1

ISKUSTVA ELEKTRE ŠIBENIKU PREVENCIJI, GAŠENJU I SANACIJI POSLJEDICA POŽARA

SAŽETAK

Kvalitetno planiranje i dosljedno provo enje preventivnih mjera zaštite od požara naelektrodistribucijskim postrojenjima Elektre Šibenik neposredno utje e na smanjenje požarnih rizika kojipredstavljaju prijetnju kako ekosustavu, tako i elementima elektrodistribucijskih postrojenja Elektre Šibenik, kojisu me uovisni, a što opet izravno rezultira nižim troškovima gašenja požara (angažiranje gasitelja, uzsudjelovanje "kanadera", helikoptera i druge operativne tehnike i mehanizacije), a dakako i nižim troškovimasanacije posljedica požara od neposrednih šteta na elektrodistribucijskim postrojenjima, do šteta zbogdevastacije šumskog gospodarstva, gubitka hranjive organske materije, te posljedi no i erozije tla.

Od posrednih šteta uzrokovanih požarom, kao problem od primarnog zna aja za Elektru Šibenikisti e se neplanirani prekid isporuke elektri ne energije potroša ima, dok sa stanovišta šire društvenezajednice nije zanemarivo da požari degradiraju elementarne prirodne vrednote okoliša, što izravnoumanjuje atraktivnost podru ja u smislu turisti kog interesa, ija je posljedica izmakla dobit na razini užegžupanijskog, kao i državno planiranog prihoda.

Klju ne rije i: požar, elektrodistribucijska postrojenja, šume, gašenje, štete, sanacija

EXPERIENCES OF ELEKTRA ŠIBENIKIN PREVENTION, FIRE FIGHTING, AND SANATION OF FIRE CONSEQUENCES

SUMMARY

Quality planning and consistent implementation of fire preventing mechanism’s on Elektra Šibenikelectrical distribution facilities directly influence the fire risks reduction, which represent threat toecosystem, as well as to electrical distribution system elements of Elektra Šibenik.

These elements are mutually dependent, what again directly result with lower costs of fireextinguishing (fireman engagement, together with participation of “canadairs”, helicopters and otheroperating techniques and mechanization), and of course together with lower costs of fire consequencessanation – from immediate damages on electrical distribution facilities, to the damages caused by foresteconomy devastation, loss of nutritious organic matter, and consequentially, even the soil erosion.

From indirect damages caused by the fire, the main problem of Elektra Šibenik is unplannedsupply cutoffs of electrical energy to the consumers, whereas from wider social community point of view,it isn’t irrelevant, that the fires degrade elemental natural values of environment, which directly reduceterritory attractiveness in sense of tourist interest, which consequences are shown in a missed profit froma specific county level, and on state planned income also.

Key words: fire hazard, electrical distribution facilities, forest, fire extinguishing, damage,sanation of fire consequences

Tomislav Perica, dipl. ing.HEP ODS d.o.o. Elektra Šibeniktomislav.perica@hep.hr

HRVATSKI OGRANAK ME UNARODNEELEKTRODISTRIBUCIJSKE KONFERENCIJE – HO CIRED1. savjetovanjeŠibenik, 18. - 21. svibnja 2008.

SO1 – 33

2

1. UVOD

1.1. Vatra

Razvojem ovje anstva – ljudska zajednica je prihva ala i koristila toplinsku energiju oslobo enugorenjem. Od prapovijesti do danas ovjek se raznovrsno koristi vatrom za zadovoljavanje svojihsvakodnevnih životnih potreba. Može se re i da vatra oduvijek prati ovjeka i da nam je kroz povijestomogu avala tehni ki iskorak i dala vrste temelje napretku ljudskog društva. U tom smislu, vatra jeovjekov prijatelj – sve dok se radi o kontroliranim uvjetima gorenja. Me utim, kod nekontroliranog

gorenja dolazi do nastanka i širenja požara koji ovisno o svom intenzitetu – mnogo puta za ovjeka imakatastrofalne posljedice, a emu smo, nažalost, esto svjedoci.

Kroz razvoj ljudskog roda, ovjekova je izrazita potreba – težnja za sigurnoš u.Razvojem tehnologije i dostupnim suvremenim sredstvima ovjek nastoji pove ati vlastitu

inkovitost u borbi sa požarnom ugroženoš u kojoj se kroz povijest nastoji oduprijeti. Požari naotvorenom su esta pojava tokom ljetnih mjeseci i uzrok materijalnih šteta i posljedica za okoliš ipostrojenja na podru ju kojeg elektri nom energijom opskrbljuje Elektra Šibenik.

Implementacijom suvremene tehnologije i priznatih postupaka, u Elektri Šibenik se primjenjuje sustavmjera zaštite od požara kako bi se rizik od nastanka i širenja požara sveo na najmanju mogu u razinu.

1.2. Op i podaci

Podru je distribucije elektri ne energije Elektre Šibenik (u daljnjem tekstu: Elektra) prostire se na3 031 km2, koja elektri nom energijom pokriva podru je Šibensko - kninske, dijela Splitsko-dalmatinske idijela Zadarske županije. Ukupna dužina elektri ne mreže je 6 707 km, a napaja ju 1087transformatorskih stanica.

Na elektrodistribucijski sustav priklju enih je 76 981 potroša elektri ne energije. Elektra broji 423radnika, u nastavku se navodi detaljniji prikaz op ih podataka Šibensko - kninske županije [17], i Elektre(podaci na dan 31.12.2007. godine):

2. IMBENICI RIZIKA ZA NASTANAK I ŠIRENJE ŠUMSKIH I POŽARA RASLINJA

2.1. Glavni imbenici

Glavni imbenici rizika za nastanak i širenje požara su [4]:a) vegetacijski pokrov,b) antropogeni imbenici,c) klima,d) vrsta tla,e) orografski imbenici,f) šumski red.

Navedeni imbenici, a prema dalje u referatu opisanim kriterijima, definiraju ugroženost šume odnastanka požara.

Kopnena površina županije : 2 994 km2

Ukupna površina županije : 5 670 km2

Broj stanovnika županije: 112 891 (prema popisu iz 2001. godine)Stanovništvo živi u: 5 gradova (Šibenik, Knin, Vodice, Drniš i Skradin) te 15 op inaPovršina podru ja: 3 031 km2

Broj kupaca: 76 981Broj TS 35/10(20) kV: 15Broj TS 10(20)/0.4 kV: 1 072Dužina SN mreže: 1 741 kmDužina NN mreže: 4 966 kmUkupna dužina mreže u km: 6 707 km

3

2.1.1. Vegetacijski pokrov

Na podru ju djelovanja Elektre šumska vegetacija pretežito spada u kategoriju etinja a(coniferae) – kao drve a umjerenog podru ja (bor, jela, smreka, empres). U litoralnom mediteranskomprostoru podru ja (priobalje) prevladavaju degradirane sastojine (degradacijski stadiji šuma) kao što sunisko raslinje (makija) i kamenjara (goli krš) koji su tako er specifi ni u pogledu njihove pove aneosjetljivosti za nastanak požara.

Opasnost od nastanka šumskog požara smanjuje se staroš u šume kao i drugim svojstvima(sadržaj smole, eteri nih ulja, tanina, prizemnog raš a, gorivog materijala na tlu, habitusa).

Zna ajan je i utjecaj trave, koja se u ljetnim mjesecima uslijed djelovanja višemjese ne suše ivisokih temperatura, pretvara gotovo u lakozapaljivu slamu.

2.1.2. Antropogeni imbenici

Obzirom da je 90 % svih šumskih požara u posrednoj ili neposrednoj vezi sa utjecajem idjelovanjima ovjeka tako i ovaj imbenik nakon vegetacije ima najizraženiji zna aj.

Poja ano prisustvo ovjeka u šumi tijekom ljetne sezone (turisti, bacanje opušaka i loženje vatrena otvorenom, sakuplja i šumskih plodova, poljodjelski radovi i drugo) pove avaju opasnost za nastanak iširenje požara, a poglavito u vrijeme sušnih razdoblja i intenziviranja poljodjelskih radova (paljenjekorova, sme a i sli no).

2.1.3. Klima

U ljetno doba mnogi klimatski imbenici pogoduju nastanku požara (visoka temperatura zraka,relativna vlaga zraka, mala koli ina oborina, ruža vjetrova,..).

Osnovno obilježje klime na podru ju Elektre su sušna ljeta sa visokim temperaturnimsrednjacima, gdje maksimum dostiže ak i 40° C. Zime u priobalnom dijelu županije su blage (minimalnetemperature iznose - 8° C), ali s mnogo padalina koje iznose oko 900 mm godišnje. Najve e koli ine kišepadaju u prosincu, a godišnji raspored padalina nije povoljan te su vrlo este ljetne suše što senepovoljno odražava na lako u nastanka požara. Na ovom podru ju javljaju se lokalni i periodi ni vjetrovi,od ega lokalne ine bura (sjeveroisto ni vjetar-naj eš e zimi), jugo (jugoisto ni vjetar-naj eš e u jesen ipo etkom zime), te ostali vjetrovi kao što su levanat, tramontana, lebi i oštro. Od periodi nih vjetrovaprisutni su maestral i burin.

2.1.4. Vrsta tla

Na podru ju Elektre isti u se ove strukture formiranja tla:a) dolomiti, dominantno tlo rendzine, vapnenci (tvrdi, kredni),b) crvenica i sme e tlo,c) vapnenci (numulitni) rendzina karbonatna,d) fliš i lapori (sirozen, renzina karbonatna i koluvij karbonatni).

Stupanj vlažnosti gorivog materijala na tlu uvelike ovisi o razli itosti tla odnosno o mati nomsupstratu (koli ina borovih iglica, liš a, granja, panjeva i drugog).

2.1.5. Orografski imbenici

Intenzitet i trajanje insolacije, odnosno izloženosti tla sun evim zrakama, utje e na brzinuisušivanja gorivog materijala.

Na priobalnom dijelu županije prosje na dnevna insolacija iznosi 7,3 sata ili ukupno 2760 satigodišnje sa 120 vedrih dana, što zna i da prevladava vedri tip vremena jer se srednja godišnja vrijednostnaoblake kre e ispod faktora 5,0.

Intenzitet i trajanje insolacije su razli iti i ovise o ekspoziciji - izloženosti strani svijeta i inklinaciji -nagibu terena. Od utjecaja je i nadmorska visina.

4

2.1.6. Šumski red

U šumama u kojima se ne održava šumski red dolazi do akumulacije gorivog materijala na tlu, štopove ava rizik od nastanka požara.

2.1.7. Razvrstavanje šuma prema vrijednosti parametara

Prema bodovnoj vrijednosti navedenih parametara sve šume, pa tako i one na podru juŠibensko-kninske županije, razvrstavaju se u 4 stupnja ugroženosti od požara (vrlo velika, velika, srednjai mala), a sukladno Mjerilima za procjenu opasnosti od šumskog požara [5].

2.2. Elektri na energija kao mogu i uzro nik nastanka požara

Osim glavnih imbenika rizika, navedenih u poglavlju 2.1., iz perspektive djelatnosti distribucijeelektri ne energije, tako er je nužno analizirati djelovanje elektri ne energije kao potencijalnog uzro nikanastanka požara.

Kad govorimo o vrsti doga aja, postoje dva slu aja koji karakteriziraju vezu izme u požara ipostrojenja za distribuciju elektri ne energije:

a) požar kao posljedica kvara na postrojenjima za distribuciju elektri ne energije;b) utjecaj iz okoliša kao uzrok požara na postrojenjima ili dijelovima postrojenja za distribuciju

elektri ne energije (grom, šumski požar).

Glede djelatnosti distribucije elektri ne energije koju obavlja Elektra, generalni mogu i rizicinastanka požara iz kategorije djelovanja elektri ne energije javljaju se kao posljedica [2], [3]:

a) atmosferskih pražnjenja, vrlo visoki iznosi napona i struje, koji u iznimno kratkom vremenustvore toliko topline da se okolni materijali na mjestu udara groma zapale i nastave gorjeti;

b) elektri nog luka, koji je poslije atmosferskih pražnjenja najistaknutiji uzro nik požara nastalihkao posljedica djelovanja elektri ne energije.Elektri ni luk na elektrodistribucijskim postrojenjima nastaje kao posljedica vanjskih iliunutarnjih uzro nika. Vanjski uzroci elektri nog luka esto su posljedica približavanja ilidodira vodi a. Vodi i moraju biti pravilno postavljeni, kako bi njihov provjes onemogu avaododir vodi a. Vodi i koji se dodiruju (uslijed jakog vjetra) stvaraju elektri ni luk i iskrenje, kojepadom na tlo može izazvati zapaljenje gorive materije. Tako er, s aspekta mehani kevrsto e, neodgovaraju i provjes vodi a, prilikom preoptere enja uslijed u estalog

djelovanja jakog vjetra može utjecati na pucanje vodi a. Elektri ni luk nastaje i kaoposljedica zemljospoja. U priobalju je uo en utjecaj posolice, koja se nošena vjetrom taložina ovjesnim elementima stupa, te zbog svoje elektri ne vodljivosti zna izazvati zapaljenje.Do elektri nog iskrenja i luka može do i prilikom ošte enja izolacije od vanjskog uzro nika(npr. glodavci), što može prouzrokovati tok struje izme u faznih ili prema neutralnom vodi u.Lokalno zagrijavanje može zapaliti gorive materijale u blizini i prouzrokovati požar. I pticekatkad, dodirom svojih krila, izazivaju kratki spoj i elektri ni luk.Unutarnji uzroci elektri nog luka, kao mogu i, ali iznimno rijetki uzro nici požara suprekidanje strujnog kruga otvaranjem rastavlja a i uslijed proboja zraka kao izolatoraizme u vodi a pod naponom i ostalih dijelova postrojenja, odnosno zemlje, te kaoposljedica unutarnjih (pogonskih) prenapona;

c) pregrijavanje vodi a, kad elektri na struja u protoku vodi ima prije e nazivnu vrijednostvodi a, oni se pregrijavaju, tope izolaciju i mogu prouzro iti zapaljenje gorivih materijala skojima su eventualno u doticaju;

d) labavi (nedovoljno pritegnuti) vij ani elektri ni spojevi, elektri na struja protjecanjem krozinstalaciju (npr. uzemljenja) nailazi na otpor na mjestu priklju ka (spoja) i nastaje toplina kojamože prouzro iti požar zapaljivog materijala u blizini;

e) stati kog elektriciteta, karakteristi an za elektri ne kabele, kondenzatore ili neke drugeelektri ne ure aje velikog kapaciteta kad se sa njih odvoji izmjeni ni napon. Postoji opasnostod nastanka požara ukoliko se tako stvoreni naboji izbijaju preko iskre u zapaljivoj ilieksplozivnoj atmosferi. Zaštitna mjera za odvo enje elektrostati kog elektriciteta u zemlju jekratkospajanje i uzemljavanje metalnih dijelova na kojima se skuplja naboj.

5

Mogu i uzroci nastanka požara izazvani djelovanjem elektri ne energije u vlastitim objektimapotroša a, esto znaju biti posljedica loše izvedenih ili nepravilno dimenzioniranih elektri nih instalacija uobjektima, njihove dotrajalosti ili preoptere enja, labavih ili nekvalitetno izvedenih spojeva ku nihpriklju aka, "krpanja" osigura a, nakupljanja prljavštine ili vlage, te kona no i kao posljedica neovlaštenepotrošnje (improvizirani priklju ci na mrežu).

2.3. Ostali imbenici od utjecaja za nastanak i brzinu gašenja požara

Može se još konstatirati - da su opasnosti od požara i rizici od posljedi nih šteta na mreži, ovisni io specifi nim vanjskim imbenicima, kao primjerice:

a) požare uzrokuju i piromani, uglavnom na teško prohodnim i slabo pristupa nim lokalitetimaobraslim niskim raslinjem i travom, koji se uglavnom ne uklanjaju. Požari se podme u estoza vrijeme jakog nepovoljnog vjetra, te pri velikim vanjskim temperaturama;

b) o požaru uglavnom informiraju lokalni mještani, a što se prema lanjskim katastrofalnimpožarima pokazalo – slabo pouzdano i ne odve stru no, pa vatrogasci pristupaju požarimabez (kvalitetnih) preciznih podataka, što gasiteljima usporava vrijeme djelovanja iorganizaciju mehanizacije (navalna vozila /helikopteri/ kanaderi ), posredno usporava ikoordinaciju s ostalim sudionicima (HEP) što može rezultirati požarnom devastacijom ve egprostora, a posljedi no i ve om štetom za Elektru.

3. MJERE ZAŠTITE OD POŽARA

U smislu prevencije i smanjenja rizika za nastanak i širenje požara donosi se godišnji plan iprogram mjera protupožarne zaštite Elektre (a prije po etka svake nove ljetne sezone, koja se statisti kipotvrdila kao najrizi nije doba godine glede nastanaka požara).

Plan i program mjera ima za cilj da utje e na otklanjanje ili smanjenje opasnosti od nastanka iširenja požara na objektima i elektroenergetskim postrojenjima Elektre, a kojim se definiraju odgovaraju eaktivnosti u smislu protupožarnog djelovanja (osobito nad sredstvima rada, vatrogasnom tehnikom, teobu avanjem radnika).

3.1. Program sje e

Program sje e granja, raslinja i iš enje prosjeka trasa nadzemnih elektrodistribucijskih vodovapodrazumijeva održavanje sigurnosnih udaljenosti (visina drve a i raslinja) u odnosu na dijelovepostrojenja pod naponom [9]. Iznos financijskih sredstava koja se godišnje izdvajaju na ime ovihaktivnosti varira u ovisnosti o izrastu granja i koli ini vegetacije te zbrinjavanju istih, a kre e se u iznosuod 300.000,00 do cca 400.000,00 kn. Period iš enja trasa elektrodistribucijskih dalekovoda planira seprema prioritetima tokom travnja, svibnja i lipnja teku e godine.

3.2. Planiranje i provedba preventivnih tehni kih mjera za elektroenergetske i ostale objekte

Tehni ke mjere se provode u skladu s Pravilnikom o održavanju elektrodistribucijskih objekata ipostrojenja [7], te temeljem internih mjera za poboljšanje zaštite od požara donesenih na razini Elektre, akako bi se sredstva rada održavala u optimalnom tehni kom stanju iz perspektive protupožarnepreventive, a osobita pozornost se posve uje zaštiti nadzemnih vodova u smislu:

a) ispunjavanja temeljnih zahtijeva za sprje avanja rizika od nastanka požara, odnosnopodešenju selektivnosti i provjeri funkcionalnosti elemenata zaštite vodova (zaštita odatmosferskih i pogonskih prenapona);

b) poseban naglasak stavlja se na kontrolu provjesa vodi a, kvaliteti (stanje pritegnutosti)spojeva, podešenosti elemenata zaštite, te održavanju zaštitnog razmaka izme u raslinja ivodi a.

6

3.3. Mjere kojima se održava u inkovitost i funkcionalnost sredstava za zaštitu od požara

U cilju održavanja u inkovitosti i funkcionalnosti sredstava za zaštitu od požara, poduzimaju seslijede e mjere:

a) preventivni pregled (i/ili servis) vatrogasnih aparata kojim se utvr uje op e stanje aparata,njihova nadopuna i razmještaj, te se provodi zamjena dotrajalih dijelova (ventila, mlaznica idrugo). Provodi se kontrola težine te tla na proba boca. Vatrogasni aparati pregledavaju seredovno, a najmanje jednom u 3 mjeseca. Propisanim oznakama obilježavaju se mjestapostavljanja aparata;

b) pregled i ispitivanje hidrantske mreže, kojim se utvr uje op e stanje hidrantske mreže, afunkcionalnim ispitivanjem stati ki i dinami ki tlak pri istjecanju vode u punom mlazu.Hidrantska mreža kontrolira se najmanje jednom godišnje.

3.4. Osposobljavanje

Osposobljavanje radnika za preventivne mjere zaštite od požara provodi se u skladu sPravilnikom o programu i na inu osposobljavanja pu anstva za provedbu preventivnih mjera zaštite odpožara, gašenje požara i spašavanje ljudi i imovine ugroženih požarom [6], te prema odredbamaPravilnika o zaštiti od požara [8].

Provedbom osposobljavanja osigurava se primjerena u inkovitost radnika po uo enoj opasnostiod požara na i oko radnog mjesta, odnosno za rukovanje sredstvima i opremom za po etno gašenje odpožara, te spašavanje i evakuacija za slu aj izbijanja požara u poslovno-radnim prostorijama.

3.5. Planiranje isporuke elektri ne energije potroša ima za slu aj požara ve ih razmjera

Direktor distribucijskog podru ja sa Pomo nikom direktora i rukovoditeljima Pogona i Službe zaodržavanje, te Službe za vo enje pogona, definira postupke za osiguravanje isporuke elektri ne energijepotroša ima (primjerice okolnosti aktivacije agregata).

Posebna pozornost se pridaje planiranju potrebnog broja radnika za organizaciju i provedbunužnih mjera za slu aj izvanredne sanacije elektrodistribucijske mreže i postrojenja, uz planiranje na inaaktiviranja potrebnih koli ina rezervne opreme i vozila, za slu aj požara koji bi nanio ve e šteteelektrodistribucijskom sustavu.

3.6. Problematika planiranja i provedbe mjera zaštite od požara

Preventivne mjere protupožarne zaštite koje se provode imaju za cilj maksimalno zadovoljenjepravila iz podru ja zaštite od požara nad elektrodistribucijskim postrojenjima i drugim objektima Elektre,me utim, emu ne ide u prilog relativno visoka prosje na starost i relativno visok broj radnika sazdravstvenim ograni enjima, što djelomi no umanjuje operativnu spremnost gašenja i sanacije mreže.

Dakako da i sama financijska sredstva koja se ulažu u operativnu tehniku, ukoliko su nedostatna,stvaraju poteško e u provedbi operativnih aktivnosti gašenja požara, a neovisno o kojem se subjektusustava zaštite od požara radi - bilo tvrtki ili državnim i/ili županijskim institucijama i organizacijama,obzirom da se djelovanje sudionika u požarima esto preklapa, samim tim i me uovisno reflektira.

4. MOTRENJE, DOJAVA I AKTIVNOSTI U SLU AJU NASTANKA POŽARA

4.1. Koordinacija sudionika gašenja požara

U smislu koordinacije protupožarno-preventivnog djelovanja, a naro ito u doba godine kad jepove an rizik od nastanka požara, rukovoditelji Pogona i rukovoditelj Službe za održavanje, kontinuiranoodržavaju komunikaciju sa Županijskim stožerom za zaštitu od požara, odnosno vatrogasnimzapovjednikom u smislu planiranja potrebnih aktivnosti za slu aj pojave požara.

7

Dva su specifi na slu aja, a o kojima ovisi daljnji redoslijed aktivnosti prilikom nastanka požara:a) uzrok požara je elektrodistribucijsko postrojenje ili objekt Elektre (požar kao posljedica kvara

postrojenja); ib) požar uzrokovan imbenikom iz okoliša, a požarna fronta ima smjer (ili je u zoni utjecaja)

elektrodistribucijskog postrojenja ili objekta Elektre, te je nužno poduzeti sigurnosne mjeredovo enja postrojenja u beznaponsko stanje zbog osiguravanja uvjeta sigurnog gašenja.

U nastavku teksta pobliže se opisuju aktivnosti kod potrebe isklju ivanja dijelova mreže odnosnopostrojenja.

4.2. Postupanje dispe era u centru za upravljanje po dojavi o uo avanju požara

Dežurni dispe er (u daljnjem tekstu: dispe er) dojavu o požaru može dobiti od gra ana, dežurnogoperativnog radnika Elektre na terenu (ili ostalih radnika), vatrogasaca ili drugih nadležnih institucija(Državna uprava za zaštitu i spašavanje, Policija,..). Postupak koordinacije samih operativnih aktivnostinakon dojave, detaljnije je opisan u poglavlju 4.3.

Ovisno o subjektu dojave požara, razlikujemo dvije varijante:a) kad dojavu o požaru dispe er prima od gra ana, dežurnog operativnog radnika Elektre

naterenu (ostalih radnika), ili drugih nadležnih institucija - tad prema procjeni stanja i potvrdiod dežurnog operativnog radnika na terenu, poduzima pogonske manevre i dovoditransformatorsku stanicu ili vod u beznaponsko stanje;

b) ukoliko o pojavi i širenju požara dispe era obavještavaju vatrogasci, tada dispe er premaprilikama na terenu i dojavi situacije, postupa u skladu sa zahtjevima vatrogasnogzapovjednika.

Po dojavi požara dispe er obavještava o nastanku požara kako je prikazano (Slika 1):

Slika 1. Shema postupka obavještavanja za slu aj nastanka požara

a) Državnu upravu za zaštitu i spašavanje (DUZS), podru ni ured Šibenik, na telefon 112;b) javnu vatrogasnu postrojbu (Šibenik, Drniš ili Knin) na telefon 93;c) policijsku postaju, na telefon 92;d) jedinicu hitne medicinske pomo i, na telefon 94 (u slu aju da ima ozlje enih);e) rukovoditelja Pogona;f) rukovoditelja Službe za održavanje;g) Direktora podru ja;h) lokalnu radio postaju (kod prekida u isporuci elektri ne energije potroša ima).

Dežurni operativni radnik

Rukovoditelj pogona

Rukovoditelj Službe održ.

Direktor

Dežurni dispe er (vo enje pogona)

112

92

94

Lok.Radio

93

G R A A N I

8

4.3. Operativne mjere za isklju ivanje dijelova mreže u slu aju nastanka požara i koordinacijagašenja

Kako je ve obrazloženo u poglavlju 4.1., elektrodistribucijsko postrojenje ili gra evina Elektremože biti:

a) uzrok požara ilib) objekt požara.

Unaprijed je ve opisana mogu nost da o požaru dispe era obavještavaju vatrogasci ili drugisubjekti (gra ani, dežurni operativni radnik Elektre na terenu /ostali radnici, ili ostale nadležne institucije).

Operativne mjere za dovo enje dijelova mreže u beznaponsko stanje istovjetne su u oba slu aja,uz odre ene specifi nosti, primjerice, kod dojave požara od strane vatrogasaca - dispe er prema dojavi iprilikama na terenu, postupa u skladu sa zahtjevima vatrogasnog zapovjednika. Dakle, mjere su:

a) dispe er planira redoslijed pogonskih manevara za dovo enje voda ili transformatorskestanice u beznaponsko stanje za sigurno gašenje požara;

b) po primitku potvrde o požaru od dežurnog operativnog radnika na terenu /prema procjenistanja/ poduzima pogonske manevre i dovodi vod ili transformatorsku stanicu ubeznaponsko stanje za sigurno gašenje požara;

c) dispe er dežurnog operativnom radniku daje nalog za primjenu pet pravila sigurnosti namjestu isklju enja napajanja;

d) dežurni operativni radnik koji prvi stigne na mjesto požara provjerava prisustvo elektri neenergije, te pristupa po etnom gašenju požara (ukoliko procjeni da požar nije tolikih razmjerada ugrožava njegov život ili zdravlje);

e) istovremeno dispe er vatrogasnoj postrojbi potvr uje nastanak požara, po ijem seuklju enju u gašenje pod rukovo enje stavlja dežurni operativni radnik na terenu, a kojapristupa akciji gašenja požara tek nakon što im dežurni operativni radnik dozvoli ulazak uobjekt (otklju a vrata transformatorske stanice) ili na gašenje požarišta u blizinielektrodistribucijskog nadzemnog voda;

f) nakon što je požar lokaliziran i ugašen, osigurava se uvanje požarišta sve dok se ne utvrdida je takvo uvanje nepotrebno.

4.4. Preporuke za postupanje vatrogasnih postrojbi

Apsolutni prioritet u akciji gašenja je dosljedna primjena i koordinacija aktivnosti kako bi seeliminirali rizici od opasnog djelovanja elektri ne energije na požarom zahva enom podru ju, a na kojemse nalazi elektrodistribucijsko postrojenje, odnosno kojim prolazi elektrodistribucijski dalekovod.

Vatrogasci u akciji gašenja požara na otvorenom prostoru, u blizini transformatorske stanice ilivoda pod naponom, a osobito u slu aju pada vodi a ili stupova (odnosno njihova ošte enja) mogu bitiizloženi opasnosti od djelovanja elektri ne energije zbog [11], [13] :

a) toka elektri ne struje koja e se rasprostraniti kroz okolnu zemlju na mjestu kontakta (naponkoraka);

b) direktnog dodira palog vodi a dalekovoda koji je i dalje pod naponom;c) pada vodi a dalekovoda na elektri ne vodljive materijale i dijelove opreme koji se nalaze na

požarištu;d) elektriziranja estica dima koji postaje elektri ki vodljiv;e) korištenja punog mlaza vode na ili oko palih vodi a dalekovoda koji je pod naponom.

Temeljem navedenih opasnosti od elektri nog udara prilikom gašenja požara na otvorenom, uve ini zemalja, vatrogasna zapovjedništva preporu uju slijede e postupke [1], [10], [11], [12], [13]:

a) zadržavati vatrogasce na minimalnoj sigurnoj udaljenosti od ošte enih (palih) vodi a, dok sene osigura beznaponsko stanje. Minimalna udaljenost trebala bi odgovarati rasponu izme u2 stupa;

b) osigurati da Zapovjednik gašenja provodi strateške odluke vezano uz lokaciju dalekovoda igasitelje na požarištu, te kontinuirano procjenjuje stanje požara. Ustrojiti, primijeniti ipodsticati primjenu standardnih postupaka djelovanja koji se odnose na sigurnost gasiteljakad rade u blizini vodi a, stupova ili trafostanica, odnosno na mjestima u blizini njihovogpada ili ošte enja. Primjerice, odrediti jednog od vatrogasaca kao nadzornika kako bi seosigurao protok informacija svim gasiteljima vezano uz mjesto i stanje oko dijelovapostrojenja;

c) nikako ne koristiti mlaz vode na ili oko dalekovoda i postrojenja;

9

d) osigurati korištenje zaštitnih pregrada, ograda ili signalizacije kako bi se vatrogasci upozorilina opasnosti od djelovanja elektri ne energije i prostore koji su u zoni tog utjecaja;

e) obu iti gasitelje o sigurnosnim mjerama vezano uz rad oko postrojenja elektri ne energije;f) osigurati opremljenost gasitelja odgovaraju im osobnim zaštitnim sredstvima prema

posebnim standardima i provoditi nadzor nad njihovim stanjem;g) voditi ra una da manipulacije na vodovima ili postrojenjima mogu obavljati samo ovlaštene

osobe i uz zadovoljavanje posebnih uvjeta.

Preporuke za postupanje vatrogasaca u skladu s navedenim opasnostima:a) uvijek smatrati da su dalekovodi pod naponom i pozivati Elektru da vod(ove) ili postrojenje

dovede u beznaponsko stanje kako bi se osiguralo sigurno gašenje. Koristiti propisanaosobna zaštitna sredstva, a prema posebnim propisima;

b) ne stajati ili gasiti na podru ju gusta dima, jer gust dim u blizini elektroenergetskihpostrojenja može obaviti dijelove koji su pod naponom, te se elektrizirati i postati vodljiv.

5. SANACIJA POSLJEDICA POŽARA

5.1. Iskustva drugih država

Da je borba protiv požara iznimno dugotrajan, mukotrpan i skup posao zorno ilustrira podatak dana podru ju Europe svake godine izbije oko 45 000 požara.

Izme u 1989. i 1993. godine, samo na podru ju Mediterana uništeno je 2,6 milijuna ha šuma.Stru njaci su to slikovito opisali rije ima [14]: „To je kao da svakih pet godina sa lica Zemlje nestanepodru je veli ine Belgije“.

Postoji sumnja da su brojni požari u Italiji i Španjolskoj, te katastrofalni požari u kolovozu 2007.godine u Gr koj podmetnuti.

U mnogim zemljama sredozemlja spaljena zemljišta se pretvaraju u agrarne ili gra evne površinezbog ega je Svjetska organizacija za zaštitu okoliša (WWF) zatražila da se u EU donese zakon kojim bise zabranilo izdavanje gra evinskih dozvola na podru jima izgorjelih šuma.

Razmatraju i požare iz perspektive Elektre, indikativno je da su posljednjih godina u velikombroju slu ajeva institucije podnijele znatan broj prijava protiv nepoznatih po initelja – piromana. Iako jemali broj paljevina rezultirao uhi enjima, zamjetan je trend ve eg broja privo enja osumnji enika u zadnjedvije godine nego dotad.

5.2. Posljedice požara na elektrodistribucijskim postrojenjima Elektre

Iz statisti kih podataka za razdoblje od 2001. do 2007. godine, prikazanih u Tablici I., vidljivo jeda su uzroci požara i šteta nastalih požarom, samo malim brojem posljedica kvarova naelektrodistribucijskim postrojenjima Elektre.

Statisti ki pokazatelji zna ajni su utoliko, što daju odre enu satisfakciju da se unutar tvrtkepoduzimaju - ne samo nužne, ve i odgovaraju e mjere protupožarne zaštite.

10

Tablica I. Statisti ki pokazatelji uzroka požara od 2001. - 2007. godine

Sama analiza uzroka požara (Slika 2.) prikazuje da je 94.72 % svih požara i posljedi nih šteta naelektrodistribucijskim postrojenjima Elektre, u periodu od 2001. - 2007. godine prouzrokovanodjelovanjem iz okoliša, a na kojeg je objektivno vrlo teško utjecati (utjecaj požara iz okoliša i udari groma).

Jedan (manji) dio uzroka požara na postrojenjima posljedica je kvarova (5.27 %) koji su analizomklasificirani požarima, mada se u zbilji radi o kratkotrajnom plamenu slabijeg intenziteta koji nije biosamoodrživ u prostoru (prenaponi), a obuhva ao je dijelove elektri ne opreme, s koje se kod analiziranihslu ajeva (7 godina) nije dogodilo širenje vatre /plamena u okoliš.

injenica da su elektrodistribucijska postrojenja est objekt požara sa štetnim posljedicama – nedaje razlog za opuštanje, jer je eliminacija rizika i potpuna sigurnost, nažalost, neostvariv idealizam.

Financijski pokazatelji iznosa izravnih šteta prouzrokovanih požarima na elektrodistribucijskimpostrojenjima Elektre za period od prethodne dvije godine prikazani su Tablicom II. i na Slici 3. .

Godina: 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. UKUPNO

Broj požarauzrokovanih

Broj požarauzrokovanih

Broj požarauzrokovanih

Broj požarauzrokovanih

Broj požarauzrokovanih

Broj požarauzrokovanih

Broj požarauzrokovanih

Broj požarauzrokovanih

TIP OBJEKTA kvar

om

grom

om

poža

rom

kvar

om

grom

om

poža

rom

kvar

om

grom

om

poža

rom

kvar

om

grom

om

poža

rom

kvar

om

grom

om

poža

rom

kvar

om

grom

om

poža

rom

kvar

om

grom

om

poža

rom

kvar

om

grom

om

poža

rom

TS 35 / X kV 2 1 1 4TS 10(20) / 0,4 kV 1 1 2 2 1 3 1 1 9 3DV 35 kV

DV 10(20) kV 1 18 30 28 18 16 26 1 13 23 21 26 15 10 2 6 9 4 117 142MR 0,4 kV 1 5 9 5 7 1 5 13 8 8 9 8 1 1 2 33 46

Sveukupno 19 153 188% 5.27 42.50 52.22

Objašnjenje uzroka požara:kvar - požar na objektu prouzro en kvarom u samom objektu

grom - požar na objektu prouzro en atmosferskim utjecajem, odnosno udarom groma

požar - požar na objektu prouzro en požarom iz okoliša

0

10

20

30

40

Bro

j pož

ara

2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007

KVARGROM

POŽAR

Godina

Slika 2. Grafi ki prikaz uzroka požara na postrojenjima Elektre

KVAR

GROM

POŽAR

(5.27%)

(42.5%)(52.22%)

11

2006

2007

KVAR

GROM

POŽAR

0

10000

20000

30000

40000

50000

60000

70000

80000

90000

Godina

Izno

s

KVAR GROM POŽAR (1%) (35.8%) (63.2%)

Slika 3. Prikaz iznosa izravnih šteta uzrokovanih požarima

Tako er, osim izravnih šteta, kao posljedice opožarenja pojedinih dijelova elektrodistribucijskogsustava, za istaknuti je i posljedice požara u vidu posrednih šteta zbog neisporuke elektri ne energije,koje su primjerice - u 2007. godini uzrokovale ukupno neisporu enih 75 453 MWh elektri ne energijekorisnicima.

Sam razlog prekida uzrokovanog požarom i neisporuke elektri ne energije korisnicima možebiti dvojak:

a) nefunkcionalnost opožarene mreže ili postrojenja, te posljedi na neisporuka elektri neenergije do sanacije istih, i

b) isklju enje postrojenja prema zahtjevu vatrogasne postrojbe, a u svrhu osiguravanjasigurnog gašenja požara rasplamsalog nedaleko od elektroenergetskog postrojenja(sukladno aktivnostima opisanim u poglavlju 4.3.). Ujedno je ovo i dominantni uzrokneisporu ene elektri ne energije potroša ima.

5.3. Sanacija dijelova mreže

Materijalno-ekonomske posljedice požara relativno je lakše sagledati, obzirom da se radi oprepoznatljivoj, mjerljivoj komponenti, dok kad govorimo o sanaciji požarom uništene mreže (Slika 4.),nije jednostavno "obi nim" rje nikom dovoljno dobro narativno ilustrirati sav uloženi trud i požrtvovnostkoju su iskazali radnici u svom htijenju da usprkos požarnoj nepogodi koja je opustošila sve pred sobom –u rekordnom roku, kao "Feniks iz pepela", podignu nove stupove i mrežu kako bi potroša ima osiguralinastavak napajanja.

Treba istaknuti da trase dalekovoda esto "prolaze" podru jima prekrivenim šumom i niskimraslinjem, a katkad i u blizini nerazminiranog podru ja. Da sanacija mreže bude još zahtjevnija, pobrinulase i nepovoljna konfiguracija terena i pristupa nost, pa radnici nerijetko stupove nose ru no, poneprikladnom terenu, i više stotina, katkad i tisu a metara. U ovakvim izvanrednim okolnostima otežanoje dosljedno primjenjivati propise, nužne su improvizacije, kako u postupku izvo enju radova, tako i prikorištenju osobne zaštitne odje e, jer poseban problem je i pove ano znojenje i dehidracija organizma.

Upravo stoga, svijest i odgovornost svih sudionika na sanaciji mreže, sa tako velikim srcem zapostrojenja i potroša e elektri ne energije, koji se nevjerojatnom voljom i na rubu fizi ke izdržljivosti trude,upravo su najve a vrijednost Elektre, jer, ovjek je taj koji, i kad tehnika "padne", nesebi no nastavlja i i uneizvjesnost i gdje je najteže, sa izraženom požrtvovnoš u, gdje po esto u blizini još gori, pri

Iznosi šteta (kn) nastalih požarom zbog:Godina: KVAR GROM POŽAR2006 0 47.153,65 86.497,75

2007 2.498,75 41.850,90 70.711,10

Ukupno: 2.498,75 89.004,55 157.208,85 % 1.005 35.80 63.20

Tablica II. Financijski iznosi šteta

12

temperaturama od 40° C, a pod nogama užarenim kamenom i pepelom, gdje zrakom lete estice gareži,širi se dim koji guši, te pe e grlo i o i.

Trud i zanos radnika na sanaciji požarom netom razorene mreže, prilikom lanjskih katastrofalnihpožara na podru ju "Elektrojuga", lijepo je opisao kolega Ž. Batinovi slijede im rije ima [15]: "Ono štome najviše zadivljuje je njihov entuzijazam, samoinicijativnost. Pitam se otkud im tolika motivacija, tolikapotreba da pomognu kad je najteže…i podsjetilo me da su se tako ponašali i u ratu. Ne vidim razliku.Srca su im puna."

Slika 4. Sanacija mreže DV 10 kV Dolac-Bilo 24.07.2007. godine(izgorjelo 12 stupova sa pripadaju om opremom)

6. PREPORUKE ZA POBOLJŠANJE SUSTAVA ZAŠTITE OD POŽARA

U cilju smanjenja rizika od nastanka požara kao i štetnih posljedica na elektroenergetskimpostrojenjima, ostalim objektima i okolišu, preporu a se niz aktivnosti za sve sudionike u prevenciji,gašenju i saniranju požara i požarnih šteta.

6.1. Vanjski sudionici

S obzirom da u zaštiti od požara sudjeluje više struktura vanjskih sudionika, nužan je sustavan ikoordiniran pristup, a poglavito slijede e:

a) komercijalan pristup preventivnim aktivnostima zaštite od požara (održavanje i iš enješuma) te iskorištavanje biomase za kogeneracijska postrojenja, što bi bilo u skladu ideja sizložbi projekata sa Srednjoeuropske konferencije o biomasi (Central European BiomassConference) održanoj u Grazu, sije anj 2008. [16];

b) uspostava cjelodnevnog sustava nadzora (motrenje i obavještavanje), u koordinaciji sameteorološkim ispostavama, kako bi se pra enjem glavnih vremenskih parametara (smjervjetra, ja ina, vlaga u zraku, temperatura) anticipiralo pravovremenu reakciju na uo enupojavu požara ili dima;

c) održavanje šumskih putova prohodnima i prema procjeni formiranje novih (posebnougrožena podru ja, koli ina gorive tvari, pristup), kako bi se skratilo vrijeme interveniranjavatrogasne tehnike;

d) tretiranje vegetacije - sje a ili prorje ivanje degradacijskih stadija šuma (makije i niskograslinja);

e) stvaranje zona pašnjaka i poticanje seoskog sto arstva (uzgoj ovaca i koza), što bisistematskim pristupom osiguralo prorje ivanje i iš enje šuma.

13

6.2. Elektra Šibenik

Neovisno o vanjskim subjektima i potrebi njihova djelovanja, mogu e je ostvariti poboljšanja usustavu zaštite od požara, a poduzimanjem odgovaraju ih internih aktivnosti.

Uvažavaju i injenicu financijskih ograni enja i sustavne racionalizacije poslovanja na svimrazinama, preporu a se planiranje slijede ih mjera:

a) kabliranje (podzemna izvedba) gdje je mogu e - požarima esto izloženih dijelovanadzemnih mreža (prema procjeni i periodici nastanka požara). Tako er, predlaže se ikabliranje opožarene mreže u postupku sanacije (osigurati napajanje potroša a, a zatim,korištenjem odgovaraju e tehnike /bagera iskopati potrebne dužine kabelskih kanala), apritom uzeti u obzir - stanje dalekovoda, okolnu vegetaciju, mogu nost uo avanja iintervencije, pristup i sli no. Kabliranje mreže može se provoditi prilikom izvedbi novih mreža(u fazi projektiranja i izvedbe).Kabliranje mreža (bilo novih ili onih pove ano ugroženih požarom) predstavlja dugoro no ipouzdano rješenje velike otpornosti na utjecaj požara;

b) zamjena drvenih stupova mreže sa betonskim ili eli nim - otpornim na požar, dovoljnovisokim kako bi vodi i bili minimalno izloženi utjecaju vatre, a u onim podru jima u kojimapostoji velika opasnost od izbijanja požara ili šumama od posebne vrijednosti (zašti enapodru ja, raznolikost flore i faune, i sli no);

c) kao jedna od suvremenih, a u svijetu priznatih metoda preventivne zaštite od požara jest iuporaba automatske vatrogasne naprave, ija je primjena u Elektri zapo ela u velja i 2007.godine, postavljanjem 10 naprava u prostore s pove anom ugroženoš u od požara - TS10/0,4 kV, NN razvod, a koje su smještene u stambenim zgradama. U narednom periodupredlaže se postavljanje ovog ure aja prvenstveno u preostala 10/0,4 kVelektrodistribucijska postrojenja smještena u stambene zgrade, a zatim i u sva ostalapostrojenja;

d) osiguravanje kontinuiteta kompetentne radne snage – prvenstveno mla ih elektromontera,što bi reflektiralo boljom (povoljnijom) zdravstvenom strukturom kadra na održavanjuelektrodistribucijskih postrojenja u skladu i prema terminima posebnih akata [7].

7. ZAKLJU AK

Optimalno planiranje i pravovremena provedba mjera zaštite od požara kao u inkovitogpreventivnog djelovanja, uz pravilno ulaganje dostatnih sredstava, rezultiraju minimiziranjem rizika odnastanka požara i izravno utje u da posljedice požara i sanacija šteta na postrojenjima ne budumnogostruko ve i.

Od ukupnog broja požara, o kojima je prikazana sedmogodišnja statistika, naelektrodistribucijskom podru ju Elektre - 52.22 % ih je nastalo nepoznatim uzrokom, odnosno vjerojatnimili dokazanim djelovanjem ovjeka, a zbog njegova nehata, nepažnje, i što žalosti – po esto kaoposljedica namjere, o emu svjedo i i mnogo više uhi enja zbog osnovane sumnje na podmetanje požarau 2007. godine u odnosu na prijašnja razdoblja.

U 42.50 % slu ajeva razmatranog razdoblja – požar je posljedica atmosferskih pražnjenja koje jeteško predvidjeti odnosno prevenirati, a koji ukupnom iznosu požarnih šteta prinose sa oko 35 %, dok, štoje bitno naglasiti, šteta zbog požara uzrokovanog antropogenim imbenikom pokriva 63 % od ukupnihiznosa, drugim rije ima – kad su povezani s aktivnoš u ovjeka - generalno se radi o najdestruktivnijimpožarima.

Kabliranje novih i požarima izloženih dijelova nadzemnih mreža, svakako predstavlja dugoro nu ipožarima najmanje podložnu izvedbu elektri nih mreža.

Relativno visoka prosje na starost i relativno visok broj radnika sa zdravstvenim ograni enjimaotegotna su okolnost za operativnu spremnost radnih grupa prilikom izvanrednih radova na sanacijiopožarene mreže.

Preventivna protupožarna zaštita, pored zna aja koji joj se pridaje u Elektri, nedvojbeno zaslužujejoš i više pozornosti, te dosljednosti u provedbi mjera i aktivnosti, obzirom da se radi o utjecaju, koji uslu aju izvanrednih okolnosti zna ajno djeluje na sigurnost i dobrobit svih – emu smo nažalost esto isvjedoci.

14

LITERATURA

[1] Brunacini AV "Fire command", Quincy, Massachusetts, NFPA, 1985.[2] Gardner John "Electrical fires", AFI workshop, TC Forensic, Australia, April 2004, Article 11[3] Mileusni Egon "Priru nik za elektri are prema specijalisti kom programu osposobljavanja za rad

na siguran na in", Dokumentacija za osposobljavanje radnika HEP-a, HEP d.d. Zagreb, srpanj1998.

[4] "Pravilnik o zaštiti šuma od požara", NN., br. 26 /03.[5] "Mjerila za procjenu opasnosti od šumskog požara", NN., br. 26 /03.[6] "Pravilnik o programu i na inu osposobljavanja pu anstva za provedbu preventivnih mjera zaštite

od požara, gašenje požara i spašavanje ljudi i imovine ugroženih požarom ", NN., br. 61/94.[7] "Pravilnik o održavanju elektrodistribucijskih objekata i postrojenja", HEP Vjesnik, Bilten br. 184,

sije anj 2008.[8] "Pravilnik o zaštiti od požara", HEP Vjesnik, Bilten br. 182, studeni 2007.[9] "Pravilnik o zaštiti od požara ispod nadzemnih elektroenergetskih vodova", HEP Vjesnik, Bilten br.

76, svibanj 1999.[10] IFSTA 1998a Essentials of fire fighting – 4th edition, Oklahoma State University, Fire protection

publications, 1998.[11] IFSTA 1998b Fundamentals of wildland fire fighting – 3rd edition, Oklahoma State University, Fire

protection publications, 1998.[12] NFPA 1500 Standard on fire department occupational safety and health program –

Massachusetts, NFPA, 1997.[13] NWCG – National Wildfire Coordinating Group fireline handbook – 3, Boise, Idaho, 1998.[14] list mjese nik "Hrvatske šume" - broj 129, rujan 2007.[15] list mjese nik "HEP Vjesnik" - broj 198-199, srpanj-kolovoz 2007.[16] list mjese nik "HEP Vjesnik" - broj 204, sije anj 2008.[17] http://www.sibensko-kninska-zupanija.hr/stranice/zanimljivosti/opci_podaci.asp