ISBN 978-953-175-827-7...9:15 Irena Galić-Bešker, Vrijedan primjerak Njemačko-rimskog brevijara iz 1518. godine u Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice

ISBN 978-953-175-827-7

frankopansko nasljede..NASLOVNICA.indd 1 28.10.2019. 14:52:07

Frankapansko naslijeđe: pet stoljeća Njemačko-rimskoga brevijara

IzdavačFilozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Odsjek za povijest umjetnostiFF press


znanstveni skupNacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

8. studenoga 2019.knjižica sažetaka

Za izdavačaVesna Vlahović-Štetić

UredniciSanja CvetnićDanko Šourek

Tanja Trška

LekturaJadranka Brnčić

Grafičko oblikovanje i priprema za tisakMarko Maraković

Naklada70 primjeraka

TisakKolor klinika d.o.o., Zagreb

Ilustracije © Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu. Snimili Darko Čižmek i Sonja Hrelja.

Održavanje znanstvenoga skupa novčano su pomogli Zaklada Hrvatske akademi-je znanosti i umjetnosti te Sveučilište u Zagrebu (program potpore znanstvenim i

umjetničkim istraživanjima)

ISBN 978-953-175-827-7

Znanstveni skup


8. studenoga 2019.

4


Organizatori Odsjek za povijest umjetnosti Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

Programsko vijeće dr. sc. Sanja Cvetnić, dr. sc. Danko Šourek, dr. sc. Tanja Trška (Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu); dr. sc. Irena Galić-Bešker (Nacionalna i

sveučilišna knjižnica u Zagrebu)

Voditelji organizacije znanstvenoga skupa dr. sc. Danko Šourek, dr. sc. Tanja Trška

Studentski koordinatorSanja Delić, apsolventica povijesti umjetnosti

(Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu)

5


Program znanstvenoga skupa

FRANKAPANSKO NASLIJEĐE: PET STOLJEĆA NJEMAČKO-RIMSKOGA BREVIJARA

8. STUDENOGA 2019.

MJESTO ODRŽAVANJA: ZAGREB, NACIONALNA I SVEUČILIŠNA KNJIŽNICA, „MALO“ PREDVORJE

9:00 Otvaranje skupa i pozdravni govori9:15 Irena Galić-Bešker, Vrijedan primjerak Njemačko-rimskog

brevijara iz 1518. godine u Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu

9:30 Ivan Jurković, U spomen na groficu Apoloniju Lang, supru-gu Krste Frankapana, povodom 500. obljetnice smrti

9:45 Luka Špoljarić, Ferrarski poslanici na ugarskom dvoru i nji-hovi izvještaji s putovanja Hrvatskom i Slavonijom 1486. – 1487.

10:00 Kristijan Kuhar, Brevijar: ustroj, sadržaj, funkcija10:15 Milan Dančuo, Karakteristike sanktorala u Njemačko-rim-

skom brevijaru– rasprava –

10:45 stanka11:15 Milan Pelc, Ilustracije Zagrebačkog brevijara i Zagrebač-

kog diurnala11:30 Rosana Ratkovčić, Majstor od Zadobarja i Krsto

I. Frankapan11:45 Tanja Trška, Venecijanski drvorezi u kalendaru Njemačko-

rimskoga brevijara12:00 Danko Šourek, Historiae Evangelicae na drvorezima

Njemačko-rimskoga brevijara

6


12:15 Sanja Cvetnić, Krsto I. i Frankapanski brevijar: (o)tisak sudbine

– rasprava –13:00 Otvorenje izložaba Deutsch-römisches Brevier: 500 godi-

na – 400 primjeraka – 1 obljetnica (Rektorova nagrada, ak. god. 2018./2019.) i Krstin zavičaj: Modruš (ak. god. 2019./2020.)

14:00 Završetak skupa

7


SAŽETCI IZLAGANJA

Irena Galić-Bešker Zbirka rukopisa i starih knjiga Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

VRIJEDAN PRIMJERAK NJEMAČKO-RIMSKOG BREVIJARA IZ 1518. GODINE U ZBIRCI RUKOPISA I STARIH KNJIGA NACIONALNE I SVEUČILIŠNE KNJIŽNICE U ZAGREBU

Vrijedan primjerak Njemačko-rimskog brevijara, liturgijske knjige koju je u Veneciji 1518. tiskao Gregorius de Gregoriis čuva se u Zbir-ci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagre-bu. Knjiga četvrtinskog formata s drvenim koricama uvezanima u smeđu kožu i s ukrasima u slijepom tisku otisnuta je kao postinku-nabula u Veneciji. Tiskana je dvobojno, u crvenoj i crnoj boji s mnoš-tvom ilustracija i troškom kneza i grofa Krste Frankapana i njegove supruge Apolonije (rođ. Lang), koja je bila sestra salzburškog kardi-nala Mateja Langa. Brevijar je za tiskanje priredio franjevac Jakob Wyg, a otisnuo ga je u Veneciji majstor Gregorius de Gregoriis 31. listopada 1518., kako stoji u kolofonu.

Njemačko-rimski brevijar grofovske obitelji Frankapan bio je prvi tiskani brevijar na njemačkom govornom području. Brevijar je ti-skan na narodnom jeziku da bi Božja riječ bila razumljivija svima koji nisu znali latinski. Čine ga: kalendar, psalterij, temporal, sankto-ral i komunal, pri čemu je svaki pojedini dio brevijara od sljedećeg dijela odijeljen velikom ilustracijom (npr. sanktoral od temporala itd.). Među velikim ilustracijama posebno se izdvaja ilustracija koja prethodi psalteriju i koja je ponovno otisnuta između sanktorala i komunala, a prikazuje grofovski par Frankapan koji moli klečeći dok su iznad njih prikazani nebesko prijestolje i krunidba Blažene Djevice Marije. Cijeli je brevijar opremljen velikim brojem manjih ilu-stracija koje prikazuju pojedine prizore iz Kristova života, njegovu nazočnost među apostolima te brojne druge događaje i pojedince važne za povijest spasenja. U psalteriju je zadržana podjela na mo-litvene ure koja se tijekom stoljećā ustalila na kršćanskom Zapadu.

8


Ivan Jurković Odsjek za povijest Filozofski fakultet Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli

U SPOMEN NA GROFICU APOLONIJU LANG, SUPRUGU KRSTE FRANKAPANA, POVODOM 500. OBLJETNICE SMRTI

O Njemačko-rimskom brevijaru, koji su Krsto Frankapan i supru-ga mu Apolonija Lang za trajanja njegova uzništva u Mlecima (1514. – 1519.) pripremili u suradnji s njemačkim bosonogim redovnikom Jakovom (Jacob) Wygom i dali ga otisnuti u 400 primjeraka, va-lja pripomenuti kako se o Brevijaru pisalo stoljećima, a svejedno ga je svaki sljedeći naraštaj znanstvenika pronalazio uz određene poteškoće. Vjerovalo se stoga da je preživjelo tek nekoliko primje-raka Brevijara. No, ispostavilo se da je Krstin i Apolonijin brevijar ostavština koja se raširila tiho, gotovo nezamijećeno, pod različi-tim imenima, diljem svijeta. Naime, Brevijar se, kao rijetko viđeno postignuće ranoga prevodilaštva na njemački jezik, može pronaći u najuglednijim knjižnicama Amerike, Australije, Austrije, Britanije, Hrvatske, Italije, Mađarske, Nizozemske, Njemačke i Rusije!

Krsti je pak sredinom listopada 1519. uspjelo pobjeći iz zatoče-ništva – nažalost samo pet tjedana nakon (ne)očekivane (?) Apolo-nijine smrti. Voljenu je suprugu, prema kazivanju kroničara Marina Sanuda, pokopao u Novigradu istarskom nedaleko od Kopra. Ako je Sanudova tvrdnja točna, tada nije riječ o Novigradu ponad ušća ri-jeke Mirne, već upravo o Novigradu u Krstinu posjedu – današnjem Podgradu u Sloveniji na samoj granici s Hrvatskom.

Posljednje godine života grofice Apolonije Lang i Krstin odnos prema zajedničkoj ostavštini nakon njezine smrti, tema su ovoga izlaganja, jer je – složit ćemo se – njihov pogled na svijet, njihov identitet, mentalitet i duhovni sklop, a nadasve njihova ljubav, trajno ostala ukoričena Njemačko-rimskim brevijarom.

9


Luka Špoljarić Odsjek za povijest Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

FERRARSKI POSLANICI NA UGARSKOM DVORU I NJIHOVI IZVJEŠTAJI S PUTOVANJA HRVATSKOM I SLAVONIJOM

1486. – 1487.

Krsto Frankapan Modruški dobar je dio odrasloga života pro-veo u službi Habsburgovaca. Međutim, u vrijeme njegove najranije mladosti, početkom 1480-ih, modruški su Frankapani imali nešto drugačije političke obzore. Iako su i tada s Habsburgovcima često održavali bliske veze, Krstin su otac Bernardin i djed Stjepan, vo-deći hrvatski velikaši svoga doba, oslonac tražili prvenstveno na talijanskoj političkoj sceni. Stjepan je, naime, još 1446. godine ože-nio Isottu d’Este, sestru ferrarskog markiza Leonella, dok je trideset godina kasnije sinu Bernardinu osigurao brak s Luisom Marzano d’Aragona, nećakinjom napuljskog kralja Ferrantea te rođakinjom ugarske kraljice Beatrice i ferrarske vojvotkinje Leonore. Zahvalju-jući tim vezama, ali i svome povoljnom položaju, Modruš je postao najbliže što je Hrvatska došla renesansnom dvoru i putnom posta-jom nizu uglednika koji su cirkulirali između Italije i ugarskog dvora. Ovo će izlaganje osvijetliti jednu epizodu iz tog zlatnog doba Mo-druša, kad je Krsto Frankapan kao dječak u pratnji oca imao prilike vidjeti razne poslanike koji su putovali od Senja preko Modruša i Zagreba do ugarskoga dvora. Konkretno, riječ je o putovanju ferrar-skih poslanika na ugarskom dvoru koji su 1486. pripremali dolazak sedmogodišnjeg Ippolita d’Estea na mjesto ostrogonskog nadbi-skupa te ga naredne godine ondje i dopratili. Kao što je već pozna-to, Bernardinu je Frankapanu, zbog obiteljskih veza s obitelji Este, povjerena dužnost da osigura pratnju tome poslanstvu, no u ovom će izlaganju biti analizirani dosad nepoznati izvještaji ferrarskih po-slanika koji nude pregršt novih informacija kako o samom knezu Bernardinu (pa čak i njegovoj djeci), tako i o putovanju Hrvatskom i Slavonijom u vrijeme kralja Matije Korvina.

10


Kristijan Kuhar Staroslavenski institut, Zagreb

BREVIJAR: USTROJ, SADRŽAJ, FUNKCIJA

Brevijar je liturgijska knjiga Rimske crkve za redovitu službu ča-sova klerika, redovnika i laika. Nastanak ove liturgijske knjige pove-zan je s redovitošću molitve u tijeku dana koju razvija kršćanstvo od svojih početaka, a koja se posebno razvija unutar monaških i redovničkih zajednica te unutar kanoničkih zajednica povezanih sa stolnim crkvama. Zanimljivost je brevijara što u sadržaju krije bogatstvo tekstova Svetoga pisma, otačke predaje i hagiografije te molitava koje su određivale vrijeme liturgijske godine i pojedinih dana. Upravo radi njihove funkcije i sadržaja, te ustroja koji je kroz vrijeme više puta reformiran, brevijari su imali kulturnu i duhovnu vrijednost.

U ovome izlaganju prikazuje se povijest nastanka brevijara, nje-gov ustroj kroz povijest Crkve te sadržaj i funkcija koju je brevijar imao u prošlosti i koji ima u sadašnjosti.

11


Milan Dančuo Katedra liturgike Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu

KARAKTERISTIKE SANKTORALA U NJEMAČKO-RIMSKOM BREVIJARU

Već je u najstarijim novozavjetnim tekstovima sačuvan spomen da se kršćanski mučenici štuju na poseban način. Žrtva mučeniko-va života je u kršćanskoj viziji ujedinjenje s Kristom, stoga se i dan smrti slavi kao dies natalis – dan rođenja za nebo. Nakon priznava-nja kršćanstva slobodnom religijom u Rimskom Carstvu na počet-ku IV. stoljeća, koncept mučeništva se širi te ključ postaje kršćan-ska svetost života kao savršeno pridruživanje umrlom i uskrslom Kristu. Najstarije liturgijske knjige, uz blagdane vezane za proslavu Kristova života i njegovih otajstava, uključuju u svoju kolekciju ra-zne molitvene obrasce za svetačka slavlja čime se formira tzv. san-ktoral, odnosno zbirka liturgijskih tekstova za sva slavlja i obrede pojedinog sveca.

Sanktoral je iznimno važan s povijesnog aspekta jer omogućuje uvid u razvoj i karakteristike kulta svetaca kroz povijest Crkve, zatim u proces nastanka pojedine liturgijske knjige te njezinih izvora ili ge-ografskih specifičnosti. U ovom izlaganju predstavlja se sanktoral Njemačko-rimskog brevijara, njegova struktura i osnovne karakteri-stike na temelju kojih ga se može smjestiti u širi kontekst europske povijesti i razvoja liturgijskih knjiga kroz XV. i XVI. stoljeće.

12


Milan Pelc Institut za povijest umjetnosti, Zagreb

ILUSTRACIJE ZAGREBAČKOG BREVIJARA I ZAGREBAČKOG DIURNALA

Prva tiskana knjiga za naručitelja iz sjeverne Hrvatske bio je Za-grebački brevijar koji je biskup Osvald dao tiskati 1484. godine. Nje-gov nasljednik, biskup Luka, pobrinuo se za drugo izdanje brevijara 1505. Naposljetku, za biskupa Šimuna Erdödyja priređen je 1525. dnevni brevijar (diurnale) za potrebe zagrebačkoga klera. Sve su te knjige tiskane u Veneciji, vodećem središtu europskoga tiskarstva, kojem u to doba gravitiraju ne samo jadranska i sjeverna Hrvatska, već i čitavo Ugarsko Kraljevstvo.

U drugom izdanju Zagrebačkog brevijara otisnuto je pedesetak drvoreznih ilustracija. Na naslovnici je „portret“ sv. Stjepana, ugar-skoga kralja, koji je, zajedno s Bogorodicom, patron zagrebačke katedrale. Upotrijebljeni su brojni dekorativni drvorezni inicijali. Na početku važnijih dijelova brevijara tekst je uokviren ukrasnim okvi-rima sa svetopisamskim i svetačkim prizorima. Drvorezi otisnuti u brevijaru pripisuju se opusu minijaturista Benedetta Bordona po-drijetlom iz Padove. Iako je poznatiji kao sitnoslikar, Bordon je in-tenzivno sudjelovao u izradi ilustracija za tiskane knjige, posebice u izdanjima Lucantonija Giunte, koji ih je po potrebi upotrebljavao u različitim izdanjima liturgijskih knjiga.

Diurnale, ili dnevni brevijar po obredu zagrebačke crkve objavljen je 1525. za biskupa Šimuna Erdödyja, čiji je drvorezni grb otisnut na naslovnici. Jedini poznati primjerak brevijara čuva se u opatiji Pannonhalma (Bencés Föapátsági Könyvtár, sign. 121. J. 6.) u Ma-đarskoj. Tiskanje knjige povjereno je mletačkom tiskaru njemačkoga podrijetla, Petru Liechtensteinu, koji je tiskao i Zagrebački misal 1511. godine. U Zagrebačkom diurnalu otisnuti su brojni drvorezi različite veličine, koje je tiskar već upotrijebio u Zagrebačkom misalu iz 1511. i u drugim svojim izdanjima. Riječ o specifičnoj uporabi tzv. faktotum drvoreza, koji su se po volji mogli kombinirati kao sastavnice figural-nih ili narativnih inicijala, ali i kao samostalne ilustracije u tekstu.

13


Rosana Ratkovčić Odjel za umjetničke studije Sveučilište Sjever, Koprivnica

MAJSTOR OD ZADOBARJA I KRSTO I. FRANKAPAN

U kapeli sv. Antuna u Zadobarju jedan je od najbolje sačuvanih ciklusa srednjovjekovnih zidnih slika u kontinentalnoj Hrvatskoj. Na zidnim slikama u apsidi nalazi se glagoljski natpis koji možemo proči-tati kao 1539. godinu, a odnosi se na vrijeme dovršetka zidnih slika ili na datum prije kojeg su bile nastale. Unatoč kasnom datiranju, zidne slike po svojim predtridentskim ikonografskim obilježjima i jednostav-nim likovnim sredstvima pripadaju duhu srednjovjekovne umjetnosti.

S ciklusom u Zadobarju možemo povezati zidne slike u crkva-ma u Sveticama, Volavju, Svetom Martinu pod Okićem i Žumberku. Na području Slovenije još je ranije primijećena skupina zidnih slika sa sličnim likovnim obilježjima koje pripadaju krugu oko majstora Tome iz Senja, koji je 1511. godine potpisao i datirao zidne slike u crkvi sv. Jedrte u Nadlesku pri Ložu. Podatak o podrijetlu majsto-ra Tome iz Senja potvrdio je pretpostavku o primorskom podrijetlu Majstora od Zadobarja, zasnovanu na njegovoj upotrebi glagoljice, a prisustvo frankapanskog grba na zidnim slikama u Sveticama po-kazalo je da se pozivanje ove radionice iz Hrvatskog primorja može povezati s pokroviteljstvom frankapanske obitelji.

Frankapanski grb u sklopu zidnoga oslika u svetištu crkve Rođe-nja Marijina u Sveticama jednak je grbu koji je prikazan u Njemačko-rimskom brevijaru, koji je Krsto I. Frankapan sa suprugom Apoloni-jom Lang pripremio i dao tiskati 1518. godine. U zidu svetišta crkve u Sveticama nalazi se kamena kustodija na kojoj je uklesana go-dina 1541., uokvirena trakama crvene boje povezanim sa slikanim ciklusom, što upućuje na datiranje zidnih slika nakon 1541. godine, a time i nakon smrti Krste I. Frankapana 1527. godine. Ako prihvati-mo datiranje zidnih slika u Sveticama poslije 1541. godine, možemo pretpostaviti da su se ovakvim grbom služili i drugi pripadnici fran-kapanske obitelji, što pokazuje i prikaz jednakog grba u molitveniku Raj duše Katarine Frankapan, Krstine nećakinje, iz 1560. godine.

14


Tanja Trška Odsjek za povijest umjetnosti Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

VENECIJANSKI DRVOREZI U KALENDARU NJEMAČKO-RIMSKOGA BREVIJARA

Dvanaest drvoreza kojima je ilustriran kalendar Frankapanskoga brevijara tematski se nadovezuju na srednjovjekovnu tradiciju ruko-pisnih molitvenih knjiga s prikazima znakova zodijaka i mjesečnih radova, a venecijanski kontekst njihova nastanka prepoznatljiv je već u nazivima mjeseci ispisanima mletačkim dijalektom. Ilustracije kalendara Frankapanskoga brevijara dio su zajedničkoga vizualnog repertoara kojim su se koristili venecijanski tiskari u prvim desetlje-ćima XVI. stoljeća, pa se tematski i likovno srodne – gdjegdje čak i istovjetne – ilustracije javljaju i u tiskanim molitvenim knjigama drugih izdavača osim Gregoriusa de Gregoriisa: Bernardina Stagni-na, Lucantonija Giunte, Alessandra Paganinija i Giacoma Penzija, a tematski su usporedivi i drvorezi otisnuti uz kalendar hrvatskoga ći-riličkog časoslova (Ofičje Blažene Djeve Marije) koji je 1512. godine objavio Giorgio Rusconi. Broj djelatnosti prikazan u kalendaru Brevi-jara nije ograničen na dvanaest: katkad su u jednoj sceni prikazane po dvije aktivnosti vezane ne samo za rad na zemlji nego i za druge, trgovačke ili obrtničke djelatnosti. O ulasku urbane u georgičku mo-tiviku ilustracija kalendara svjedoče naznake gradskoga ambijenta u nekima od prikaza, što daje naslutiti i šire promjene u odnosu prema ljudskim djelatnostima tijekom godine.

Uniformiranost i/ili repetitivnost ilustracija kalendara u različi-tim venecijanskim izdanjima odraz su tiskarske prakse vremena, pogotovo u svjetlu činjenice da su prikazi mjesečnih radova i horo-skopskih znakova bili vizualni dodatak primarnoj funkciji glavnoga tekstualnog dijela kalendara kao orijentira u organizaciji liturgijskih slavlja i privatne pobožnosti, ali sama prisutnost ilustracija u njemu može upućivati na veću ambiciju naručitelja, priređivača ili izdavača tiskane molitvene knjige.

15


Danko Šourek Odsjek za povijest umjetnosti Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

HISTORIAE EVANGELICAE NA DRVOREZIMA NJEMAČKO-RIMSKOGA BREVIJARA

Primjerak Frankapanskoga brevijara u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu broji čak dvije stotine i šesnaest zasebnih drvore-za (od kojih su mnogi otisnuti po više puta). Među njima je pedeset i četiri inicijala te stotinu pedeset i jedan zasebni figuralni prikaz. Upra-vo ti, pažljivo odabrani i u tekstu raspoređeni prikazi, glavni su nosi-telji vizualne naracije, odnosno likovna pratnja i nadopuna literarnom sadržaju Brevijara. Neovisno o mjestu njihove pojave unutar uobiča-jenih molitvenih cjelina, moguće ih je podijeliti u sljedeće (tematske) skupine: prizori iz Staroga Zavjeta i Evanđelja; prikazi Boga Oca, Kri-sta i Bogorodice; svetački prikazi i prizori mučeništava. Unutar prve skupine prevladavaju teme s likovnim opisom Kristova javnoga dje-lovanja, s ukupno pedeset i sedam zasebnih drvoreza. Među njima brojem prednjače općeniti prikazi Krista s učenicima i Židovima, tj. farizejima, a slijede oni Kristovih čuda, ozdravljenja i uskrsenja te oni tematski povezani s Kristovom mukom. Brojnošću ih slijede teme iz života Blažene Djevice Marije i Kristova djetinjstva, dok brojem skro-mniju, no kompozicijskim rješenjima i maštovitim prijenosom nara-tivnoga sadržaja istaknutu skupinu ilustracija, tvore prikazi Kristovih prispodoba. Izuzev Krista i Blažene Djevice Marije, najzastupljeniji protagonist biblijskoga sadržaja u ilustracijama Brevijara je sv. Ivan Krstitelj, prisutan u tri narativne scene, dok zasebnu, manju skupinu čini šest prikaza starozavjetnoga sadržaja. Dio sličica u Brevijaru jed-nostavno prati tekst otisnut uz njih, stvarajući svojevrsnu vizualnu „jeku“ u umu čitatelja, ali dio na sebe preuzima zahtjevniju ulogu li-kovne nadopune literarnoga sadržaja. Ovo „prerastanje“ teksta u sli-ku osobito je prisutno u prenošenju evanđeoskih izvještaja koji su u Brevijaru često tek najavljeni njemačkim prijevodom biblijskoga tek-sta. Brojnost sličnih primjera u katalogu imaguncularum upućuje na „urednika“ visoke likovne ali i biblijske kulture koji je, uz nemali napor, njemački tekst vješto isprepleo s raspoloživim drvorezima.

16


Sanja Cvetnić Odsjek za povijest umjetnosti Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

KRSTO I. I FRANKAPANSKI BREVIJAR: (O)TISAK SUDBINE

Izdavački pothvat objave Njemačko-rimskoga brevijara (Frankapan-skoga brevijara) pružio je Krsti I. Frankapanu auxilium christianorum, kršćansku utjehu tijekom mletačkoga uzništva, kako sām u predgovo-ru bilježi: „Od petoga dana lipnja 1514. do današnjega dana zatočen u zatvoru pedeset i tri mjeseca manje pet dana. I dalje držan u zatvoru.“, te napominje da mu je voljena i poštovana supruga Apolonija Lang [von Wellenburg] već dvadeset i dva mjeseca u Veneciji, gotovo kao suuznica. Neobična Krstina odluka da u predgovoru molitvene knjige progovori o okolnostima svojega uhićenja i o zatočeništvu možda je potaknuta željom da sām posvjedoči što se zapravo zbilo, jer je na samome početku njegova zatočeništva (u drugoj polovici 1514. ili po-četkom 1515.?), kao sol na ranu, objavljena poema o porazu carske vojske u Furlaniji, a Krstino uhićenje posebno je istaknuto u naslovu: La rotta de Todeschi receputa nouamente da Uenetiani in Friuoli & la presa del conte Christopharo Fraccapane. Drvorez na početku – koji prikazuje sukob konjaničkih vojski, a posebno okršaj dvojice oklopnih vitezova pred utvrđenim gradom u kojoj je jedan od njih, lijevi, pogođen mačem u glavu – prate stihovi koji upućuju na identitet ranjenoga kao Krste I. Frankapana i predstavljaju ga kao gubitnika u bitki, a ne ranje-nika koji jest nastradao, ali nesretnim slučajem, kako sām Krsto kaže u predgovoru Brevijara (fol. A2v), i tek onda bio zarobljen.

Cjelokupni izdavački pothvat Frankapanskoga brevijara, prvoga tiskanoga brevijara na njemačkom jeziku – prijevod, odabir ugledna mletačkoga tiskara Gregoriusa de Gregoriisa, u tome trenutku baš ovlaštena i specijalizirana za izdanja duhovnih štiva s cijenjenim cr-no-crvenim dvostupčanim tiskom, naklada od 400 primjeraka i obilje knjižnih drvoreza Ioannesa Andree Vavassorea – otkrivaju dvostruku ambiciju naručiteljā, Krste i Apolonije. Oni su u ruke dvorske i samo-stanske elite njemačkoga govora stavili dostojnu molitvenu knjigu i sebe predstavili kao njezin dio: plemeniti i kršćanski bračni pār u ze-maljskoj nevolji.

17


IZLOŽBA DEUTSCH-RÖMISCHES BREVIER: 500 GODINA – 400 PRIMJERAKA – 1 OBLJETNICA

(Rektorova nagrada, ak. god. 2018./2019.) Studenti Odsjeka za povijest umjetnosti i Odsjeka za germani-

stiku Filozofskoga fakulteta (FF) i Akademije likovnih umjetnosti (ALU) Sveučilišta u Zagrebu: Monica Antolović (FF), Mihael Bađun (ALU), Jelena Bošnjaković (ALU), Jelena Barić (FF), Asja Bedić (FF), Maša Buranji (FF), Sanja Delić (FF), Petra Galović (FF), Dora Hornik (FF), Ana-Marija Horvat (FF), Saranda Kadria (FF), Margareta Kuša-nić (FF), Klara Macolić (FF), Janko Matošević (FF), Iva Neljak (FF), Marija Obuljen (FF), Karla Papeš (FF), Ozana Perković (FF), Leopold Rupnik (FF), Željka Sivar (FF), Tena Starčević (FF), Franka Šimović (FF), Petra Štefičar (FF), Karla Taradi (FF), Ana Trajanov (FF), Nikola Trstenjak (FF).

IZLOŽBA KRSTIN ZAVIČAJ: MODRUŠ

(ak. god. 2019./2020.)Studenti Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskoga fakulteta

(FF) i Akademije likovnih umjetnosti (ALU) Sveučilišta u Zagrebu: Sara Brašnović (FF), Laura Brcković (ALU), Klara Burić (ALU), Luci-ja Burić (FF), Sara Butković (ALU), Klara Carevski (FF), Kristina Di-mitrov (ALU), Lena Disopra (FF), Marin Duić (FF), Bianka Garčević (ALU), Goran Geček (FF), Grgur Hajdić (ALU), Martina Ištvan (ALU), Ivana Kordić (ALU), Veronika Lacković (FF), Ivana Marić (ALU), Maja Martinčić (FF), Lucija Mihić (ALU), Stela Mikulin (ALU), Anamaria Pekšić (ALU), Marija Prša (ALU), Tin Rajković (FF), Sarah Saraga (FF), Dunja Vincetić (FF), Silvia Roberta Zaplatić (FF), Franka Zec (ALU), Lea Zirdum (ALU).

18


SUDIONICI ZNANSTVENOGA SKUPA FRANKAPANSKO NASLIJEĐE: PET STOLJEĆA NJEMAČKO-RIMSKOGA

BREVIJARA

dr. sc. Sanja Cvetnić [email protected] za povijest umjetnostiFilozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

mr. sc. Milan Dančuo [email protected] liturgikeKatolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu

dr. sc. Irena Galić-Bešker [email protected] rukopisa i starih knjigaNacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

dr. sc. Ivan Jurković [email protected] Odsjek za povijestFilozofski fakultet Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli

dr. sc. Kristijan Kuhar [email protected] institut, Zagreb

dr. sc. Milan Pelc [email protected] za povijest umjetnosti, Zagreb

19


dr. sc. Rosana Ratkovčić [email protected] Odjel za umjetničke studijeSveučilište Sjever, Koprivnica

dr. sc. Danko Šourek [email protected] za povijest umjetnostiFilozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

dr. sc. Luka Špoljarić [email protected] za povijestFilozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

dr. sc. Tanja Trška [email protected] za povijest umjetnostiFilozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

20


ISBN 978-953-175-827-7

frankopansko nasljede..NASLOVNICA.indd 1 28.10.2019. 14:52:07

Documents

ISBN 978-953-175-827-7...9:15 Irena Galić-Bešker, Vrijedan primjerak Njemačko-rimskog brevijara iz 1518. godine u Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice