je to izvršni direktor ili ključni menadžer koji inicira i podržava (sponzorira) Black Bel-ta i projekt tima.

I m a -ti šam-piona ili s p o n z o r a je vrlo važ-no. Ta uloga odašilje kritič-nu poruku. Šam-pion je na ruko-vodećem rad-

nom mjestu, to je osoba koja je u konačnici odgovorna. Drugim ri-ječima, rezultati Six Sigma proje-kata nisu delegirani daleko niz hi-jerarhiju već ostaju u rukama vi-

šeg i ključnog srednjeg menadžmenta.

Šampion ili spon-zor je često član kolegija direktora ili upravnog od-

bora same tvrt-ke. Ponekad Sponzor nad-gleda jednog ili više Šam-piona. U sva-kom slučaju odgovorno-sti Šampio-na jesu:- osigura-ti da je pro-jekt u skla-du s općim p o s l o v -nim cilje-vima i da-ti usmje-renja ka-da nije,- informi-

rati osta-le članove r u k o v o d -stva o na-predovanju projekta,- osigurati timu potreb-ne resurse kao što su vrijeme, no-vac i pomoć drugih,

- pregledati postignuto na dogovo-renim kontrolnim točkama i- pregovarati o sukobima, preklapa-njima i vezama s ostalim Six Sigma projektima.Nažalost, postoji trend da šampion i sponzor dobiju najmanje trenin-ga i pripreme pa to može biti jed-na od najslabijih karika u Six Sigma projektima.

Tko je i što radi Implementation Leader (Voditelj primjene)?Javlja se i pod drugim nazivima - Vice president of Six Sigma, Chief Sigma Officer ili Grand Poobah.On orkestrira sve Six Sigma aktiv-nosti unutar tvrtke. Često je na ra-zini zamjenika predsjednika kor-poracije, izvještava direktno gene-ralnog direktora ili nekog drugog vrhovnog izvršnog direktora. To je vrlo zahtjevan i stresan posao koji traži znanje o tvrtki i jake sposob-nosti vodstva i upravljanja.Krajnji zadatak Implementation Leadera je pokretati Six Sigma na-čin razmišljanja, alate i navike kroz organizaciju i pomoći da ti napori donesu financijske koristi. On cije-lo vrijeme drži Six Sigma ideju vi-soko na razini prioriteta kod najvi-šeg rukovodstva.Tek uz ovakvu strukturu stručnja-ka unutar tvrtke ima smisla očeki-vati da će Six Sigma projekti dono-siti koristi.Svaki Six Sigma projekt odvija se u nekoliko koraka i zahtijeva upotre-bu određenih alata. No o tome će-mo govoriti u sljedećem broju.Želim vam uspješno upravljanje kvalitetom!

Olga Štajdohar Pađen

abc kvalitete

Činiti prave stvari brže, bolje i učinkovitijeUloge u Six Sigma projektimaPrije nego što se počela primjenjivati metodologija Six Sigma, upravljanje kvalitetom je u praksi bilo delegirano u proizvodnju te u zasebni odjel kva-litete. Za razliku od takvog pristupa, za svaki Six Sigma projekt koji se pro-vodi unutar neke organizacije potrebno je stvoriti posebnu infrastrukturu ljudi unutar te organizacije koji su stručni za tu metodu i podupiru odvija-nje samog projekta.Definicije i opisi koji slijede preuzeti su iz knjige Pete Pande i Larrya Holppa: „What is six sigma?“, izdanje McGraw-Hill (2002). Nazive Black Belt, Green Belt i Master Black Belt navodno je osmislio Motorolin stručnjak za pobolj-šanje koji je bio poklonik karatea.


Polako nam se približavaju sve to-pliji i sunčaniji dani, a svjedoci smo stalnog porasta cijene ener-

genata, bilo u sektoru grijanja, bilo električne energije. Stoga nam se na-meće logičan zaključak, a to je da kre-nemo koristiti one energente koji su nam jeftiniji, a dostupni su nam sva-kodnevno. Jedan od tih energenata je i solarna energija.Solarna energija, svjetlost i toplina Sunca, iskorištava se još od drevnih vremena kroz različite načine i teh-nologije. Tehnologije uz pomoć kojih danas iskorištavamo solarnu energiju su solarni toplinski kolektori, fotona-ponske ćelije i drugo.Solarne tehnologije u širem pogledu možemo okarakterizirati kao pasiv-ne ili aktivne, ovisno o načinu na koji pretvaraju i distribuiraju solarnu ener-giju. Aktivne tehnike uključuju ko-rištenje fotonaponskih panela ili so-

larnih termalnih kolektora kako bi se prikupljala energija. Pasivne tehnike uključuju orijentaciju zgrada prema Suncu, korištenje materijala koji mo-gu upijati sunčevu energiju i slično.

Energija SuncaZemlja prima 174 PW nadolazeće

sunčane radijacije (insolacije) u svo-joj gornjoj atmosferi. Otprilike 30% se reflektira natrag u svemir dok se ostatak apsorbira u oblacima, oceani-ma i zemljanoj masi. Spektar sunče-vog svjetla na površini Zemlje raspro-stranjen je najviše u vidljivom i infra-crvenom spektru, dok je samo manji dio u ultraljubičastom.Zemljina površina, oceani i atmosfera upijaju solarnu radijaciju i to im pove-ćava temperaturu. Topao zrak koji sa-drži vodu u obliku vodene pare iz oce-ana se podiže, te time potiče atmos-ferska kretanja. Kada taj zrak dostigne veliku visinu, gdje imamo niske tem-perature, vodena para se kondenzira u oblake, koji se vraćaju na površinu zemlje u obliku kiše, tako završavaju-ći ciklus vode.Ukupna solarna energija koju ap-sorbiraju Zemljina atmosfera, ocea-ni i površina je oko 3.850.000 EJ go-dišnje. Fotosintezom se iskoristi oko

3.000 EJ godišnje. Zanimljivo je spo-menuti da je godišnja primarna po-trošnja energije stanovnika Zemlje oko 500 EJ, što znači da Sunce više-struko može zadovoljiti sve potrebe Zemlje za energijom.

Praktična primjena solarne energijeOpisati ćemo dvije praktične primje-ne solarne energije, a to su one u gri-janju i proizvodnji električne energije putem fotonaponskog efekta.Kada govorimo o solarnim toplinskim sustavima treba reći da oni imaju ne-koliko namjena. Prije svega to je gri-janje potrošne tople vode, ali i potpo-ra niskotemperaturnom površinskom grijanju i grijanje bazenske vode. Ta-

održivi razvoj

*Solarna energija, svjetlost i toplina Sunca, iskorištava se još od drevnih vremena

Sunce višestruko može zadovoljiti sve potrebe Zemlje za energijom

ISKORISTITE BESPLATNU ENERGIJU SUNCA

ZaključakKada govorimo o energiji Sunca nikako ne smijemo zanemariti i ekološki aspekt. Naravno, primarno nam je to što možemo ostvariti znatne uštede, no ipak kroz to se i brinemo za svoj okoliš i smanjujemo emisije CO2. Tako-đer, treba spomenuti i to da će subvencije za sve sustave koji koriste obnov-ljive izvore energije i koji su energetski učinkoviti s vremenom sve više ra-sti. Naime Hrvatska se obvezala, kao i sve članice Europske Unije, do 2020. godine: smanjiti emisije stakleničkih plinova za 20%, povećati energetsku učinkovitost kako bi se smanjila potrošnja energije u EU za 20%, povećati potrošnju obnovljivih izvora energije na 20% u ukupnoj potrošnji energije, te postići potrošnju biogoriva od 10% u ukupnoj potrošnji goriva za vozila. Imajući to na umu, možemo slobodno reći da će rok isplate solarnih susta-va biti sve kraći, te će oni biti sve isplativiji za nas.

KONTAKT: Centar energije d.o.o.Reisnerova 64, 31000 Osijekwww.centar-energije.comwww.facebook.com/centarenergijetwitter.com/CentarEnergije

Fotonaponska elektrana


održivi razvoj

kođer, oni se mogu iskorištavati u svr-hu hlađenja prostora. Učinkovitost ta-kvih sustava ovisi o pravilnom dimen-zioniranju, a sam solarni doprinos ovisi i o nagibu i orijentaciji solarnih kolektora. Prednosti ovakvih sustava su u tome što godišnje u prosjeku šte-dite čak 70% na zagrijavanju potrošne tople vode, a preko ljeta možete u ne-kim slučajevima pokriti i do 100% po-treba za potrošnom toplom vodom. Ukoliko imate niskotemperaturno površinsko grijanje (podno, stropno) sa solarnim toplinskim sustavom mo-žete pokriti i do 30% godišnjih potre-ba za grijanjem. U svakom slučaju, uštede nikako nisu zanemarive.Za fotonaponske solarne kolekto-re možemo reći da su metoda proi-zvodnje električne energije uz pomoć Sunca. Oni zapravo pretvaraju solar-no zračenje u istosmjernu električnu struju pomoću poluvodiča putem fo-tonaponskog efekta. Fotonaponski solarni kolektori se sastoje od određe-nog broja fotonaponskih ćelija koje su izrađene od poluprovodljivih materi-

jala. Glavna prednost korištenja foto-naponskog sustava je ta da ne posto-ji potreba za priključkom na električ-nu mrežu. Ukoliko imate objekt (pri-mjerice vikendicu) koji je udaljen od električne mreže, fotonaponski sustav je idealno rješenje. Kada ugradimo fotonaponski sustav više ne moramo plaćati energent jer je energija Sunca dostupna svima i besplatna, a sav vi-šak energije koji proizvedemo može-mo spremiti u akumulatore. Danas su fotonaponski sustavi automatizirani i vrlo lako se mogu pokretati na dalji-nu (recimo pomoću mobilnih telefo-na), te na taj način omogućavaju mak-simalnu udobnost.

Kako se financirati?U Hrvatskoj postoji sve veći i veći in-teres za ulaganje u različite projekte koji u svojoj osnovi imaju iskorištava-nje Sunčeve energije kako bi se sma-njili troškovi koji nastaju uslijed grija-nja ili potrošnje električne energije, ali i kako bi se pozitivno utjecalo na oko-liš. Kako su ovakvi projekti dugoroč-

no isplativi, no imaju nešto veću po-četnu investiciju, ulagači uvijek traže dodatne načine sufinanciranja kako bi si olakšali takvu investiciju. U sufinan-ciranju mogu pomoći i europski fon-dovi, a donosimo vam one najvažnije koji sudjeluju u sufinanciranju obnov-ljivih izvora energije.IPA - Komponenta IIOvaj program Europske unije financi-ra promicanje centara izvrsnosti za ra-zvoj OIE-a uz korištenje solarne ener-gije, širenje i preuzimanje dobre prak-se korištenja obnovljivih izvora ener-gije, javne kampanje o obnovljivim izvorima energije, pripremu lokalnih i regionalnih programa za održivu pro-izvodnju obnovljivih izvora energije i promociju pilot i demonstracijskih projekata za stvaranje malih elektrana uz korištenje obnovljivih izvora ener-gije. Korisnici ovakvih projekata mo-gu biti tijela javne vlasti, mala i srednja poduzeća, ponekad i druge organiza-cije iz država korisnica programa, od-nosno one koje projekte provode na posebno definiranom programskom području. Prosječna vrijednost pro-jekata je od 150.000 € do 350.000 €.IPA - Komponenta IIIcOvaj program namijenjen je pove-ćanju konkurentnosti malih i sred-njih poduzeća kroz poboljšanje pro-izvodnih procesa ili usluga, te uskla-đivanju sa standardima zaštite okoli-ša i obnovljivih izvora energije. Kori-snici ovoga programa mogu biti ma-la i srednja poduzeća, a prosječna vri-jednost projekta je između 50.000 € i 200.000 €.CIP Eko-inovacijeOvaj program predstavlja sufinanci-ranje za prvu tržišnu replikaciju i ko-mercijalizaciju inovativnih proizvo-da u sferi zaštite okoliša, smanjenja emisija i korištenja obnovljivih izvora energije pa tako i solarne energije. Ko-risnici ovoga programa mogu biti ma-la i srednja poduzeća i svi drugi tipo-vi organizacija u konzorciju u kojem je preporučeno imati međunarodne partnere. Vrijednost ovakvoga projek-ta je u prosjeku oko milijun eura.

CIP Inteligentna energija u EuropiOvaj program se sastoji od dva pot-programa. Prvi od njih je SAVE i on se bavi poticanjem energetske učinkovi-tosti i racionalne uporabe izvora ener-gije, a drugi je ALTENER i on se bavi promicanjem novih obnovljivih izvo-ra energije i podržavanjem energetske diversifikacije. Korisnici ovoga pro-grama mogu biti lokalne i regionalne institucije, udruge, znanstveno-istra-živačke organizacije i poslovna zajed-nica u konzorciju u kojem je prepo-ručeno imati međunarodne partnere. Kao i kod programa CIP Eko-inova-cije, i u ovom programu se vrijednosti kreću oko milijun eura.Okvirni program 7 - SuradnjaOvaj program financira istraživanja u području solarne gradnje i arhitektu-re, pripreme solarnih goriva i toplin-ske energije, poboljšanje postojećih solarnih ćelija i vezanih proizvoda, ra-zvoj fotonaponskih sustava i modula, razvoj i testiranje solarnih tanjura, ra-zvoj solarnih kolektora srednje tem-perature (100 do 250°C). Korisnici ovoga programa mogu biti sve vrste organizacija u međunarodnom kon-zorciju, a vrijednosti projekata koje sufinancira ovaj program se kreću od nekoliko stotina tisuća do više deseta-ka milijuna eura.Okvirni program 7 - Istraživanja u korist malih i srednjih poduzećaOvaj program financira projekte u sklopu kojih znanstveno-istraživač-ke organizacije, a ponekad i razvoj-no-istraživačke tvrtke provode speci-fična istraživanja u području obnov-ljivih izvora energije za potrebe po-duzeća koja će kasnije koristiti nave-dene rezultate za razvoj ili poboljšanje proizvoda, procesa ili usluga. Kao ko-risnici ovoga programa se mogu javiti sve vrste organizacija, s naglaskom na mala i srednja poduzeća i znanstveno-istraživačke organizacije u međuna-rodnom konzorciju. Vrijednost pro-jekata koji su sufinancirani ovim pro-gramom je oko milijun eura.

Ivan Brozović, univ.bacc.oec.Centar Energije d.o.o.


Otvorite vrata, prihvatite raz-govor, saslušajte dobre pri-jedloge jer priča o Vašem

obrtu može biti priča o uspjehu. U razdoblju od veljače do lipnja partneri programa obrtnik&partner obići će tisuće obrtnika i to je dobra prilika za razgovor u kojemu možete čuti kakve su Vam sve pogodnosti kao obrtniku na raspolaganju.

Posebne ponude u Zagrebač-koj banci, T-HT-u, Croatia osi-guranju, Velprou i PeugeotuUpoznajte sve prednosti progra-ma obrtnik&partner koji je u su-radnji s Hrvatskom obrtničkom komorom i partnerima osmišljen posebno za obrtnike. U sklopu tog programa dobivate pogodno-sti i popuste kod partnera progra-ma - Zagrebačke banke, Hrvat-skog telekoma, Croatia osiguranja i Velproa, a u ovoj akciji partneri-ma se pridružio i Peugeot sa svo-jom ponudom.Nadohvat ruke su Vam brojne mo-gućnosti i pogodnosti jer Vi kao obrtnik imate partnere koji će do-ći k Vama i vjerojatno je to razgo-vor koji ćete pamtiti kao početak efikasnijeg poslovanja i boljeg vo-đenja financija, uz brojne uštede.

Racionalniji način poslovanja s bankom U sklopu programa obrtnik&par-tner u Zagrebačkoj banci tri mje-seca besplatno dobivate poduzet-nički paket-račun 1 ZA SVE ko-ji bitno smanjuje troškove Vašeg poslovanja s Bankom i pruža Vam sigurnost na putovanjima u zem-lji i inozemstvu. Paket-račun 1 ZA SVE racionalniji je način poslo-

vanja s Bankom jer je jedinstve-na mjesečna naknada za paket ni-ža od naknada za pojedine usluge, a objedinjava transakcijski račun, kartice, internetsko i telefonsko bankarstvo, izvode i trajne naloge te značajne popuste na naknade za različite vrste kredita. Paket 1 ZA SVE donosi još jednu značaj-nu prednost - dogodi li se nezgo-da na cesti u zemlji ili inozemstvu, dobivate efikasnu pomoć i pokri-će određenog iznosa troškova.Za Vas su snižene kamate i nakna-de za dopušteno prekoračenje po transakcijskom računu te za obra-du leasing zahtjeva u UniCredit Leasingu Croatia. Business Ma-sterCard i go! business Master-Card kartice možete ugovoriti bez upisnine i članarine u prvoj godini korištenja. Plaćanje karticama je praktičnije, jednostavnije i sigur-nije, a kartice omogućuju i razli-čite načine odgode troškova. Za-grebačka banka izdaje Visa i Ma-sterCard kartice za građane i po-duzetnike, kartice vodećih kartič-nih brendova, prihvaćene u cije-lome svijetu - koristite se poslov-nim karticama Zagrebačke ban-ke. Vaš će obrt u očima Vaših klije-nata svakako dobiti još jedan plus omogućite li plaćanje karticama. Povećat ćete prodaju, a ugovori-te li i dodatne mogućnosti, obroč-no plaćanje bez kamata i naknada te potrošački kredit po karticama, Vaši će kupci sigurno prihvatiti povoljnije mogućnosti kupovanja.

Besplatna Lepeza, povoljniji uvjeti kredita I Vi osobno, kao i Vaši zaposleni-ci, u Zagrebačkoj banci dobivate posebne pogodnosti u promotiv-

nom razdoblju, a jedna je od njih besplatno korištenje Lepeze mo-gućnosti u prva tri mjeseca. Za je-dinstvenu mjesečnu naknadu Le-peze objedinjuju brojne bankar-ske usluge i tako dobivate sve što Vam treba za bolje vođenje svojih financija, uz osjetne uštede. U Le-pezi dobivate kunske i devizne ra-čune, punomoći te besplatne tran-sakcije pri različitim načinima po-slovanja s Bankom, od poslovnice do internetskog i bankarstva pu-tem mobitela. Također, dobivate kreditne i kartice s odgodom pla-ćanja, više iznose dopuštenog pre-koračenja uz nižu kamatnu stopu te mogućnost obročnog plaćanja Maestro karticom bez kamata i naknada. Isplativost Lepeza dolazi do izražaja i kod usluga Servis cen-tra, uz koje sigurno možete krenu-ti na put u zemlji i inozemstvu jer dobivate putno osiguranje, brzu

pomoć te uštedu iznenadnih troš-kova dogodi li se nezgoda. Kao obrtnik, član HOK- a, u Za-grebačkoj banci ne plaćate nakna-du za obradu zahtjeva za stam-beni kredit, a na raspolaganju su Vam krediti za različite namjene, od kupnje stana, kuće ili zemlji-šta do adaptacije. Posebno su za-nimljivi Zeleni krediti kojima svoj stambeni prostor možete pretvo-riti u mjesto gdje se štedi energi-ja i novac za režije. Na raspolaga-nju su Vam i gotovinski krediti s povoljnijom kamatnom stopom, kao i autokrediti prilagodljivih uvjeta.

Detaljnije informacije o ovoj po-sebnoj ponudi potražite u najbli-žoj poslovnici ili poduzetničkom centru Zagrebačke banke, na be-splatnom info telefonu 0800 00 24 ili na www.zaba.hr. •

Partneri programa obrtnik&partner do lipnja 2012. doći će do tisuća obrtnika, a pokucat će i na Vaša vrata, pružajući Vam priliku da poslujete bolje i s manje troškova

Partneri kod obrtnikaPosebne Ponude za obrtnike

Kod Vas od veljače do lipnja 2012.

promo


WEB PRIJEDLOG - www.centar-energije.com

Koristite obnovljive izvore energijePrva stvar na koju nailazimo na web

stranici Centra Energije je meni „O nama“ u kojem je u kratkim crtama opisan Centar Energije. No, zanimlji-viji je sljedeći meni, a to je meni „Proi-zvodi“. Tu su proizvodi Centra Energi-je koji su podijeljeni na grijanje, foto-naponske sustave i usluge. Možete na-ći detaljno opisan svaki proizvod, što on radi, kakve uštede on donosi, te ka-ko možete doći do njega. Treba napo-menuti da ukoliko ste zainteresirani za neki određen proizvod najbolje je kon-taktirati stručnjake u Centru Energi-je putem e-maila ili telefonski sa svo-jim upitom, a onda će vam se izradi-ti proračuni i tehničko rješenje za va-še potrebe. Nakon toga slijedi mon-taža, uravnoteživanje, puštanje u po-gon, te naravno usluga servisa. Ne smi-jemo nikako zaboraviti ni dodatne us-luge koje su opisane ovdje kao što su sustavi ISO 9001, ISO 14001 ili ISO 16001. Naravno, jako su bitni i ener-

getski pregledi i energetski certifikati kojima se dobiva spoznaja o trenutnoj razini energetske učinkovitosti, te se povećava vrijednost nekretnine. Tre-ba obratiti pažnju i na meni „Referen-ce“ u kojem možete naći neke od susta-va koje je projektirao i ugradio Centar Energije.Izračuni uštedaU meniju „Proizvodi“ možete prona-ći i izračune uštede za solarne susta-ve, te za kondenzacijske uređaje. Uno-šenjem nekoliko jednostavnih podata-ka u nekoliko trenutaka možete dobi-ti podatak kolike uštede možete ostva-riti ovakvim sustavom. Također, mo-žete i odabrati svoj sustav kroz još je-dan online kalkulator koji se nalazi na web stranici. Unošenjem nekoliko po-dataka ovaj kalkulator će Vam dati ne-koliko varijanti sustava grijanja koji bi bili prilagođeni Vašem objektu, te će Vam dati godišnju procjenu potrošnje energenta.

Franšiza Centra EnergijeCentar Energije posluje kao davatelj franšize. To znači da osigurava prava i podršku svojim nositeljima franšize. U franšizu mogu ući monteri centralnih grijanja, instalateri fotonaponskih su-stava, projektanti i trgovci koji su spre-mni razvijati se, učiti i implementirati nove tehnologije s područja obnovlji-vih izvora energije.ZanimljivostiOsim konkretnih podataka o proizvo-dima, na web stranici Centra Energije nalazimo i neke podatke koji bi mogli biti jako zanimljivi čitateljima i olakšati

im odluku o investiciji. Primarno, tu se misli na blog Centra Energije u kojem se redovito mogu pronaći novi član-ci koji opisuju razne slučajeve iz svije-ta energetske učinkovitosti i obnovlji-vih izvora energije. To konkretni slu-čajevi iz Hrvatske, na kojima je najče-šće radio Centar Energije. Kroz njih se na pravom primjeru može vidjeti kako sustavi koji koriste obnovljive izvore energije funkcioniraju u praksi. Osim bloga, tu je i meni „Obnovljivi izvori“ u kojem je ukratko opisano nekoliko obnovljivih izvora energije.

Ivan Brozović, univ. bacc. oec.

Trendovi u prehrani

Potrošači su danas svakodnevno izloženi velikoj količini informa-

cija o hrani te povezanosti prehrane i zdravlja. Upravo zato je prilikom pri-hvaćanja pojedinog trenda važno ra-zlikovati činjenice od popularnog, ali

znanstveno neutemeljenog pristupa.Cilj ove knjige je na sustavan način pri-kazati aktualne teme iz područja nutri-cionizma koje su predmet interesa ši-roke populacije, te kod čitatelja stvo-riti podlogu za kritičko promišljanje o trendovima u prehrani. Kroz jedanaest poglavlja korištenjem relevantne znan-stvene literature obrađuju se sljedeće teme: Povijesni razvoj prehrane i zna-nosti o prehrani, Odabir hrane i suvre-mena prehrana, Označavanje hrane i pružanje informacija o hrani, Funkci-onalna hrana, GMO i hrana, Ekološ-ka hrana, Sigurnost hrane, Mediteran-ska prehrana, Vegetarijanska prehrana, Makrobiotička prehrana te Prehrana i religija. Velik izazov se postavlja i pred ugosti-telje koji bi trebali rastući interes jav-nosti za nutricionizam prenijeti i u svo-je poslovno okruženje, koristeći prili-ku da postojeću kvalitetu ponude po-dignu na višu razinu. Budući da knjiga

daje prikaz mogućnosti implementaci-je aktualnih trendova i u ugostiteljstvo može poslužiti kao dobrodošla pomoć u tim nastojanjima.Knjiga je pisana s namjerom da osim studentima, bude prihvatljiva i svim strukama koje se bave hranom i pre-hranom, kao što su: nutricionisti, liječ-

nici, prehrambeni tehnolozi, sanitar-ni inženjeri, djelatnici u ugostiteljstvu i turizmu, ali i svakom potrošaču koji

je zainteresiran za hranu i prehranu.Knjigu su recenzirali: prof.dr.sc. Mile-na L. Mandić, Prehrambeno-tehnološ-ki fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Stro-ssmayera u Osijeku, prof.dr.sc. Vesna Lelas, Prehrambeno-biotehnološki fa-kultet Sveučilišta u Zagrebu, prof.dr.sc. Olivera Koprivnjak, Medicinski fakul-tet Sveučilišta u Rijeci i prof.dr. sc. Bo-rislav Šimundić, Fakultet za menad-žment u turizmu i ugostiteljstvu Opa-tija, Sveučilišta u Rijeci.

Prof. dr. sc. Greta Krešić

*Knjiga daje prikaz mogućnosti implementacije aktualnih trendova u ugostiteljstvo

literatura za poduzetnike

O autorici: Dr. sc. Greta Krešić izvanredna je pro-fesorica Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu u Opatiji. Di-plomirala je, magistrirala i doktorira-la iz područja nutricionizma na Pre-hrambeno biotehnološkom fakulte-tu Sveučilišta u Zagrebu. Aktivna je suradnica na nekoliko znanstvenih i stručnih projekata te je dosad obja-vila tridesetak znanstvenih i struč-nih radova. Dobitnica je godišnje na-grade Hrvatske akademije tehnič-kih znanosti za osobni znanstveni i stručni napredak.

Opseg: 366 stranica, format:160 x 235 mm, tvrdi uvezIzdavač: Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu, Opatija,Primorska 42, p.p.97, 51410 OpatijaGodina izdavanja: 2012. ISBN: 978-953-7842-02-4Cijena: 190,00 kn Kontakt za narudžbu: [email protected] Telefon: 051/294 714; 051/294 187



Od 8. do 10. ožujka ove godine održana je 13-ta po redu web strategija. Web Strategija vo-

deća je regionalna edukativna kon-ferencija s mnoštvom korisnih pre-davanja primarno orijentirana na poslovanje preko Interneta. Otvo-renog je tipa, dostupna svim zainte-resiranima. Nedavno izdanje konfe-rencije primarno je bilo orijentirano na upravljanje web trgovinom s na-glaskom na turizam gdje smo mogli čuti kako kvalitetno voditi online tr-govinu, privući nove kupce, poveća-ti prodaju, produžiti turističku sezo-nu. Bili su prisutni web stručnjaci iz Hrvatske i 3 strana predavača (iz Slo-venije, Srbije i Njemačke), web medi-ji, twiteraši, blogeri. Svatko od izlaga-

ča imao je 20-tak minuta za izlaganje. Na taj način stvorila se izvanredna di-namika predavanja i lako održavanje koncentracije tijekom cijelog dana. Jedno od predavanja koje bih izdvo-jila je ono Višnje Željeznjak “Armi-ja web eksperata ili malo dobrih lju-di?” dugogodišnje predavačice Web Strategije. Predavanje se odnosilo na web upotrebljivost i načine mjerenja. Iznijela je konkretan primjer mjere-nja Konzumove Internet prodavao-nice. Posjetitelji konferencije su bi-li upitani da li za upotrebljivost tre-ba kontaktirati stručnjake ili prosječ-ne korisnike. Pola dvorane se odluči-lo za prve, a pola (uključujući i me-ne) za druge. Točno je da bi trebalo uključiti i jedne i druge. Stručno na-

praviti određene izmjene i zatim te-stirati na krajnjim korisnicima. Kraj-nji korisnici (potrošači) iznijeli su opažanja - nedorečen način dovršet-ka narudžbe predmeta iz trgovine, pozicija izbornika i slično.Na kompaniji (naručitelju istraživa-nja) ostaje da li će prijedloge uvaži-ti. Predavačica se primarno orijenti-rala na istraživanja i rezultate oca web upotrebljivosti Jacoba Nielsena o ko-jem smo već pisali u “Poduzetniku”. Vladimir Nikolić iz Limunda (vode-ći aukcijski portal u Srbiji) iznio je svoja iskustva u kreiranju aukcijskog portala. Konkurenciju su imali u vidu već postojećem i pozicioniranog por-tala u Hrvatskoj aukcije.hr, ali unatoč njemu zaključio je da mjesta i dalje

ima. U međuvremenu su se pojavili i razni portali koji su kopirali Limun-do (otud naziv predavanja “Mono-pol Oligopol Konkurentopol”) uz to i besplatni. Uz pomoć stranih investi-tora, i kontinuiranim poboljšavanjem usluga portal je preživio s radom na dodatnim povezanim projektima (plaćanjem “Platindo” uslugom ob-zirom da PayPal i dalje nije moguć u Srbiji što otežava poslovanje). Bilo je riječi o e-mail marketinškim kampa-njama, na koji način koncipirati pro-dajno pismo, o postojećim praksama u dizajnu turističkih stranica i dru-go. Veselimo se idućem izdanju Web Strategije za otprilike 70-tak dana.

Dubravka Martinović[email protected]

događanja

*Konferencije je primarno bila orijentirana na upravljanje web trgovinom s naglaskom na turizam *Veselimo se idućem izdanju Web Strategije za otprilike 70-tak dana

Kupac zvan čežnjaREGIONALNA EDUKATIVNA KONFERENCIJA WEB STRATEGIJA 13


oglasi

Našim začinima do savršenog okusa...

Rione


fotoreportaža

9. PČELARSKI DANI, VINKOVCI

U Vinkovcima je od 9. do 10. ožujka održan dvodnevni Međunarodni pčelarski sa-

jam opreme i pčelinjih proizvoda i stručno znanstveni skup - 9. Pče-larski dani. Na ovogodišnjem Saj-mu na jednom mjestu su se naš-li pčelari, proizvođači opreme za pčelarstvo, ali i oni najvažniji - po-sjetitelji koji su na sajamskim štan-dovima mogli probati i kupiti med i ostale pčelinje proizvode. Preko 80 izlagača iz Hrvatske, BiH, Srbi-je i Slovenije izložilo je svoje proi-zvode, repromaterijal i opremu za proizvodnju meda i uzgoj pčela, a oko 7000 posjetitelja uživalo je u bojama meda i ostalim pčelinjim proizvodima.

Kad podvučemo crtu sajam je is-punio očekivanja organizatora (Pčelarski savez Vukovarsko-sri-jemske županije i Hrvatski pčelar-ski savez), izlagača i posjetitelja. Osim sajamskog dijela, u sklopu 9. Pčelarskih dana održan je i tradi-cionalni stručno-znanstveni skup „Dobra pčelarska praksa“ na ko-jem su o organizaciji i tehnologiji proizvodnje pčelarskih proizvoda, bolestima i zaštiti pčela, pravnoj regulativi u pčelarstvu i predpri-stupnim programima EU izlagali stručnjaci iz Hrvatske, Srbije i BiH. A šećer je došao na početku. U okviru sajma, u organizaciji Udru-ge pčelara Nektar Vinkovci, odr-žan je tradicionalni Pčelarski bal

i izbor Pčelarske kraljice Hrvat-ske za 2012. godinu. Titulu dru-ge pratilje osvojila je Monika Ka-poši (Vinkovci), prva pratilja je bi-

la Petra Petriša (Vinkovci), a naj-ljepša kraljica bila je Ivana Gale iz Vinkovaca.

Maja Mikulec

*Hrvatska je košnica najjeftinija, ali i najkvalitetnija prema ponudama iz susjednih zemalja *Više od 80 izlagača na sajmu koji je posjetilo od šest do sedam tisuća posjetitelja

Svi pčelari na jednom mjestu

Oni najvažniji - posjetitelji mogli su na sajamskim štandovima probati i kupiti med i

ostale pčelinje proizvode

Na ovogodišnjem Sajmu na jednom mjestu su se našli pčelari i proizvođači opreme za pčelarstvo

Ivana Gale iz Vinkovaca najljepša Pčelarska kraljica za 2012. g. i

prošlogodišnja pobjednica Barbara Maričić (slijeva)

Otvaranju sajma bili su nazočni predstavnici Ministarstva, Županije, Grada, Hrvatskog pčelarskog saveza, HGK-a, Pčelarskog saveza

Vukovarsko-srijemske županije…

Preko 80 izlagača iz Hrvatske, BiH, Srbije i Slovenije izložilo je svoje proizvode, repromaterijal i opremu za proizvodnju meda i uzgoj pčela


Prodaja građevinskog zemljišta u Zoni

Drugo izdanje jedinog nacionalnog festivala oglašavanja

GRAD NAŠICE: JAVNI NATJEČAJ ZA INDUSTRIJSKU ZONU

PREDSTAVLJENA IDEJAX02

U listopadu 2011. godine Grad Našice raspisao je Otvoreni javni na-tječaj za prodaju građevinskog zemljišta u Industrijskoj zoni u Na-

šicama. Natječaj će biti otvoren do prodaje svih 18 građevinskih parce-la u Zoni.Industrijska zona Našice smještena je u sjevernom dijelu Grada, na sje-cištu državnih cesta D2 (Osijek-Virovitica) i D53 (Donji Miholjac). Zona je potpuno opremljena energetskom i komunalnom infrastruktu-rom. Osim izuzetno povoljnom cijenom, budući investitori u Zoni sti-mulirani su i umanjenjem ili potpunim oslobođenjem plaćanja propisa-nih obaveza (komunalni doprinos, komunalna naknada,…) sukladno općim aktima Grada Našica. Cjelovit tekst javnog natječaja za prodaju zemljišta u Zoni možete pre-uzeti na internetskoj stranici Grada Našica www.nasice.hr. Ponuditelji mogu preuzeti besplatnu natječajnu dokumentaciju s Internet stranice Grada Našice www.nasice.hr ili neposredno u prostorijama Grada Naši-ce, Pejačevićev trg 7. Sve informacije o ovom natječaju mogu se dobiti radnim danom od 8 do 14 sati, na telefon 031/618 160 ili na adresi Pe-jačevićev trg 7, Grad Našice. V.M.

Hrvatsko Udruženje društava za tržišno komuniciranje (HURA) i hrvatska podružnica Europskog udruženja digitalnog i interaktivnog marketinga (IAB) predstavili su drugo izdanje IdejeX, nacionalnog festivala kreativ-

nog oglašavanja, koji će se ove godine održati u Umagu, 11. i 12. svibnja na pre-ss konferenciji održanoj 21.02. IdejuX02 predstavili su članovi Organizacijskog odbora festivala - Damir Ciglar (HURA), Jan Jilek (IAB) i Mia Pećina, direkto-rica festivala, kao i Nikola Žinić, predsjednik ovogodišnjeg žirija nagrade X i An-đela Buljan Šiber, predsjednica žirija nagrade Mixx.Damir Ciglar, predsjednik Uprave HURA-e, suorganizatora IdejeX, izjavio je: "Ove godine idemo s još jačim programom i predavačima nego na prvoj IdejiX. Prošle godine nismo imali lagan posao lansiranja jednog novog kreativnog festi-vala usred recesije, ali s više od 270 prijavljenih natjecateljskih radova, više od 1300 sudionika, preko 50 sponzora i partnera koji su podržali festival te više od 12.000 Facebook fanova slobodno mogu reći da smo uspjeli. Ove godine mo-ramo opravdati očekivanja i ljestvicu dignuti još više, tako da dovodimo preda-vače koje sigurno većina domaće scene još nije imala prilike vidjeti i čuti uživo, a X i Mixx žiriji jamče još jaču natjecateljsku konkurenciju." Pored desetak pre-davanja vrhunskih europskih i svjetskih stručnjaka, kao što su Nate Elliott, Da-ve Trott i Ana Anđelić, na festivalu će biti organizirane i regionalne diskusije o stanju i trendovima u struci, izložba odabranih radova pristiglih na kreativne na-tječaje, kao i niz strukovnih radionica. Očekuje se ukupno tridesetak domaćih i stranih predavača i panelista.Jan Jilek, predsjednik IAB-a, drugog suorganizatora IdejeX, izjavio je: "IAB i HURA prošle su godine dokazali snagu sinergije i komplementarnost klasičnog i online oglašavanja te na tom tragu nastavljamo i u drugom izdanju IdejeX. Dra-go nam je što se ove godine organizacijski odmičemo od Zagreba; želimo dopri-nijeti razvoju manjih sredina i pokazati da nas i one podržavaju. Posebno se ve-selimo dodatnoj dimenziji druženja i razmjene najboljih marketinških ideja ko-ju će nam omogućiti boravak na "morskoj" lokaciji." Autore radova u tradicio-nalnim (offline) medijima, kao i u kampanjama odrađenima u novim medijima (online), festival IdejaX vrednuje prema kategorijama u kojima se proizvodi za koje su napravljeni natječu na tržištu, a ne u konvencionalno promatranim me-dijskim kategorijama. Sve informacije o natjecateljskom dijelu programa, cije-nama kotizacija i prijavama sudionika mogu se pronaći na web stranici festiva-la: www.idejax.com.

Dubravka Martinović

*Natječaj je otvoren do prodaje svih 18 građevinskih parcela *Ponuditelji mogu biti domaća i strana trgo-vačka društva i obrti

*Ove godine dolaze predavači koje sigurno većina domaće scene još nije imala prilike vidjeti i čuti uživo *Organizacijski odmak od Zagreba i odlazak u Umag

dobro je znati

Tablica 1.: Pogodnosti za ponuditelje

Redbroj.

ELEMENTI OPIS NAPOMENA

1 2 3 4

1.Pogodnosti za

investitore

- visina komunalnog doprinosa za investitore u Zoni iznosi 1,00 kn/m3 građevine.

- odabrani Ponuditelji obvezni su potpisati ugovor s Gradom.

- investitor se za vrijeme od 2 godine od početka obavljanja djelatnosti u cijelosti oslobađa obveze plaćanja komunalne naknade, a slijedeće dvije godine oslobađa se 50% obveze plaćanja komunalne naknade.

- u postupku priključenja na objekte i uređaje vodoopskrbe i odvodnje otpadnih voda, investitor se oslobađa plaćanja 75 % iznosa naknade za priključenje.

- naknada za ustupljenu snagu električne energije investitorima objekata, odnosno vlasnicima građevinskih čestica određuje se po stimulativnoj cijeni od 1.000,00 kn/kW do visine snage predviđene za svaku parcelu iz Uputa ponuditeljima.

- izvedeni asfaltirani cestovni priključak od ulične međe svake parcele do kolnika, investitori dobivaju gratis.


Documents

ISSN 1846-3541 Poduzetnik · Agencijsko poslovanje dramatično se promijenilo 16 Predstavljamo - Općina Oprisavci Važan geostrateški položaj općine Oprisavci ..... 20 Razgovor