60
Fachglossar – Betriebliche Ausbildung Glosar stručnih pojmova iz strukovne obuke Deutsch-Bosnisch/Kroatisch/Serbisch KAUSA

Fachglossar - Betriebliche Ausbildung · njemačko-talijanski, njemačko-ruski i njemačko turski. Nama je važno da vam ovaj stručni glosar bude od pomoći u strukovnom obučavanju

  • Upload
    others

  • View
    11

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Fachglossar - Betriebliche Ausbildung · njemačko-talijanski, njemačko-ruski i njemačko turski. Nama je važno da vam ovaj stručni glosar bude od pomoći u strukovnom obučavanju

Fachglossar – Betriebliche Ausbildung Glosar stručnih pojmova iz strukovne obuke Deutsch-Bosnisch/Kroatisch/Serbisch

KAUSA

Page 2: Fachglossar - Betriebliche Ausbildung · njemačko-talijanski, njemačko-ruski i njemačko turski. Nama je važno da vam ovaj stručni glosar bude od pomoći u strukovnom obučavanju

JOBSTARTER wird gefördert aus Mitteln des Bundesministeriums für Bildung und Forschung und dem Europäischen Sozialfonds der Euro­päischen Union. Durchgeführt wird das Programm vom Bundesinstitut für Berufsbildung.

Impressum

Herausgeber Programmstelle beim Bundesinstitut für Berufsbildung (BIBB) für das Programm JOBSTARTER des Bundesministeriums für Bildung und Forschung (BMBF) Robert-Schuman-Platz 3 53175 Bonn Tel.: (02 28) 107-29 09 Fax: (02 28) 107-28 87 E-Mail: [email protected] www.jobstarter.de

Bestellungen schriftlich an den Herausgeber Postfach 30 02 35 53182 Bonn Tel.: 0 18 05 - 26 23 02 Fax: 0 18 05 - 26 23 03 (0,14 Euro/Min. aus dem deutschen Festnetz) E-Mail: [email protected] Internet: www.bmbf.de

Redaktion Katharina Kanschat (verantw.), Gerburg Benneker, Sigrid Meiborg, Fatma Sarigöz, Tatiana Vorsmann

Übersetzung Jasminka Odrljin

Gestaltung Hauke Sturm Design, Berlin

Herstellung W. Bertelsmann Verlag, Bielefeld

Bonn, September 2010

Bildnachweis Agentur für Arbeit: S. 9, Bachmeier: Titel, S. 7, 13, 22, 28, 31, 33, 38, 39, 43, 44, 47, 49, 57, BMBF: S. 18, 19, 24, 25, 52, 55, IHK Nord Westfalen: S. 20, IHK Schwerin: S. 15, 30, 32, 36, 50, 53, 54, JOBSTARTER/KAUSA: Titel, S. 11, 17, 26, 34, 41, SAZ Schwerin: S. 31, Vario Images: S. 3, 42, 46, ZWH: S. 16

Page 3: Fachglossar - Betriebliche Ausbildung · njemačko-talijanski, njemačko-ruski i njemačko turski. Nama je važno da vam ovaj stručni glosar bude od pomoći u strukovnom obučavanju

GloSSaR

Erfolgreiche Unternehmerinnen und Unternehmer bilden aus

Sie haben sich als Unternehmerin oder Unterneh-mer für die betriebliche Ausbildung entschieden, wir wollen Ihnen den Einstieg mit dem vorliegenden Nachschlagewerk erleichtern.

Bevor Sie eine Auszubildende oder einen Aus-zubildenden finden und einen Ausbildungsvertrag abschließen, sollten Sie sich genau informieren, wie die betriebliche Ausbildung durchgeführt wird. Dazu erhalten Sie einige nützliche Informationen in dem vorliegenden Glossar. Hier werden 36 Begriffe er-läutert, die in der betrieblichen Ausbildung wichtig sind. Nicht nur in Deutsch – das Glossar liegt in zwei-sprachiger Version in Deutsch-Arabisch, Deutsch-Bosnisch/Kroatisch/Serbisch, Deutsch-Englisch, Deutsch-Italienisch, Deutsch-Griechisch, Deutsch-Russisch und Deutsch-Türkisch vor.

Uns ist es wichtig, dass das Fachglossar Ihnen in Ihrer Ausbildertätigkeit hilft. Es soll dann nützlich sein, wenn Sie vor oder während der Ausbildung etwas nachschlagen wollen. So finden Sie konkrete Stichworte wie „Berichtsheft“ und „Zeugnis“ oder Informationen über Institutionen wie die Industrie-und Handelskammer und die Handwerkskammer.

Das Fachglossar ersetzt aber nicht die persön-liche Beratung der Ausbildungsberaterinnen und Ausbildungsberater der Kammern, die umfassend über die Berufsausbildung informieren und Unter-nehmen dabei unterstützen.

Zudem gibt es zahlreiche Projekte, die gezielte Beratung anbieten. Einige dieser Projekte werden vom Programm JOBSTARTER gefördert, das vom Bundesministerium für Bildung und Forschung (www.bmbf.de) eingerichtet wurde und mit Mitteln des Europäischen Sozialfonds der Europäischen Uni-on kofinanziert wird. Das Programm wird vom Bun-

Uspješni poduzetnici obučavaju strukovne učenike

Poduzetnica ste ili poduzetnik i odlučili ste se za provedbu strukovne obuke u Vašem poduzeću? Ovim leksikonom mi Vam želimo olakšati poče­tak.

Prije nego što pronađete strukovnog učenika te sklopite ugovor o strukovnoj obuci, trebali biste se dobro informirati o načinu provođenja strukovne obuke. Ovaj će vam glosar pružiti korisne informa­cije i objasniti 36 pojmova koji su važni u strukov­nom obučavanju. Pored njemačko-bosanske/hrvat­ske/srpske verzije glosar je objavljen i u dvojezičnim verzijama njemačko-grčki, njemačko-engleski, njemačko-talijanski, njemačko-ruski i njemačko­turski.

Nama je važno da vam ovaj stručni glosar bude od pomoći u strukovnom obučavanju. On vam treba poslužiti kad hoćete nešto provjeriti prije ili za vrijeme strukovnog obučavanja. U njemu ćete moći pronaći konkretne pojmove poput „knjiga izvješća“ i „svjedodžba“ ili informacije o institucijama kao što su Industrijsko-trgovinska komora i Zanatska komora.

Ovaj glosar, međutim, ne zamjenjuje individual­nu konzultaciju s komorskim savjetnicima za stru­kovnu obuku koji obuhvatno informiraju o strukov­noj obuci te pružaju podršku poduzetnicima u svim pitanjima vezanim uz njenu provedbu.

Dodatno tome postoje još i mnogobrojni drugi projekti koji nude ciljano savjetovanje. Neki od tih projekata financiraju se iz programa JOBSTARTER koji je osnovan sredstvima Saveznog ministarstva za obrazovanje i istraživanje (www.bmbf.de) te su­financiran iz sredstava Europskog socijalnog fonda Europske unije. Za provođenje programa zadužen je Savezni institut za strukovno obrazovanje (BIBB).

Page 4: Fachglossar - Betriebliche Ausbildung · njemačko-talijanski, njemačko-ruski i njemačko turski. Nama je važno da vam ovaj stručni glosar bude od pomoći u strukovnom obučavanju

joBStaRteR

desinstitut für Berufsbildung (BIBB) durchgeführt. Informationen zum Programm sowie die Adressen der regionalen Ansprechpartnerinnen und An-sprechpartner finden Sie unter www.jobstarter.de.

Die „Koordinierungsstelle Ausbildung bei Selbst-ständigen mit Migrationshintergrund“, kurz KAUSA, ein Teilbereich des JOBSTARTER-Programms, infor-miert, berät und unterstützt bundesweit Aktivitäten, die die Erhöhung der Ausbildungsbeteiligung bei Unternehmen mit Inhaberinnen und Inhabern mit Migrationshintergrund zum Ziel haben.

Sollten Sie Fragen oder Anregungen haben, wenden Sie sich gerne an KAUSA oder besuchen uns unter www.kausa.de.

JOBSTARTER / KAUSA Koordinierungsstelle Ausbildung bei Selbstständigen mit Migrationshintergrund Robert-Schuman-Platz 3 53175 Bonn Tel.: (02 28) 107-2909 Fax: (02 28) 107-2887 E-Mail: [email protected] Internet: www.jobstarter.de

Informacije o programu kao i adrese regionalnih kontakt točaka pronaći ćete na internet stranici www.jobstarter.de.

Koordinacijski ured za strukovnu obuku u stra­nim poduzećima – poznat također pod njemačkom skraćenicom KAUSA – dio je JOBSTARTER-ovog programa. KAUSA pruža informacije i savjete te potpomaže aktivnosti diljem Njemačke koje imaju za cilj povećati udio poduzeća u strukovnom obuča­vanju čiji vlasnici imaju migracijsku pozadinu.

Ukoliko budete imali pitanja ili sugestija, rado se možete obratiti KAUSA-i ili nas posjetiti na internet stranici www.kausa.de.

JOBSTARTER/KAUSA Koordinierungsstelle Ausbildung bei Selbstständigen mit Migrationshintergrund Robert-Schuman-Platz 3 53175 Bonn Tel.: (02 28) 107-2909 Fax: (02 28) 107-2887 E-Mail: [email protected] Internet: www.jobstarter.de

Page 5: Fachglossar - Betriebliche Ausbildung · njemačko-talijanski, njemačko-ruski i njemačko turski. Nama je važno da vam ovaj stručni glosar bude od pomoći u strukovnom obučavanju

GloSSaR

Inhalt Sadržaj

1. Allgemeine SchulbildungOpća školska naobrazba 7

2. Agentur für ArbeitAgencija za rad 9

3. Ausbildende Poslodavac (s ovlaštenjem za primanje učenika na strukovnu obuku) 11

4. Ausbilderinnen und Ausbilder Stručni učitelj 13

5. Ausbilder-Eignungsverordnung (AEVO)Pravilnik o osposobljenosti stručnih učitelja (AEVO) 15

6. AusbilderseminarSeminari za stručne učitelje 16

7. Ausbildungsbegleitende Hilfen (abH) Pomoć strukovnim učenicima tijekom strukovne obuke (abH) 17

8. Ausbildungsbetrieb Obučavajuće poduzeće 18

9. AusbildungsordnungPravilnik o strukovnoj obuci 19

10. AusbildungsvertragUgovor o strukovnoj obuci 20

11. Ausbildungszeit Vrijeme trajanja strukovne obuke 22

12. AuszubildendeStrukovni učenik 24

13. Berichtsheft Knjiga izvješća 25

14. BerufsbildungStrukovno obrazovanje 26

15. Berufsbildungsgesetz Zakon o strukovnom obrazovanju 28

16. BerufsschuleStrukovna škola 30

17. Berufsvorbereitende BildungsmaßnahmenObrazovne mjere pripreme za strukovnu obuku 31

Page 6: Fachglossar - Betriebliche Ausbildung · njemačko-talijanski, njemačko-ruski i njemačko turski. Nama je važno da vam ovaj stručni glosar bude od pomoći u strukovnom obučavanju

joBStaRteR

18. BeurteilungsgesprächRazgovor i procjena strukovnog učenika 32

19. Duales System der Berufsausbildung Dvojni sistem strukovne obuke 33

20. Eignung als Ausbilderin oder Ausbilder und als Ausbildungsbetrieb Osposobljenost stručnog učitelja i obučavajućeg poduzeća 34

21. Einstellungsverfahren Selekcijski postupak 36

22. Handlungskompetenz Akcijska kompetencija 38

23. Handwerk/Meisterprüfung Zanat/majstorski ispit 39

24. Handwerkskammer (HWK) Zanatska komora 41

25. Industrie- und Handelskammer (IHK) Industrijsko-trgovinska komora 42

26. Jugendliche Mladi 43

27. Kosten und Nutzen der betrieblichen Ausbildung Troškovi i koristi strukovnog obučavanja 44

28. Kündigung Otkaz 46

29. Lernen Učenje 47

30. Lernorte Mjesta učenja 49

31. Praktikum im Betrieb Radna praksa 50

32. PrüfungIspit 52

33. Überbetriebliche Ausbildung Strukovna obuka u vanjskim centrima 53

34. Verbundausbildung Partnerska provedba strukovne obuke 54

35. Zeugnis Svjedodžba 55

36. Zuständige Stelle Nadležni organ 57

Page 7: Fachglossar - Betriebliche Ausbildung · njemačko-talijanski, njemačko-ruski i njemačko turski. Nama je važno da vam ovaj stručni glosar bude od pomoći u strukovnom obučavanju

7 GloSSaR

1. Allgemeine Schulbildung

Deutschland hat ein Schulsystem mit verschiedenen Schulformen. Das System ist auch nicht in allen Bun-desländern gleich. In Deutschland gilt eine Schul-pflicht von neun oder in manchen Bundesländern von zehn Schuljahren. Eine betriebliche Berufsaus-bildung erfolgt normalerweise nach Abschluss der Schulpflicht. Ein Schulabschluss ist formell für eine betriebliche Ausbildung zwar nicht erforderlich, al-lerdings ist die Chance dann sehr gering, von einem Betrieb angenommen zu werden. Jeder Unterneh-mer sollte die wichtigsten Schulformen kennen, da-mit er beurteilen kann, inwieweit der Jugendliche die Anforderungen der Ausbildung erfüllen kann.

Mit der Grundschule beginnt jedes Kind – je nach Reife – im Alter von fünf bis sieben Jahren. Sie umfasst in der Regel vier Klassen. Danach müssen Kinder und Eltern sich für eine weiterführende Schule entscheiden:

• Die Hauptschule, wo die Schülerinnen und Schüler von der 5. bis zur 9. Klasse eine grundle-gende allgemeine Bildung bekommen. In man-chen Bundesländern hat die Hauptschule auch eine 10. Klasse. Mit dem Hauptschulabschluss haben die Jugendlichen die Grundlage für eine Ausbildung in Berufen, die eher praktisch ausge-richtet sind.

• In der Realschule lernen die Schülerinnen und Schüler ein Jahr länger, nämlich bis zur 10. Klasse. Der Abschluss ist die Fachoberschulreife (FOR). Mit diesem Abschluss kann man dann eine Fach-oberschule besuchen oder mit einer Ausbildung beginnen.

In allen neuen Bundesländern und mittlerweile auch in einigen anderen Ländern sind die Haupt-und Realschule zusammengelegt und haben sehr

Opća školska naozbrazba

Njemački školski sistem obuhvaća različite vrste škola. Osim toga, sistem nije isti u svim saveznim pokrajinama. U Njemačkoj je na snazi obavezno školovanje u trajanju od devet, odnosno deset godina u nekim saveznim pokrajinama. Strukovno obučavanje u poduzeću uobičajeno slijedi nakon završetka obaveznog školovanja. Iako završeni stupanj školovanja formalno nije potreban za upis na strukovnu obuku, šanse da se bez njega dobije mjesto u nekom od obučavajućih poduzeća veoma su male. Svaki bi poduzetnik trebao poznavati najvažnije vrste škola kako bi mogao procijeniti u kolikoj mjeri mlada osoba ispunjava zahtjeve koje nameće strukovna obuka.

Ovisno o stupnju zrelosti, djeca u Njemačkoj kreću u osnovnu školu u dobi od pet do sedam godina. Osnovna škola obuhvaća u pravilu četiri razreda. Djeca i roditelji moraju nakon toga donijeti odluku o prikladnoj školi za nastavak obrazovanja:

• Glavna škola u kojoj se učenicima od 5. do 9. razreda pruža osnovno opće obrazovanje. U nekim pokrajinama glavna škola ima i 10. razred. Sa završenom glavnom školom mladi ljudi imaju podlogu za strukovnu obuku u zanimanjima koja su većinom praktične prirode.

• U realnoj školi učenici uče godinu dana duže, naime do 10. razreda. Učenici koji završe realnu školu stječu kvalifikaciju s kojom mogu upisati višu strukovnu školu ili započeti strukovnu obuku.

U svim istočno-njemačkim pokrajinama te u novije vrijeme i u nekim zapadnim pokrajinama glavne su i realne škole spojene u jednu instituciju. Njihovi se nazivi veoma razlikuju (skupna škola, sekundarna škola, regionalna škola, srednja škola, kvartovska škola, regularna škola).

Page 8: Fachglossar - Betriebliche Ausbildung · njemačko-talijanski, njemačko-ruski i njemačko turski. Nama je važno da vam ovaj stručni glosar bude od pomoći u strukovnom obučavanju

8 joBStaRteR

unterschiedliche Bezeichnungen (Gemeinschafts-schule, Sekundarschule, Regionalschule, Mittel-schule, Stadtteilschule, Regelschule).

• Im Gymnasium lernen die Schülerinnen und Schüler bis zur 13. Klasse. In den letzten drei Jahren können die Schülerinnen und Schüler die Fächer in bestimmten Kombinationen wählen. Das Gymnasium bietet zwei Abschlüsse: Die Fach-hochschulreife ist der Abschluss nach 12 Schul-jahren und berechtigt zu einem eher beruflich orientierten Studium an einer Fachhochschule. Das Abitur, auch allgemeine Hochschulreife genannt, ist der Abschluss nach 13 Schuljahren und berechtigt darüber hinaus zum Studium an einer Universität. Viele Schülerinnen und Schüler mit Abitur verzichten (zunächst) auf ein Studium und bewerben sich auch um eine betriebliche Ausbildung. Gegenwärtig findet in fast allen Ländern eine Reduzierung der Gymnasialzeit um ein Jahr statt. Dann kann die Fachhochschulreife bereits nach der Klasse 11 und das Abitur nach der Klasse 12 erworben werden.

• In vielen Bundesländern gibt es außerdem noch Gesamtschulen, wo man die Abschlüsse von Haupt- oder Realschule oder Gymnasium erwer-ben kann. Das funktioniert durch ein Kurssystem. Je nach ihrer Leistung können die Schülerinnen und Schüler Grundkenntnisse oder erweiterte Kenntnisse erwerben, das heißt, die Schülerinnen und Schüler kommen in die Kurse, die zu ihren Leistungen passen.

Die Unternehmerinnen und Unternehmer sollten beachten, dass je nach Ausbildungsberuf un-terschiedliches schulisches Vorwissen erforderlich ist. So ist ein Hauptschulabschluss eine gute Voraus-setzung für Berufe mit geringeren theoretischen Anforderungen, während eine Abiturientin oder ein Abiturient in der Regel Berufe mit größerem Theorieanteil anstreben. Eine gute Beratung bei der Auswahl von Bewerberinnen und Bewerbern finden die Unternehmen bei den Berufsberaterinnen und Berufsberatern der Agentur für Arbeit sowie bei den Ausbildungsberaterinnen und Ausbildungsbera-tern der zuständigen Stellen (in der Regel Industrie-und Handelskammer oder Handwerkskammer).

• U gimnaziji učenici pohađaju školu do 13. razreda. Tijekom zadnje tri godine učenici sâmi mogu birati predmete u određenoj kombinaciji. Gimnazija nudi dva različita završna stupnja obrazovanja: strukovna je matura stupanj kojeg učenici stječu nakon 12 godina školovanja i koji omogućuje upis na neku od visokih strukovnih škola. Matura, također poznata pod nazivom visokoškolska zrelost, stupanj je kojeg učenici stječu nakon 13 godina školovanja, a koji povrh toga omogućuje upis studija na bilo kojem univerzitetu. Dajući prednost strukovnoj obuci, mnogi učenici koji imaju maturu odustaju (isprva) od studija. Trenutno se u gotovo svim pokrajinama provodi skraćivanje trajanja gimnazijskog obrazovanja za godinu dana. Nakon zaključenja tog procesa učenici će moći steći strukovnu maturu već nakon 11. razreda, a visokoškolsku zrelost nakon 12. razreda.

•­U mnogim saveznim pokrajinama postoje osim toga i objedinjene škole u kojima se mogu steći stupnjevi srednjeg obrazovanja na razini glavne škole, realne škole ili gimnazije. Provedba takvog obrazovanja temelji se na sistemu kurseva. Ovisno o ocjenama, učenici mogu steći osnovno ili prošireno znanje. Drugim riječima, učenici pohađaju one kurseve koji odgovaraju njihovim školskim postignućima.

Poduzetnici bi trebali imati u vidu da je za različita strukovna zanimanja potrebno i različito školsko predznanje. Tako je, primjerice, stupanj srednjeg obrazovanja stečen u glavnoj školi dobar preduvjet (preduslov) za zanimanja s nižim teoretskim zahtjevima, dok jedan maturant u pravilu teži zanimanjima koja zahtijevaju veću primjenu teoretskog znanja. Savjetnici za profesionalnu orijentaciju u Agenciji za rad te savjetnici za strukovnu obuku u nadležnim organima (u pravilu lokalna industrijsko-trgovinska ili zanatska komora) mogu poduzećima pružiti kvalitetno savjetovanje pri odabiru kandidata.

Page 9: Fachglossar - Betriebliche Ausbildung · njemačko-talijanski, njemačko-ruski i njemačko turski. Nama je važno da vam ovaj stručni glosar bude od pomoći u strukovnom obučavanju

9 GloSSaR

2. Agentur für Arbeit

Die Agentur für Arbeit unterstützt Unterneh-merinnen und Unternehmer kostenlos bei der Suche nach einer Auszubildenden oder einem Auszubildenden. Ansprechpartner für Unterneh-merinnen und Unternehmer in der örtlichen Agen-tur für Arbeit ist der Arbeitgeber-Service (AG-S).

Für Jugendliche unter 25 Jahren ist das Team U25/Berufsberatung innerhalb der Agentur für die Vermittlung in Ausbildung und Arbeit zuständig. Das Team U25/Berufsberatung hat einen umfas-senden und differenzierten Überblick über den örtlichen und regionalen, aber auch bundesweiten Ausbildungsmarkt.

Freie Ausbildungsstellen können beim Arbeit-geber-Service der Agentur für Arbeit telefonisch, schriftlich oder per E-Mail gemeldet werden. Die Adressen und Telefonnummern der Agenturen für Arbeit sind unter www.arbeitsagentur.de in der Rubrik „Dienststellen“ aufgeführt bzw. im örtlichen Telefonbuch zu finden.

Für die Suche nach geeigneten Auszubildenden sind folgende Angaben wichtig:

• Bezeichnung des Berufes,

• Angaben zum Einstellungstermin,

• Bewerbungsverfahren,

• Stellenbeschreibung,

• Voraussetzungen wie Schulabschluss, Noten und ggf. Kenntnisse und Fähigkeiten.

Für Informationen über Stellen, Berufe, Aus- und Weiterbildung hat die Bundesagentur für Arbeit

Agencija za rad

Agencija za rad pruža besplatnu podršku poduzet­nicima koji se nalaze u potrazi za strukovnim uče­nicima. Kontakt točka za poduzetnike u lokalnim agencijama za rad jest Arbeitgeber Service (AG-S = Servis za poslodavce).

Za mlade osobe ispod 25 godina zadužen je tim U25/Savjetovalište za profesionalnu orijentaciju pri Agenciji za posredovanje u strukovnoj obuci i zapo­šljavanju. Tim U25/Savjetovalište za profesionalnu orijentaciju ima obuhvatan i detaljan pregled tren­dova na lokalnom i regionalnom, pa čak i saveznom tržištu strukovnog obučavanja.

Slobodna mjesta za strukovnu obuku mogu se prijaviti telefonski, pismeno ili putem e-maila Servisu za poslodavce pri Agenciji za rad. Adrese i telefonski brojevi Agencije za rad mogu se pronaći na www.arbeitsagentur.de pod rubrikom „Dienststellen“ (službe), odnosno u lokalnom telefonskom imeniku.

Kod potrage za odgovarajućim strukovnim učenikom mora se obratiti pažnja na slijedeće podatke:

•­naziv zanimanja,

•­datum zapošljavanja,

•­natječajni postupak,

•­opis radnog mjesta,

•­uvjeti (uslovi) poput minimalnog stupnja obrazovanja, visine prosjeka ocjena te eventualno određenih znanja i sposobnosti.

Savezna agencija za rad formirala je

Page 10: Fachglossar - Betriebliche Ausbildung · njemačko-talijanski, njemačko-ruski i njemačko turski. Nama je važno da vam ovaj stručni glosar bude od pomoći u strukovnom obučavanju

10 joBStaRteR

Selbstinformationszentren und umfassende Daten-banken eingerichtet. Hier hat die Kundin oder der Kunde die Möglichkeit, selbst schnell die gesuchten Informationen zu bekommen.

• Die JOBBÖRSE ist das Service-Portal für alle am Arbeitsmarktgeschehen beteiligten Personen-gruppen. In einer zentralen Datenbank werden sowohl bestehende Stellen-, Praktikanten- und Ausbildungsplatzdatenbanken als auch externe Jobbörsen integriert. Ziel ist es, möglichst alle Stellen, Bewerberinnen und Bewerber unter einer einzigen Internetadresse zu finden. Die Mitarbei-terinnen und Mitarbeiter der Agenturen für Arbeit nutzen das System zur Information, Vermittlung und Beratung ihrer Kunden. Darüber hinaus kön-nen Arbeitgeber und Arbeitnehmer selbstständig ihre Stellen- und Bewerberprofile einstellen, ver-walten und nach Stellen beziehungsweise Bewer-berinnen und Bewerbern suchen. Die JOBBÖRSE ist unter www. arbeitsagentur.de zu finden.

Bei der Agentur für Arbeit gemeldete Ausbil-dungsstellen werden bei Einverständnis in der JOBBÖRSE gemäß der Absprache mit der Unter-nehmerin oder dem Unternehmer entweder mit Name, Anschrift, Telefonnummer und eventuell Ansprechpartner oder anonym veröffentlicht.

• BIZ ist die Abkürzung für die Berufsinformations-zentren, die es in jeder Agentur für Arbeit gibt. Ohne Voranmeldung kann sich hier jede Besu-cherin und jeder Besucher selbst informieren. Sie erhalten Informationsmaterialien über Aus- und Weiterbildung und Berufsbilder, Videos und Audiokassetten oder können selbst am Computer nach Informationen suchen. Im BIZ findet man wichtige Informationen, wenn man vor einer be-ruflichen Entscheidung steht, also z. B. mit einer Ausbildung anfangen oder an einer Fortbildung oder Umschulung teilnehmen will.

• KURSNET ist mit deutlich über 500.000 Angebo-ten von ca. 15.000 Bildungsanbietern die größte Datenbank im Bereich beruflicher Aus- und Weiterbildung in Deutschland. Die in KURSNET enthaltenen Daten werden entweder durch die Bildungsanbieter selbst online gepflegt oder über die beauftragte Redaktion eingearbeitet. KURSNET findet man im Internet unter www. kursnet.arbeitsagentur.de.

samoposlužne centre za informiranje te obuhvatne baze podataka s informacijama o slobodnim radnim mjestima, mjestima strukovne obuke, zanimanjima, strukovnoj obuci i daljnjem obrazovanju. Te opcije nude korisnicima mogućnost da samostalno i brzo dođu do traženih informacija.

•­ JOBBÖRSE (burza radnih mjesta) uslužni je por­tal za sve grupe osoba koje učestvuju na tržištu rada. Postojeće baze podataka s informacijama o slobodnim radnim i praktikantskim mjestima, mjestima strukovne obuke te eksterne burze radnih mjesta integrirane su u jednoj centralnoj bazi podataka. Cilj je omogućiti pronalaženje po mogućnosti svih slobodnih radnih mjesta i kan­didata na jednoj jedinoj internet adresi. Radno osoblje Agencije za rad koristi navedeni sistem za informiranje, posredovanje i savjetovanje svojih klijenata. Povrh toga, poslodavci i zaposlenici mogu samostalno postaviti i aktualizirati opise radnih mjesta, odnosno profile te vršiti pretra­živanja radnih mjesta i kandidata. JOBBÖRSE može se pronaći na www.arbeitsagentur.de.

Uz pristanak poduzetnika, mjesta strukovne obuke prijavljena Agenciji za rad bit će objavljena na internet stranicama JOBBÖRSE – ovisno o dogovoru s poduzetnikom – anonimno ili s podacima o imenu, adresi, telefonskom broju i eventualno kontakt osobi.

•­U sklopu svake Agencije za rad nalaze se, ta­kođer, Centri za profesionalno informiranje – poznati pod svojom njemačkom skraćenicom BIZ – u koje se posjetitelji i bez prethodne najave mogu doći informirati. Tu će dobiti informativni materijal o strukovnoj obuci, daljnjem obrazo­vanju, raznim profilima zanimanja, video i audio kazete ili, pak, mogu iskoristiti mogućnost samo­stalnog pretraživanja informacija na kompjuteru. U BIZ-u mogu pronaći važne informacije i osobe koje se nalaze pred odlukom o svom budućem zanimanju, kao na primjer oni koje žele započeti strukovnu obuku, učestvovati u programu struč­nog usavršavanja ili prekvalificiranja.

•­Sa znatno preko 500.000 ponuda od otprilike 15.000 ponuđača obrazovnih usluga KURSNET predstavlja najveću bazu podataka na području strukovnog obučavanja i daljnjeg obrazovanja u Njemačkoj. Podatke sadržane u KURSNET-u uređuje i održava ili sâm ponuđač obrazovne

Page 11: Fachglossar - Betriebliche Ausbildung · njemačko-talijanski, njemačko-ruski i njemačko turski. Nama je važno da vam ovaj stručni glosar bude od pomoći u strukovnom obučavanju

11 GloSSaR

• BERUFENET ist eine umfassende Datenbank mit Informationen zu Beruf, Ausbildung und Qua-lifizierung. BERUFENET beschreibt Berufe von A bis Z, vom Ausbildungsinhalt über Eignung, Verdienst- und Beschäftigungsmöglichkeiten bis zu Perspektiven und Zugangsvoraussetzungen. BERUFENET findet man unter www.berufenet.arbeitsagentur.de.

usluge izravno na internetu ili ih unosi za to ovlaštena redakcija. KURSNET se na internetu može pronaći pod linkom www.kursnet. arbeitsagentur.de.

• BERUFENET je obuhvatna baza podataka s informacijama o zanimanjima, strukovnom obrazovanju i stručnom kvalificiranju. BERUFENET opisuje zanimanja od A do Z, počevši od sadržaja strukovne obuke preko prikladnosti, mogućnosti zarade i zapošljavanja pa sve do perspektiva i uvjeta (uslova) za upis u određeno strukovno zanimanje. BERUFENET se može pronaći pod linkom www.berufenet. arbeitsagentur.de.

3.

Ausbildende

Die Inhaberinnen und Inhaber eines Unterneh-mens entscheiden, ob ihr Betrieb ausbildet und in welchen Berufen er ausbilden will und wie viele Jugendliche der Betrieb zur Ausbildung einstellt. Sie schließen mit jedem Auszubildenden einen Ausbil-dungsvertrag ab und sorgen dafür, dass die Berufs-ausbildung so durchgeführt wird, wie es das Gesetz und die staatlichen Ausbildungsverordnungen verlangen. Vertragspartner können auch juristische Personen sein, zum Beispiel eine Gesellschaft mit beschränkter Haftung (GmbH).

Als Ausbildende werden diejenigen bezeichnet, die den Vertrag mit den Auszubildenden abschlie-ßen. Die Aufgabe des Ausbildens kann die Betriebs-inhaberin oder der Betriebsinhaber einer hierfür geeigneten Mitarbeiterin oder einem Mitarbeiter, einer Ausbilderin oder einem Ausbilder übertragen.

Poslodavac (s ovlaštenjem za primanje učenika na strukovnu obuku)

Vlasnik poduzeća odlučuje o tome da li će njegovo poduzeće obučavati strukovne učenike, zatim u kojim će zanimanjima obučavati te koliko će mladih osoba primiti na strukovnu obuku. On sklapa ugovor sa svakim strukovnim učenikom i brine se o tome da strukovna obuka bude provedena u skladu sa zakonom i državnim pravilnicima o strukovnoj obuci. Ugovorne strane mogu biti i pravne osobe, kao npr. društvo s ograničenom odgovornošću.

Ugovor sa strukovnim učenikom potpisuje poslodavac koji mora biti ovlašten za primanje učenika na strukovnu obuku. Vlasnik poduzeća može prenijeti zadaću strukovnog obučavanja jednom za to prikladnom suradniku ili stručnom učitelju. U malim su poduzećima poslodavac i stručni učitelj u pravilu ista osoba – naime, sâm poduzetnik.

Page 12: Fachglossar - Betriebliche Ausbildung · njemačko-talijanski, njemačko-ruski i njemačko turski. Nama je važno da vam ovaj stručni glosar bude od pomoći u strukovnom obučavanju

12 joBStaRteR

In kleinen Betrieben ist die oder der Ausbildende und die Ausbilderin oder der Ausbilder in der Regel dieselbe Person – die Unternehmerin oder der Un-ternehmer selbst.

Ausbildende müssen bei der Ausbildung meh-rere Pflichten und Regeln beachten. Zu den wich-tigsten gehören:

• Sie müssen dafür sorgen, dass die Auszubilden-den in der vorgesehenen Ausbildungszeit das Ausbildungsziel erreichen, das heißt die beruf-liche Handlungsfähigkeit erwerben, damit sie die vorgeschriebene Prüfung bestehen können.

• Sie dürfen den Auszubildenden nur Aufgaben und Arbeiten geben, die zur Ausbildung gehö-ren. Ein Beispiel: Auszubildende dürfen zwar nicht als allgemeine Putzhilfe im Betrieb einge-setzt werden, sie haben aber ihre Werkzeuge zu pflegen und ihren Arbeitsplatz rein zu halten.

• Sie müssen Werkzeuge, Werkstoffe und Fach-literatur sowie alle weiteren Ausbildungsmittel kostenlos zur Verfügung stellen.

• Sie haben dafür zu sorgen, dass die Auszubil-denden sittlich und körperlich nicht gefährdet werden.

• Sie müssen die Auszubildenden für die Teil-nahme am Berufsschulunterricht freistellen.

• Sie stellen den Auszubildenden Berichtshefte zur Verfügung und unterstützen sie dabei, diese auch regelmäßig zu führen. Sie zeichnen die Berichts-hefte regelmäßig ab und bestätigen damit, dass die einzelnen Lernschritte durchgeführt wurden.

Poslodavac se mora pridržavati raznih obaveza i pravila tijekom strukovne obuke. Najvažniji su među njima:

•­Treba voditi brigu o tome da strukovni učenici postignu ciljeve strukovne obuke u predviđenom razdoblju njenog trajanja. Drugim riječima, mora osigurati mogućnost da strukovni učenici steknu stručne vještine potrebne za polaganje ispita.

•­Strukovnim učenicima smije dodijeljivati samo one zadatke i poslove koji pripadaju strukovnoj obuci. Tako, primjerice, strukovni učenici ne mogu biti raspoređeni za poslove čišćenja, ali se zato moraju brinuti o svom alatu i održavati svoje radno mjesto čistim.

•­Mora besplatno staviti na raspolaganje alate, radni materijal i stručnu literaturu kao i svu ostalu opremu potrebnu u strukovnoj obuci.

•­Treba paziti na to da strukovni učenici nisu ni moralno ni fizički ugroženi.

•­Mora strukovnim učenicima dati slobodno za pohađanje strukovne škole.

•­Strukovnim učenicima mora staviti na raspolaganje knjige izvješća te im pomagati u redovitom vođenju istih. Treba redovito potpisivati knjige izvješća, čime potvrđuje da su pojedini koraci strukovne obuke ostvareni.

Page 13: Fachglossar - Betriebliche Ausbildung · njemačko-talijanski, njemačko-ruski i njemačko turski. Nama je važno da vam ovaj stručni glosar bude od pomoći u strukovnom obučavanju

13 GloSSaR

4. Ausbilderinnen und Ausbilder

Ausbilderinnen und Ausbilder sind für die zeitliche und inhaltliche Planung sowie für die Durchfüh-rung einer betrieblichen Berufsausbildung verant-wortlich. Nur wer persönlich und fachlich geeignet ist, darf ausbilden. Konkret bedeutet das:

• Jeder ist zunächst persönlich geeignet, sofern ihm nicht der Mangel der Eignung nachgewiesen wird. Man darf also nicht wegen bestimmter De-likte mit dem Gesetz in Konflikt geraten sein oder schwer gegen das Berufsbildungsgesetz oder seine Folgebestimmungen verstoßen haben.

• Ausbilderinnen und Ausbilder müssen auch fachlich geeignet sein. Sie müssen selbst die beruflichen Qualifikationen beherrschen, die sie jungen Menschen vermitteln wollen. Die fach-liche Eignung wird normalerweise dann voraus-gesetzt, wenn die Ausbilderinnen und Ausbilder selbst über einen entsprechenden anerkannten Berufsabschluss, Fachschul- oder Hochschulab-schluss verfügen. Die fachliche Eignung kann auch zuerkannt werden, wenn kein Berufsab-schluss vorliegt. Dann muss in der Regel eine einschlägige Berufserfahrung von mindestens sechs Jahren nachgewiesen werden.

• Darüber hinaus müssen die Ausbilderinnen und Ausbilder etwas von Planung und Durchführung einer Ausbildung sowie von der Führung junger Menschen verstehen. Dieser Bereich heißt be-rufspädagogische Eignung. Diese Qualifikation kann man in einem Ausbilderseminar erwerben (siehe Ausbilderseminar).

Für alle, die in einem Handwerksberuf ausbilden wollen, der zur Anlage A der Handwerksordnung gehört, gilt eine Besonderheit: Sie brauchen in der Regel einen Meisterbrief. In der Meisterprüfung ist

Stručni učitelj

Stručni je učitelj odgovoran za vremensko i sadržajno planiranje kao i za provođenje strukovne obuke. Samo one osobe koje imaju potrebne osobne i stručne kvalifikacije mogu pružati strukovnu obuku. Konkretno to znači:

•­Svaki se pojedinac isprva smatra sposobnim za obučavanje strukovnih učenika, osim ako nije dokazano suprotno. Tako stručni učitelj ne smije biti osoba koja je zbog određenih delikata dospjela u konflikt sa zakonom ili teško prekršila Zakon o strukovnom obrazovanju ili iz njega proizlazeće odredbe.

•­Stručni učitelj mora, osim toga, biti stručno kvalificiran. On mora dobro vladati stručnim vještinama i znanjima koje želi posredovati mladim ljudima. Općenito se smatra da je stručni učitelj stručno kvalificiran ukoliko raspolaže odgovarajućom, priznatom stručnom kvalifikacijom ili stupnjem obrazovanja stečenim na univerzitetu ili visokoj stručnoj školi. Nadalje, stručna kvalificiranost može biti atestirana i osobama koje nemaju priznatu stručnu kvalifikaciju. U takvim slučajevima one moraju dokazati da imaju najmanje šest godina relevantnog radnog iskustva.

•­Osim toga, stručni učitelj mora znati i ponešto o planiranju i provedbi strukovnog obučavanja kao i o vođenju mladih ljudi, odnosno mora biti profesionalno-pedagoški osposobljen. Odgovarajuću kvalifikaciju stručni učitelj može steći na seminaru za stručne učitelje (vidi Seminari za stručne učitelje).

Za sve koji provode strukovnu obuku u jednom od zanatskih zanimanja navedenih u Dodatku A Zakona o zanatu vrijedi jedna osobitost: oni

Page 14: Fachglossar - Betriebliche Ausbildung · njemačko-talijanski, njemačko-ruski i njemačko turski. Nama je važno da vam ovaj stručni glosar bude od pomoći u strukovnom obučavanju

14 joBStaRteR

die Ausbildereignungsprüfung enthalten, sodass ein Meister im Handwerk ohne weitere Prüfung aus-bilden darf (siehe dazu Handwerk/Meisterprüfung).

Große Firmen beschäftigen oft hauptberufliche Ausbilderinnen und Ausbilder, die sich nur um die Ausbildung im Betrieb kümmern. Sie betreuen eine größere Gruppe von Auszubildenden. In kleineren Unternehmen haben Mitarbeiterinnen und Mit-arbeiter neben ihrer hauptsächlichen Tätigkeit auch Aufgaben in der Ausbildung. Diese Mitarbei-terinnen und Mitarbeiter werden nebenberufliche Ausbilderinnen und Ausbilder genannt. Ungeach-tet ihrer fachlichen Aufgaben sind Ausbilderinnen und Ausbilder immer die Bezugsperson für Auszu-bildende, das heißt, Ausbilderinnen und Ausbilder sind Ansprechpartner für fachliche Fragen der Aus-zubildenden und für große und kleine Probleme. Insofern sind Ausbilderinnen und Ausbilder gleich-sam Experten für Unterweisung und Erziehung.

Viele Inhalte in der Ausbildung werden von weiteren Fachleuten im Betrieb vermittelt; diese werden dann Ausbildungsbeauftragte genannt. Auch sie müssen die nötigen Fachkenntnisse haben und wissen, wie man einem Jugendlichen etwas beibringt. Trotz der Mitverantwortung vieler an der Ausbildung Beteiligter haben die Ausbilderinnen und Ausbilder die Gesamtverantwortung.

Für jede betriebliche Ausbildung gibt es eine zu-ständige Stelle. Für die meisten Berufe sind das die Industrie- und Handelskammern und Handwerks-kammern. Diese Stellen achten darauf, dass nur solche Leute ausbilden, die auch über die entspre-chende Eignung, das heißt über die oben genann-ten Qualifikationen verfügen (siehe auch Industrie-und Handelskammer sowie Handwerkskammer).

u pravilu moraju imati majstorsku diplomu. U majstorskom je ispitu sadržan ispit o osposobljenosti za izvođenje praktičnog dijela strukovne obuke tako da majstor može izvoditi praktični dio strukovne obuke i bez polaganja daljnih ispita (vidi Zanat/ majstorski ispit).

Velika poduzeća često zapošljavaju na puno radno vrijeme suradnike čiji je isključivi zadatak provođenje strukovnog obučavanja u poduzeću. Shodno tome, oni se brinu o većoj skupini strukovnih učenika. U manjim poduzećima zadatak strukovnog obučavanja obavljaju zaposlenici dodatno uz svoje glavne poslove. Za te zaposlenike strukovno obučavanje predstavlja sporedno zanimanje. Bez obzira na njihove radne dužnosti, stručni su učitelji osobe kojima se strukovni učenici uvijek mogu obratiti ukoliko imaju stručna pitanja ili ih muče neki manji ili veći problemi. Utoliko se može reći da su stručni učitelji stručnjaci za obučavanje i odgoj (vaspitanje).

Za posredovanje raznih stručnih znanja zaduženi su i drugi stručnjaci u poduzeću. Njih se naziva povjerenicima za strukovnu obuku. Oni, također, trebaju raspolagati potrebnim znanjima i vještinama te znati kako ih posredovati jednoj mladoj osobi. Unatoč suodgovornosti mnogih učesnika u postupku strukovnog obučavanja, stručni su učitelji na koncu ti koji nose sveukupnu odgovornost.

Za svako zanimanje koje je predmet strukovne obuke postoji nadležni organ. Za većinu priznatih zanimanja to su industrijsko-trgovinske te zanatske komore. Te institucije paze na to da strukovnu obuku provode isključivo one osobe koje su primjereno osposobljene ili, drugim riječima, koje su stekle gore navedene kvalifikacije (vidi Industrijsko-trgovinska komora i Zanatska komora).

Page 15: Fachglossar - Betriebliche Ausbildung · njemačko-talijanski, njemačko-ruski i njemačko turski. Nama je važno da vam ovaj stručni glosar bude od pomoći u strukovnom obučavanju

15 GloSSaR

5. Ausbilder-Eignungsverordnung (AEVO)

Zum 1. August 2009 ist nach einer Pause von sechs Jahren die Pflicht zum Nachweis einer Ausbilder-eignungsprüfung wieder eingeführt worden. In der Ausbildereignungsprüfung werden die wichtigsten Kompetenzen für die Ausbilderinnen und Ausbilder festgestellt. Die erforderlichen Kompetenzen wer-den in vier Handlungsfeldern beschrieben, die sich am Ablauf der Ausbildung orientieren:

1. Ausbildungsvoraussetzungen prüfen und Ausbil-dung planen,

2. Ausbildung vorbereiten und bei der Einstellung von Auszubildenden mitwirken,

3. Ausbildung durchführen und

4. Ausbildung abschließen.

Mit der Wiedereinführung der Nachweispflicht sind die Ausbilderinnen und Ausbilder verpflichtet, eine Prüfung vor der zuständigen Stelle abzulegen. In der Ausbildereignungsprüfung müssen aus allen Handlungsfeldern praxisbezogene Aufgaben be-arbeitet werden. Neben der schriftlichen Prüfung gibt es auch eine praktische Prüfung. Die umfasst entweder eine Präsentation oder die praktische Durchführung einer Ausbildungssituation. Zusätz-lich muss in jedem Fall ein Fachgespräch absolviert werden. Die Ausbilderinnen und Ausbilder erhal-ten nach erfolgreichem Abschluss der Prüfung ein Zertifikat.

In der neuen Rechtsverordnung ist zudem ge-regelt, dass all diejenigen, die während der Ausset-zung der AEVO als Ausbilderin oder Ausbilder tätig waren, auch in Zukunft von der Verpflichtung, ein Prüfungszeugnis nach der AEVO vorzulegen, be-freit sind. Wichtig ist hierbei, dass die Tätigkeit als

Pravilnik o osposobljenosti stručnih učitelja (AEVO)

Nakon pauze od šest godina, 1.8.2009. godine ponovno je uvedena obaveza prema kojoj stručni učitelji moraju imati položen ispit o osposobljenosti za izvođenje praktičnog dijela strukovne obuke. Pravilnikom o osposobljenosti stručnog učitelja određene su najvažnije kompetencije koje stručni učitelj mora imati. Potrebne kompetencije opisane su kroz četiri ključna područja djelatnosti koja se orijentiraju prema toku strukovne obuke:

1. provjera da li su ispunjeni uvjeti (uslovi) za obavljanje strukovne obuke te planiranje njene provedbe,

2. priprema strukovne obuke i sudjelovanje u zapošljavanju strukovnog učenika,

3. provedba strukovne obuke i

4. završetak strukovne obuke.

Ponovnim uvođenjem obaveze podnošenja do­kaza o osposobljenosti stručni se učitelj obavezuje pristupiti ispitu pred nadležnom ustanovom. Ispit o osposobljenosti mora sadržavati zadatke iz svakod­nevne prakse sa svih područja djelatnosti. Sastoji se od pismenog i praktičnog dijela. Praktični dio obu­hvaća izlaganje ili praktičnu demonstraciju situacije u strukovnoj obuci. Povrh toga, u oba slučaja mora biti proveden i stručni razgovor. Nakon uspješno položenog ispita stručnim se učiteljima dodjeljuje uvjerenje o osposobljenosti za obučavanje strukov­nih učenika.

Osim toga, novom je zakonskom odredbom uređeno da će svi oni koji su radili kao stručni učitelji tijekom privremene obustave primjene AEVO-a biti i ubuduće oslobođeni AEVO-m predviđene obaveze podnošenja uvjerenja o

Page 16: Fachglossar - Betriebliche Ausbildung · njemačko-talijanski, njemačko-ruski i njemačko turski. Nama je važno da vam ovaj stručni glosar bude od pomoći u strukovnom obučavanju

16 joBStaRteR

Ausbilderin oder Ausbilder der zuständigen Stelle bekannt und registriert war.

Zur Vermittlung der wichtigsten Fähigkeiten und Kompetenzen, die Ausbilderinnen und Ausbilder be-nötigen, und zur Vorbereitung auf die Prüfung wer-den entsprechende Ausbilderseminare (auch „Aus-bildung der Ausbilder“ – AdA genannt) angeboten. Die Inhalte der Ausbilderseminare und Prüfungen werden in einem „Rahmenplan“ näher erläutert.

položenom ispitu. Pritom je važno da je djelatnost kao stručni učitelj bila registrirana i poznata nadležnim organima.

Cilj seminara za stručne učitelje (također poznati pod nazivom „obuka stručnih učitelja“) jest da posreduju najvažnije vještine i kompetencije koje stručni učitelj mora posjedovati te da ih se pripremi za ispit o osposobljenosti. Sadržaji seminara i ispita za stručne učitelje bit će detaljnije objašnjeni u „okvirnom planu“, koji je dodan AEVO-u.

6.

Ausbilderseminar

Im Ausbilderseminar lernen die Ausbilderinnen und Ausbilder alles Nötige, um eine Ausbildung in ihrem Betrieb durchzuführen. Die Inhalte der Semi-nare richten sich nach den vier Handlungsfeldern, die im Rahmenplan der Ausbilder-Eignungsverord-nung (AEVO) näher beschrieben werden.

Das Ausbilderseminar führen die Industrie- und Handelskammern, die Handwerkskammern und andere Träger durch. Die zeitliche Organisation des Unterrichts ist regional unterschiedlich. Die Semi-nardauer beträgt in der Regel 115 Stunden. Es gibt Ganztags-, Wochenend- und Abendkurse.

Das Ausbilderseminar ist eine Vorbereitung auf die Ausbildereignungsprüfung, die bei der Indus-trie- und Handelskammer oder der Handwerkskam-mer abgelegt werden muss. Die Ausbilderinnen und Ausbilder erhalten nach Abschluss der Prüfung ein Zertifikat, das einen anerkannten Weiterbildungs-abschluss darstellt.

Seminari za stručne učitelje

Na seminarima za stručne učitelje dotični uče sve neophodno kako bi u svom poduzeću mogli provoditi strukovnu obuku. Sadržaji seminara orijentiraju se prema četiri područja djelovanja koji će u okvirnom planu Pravilnika o osposobljenosti stručnog učitelja biti pobliže opisani.

Seminare za stručne učitelje provode industrij­sko-trgovinske komore, zanatske komore te druge institucije. Vremenska organizacija nastave razlikuje se ovisno o regiji. Trajanje seminara iznosi u pravilu 115 sati. Seminari su ponuđeni u obliku cjelodnev­nih, vikend i večernjih kurseva.

Seminari za stručne učitelje služe kao priprema za ispit o osposobljenosti koji se polaže pred Industrijsko-trgovinskom komorom ili Zanatskom komorom. Stručnim se učiteljima nakon položenog ispita dodjeljuje uvjerenje koje ima karakter javno priznate svjedodžbe o stručnom usavršavanju.

Page 17: Fachglossar - Betriebliche Ausbildung · njemačko-talijanski, njemačko-ruski i njemačko turski. Nama je važno da vam ovaj stručni glosar bude od pomoći u strukovnom obučavanju

17 GloSSaR

7. Ausbildungsbegleitende Hilfen (abH)

Wenn Auszubildende oder Teilnehmende an einer Einstiegsqualifizierung Schwierigkeiten mit dem Lernen haben oder ihnen wichtige Fachkenntnisse fehlen, aber auch wenn sie persönliche Probleme haben, kann die Ausbildung gefährdet sein. Damit sie die Ausbildung oder die Einstiegsqualifizierung nicht vorzeitig beenden, gibt es ausbildungsbeglei-tende Hilfen (abH). Mit der Durchführung beauftra-gen die Agenturen für Arbeit geeignete Bildungs-träger, bei denen sich erfahrene Fachleute um die Auszubildenden/zu Qualifizierenden kümmern. In kleinen Gruppen oder in Einzeltrainings versu-chen sie, die Schwierigkeiten gemeinsam mit den Jugendlichen zu lösen. Das kann das Nacharbeiten von Hausaufgaben oder aktueller Fachthemen sein oder Grundlagenschulung in Rechnen und techno-logischem Basiswissen. Unterstützung bekommen die jungen Leute auch beim Schreiben des Berichts-heftes oder wenn sie sich auf Prüfungen vorbereiten.

Neben diesen fachlichen Hilfen sind abH auch für sozialpädagogische Probleme da, zum Beispiel bei Ärger mit dem Berufsschullehrer, bei Streite-reien in der Gruppe oder Schwierigkeiten bei der persönlichen Entwicklung junger Menschen.

Die Berufsberatung der Agenturen für Arbeit und die Berufsschule informieren über solche aus-bildungsbegleitende Hilfen. Die Entscheidung über die Teilnahme trifft die Agentur für Arbeit. Diese übernimmt die Maßnahmekosten. Ausbildungsbe-gleitende Hilfen können sehr unterschiedlich orga-nisiert sein. Sie können während der betrieblichen Ausbildungszeit stattfinden, aber auch außerhalb dieser Zeit.

Pomoć strukovnim učenicima tijekom strukovne obuke

Poteškoće s učenjem, nedostatak važnih stručnih znanja kao i osobni problemi mogu ugroziti stru­kovnu obuku mladih ljudi, odnosno provedbu jed­nog od programa uvodnog kvalificiranja. Da ne bi došlo do prijevremenog prekidanja strukovne obuke ili programa uvodnog kvalificiranja, tim se mladim osobama tijekom strukovne obuke nudi pomoć. Za njenu provedbu lokalne agencije za rad ovlašćuju odgovarajuće nositelje obrazovne djelatnosti čiji se iskusni stručnjaci brinu o strukovnom učeniku, odnosno učesniku programa uvodnog kvalificiranja. U malim grupama ili u okviru pojedinačnih tre­ninga, oni zajednički s mladim ljudima pokušavaju naći rješenje za nastale teškoće. To može značiti naknadno obrađivanje domaćih zadaća ili aktualnih stručnih tema ili, pak, podučavanje u temeljnim računskim operacijama i osnovama tehnologije. Podršku mladi ljudi mogu dobiti i u vođenju knjige izvješća ili priprema za ispit.

Pored ove pomoći vezane uz stručne teme stru­kovne obuke, pomoć se može dobiti i u slučaju socijalno-pedagoških problema kao, primjerice, kod neprilika sa strukovnim nastavnikom, svađa u grupi ili teškoća u razvoju ličnosti.

Profesionalna savjetovališta agencija za rad i strukovne škole nude opširne informacije o razli­čitim vrstama pomoći tijekom strukovne obuke. Odluku o pružanju pomoći donosi Agencija za rad. Ona preuzima sve troškove poduzetih mjera. Pomoć tijekom strukovne obuke može biti veoma različito organizirana. Ona može stajati strukovnim učeni­cima na raspolaganju tijekom njihovog radnog vre­mena u obučavajućem poduzeću, ali i van njega.

Page 18: Fachglossar - Betriebliche Ausbildung · njemačko-talijanski, njemačko-ruski i njemačko turski. Nama je važno da vam ovaj stručni glosar bude od pomoći u strukovnom obučavanju

18 joBStaRteR

8. Ausbildungsbetrieb

Ein Betrieb, der ausbildet, muss bestimmte Voraus-setzungen erfüllen. Es geht dabei um die Eignung der Ausbildungsstätte.

Das betrifft in erster Linie die Einrichtung des Unternehmens. Für jeden Beruf gibt es eine be-stimmte Ausstattung, die mindestens vorhanden sein muss: also Räume, Maschinen, Geräte und Werkzeuge. Die Auszubildenden sollen alles, was sie für ihr späteres Berufsleben brauchen, im Betrieb erlernen können. Wichtig ist, dass die Auszubilden-den mit aktuellen technischen Geräten und Hilfs-mitteln arbeiten können – es muss aber nicht die modernste Technik sein. So ist es nicht mehr zeitge-mäß, Bürokaufleute ohne Computer auszubilden – es braucht aber nicht der allerneueste PC zu sein.

Wenn in einem Betrieb einige wenige Inhalte der Ausbildungsordnung nicht vermittelt werden können, dann kann er mithilfe von überbetrieb-lichen Bildungsträgern oder im Verbund mit anderen Unternehmen dennoch ausbilden (siehe Verbundausbildung).

Außerdem müssen in einem Betrieb Fachkräfte in ausreichender Zahl vorhanden sein, wenn in dem Ausbildungsbetrieb der Ausbildungserfolg gesi-chert sein soll.

Ob der Betrieb für die Ausbildung geeignet ist, prüft die zuständige Stelle, d. h. die für den Betrieb zuständige Kammer (in der Regel die Industrie- und Handelskammer oder die Handwerkskammer).

Obučavajuće poduzeće

Poduzeće koje obučava strukovne učenike mora ispunjavati određene uvjete (uslove) po pitanju prikladnosti za provedbu strukovne obuke.

To se u prvom redu odnosi na opremu poduze­ća. Za svako priznato strukovno zanimanje postoji određena oprema kojom poduzeća minimalno mo­raju raspolagati, a to su prostorije, mašine, uređaji i alati. Strukovnim učenicima mora biti omogućeno da u dotičnom poduzeću nauče sve što je potrebno za kasniji profesionalni život. Veoma je važno da strukovnim učenicima stoje na raspolaganju ak­tualni tehnički uređaji i pomoćna sredstva, mada pritom ne mora biti riječ o najmodernijoj tehnici. Tako, recimo, današnjem vremenu nije više primje­reno obučavati komercijaliste bez kompjutera. Me­đutim, to ne mora biti najnoviji PC.

Ako neko poduzeće ne može posredovati tek jedan manji dio strukovnog sadržaja propisanog Pravilnikom o strukovnoj obuci, onda ono ipak još uvijek smije obučavati strukovne učenike uz pomoć ostalih nositelja obrazovne djelatnosti ili udruživanjem s drugim poduzećima (vidi Partnerska provedba strukovne obuke).

Osim toga, obučavajuća poduzeća moraju zapošljavati dovoljan broj stručnog osoblja ukoliko se želi osigurati da strukovna obuka bude uspješna.

Da li je poduzeće osposobljeno za provedbu strukovne obuke, određuje nadležni organ, odnosno za poduzeće nadležna komora (u pravilu industrij­sko-trgovinska ili zanatska komora).

Page 19: Fachglossar - Betriebliche Ausbildung · njemačko-talijanski, njemačko-ruski i njemačko turski. Nama je važno da vam ovaj stručni glosar bude od pomoći u strukovnom obučavanju

19 GloSSaR

9. Ausbildungsordnung

In Deutschland gibt es rund 350 bundesweit staat-lich anerkannte Ausbildungsberufe. Für jeden dieser Berufe gibt es eine Ausbildungsordnung, die verbindlich festlegt, was in dem jeweiligen Beruf gelernt werden muss. Damit haben die Ausbilde-rinnen und Ausbilder einen Überblick über alle In-halte, die sie in der Ausbildung ihren Auszubilden-den zu vermitteln haben. Die Ausbildungsordnung erhalten die Unternehmerinnen und Unternehmer von der für ihren Betrieb zuständigen Kammer.

Die Ausbildungsordnung soll dafür sorgen, dass alle Auszubildenden eine inhaltlich vergleichbare und fachlich gute Ausbildung erhalten – egal in welchem Betrieb sie diese Ausbildung machen. Dadurch kön-nen sie sich später überall bewerben, und die Unter-nehmerinnen und Unternehmer wissen genau, was die Bewerberin oder der Bewerber gelernt hat. Die Verordnung gibt den staatlich anerkannten Berufen eine grobe Struktur. Jeder Auszubildende soll mög-lichst alle fachlichen Grundlagen eines Berufes erler-nen und dann das jeweilige Fachwissen erwerben und auch schon erste Berufserfahrungen sammeln.

Inhalte der Ausbildungsordnung sind insbesondere:

• Bezeichnung des Ausbildungsberufes,

• Dauer der Ausbildung (zwei, drei oder dreiein-halb Jahre),

• Fertigkeiten und Kenntnisse – also alles, was die Auszubildenden mindestens lernen sollen (Aus-bildungsberufsbild),

• ungefähre inhaltliche und zeitliche Struktur der Ausbildung (Ausbildungsrahmenplan) und

• grundsätzliche Anforderungen an die Prüfung.

Pravilnik o strukovnoj obuci

U Njemačkoj postoji oko 350 državno priznatih zanimanja koja zahtijevaju provedbu formalne strukovne obuke. Za svako od tih zanimanja postoji pravilnik o strukovnoj obuci kojim se obavezujuće propisuje sadržaj strukovne obuke. Na taj način stručni učitelji imaju pregled svih sadržaja koje tijekom strukovne obuke moraju posredovati strukovnim učenicima. Pravilnik o strukovnoj obuci stručni učitelji mogu dobiti od nadležne komore.

Pravilnik o strukovnoj obuci osigurava svim strukovnim učenicima po sadržaju usporedivu te temeljitu strukovnu obuku, bez obzira u kojem poduzeću izučavali svoje strukovno zanimanje. Stoga, gdje god se kasnije strukovni učenik bude natjecao za radno mjesto, poduzetnik će točno znati što je kandidat učio tijekom strukovne obuke. Pravilnik tako pruža opću strukturu za sva državno priznata zanimanja. Svaki bi strukovni učenik trebao za vrijeme strukovne obuke naučiti po mogućnosti što više o stručnim temeljima svog budućeg zanimanja, usvojiti potrebna stručna znanja kao i skupiti prva radna iskustva.

Pravilnici o strukovnoj obuci sadržavaju slijedeće:

•­naziv strukovnog zanimanja,

•­ trajanje strukovne obuke (dvije, tri ili tri i pol godine),

•­vještine i znanja – dakle, sve ono što strukovni učenici moraju minimalno znati (profil strukovnog zanimanja),

•­približnu sadržajnu i vremensku strukturu strukovne obuke (okvirni plan strukovne obuke) i

•­osnovne uvjete (uslove) koje mora ispunjavati ispit.

Page 20: Fachglossar - Betriebliche Ausbildung · njemačko-talijanski, njemačko-ruski i njemačko turski. Nama je važno da vam ovaj stručni glosar bude od pomoći u strukovnom obučavanju

20 joBStaRteR

Der Ausbildungsrahmenplan ist die Grundlage für den betrieblichen Ausbildungsplan, den die Aus-bildenden für ihre Auszubildenden erstellen müs-sen und den sie gemeinsam mit dem Ausbildungs-vertrag bei der zuständigen Stelle abgeben.

Was die Ausbildungsordnung an Lerninhal-ten verlangt, ist das Minimum. Im eigenen Inte-resse kann der Betrieb den Auszubildenden mehr beibringen, beispielsweise betriebsspezifisches Wissen oder spezielle Fertigkeiten. Zusätzlich darf das ausbildende Unternehmen seinen Plan wäh-rend der Ausbildung aus betrieblichen Gründen ändern – denn nicht immer kann man für drei Jahre im Voraus planen.

Okvirni plan strukovne obuke služi kao temelj za sastavljanje plana provedbe strukovne obuke. Svaki poslodavac dužan je izraditi takav plan te ga potom zajedno s ugovorom o strukovnoj obuci predati nadležnom organu.

Kod učevne građe propisane Pravilnikom o strukovnoj obuci riječ je o minimalnim zahtjevima. U vlastitom interesu poduzeća mogu proširiti plan strukovne obuke, kao na primjer, specifičnim znanjima i vještinama potrebnim za obavljanje poslova u datom poduzeću. K tome, poduzeće koje obučava strukovne učenike može izmijeniti plan strukovnog obučavanja iz operativnih razloga. Naime, nije uvijek moguće planirati tri godine unaprijed.

10. Ausbildungsvertrag

Bevor eine Ausbildung beginnt, schließen die Aus-bildenden und die künftigen Auszubildenden einen Vertrag. Dieser betriebliche Ausbildungsvertrag ist ein Zeitvertrag. Wenn die Lehre endet, endet auch der Ausbildungsvertrag.

Im Vertrag steht:

• die genaue Bezeichnung des Ausbildungsbe-rufes,

• Name und Anschrift des Betriebes, der Auszubil-denden oder des Auszubildenden und der Name der Ausbilderin bzw. des Ausbilders,

• wann die Ausbildung beginnt,

• wie lange die Ausbildung dauert,

Ugovor o strukovnoj obuci

Prije početka strukovne obuke poslodavac sklapa ugovor s budućim strukovnim učenikom. Kod ugovora o strukovnoj obuci riječ je o ugovoru na određeno vrijeme. Završetkom strukovne obuke istječe i ugovor o strukovnoj obuci.

Ugovor o strukovnoj obuci sadržava:

•­ točan naziv strukovnog zanimanja,

•­ ime i adresu poduzeća, strukovnog učenika i ime stručnog učitelja,

•­datum početka strukovne obuke,

•­ trajanje strukovne obuke,

•­broj radnih sati,

Page 21: Fachglossar - Betriebliche Ausbildung · njemačko-talijanski, njemačko-ruski i njemačko turski. Nama je važno da vam ovaj stručni glosar bude od pomoći u strukovnom obučavanju

21 GloSSaR

• wie viele Stunden die Auszubildende oder der Auszubildende regelmäßig arbeitet,

• wie lange die Probezeit dauert,

• wie viel Urlaub der Auszubildenden oder dem Auszubildenden zusteht und

• die Ausbildungsvergütung, das heißt, wie viel die Auszubildende oder der Auszubildende monat-lich verdient.

Die Höhe der Vergütung muss angemessen sein. Richtwert ist in erster Linie die für den Beruf und für die Region gültige tarifliche Vereinbarung. Bei den Ausbildungsberatern der Kammern gibt es hierzu häufig sogenannte Tariflisten. Im Übrigen können die Arbeitgeberverbände und Fachgewerkschaften Auskunft über die Tarifvereinbarungen geben. Die Ausbildungsvergütung muss für jedes neue Ausbil-dungsjahr erhöht werden.

Zusätzlich zum Ausbildungsvertrag müssen die Ausbildenden einen betrieblichen Ausbildungs-plan erstellen. Darin ist verzeichnet, was die Aus-zubildenden in welchem Zeitraum lernen sollen. Dadurch können Betriebsinhaberinnen und Be-triebsinhaber sowie Ausbilderinnen und Ausbilder planen, welche Lernschritte sie zu welchem Zeit-punkt in den betrieblichen Arbeitsablauf einbauen können.

Zusammen mit dem Ausbildungsvertrag gibt der Betrieb den Ausbildungsplan bei der zustän-digen Stelle ab, meistens bei der Industrie- und Han-delskammer oder bei der Handwerkskammer. Denn die zuständige Stelle betreut die Ausbildung und stellt sicher, dass die Bedingungen erfüllt werden. Außerdem führt sie die Prüfungen durch.

•­ trajanje probnog roka,

•­na koliko dana godišnjeg odmora strukovni učenik ima pravo i

•­materijalnu naknadu za vrijeme trajanja strukovne obuke, odnosno iznos kojeg će strukovni učenik mjesečno zarađivati.

Visina materijalne naknade mora biti primjerena. Glavna smjernica pri određivanju materijalne naknade jest važeći tarifni sporazum za određeno zanimanje kao i regiju. Takozvane tarifne liste mogu se dobiti od komorskih savjetnika za strukovnu obuku. Informacije o tarifnim sporazumima mogu, također, pružiti i udruge poslodavaca te strukovni sindikati. Materijalna naknada mora biti povišena na početku svake slijedeće godine strukovne obuke.

Osim ugovora o strukovnoj obuci poslodavac mora, također, izraditi, plan strukovne obuke. U njemu mora biti navedeno što sve i u kojem vremenskom razdoblju strukovni učenik mora svladati. To dozvoljava poduzetnicima i stručnim učiteljima da koordiniraju strukovnu obuku s radnim procesima poduzeća.

Ugovor o strukovnoj obuci poduzeće mora predati zajedno s planom o provedbi strukovne obuke nadležnom organu, najčešće Industrijsko­trgovinskoj komori ili Zanatskoj komori. Naime, te se ustanove brinu o provedbi strukovne obuke i paze da svi uvjeti (uslovi) budu ispunjeni. One su, također, zadužene za provedbu ispita.

Page 22: Fachglossar - Betriebliche Ausbildung · njemačko-talijanski, njemačko-ruski i njemačko turski. Nama je važno da vam ovaj stručni glosar bude od pomoći u strukovnom obučavanju

22 joBStaRteR

11.

Ausbildungszeit

Eine Berufsausbildung im dualen System dauert zwei, drei oder dreieinhalb Jahre, meist sind es drei Jahre. Die Dauer der jeweiligen Ausbildung ist in der betreffenden Ausbildungsordnung festgelegt.

Die in der Ausbildungsordnung angegebene Aus-bildungsdauer kann bei Vertragsabschluss verkürzt werden. So kann bei Schulabsolventen mit Fach-hochschulreife oder Abitur eine Verkürzung um 12 Monate erfolgen; bei mittlerer Reife oder Fach-oberschulreife kann die Ausbildung um 6 Monate verkürzt werden.

Wenn der Bewerber ein Berufsgrundbildungsjahr oder die einjährige Berufsfachschule mit Erfolg be-sucht hat, so können die Vertragspartner vereinba-ren, dass der Besuch mit einem Jahr auf die Ausbil-dung anerkannt wird. Genaue Auskunft geben die Ausbildungsberaterinnen und Ausbildungsberater der zuständigen Stelle (meist Industrie- und Han-delskammer oder Handwerkskammer).

Jede Ausbildung beginnt mit einer Probezeit, die mindestens einen Monat und höchstens vier Monate lang ist. In dieser Zeit sollen die Verantwortlichen im Betrieb genau prüfen, ob die Auszubildende oder der Auszubildende in den Betrieb passt. Und auch die Auszubildenden sollen noch einmal gut über-legen, ob sie sich richtig entschieden haben. Nach der Probezeit kann der Betrieb nur aus schwerwie-genden Gründen kündigen (siehe Kündigung).

Wenn die Auszubildenden besonders gute Leistungen im Betrieb und in der Berufsschule zeigen, können sie von der Kammer vorzeitig zur Abschlussprüfung zugelassen werden und damit ihre Ausbildungszeit (nochmals) verkürzen. Vorweg müssen hierzu der Betrieb und die Berufsschule eine Stellungnahme abgeben.

Vrijeme trajanja strukovne obuke

Programi strukovne obuke u dvojnom sistemu traju dvije, tri ili tri i pol godine. Najčešće je riječ o trogodišnjim programima. Trajanje strukovne obuke utvrđeno je odgovarajućim pravilnikom o strukovnoj obuci.

Trajanje strukovne obuke navedeno u Pravilniku o strukovnoj obuci može biti skraćeno pri sklapanju ugovora. Tako se, primjerice, trajanje strukovne obuke za strukovne učenike koji imaju strukovnu ili gimnazijsku maturu može skratiti za 12 mjeseci. Ukoliko strukovni učenik ima završen srednji stupanj obrazovanja ili je stekao kvalifikaciju koja mu omogućuje upis više strukovne škole, onda se trajanje strukovne obuke može skratiti za 6 mjeseci.

Ako je kandidat s uspjehom zavšio jednogo­dišnji program iz osnova strukovnog obrazovanja ili jednogodišnju strukovnu školu, onda ugovorne strane mogu dogovoriti da ta godina bude uračunata u strukovnu obuku. Detaljnije informacije mogu pružiti savjetnici za strukovnu obuku u nadležnom organu (najčešće Industrijsko-trgovinskoj komori ili Zanatskoj komori).

Svaka strukovna obuka započinje s probnim rokom koji traje najmanje jedan, a najviše četiri mje­seca. U tom razdoblju odgovorne osobe u poduzeću trebaju ustanoviti odgovaraju li sposobnosti strukov­nog učenika očekivanjima dotičnog poduzeća. Stru­kovni bi učenici trebali, također, dobro razmisliti da li je odluka koju su donijeli ispravna. Nakon isteka probnog roka poduzeće može dati otkaz samo iz ozbiljnih razloga (vidi Otkaz ).

Ako strukovni učenik pokazuje posebno dobre rezultate u poduzeću i strukovnoj školi, onda može dobiti dopuštenje od komore za prijevremeno polaganje završnog ispita te tako

Page 23: Fachglossar - Betriebliche Ausbildung · njemačko-talijanski, njemačko-ruski i njemačko turski. Nama je važno da vam ovaj stručni glosar bude od pomoći u strukovnom obučavanju

GloSSaR 23

Es gibt auch den umgekehrten Fall, dass ein Ausbil-dungsverhältnis verlängert wird – beispielsweise wenn die Auszubildende oder der Auszubilden-de sehr oft krank war oder wenn sie bzw. er die Abschlussprüfung nicht bestanden hat. Falls die Auszubildenden die Abschlussprüfung wiederholen müssen, können sie das bei der zuständigen Stelle beantragen. Die Ausbildung läuft dann bis zum nächsten Prüfungstermin weiter, längstens ist sie ein Jahr vom Betrieb weiterzuführen.

Es besteht auch die Möglichkeit, die Ausbildung in Teilzeit durchzuführen. Die Teilzeitberufsaus-bildung ist vor allem für junge Mütter, Väter oder Pflegende eine besondere Chance, neben den fami-liären Aufgaben eine Ausbildung zu absolvieren. Die Auszubildenden haben hierbei eine wöchentliche Arbeitszeit von mind. 25 Stunden zu leisten, wobei die Auszubildenden und der Betrieb sich absprechen müssen, zu welchen Zeiten diese Stunden geleistet werden. Die Auszubildenden und Ausbilderinnen bzw. Ausbilder müssen einen gemeinsamen Antrag an die zuständige Stelle stellen. Die Teilzeitbe-rufsausbildung führt nicht grundsätzlich zu einer Verlängerung der Gesamtausbildungsdauer.

(još jednom) skratiti trajanje strukovne obuke. No, prije donošenja odluke poduzeće i strukovna škola moraju iznijeti svoja stajališta u vezi s tim pitanjem.

Moguć je i obrnuti slučaj, tj. da se strukovna obuka produži ako je, primerice, strukovni učenik bio često bolestan ili nije položio završni ispit. U tom se slučaju strukovna obuka produžuje do slje­dećeg ispitnog termina, ali ne za duže od godinu dana.

Postoji, također, mogućnost provedbe strukovne obuke na bazi skraćenog radnog vremena. Strukov­na obuka u skraćenom radnom vremenu prilika je, prije svega, za mlade majke, očeve i njegovatelje da uporedo s obavljanjem porodičnih zadataka za­vrše strukovnu obuku i steknu tako stručno zvanje. Radno vrijeme strukovnih učenika koji se odluče za strukovnu obuku u skraćenom radnom vremenu iznosi minimalno 25 sati nedjeljno. Strukovni uče­nik i obučavajuće poduzeće moraju se dogovoriti u koje vrijeme ti sati moraju biti odrađeni. Strukovni učenik mora zajedno sa svojim stručnim učiteljem podnijeti odgovarajući zahtjev nadležnom organu. Strukovna obuka u skraćenom radnom vremenu ne vodi nužno do produženja sveukupnog trajanja obuke.

Page 24: Fachglossar - Betriebliche Ausbildung · njemačko-talijanski, njemačko-ruski i njemačko turski. Nama je važno da vam ovaj stručni glosar bude od pomoći u strukovnom obučavanju

24 joBStaRteR

12. Auszubildende

Auszubildende sind diejenigen, die einen Aus-bildungsberuf erlernen; früher war es allgemein üblich, die Jugendlichen in der Ausbildung „Lehr-linge“ zu nennen, und dieser Begriff wird auch im Handwerk weiter verwendet. In der Regel bewer-ben sich Schülerinnen und Schüler im letzten Jahr ihrer Zeit an der allgemeinbildenden Schule. Dann sind diese Bewerber überwiegend zwischen 16 und 19 Jahre alt. Manche Jugendliche brauchen länger, um sich zu entscheiden oder ihre Fähigkeiten für die Ausbildung zu entwickeln. Daher gibt es auch immer wieder junge Leute, die sich noch mit An-fang 20 auf eine Lehrstelle bewerben. Eine Chance braucht jeder Jugendliche, daher sind Zeugnisse und Schulnoten zwar eine wichtige Entscheidungs-grundlage, aber eine Unternehmerin oder ein Un-ternehmer sollte sich von der Motivation und den Fähigkeiten einer Jugendlichen oder eines Jugend-lichen auch persönlich überzeugen.

Von den Auszubildenden wird erwartet, dass sie an ihrer Ausbildung aktiv mitwirken. Dies bedeutet, sie sollen sich bemühen, alle für die Berufsausbil-dung erforderlichen Fertigkeiten und Kenntnisse zu erwerben. Die Auszubildenden brauchen jedoch keine Arbeiten zu erledigen, die nicht dem Ausbil-dungszweck dienen oder ihre körperlichen Kräfte übersteigen. Zum Beispiel können angehende Bü-rokaufleute auch den Kopierer bedienen, sie sollten aber nicht den ganzen Tag mit Kopieren verbringen.

Auch als Lernende müssen die Auszubildenden einige Pflichten und Regeln beachten. Dazu gehört:

• den Anordnungen der Ausbildenden und der Ausbilderinnen bzw. Ausbilder folgen, soweit diese Weisungen im Rahmen der Ausbildung erfolgen,

Strukovni učenik

Strukovni je učenik osoba koja izučava priznato strukovno zanimanje u okviru formalne strukovne obuke. Ranije je bilo uobičajeno mlade ljude na strukovnoj obuci nazivati „šegrtima”. Taj se izraz i dalje koristi u zanatu. U pravilu se učenici prijavlju­ju za strukovnu obuku u zadnjoj godini općeobra­zovne škole, dakle, u dobi između 16 i 19 godina. Neki od njih trebaju, ipak, više vremena za donoše­nje odluke ili razvijanje sposobnosti potrebnih za strukovnu obuku. Iz tih razloga postoji uvijek neko­liko mladih ljudi koji se u svojim ranim dvadesetim godinama prijavljuju za mjesto strukovne obuke. Svakoj se mladoj osobi treba pružiti prilika. Stoga, iako svjedodžbe i školske ocjene predstavljaju važnu podlogu za donošenje odluke, poduzetnici bi se u svakom slučaju trebali i osobno uvjeriti u motivaciju i sposobnosti dotične mlade osobe.

Od strukovnog se učenika očekuje da preuzme aktivnu ulogu u procesu strukovnog obučavanja. To znači da on svoja nastojanja mora što više usmjeriti na stjecanje svih onih vještina i znanja koja su po­trebna u strukovnoj obuci. Strukovni učenik, među­tim, ne mora obavljati one poslove koji ne služe svr­si strukovnog obučavanja ili nadilaze njegove fizičke sposobnosti. Tako se, primjerice, budući komercija­listi mogu služiti fotokopirnim uređajem, ali nipošto ne bi trebali provesti cijeli dan u kopiranju.

Strukovni se učenik tijekom strukovne obuke mora pridržavati nekoliko obaveza i pravila. Među njih spadaju:

•­pridržavati se uputa poslodavca i stručnih učitelja ukoliko su upute u skladu sa ciljevima i zadacima strukovne obuke,

•­pohađati nastavu u strukovnoj školi kao i kurseve u vanjskim centrima strukovne obuke,

Page 25: Fachglossar - Betriebliche Ausbildung · njemačko-talijanski, njemačko-ruski i njemačko turski. Nama je važno da vam ovaj stručni glosar bude od pomoći u strukovnom obučavanju

GloSSaR 25

• den Berufsschulunterricht ebenso wie die Lehr-gänge in überbetrieblichen Ausbildungsstätten besuchen,

• ein Berichtsheft, in dem steht, was sie gelernt und geleistet haben, führen,

• nicht mit anderen über Betriebs- oder Geschäfts-geheimnisse sprechen – denn die Konkurrenz schläft nicht.

•­voditi knjigu izvješća koja sadržava detalje o tome što je naučeno i ostvareno,

•­ne voditi razgovore s drugim osobama o poslovnim tajnama jer konkurencija nikad ne spava.

13. Berichtsheft

Auszubildende müssen ein Berichtsheft schreiben. Das ist ein fachlicher Nachweis über die Ausbildung – so ist es in der Ausbildungsordnung vorgeschrieben. Mit der Anmeldung zur Abschlussprüfung geben sie das Berichtsheft bei der zuständigen Stelle ab. Ein regelmäßig geführtes Berichtsheft ist Voraussetzung für die Zulassung zur Abschlussprüfung.

Die Auszubildenden schreiben in der Regel jede Woche auf, was sie in Betrieb und Berufsschule gelernt und erledigt haben. Der ausbildende Betrieb muss seiner Auszubildenden oder seinem Auszubil-denden ermöglichen, das Berichtsheft während der Ausbildungszeit zu schreiben – die Ausbilderinnen bzw. Ausbilder sollen darauf achten, dass der Lehr-ling regelmäßig alles notiert, und die Hefte gemein-sam mit ihm durchsehen. Auszubildende und Ausbil-dende müssen die Berichtshefte unterzeichnen.

Das Berichtsheft ist eine Kontrolle für den ausbil-denden Betrieb wie für die Auszubildenden. Denn beide Seiten können erkennen, ob die Auszubilden-den alles Wichtige gelernt haben. Damit können diese Berichte dazu beitragen, den Ablauf der be-trieblichen Ausbildung zu verbessern.

Knjiga izvješća

Strukovni učenik mora voditi knjigu izvješća. Ona služi kao potvrda o strukovnoj obuci i propisana je Pravilnikom o strukovnoj obuci. Strukovni učenik koji se prijavio za završni ispit mora predati knjigu izvješća nadležnom organu. Redovito vođena knjiga izvješća preduvjet (preduslov) je za stjecanje prava pristupanja završnom ispitu.

Strukovni učenik mora po pravilu svake nedjelje zapisivati što je sve naučio i odradio u poduzeću i strukovnoj školi. Obučavajuće poduzeće mora omo­gućiti svojem strukovnom učeniku da upise u knjigu izvješća vrši tijekom radnog vremena. Stručni učitelj treba paziti na to da strukovni učenik sve redovito bilježi i mora skupa s njim provjeravati upisane in­formacije. Knjigu izvješća moraju potpisati strukov­ni učenik i poslodavac.

Knjiga izvješća služi kao kontrola kako obu­čavajućem poduzeću tako i strukovnom učeniku. Jer, na temelju nje obje strane mogu provjeriti da li je strukovni učenik naučio sve što je važno. Stoga knjiga izvješća može doprinijeti optimiranju procesa strukovne obuke.

Page 26: Fachglossar - Betriebliche Ausbildung · njemačko-talijanski, njemačko-ruski i njemačko turski. Nama je važno da vam ovaj stručni glosar bude od pomoći u strukovnom obučavanju

26 joBStaRteR

14. Berufsbildung

Die Berufsbildung findet statt:

• in Unternehmen,

• im öffentlichen Dienst, das heißt in Verwaltung und Ämtern,

• bei Angehörigen freier Berufe, z. B. Ärzten, Rechtsanwälten, Architekten usw.,

• bei Bildungsträgern und in Schulen, z. B. Meister-schulen, Berufsfachschulen.

Es gibt drei wichtige Bereiche der Berufsbildung:

a) Die Berufsausbildung ist für junge Menschen der Einstieg in das Berufsleben. In rund 350 Be-rufen kann man in Deutschland eine Abschluss-prüfung machen und sich damit einen guten Berufseinstieg sichern.

b) Die Fort- oder Weiterbildung ist eine Möglich-keit, innerhalb des erlernten Berufes weiterzuler-nen und/oder beruflich aufzusteigen.

c) Die Umschulung wird dann beansprucht, wenn eine Arbeitnehmerin oder ein Arbeitnehmer in ihrem oder seinem ursprünglichen Beruf nicht mehr arbeiten kann oder will und einen neuen Beruf erlernt.

Zu a) Ein Großteil der Jugendlichen beginnt eine Berufsausbildung nach der Schule. Die betriebliche Ausbildung ist in Deutschland im „dualen System der Berufsausbildung“ organisiert. Duales System bedeutet, dass die Ausbildung an zwei Orten statt-findet: im Betrieb und in der Berufsschule. Am Ende einer solchen Berufsausbildung sollen vier Ziele erreicht sein:

Strukovno obrazovanje

Strukovno se obrazovanje provodi:

•­u poduzećima,

•­u javnom sektoru, tj. u državnim upravama i državnim službama,

•­u uredima pripadnika slobodnih zanimanja, kao što su npr. liječnici, advokati, arhitekti, itd.,

•­u ustanovama nositelja obrazovne djelatnosti i školama, npr. u majstorskim školama, strukovnim školama.

Postoje tri važna područja strukovnog obrazovanja:

a) Strukovna obuka predstavlja za mlade ljude prvu stepenicu na putu u poslovni život. U Njemačkoj mladi ljudi imaju mogućnost steći stručnu kvalifikaciju u otprilike 350 priznatih strukovnih zanimanja i tako osigurati ulazak u poslovni život.

b) Stručno usavršavanje ili daljnje obrazovanje pruža mogućnost stjecanja novih znanja unutar izučenog zanimanja i/ili napredovanja u karijeri.

c) Prekvalifikacija je namijenjena onim zaposlenicima koji više ne mogu raditi u svom prvotnom zanimanju ili koji žele izučiti novo zanimanje.

Područje a) Najveći dio mladih ljudi započinje strukovnu obuku nakon završetka školovanja. U Njemačkoj je praktični dio strukovnog obučavanja organiziran u dvojnom sistemu strukovne obuke. Dvojni sistem ovdje znači da se strukovna obuka provodi na dva mjesta: u poduzeću i u strukovnoj školi.

Page 27: Fachglossar - Betriebliche Ausbildung · njemačko-talijanski, njemačko-ruski i njemačko turski. Nama je važno da vam ovaj stručni glosar bude od pomoći u strukovnom obučavanju

27 GloSSaR

• Die Auszubildenden haben eine umfassende Grundbildung erworben, das heißt, sie kennen alle Grundlagen des gewählten Berufes.

• Die Auszubildenden beherrschen fachliche Kenntnisse und Fertigkeiten, die sie brauchen, um in dem Beruf zu arbeiten.

• Die Auszubildenden sind für eine qualifizierte Tätigkeit vorbereitet.

• Während der Ausbildung haben die Auszubil-denden auch schon eigene Berufserfahrung erworben.

Am Ende der Ausbildung legen die Auszubilden-den eine Prüfung bei der zuständigen Stelle (in der Regel Industrie- und Handelskammer bzw. Hand-werkskammer) ab. Der Abschluss ermöglicht ihnen, sich überall in ihrem Beruf um Arbeit zu bewerben. Sie können dann frei wählen, wo sie arbeiten wol-len. Die Unternehmer wissen durch die abgeschlos-sene Ausbildung, dass die Bewerberin oder der Bewerber den Beruf gelernt hat und in der Regel die notwendigen Fachkenntnisse mitbringt.

Zu b) Fort- oder Weiterbildung baut auf der Be-rufsausbildung auf. Dabei werden Fertigkeiten und Kenntnisse aufgefrischt und ergänzt, und es kommt neues Wissen hinzu. Zum Beispiel lernt man etwas über neue technische Entwicklungen, wie Schwei-ßen oder eine neue Programmiersprache, oder Spezialgebiete des Berufes. Solche Fortbildungen ermöglichen, dass man beruflich weiterkommt und seine beruflichen Aufgaben besser lösen kann. Es gibt auch Angebote, mit denen man den Abschluss als Meister oder Fachwirt erwerben kann, um beruf-lich aufzusteigen. Weiterbildungen können sowohl berufsbegleitend, also neben der Arbeit, als auch ganztägig stattfinden. Umfassende Informationen erhält man bei der Agentur für Arbeit oder bei der zuständigen Stelle.

Zu c) Eine Umschulung bereitet die Teilneh-menden auf einen Berufswechsel vor. Das kann zum Beispiel notwendig sein, wenn die erlernte Arbeit wegen technischer Entwicklungen von Maschi-nen übernommen wird oder wenn die Arbeitneh-merinnen und Arbeitnehmer aus gesundheitlichen Gründen ihren Beruf nicht mehr ausüben können. Umschulungen werden meistens als Vollzeitmaß-nahmen angeboten, die ein Jahr oder zwei Jahre

Na kraju takve vrste strukovne obuke trebaju biti ostvarena četiri cilja:

•­Strukovni je učenik stekao obuhvatno temeljno obrazovanje, odnosno poznaje sve osnove odab­ranog zanimanja.

•­Strukovni učenik dobro vlada stručnim znanjima i vještinama koji su potrebni kako bi radio u odabranom zanimanju.

•­Strukovni je učenik osposobljen za kvalificirani rad.

•­Strukovni je učenik stekao već tijekom strukov­nog obučavanja radno iskustvo.

Na kraju strukovne obuke strukovni učenik mora pristupiti ispitu pred nadležnim organom (u pravilu Industrijsko-trgovinska ili Zanatska komo­ra). Ta mu kvalifikacija omogućuje da se bilo gdje natječe za radno mjesto u svom zanimanju. Slobo­dan je birati gdje želi raditi. Na osnovu završene strukovne obuke poduzetnik zna da je kandidat izučio dotično zanimanje te da, u pravilu, raspolaže neophodnim stručnim znanjima.

Područje b) Stručno usavršavanje i daljnje obra­zovanje nadograđuje se na strukovnu obuku. Ta vrsta obrazovanja ima za cilj obnavljanje i dopunja­vanje postojećih znanja i vještina te posredovanje novih znanja. Tako se u okviru programa stručnog usavršavanja može učiti o novim tehničkim razvo­jima (npr. u varenju), novim programskim jezicima ili specifičnim područjima dotičnog zanimanja. Stručno usavršavanje pruža mogućnost napredova­nja u karijeri i boljeg obavljanja poslovnih zadataka. Neki programi stručnog usavršavanja nude moguć­nost stjecanja majstorskog ili specijalističkog zvanja, što također doprinosi napretku u karijeri. Programi stručnog usavršavanja i daljnjeg obrazovanja održa­vaju se paralelno uz rad ili u cjelodnevnim ciklusi­ma. Detaljnije informacije dostupne su u Agenciji za rad ili u nadležnom organu.

Područje c) Prekvalifikacija priprema učesnike na promjenu zanimanja. Ona se može pokazati neophodnom, primjerice, u onim slučajevima gdje su uslijed tehničkog razvitka mašine zamijenile rad čovjeka ili ako zaposlenik iz zdravstvenih razloga više ne može obavljati svoje zanimanje. Prekvalifikacija se uglavnom održava cjelodnevno

Page 28: Fachglossar - Betriebliche Ausbildung · njemačko-talijanski, njemačko-ruski i njemačko turski. Nama je važno da vam ovaj stručni glosar bude od pomoći u strukovnom obučavanju

28 joBStaRteR

dauern. Oft gehört ein Praktikum von mehreren Monaten dazu.

Eine Umschulung kann aber auch wie eine Be-rufsausbildung in einem Unternehmen stattfinden. Auch für Erwachsene, die noch gar keinen Berufsab-schluss haben, diesen aber nachholen wollen, kann eine Umschulung zugänglich sein. Informationen zu Umschulungen findet man bei der Agentur für Arbeit.

Weiterführende Bildungswege: Schließlich kann man nach einer erfolgreichen Ausbildung auch ein Studium an einer Fachhochschule oder einer Hochschule anschließen. Informationen über die Zugangsbedingungen erhält man bei der betref-fenden Hochschule oder bei der Agentur für Arbeit.

i traje jednu ili dvije godine. Često se uz nju mora obaviti i višemjesečna praksa.

Prekvalifikacija se jednako kao i strukovna obuka može provoditi, također, u poduzeću. Ona je do­stupna i odraslim osobama koje nemaju formalnu stručnu kvalifikaciju, ali bi je željele naknadno steći. Informacije o mogućnostima prekvalificiranja mogu se dobiti u Agenciji za rad.

Daljnje obrazovanje: Naposljetku, osobe koje su uspješno okončale strukovnu obuku mogu nastaviti svoje obrazovanje na visokoj stručnoj školi ili uni­verzitetu. Informacije o uvjetima (uslovima) upisa studija mogu se dobiti na dotičnom univerzitetu ili u Agenciji za rad.

15. Berufsbildungsgesetz

Das Berufsbildungsgesetz (BBiG) ist die Grundlage für die betriebliche Ausbildung. Es berechtigt Be-triebe, eine Berufsausbildung selbstverantwortlich durchzuführen, das heißt, Auszubildende einzu-stellen und zu qualifizieren. Das Gesetz des Bundes legt die Voraussetzungen und Bedingungen für eine Ausbildung in den Unternehmen fest. Das BBiG gilt für Firmen im Bereich Industrie und Handel, für den öffentlichen Dienst und für die Ausbildung in den freien Berufen sowie auch im Handwerk, sofern hier nicht die Regelungen der Handwerksordnung gelten.

Für die Ausbildung im Handwerk gilt überwie-gend die Handwerksordnung. Die Regelungen der Handwerksordnung gleichen im Wesentlichen den

Zakon o strukovnom obrazovanju

Zakon o strukovnom obrazovanju predstavlja osnovu za praktični dio strukovne obuke koji se provodi u poduzećima. On daje poduzećima pravo na samoodgovornu provedbu strukovne obuke, odnosno na primanje strukovnih učenika na obuku. Savezni zakon određuje pravne pretpostavke i uvjete (uslove) za provedbu strukovne obuke u poduzeću. Zakon o strukovnom obrazovanju važi za poduzeća s područja industrije i trgovine, za javni sektor te za strukovno obučavanje u slobodnim zanimanjima kao i u zanatu, osim ako nije drukčije propisano Zakonom o zanatu.

Za strukovno obučavanje u zanatu pretežno važi Zakon o zanatu. Odredbe tog zakona uglavnom se podudaraju s odredbama Zakona o strukovnom

Page 29: Fachglossar - Betriebliche Ausbildung · njemačko-talijanski, njemačko-ruski i njemačko turski. Nama je važno da vam ovaj stručni glosar bude od pomoći u strukovnom obučavanju

GloSSaR 29

Regelungen des Berufsbildungsgesetzes. Durch das BBiG werden alle Bereiche einer Ausbildung gere-gelt, die unter der Regie des Ausbildungsbetriebes stehen.

Für den Berufsschulunterricht gelten die Schul-gesetze der Länder. Damit Konflikte in der Ausbil-dung durch unterschiedliche Gesetze vermieden werden, erfolgt eine Abstimmung zwischen Bund und Ländern in verschiedenen Gremien.

Die wichtigsten Regelungen des Berufsbildungs-gesetzes betreffen:

• Inhalte des Ausbildungsvertrages,

• Ansprüche an die Eignung von Betrieben und Ausbilderinnen und Ausbildern,

• die Pflicht des Betriebes, eine Vergütung zu zah-len,

• die Rechte und Pflichten der Ausbildenden sowie der Auszubildenden,

• die Notwendigkeit einer Ausbildungsordnung für die planmäßige Ausbildung,

• die Durchführung von Prüfungen,

• das Anrecht des Auszubildenden auf Erhalt eines betrieblichen Zeugnisses am Ende der Ausbil-dung,

• Organisation und Kontrolle der betrieblichen Ausbildung durch die zuständige Stelle (Kam-mer).

Für jeden Ausbildungsberuf gibt es eine Ausbil-dungsordnung, die ausführlich die Inhalte der jewei-ligen Ausbildung angibt (siehe Ausbildungsordnung).

obrazovanju. Zakon o strukovnom obrazovanju regulira sva područja strukovne obuke koja se provode pod režijom obučavajućeg poduzeća.

Nastava u strukovnim školama regulirana je pokrajinskim školskim zakonima. Kako bi se izbje­gle konfliktne situacije u strukovnom obučavanju koje mogu nastati uslijed različitih zakona, savezna i pokrajniska vlada zajednički koordiniraju zakone putem raznih gremija.

Najvažnije odredbe Zakona o strukovnom obrazovanju odnose se na:

•­sadržaje ugovora o strukovnoj obuci,

•­zahtjeve o osposobljenosti poduzeća i stručnih učitelja,

•­obavezu poduzeća da učeniku isplati naknadu,

•­prava i obaveze poslodavca i strukovnih učenika,

•­neophodnost Pravilnika o strukovnoj obuci za plansku provedbu strukovnog obučavanja,

•­postupak provedbe ispita,

•­pravo strukovnog učenika na završnu svjedodžbu od strane obučavajućeg poduzeća,

•­organizaciju i nadzor praktičnog dijela strukovne obuke od strane nadležne ustanove (komora).

Za svako priznato zanimanje postoji poseban pravilnik o strukovnoj obuci u kojem su opširno opisani sadržaji pripadajućih strukovnih obuka (vidi Pravilnik o strukovnoj obuci).

Page 30: Fachglossar - Betriebliche Ausbildung · njemačko-talijanski, njemačko-ruski i njemačko turski. Nama je važno da vam ovaj stručni glosar bude od pomoći u strukovnom obučavanju

30 joBStaRteR

16. Berufsschule

Bei einer Berufsausbildung im dualen Berufsbil-dungssystem sind die Berufsschulen die Partner der Ausbildungsbetriebe. In der Berufsschule erlernen die Auszubildenden das notwendige theoretische Wissen für den Beruf. Außerdem kann die Berufsschule die betriebliche Ausbildung durch praktisches Training ergänzen. So kann einer Auszubildenden oder einem Auszubildenden in einer Lehrwerkstatt gezeigt werden, wie Maschinen funktionieren. Außerdem vermittelt die Berufsschu-le Allgemeinbildung durch Fächer wie Deutsch, Politik, Religion und Sport. Bei manchen Ausbil-dungsberufen wird auch Englisch unterrichtet.

Die Berufsschule ist eine öffentliche Pflichtschule in Teilzeitform. Wer als berufsschulpflichtig gilt, ist in den Bundesländern unterschiedlich geregelt. So ist in Nordrhein-Westfalen berufsschulpflichtig, wer vor Vollendung des 21. Lebensjahres seine Berufsaus-bildung aufnimmt. Er bleibt es, bis er die Ausbildung abgeschlossen hat. Auszubildende, die nach dem 21. Lebensjahr mit der Ausbildung beginnen, sind berufs-schulberechtigt. Der Ausbildungsbetrieb hat seine Auszubildende oder seinen Auszubildenden bei der Berufsschule anzumelden, für den Unterricht freizu-stellen und zum Besuch der Berufsschule anzuhalten.

Die Organisation der Berufsschulzeit: In der Re-gel sind die Auszubildenden durchschnittlich ein bis zwei Tage in der Woche in der Berufsschule. Manche Berufsschulen bieten mehrwöchigen Blockunter-richt an, bei der die Berufsschulzeit zusammenge-fasst ist. Während der Berufsschulzeit müssen die Auszubildenden Hausaufgaben immer außerhalb der täglichen Ausbildungs- und Schulzeit erledigen.

Wenn genügend Auszubildende eines Berufes dieselbe Berufsschule besuchen, dann werden Fach-klassen gebildet. Wenn das nicht geht, versuchen die Schulen ihre Klassen aus Schülerinnen und Schülern

Strukovna škola

U njemačkom dvojnom sistemu obrazovanja stru­kovne su škole partneri obučavajućih poduzeća. U strukovnim školama učenici stječu teoretsko zna­nje potrebno za određeno zanimanje. Osim toga, strukovne škole mogu praktičnim vježbama nado­punjavati strukovnu obuku u poduzećima. Tako, primjerice, u školskoj radionici učeniku može biti demonstrirano kako funkcioniraju određene mašine. Dodatno tome, u strukovnim se školama predaju i općeobrazovni predmeti, kao npr. njemački, politika, religija i sport. Kod nekih strukovnih zanimanja po­dučava se, također, engleski.

Stukovna je škola obavezna javna škola u kojoj se nastava održava s dijelom radnog vremena. Obaveza pohađanja strukovne škole različito je regulirana od pokrajine do pokrajine. Tako je, pri­mjerice, u pokrajini Sjeverna Rajna-Vestfalija po­hađanje strukovne škole obavezno za one strukov­ne učenike koji su strukovnu obuku započeli prije navršene 21. godine starosti. Ta obaveza vrijedi sve do završetka strukovnog obučavanja. Učenici koji svoju strukovnu obuku započnu, pak, nakon navršene 21. godine starosti imaju pravo pohađati strukovnu školu, ali nisu obavezni. Obučavajuće poduzeće dužno je prijaviti strukovne učenike u strukovnoj školi, dati im slobodno za pohađanje nastave te se brinuti o tome da joj prisustvuju.

Vremenski okviri nastave u strukovnoj školi: u pravilu strukovni učenici prisustvuju nastavi u stru­kovnoj školi prosječno jedan do dva dana nedjeljno. Neke strukovne škole nude višenedjeljnu blok nastavu tijekom cijelog školovanja. Za vrijeme pohađanja strukovne škole učenici moraju svoje domaće zadaće rješavati izvan nastave i strukovne obuke u poduzeću.

Kada strukovnu školu pohađa dovoljan broj uče­nika koji izučava isto zanimanje, formiraju se stru­

Page 31: Fachglossar - Betriebliche Ausbildung · njemačko-talijanski, njemačko-ruski i njemačko turski. Nama je važno da vam ovaj stručni glosar bude od pomoći u strukovnom obučavanju

31 GloSSaR

ähnlicher Ausbildungsberufe zusammenzusetzen. Nur im Notfall sitzen Auszubildende ganz verschie-dener Berufe in einer Klasse. Oft werden in solchen Fällen – zum Beispiel bei seltenen Berufen – Landes- oder sogar Bundesklassen gebildet, zu denen die Auszubildenden dann extra für den Blockunterricht an einen anderen Ort fahren müssen. Befindet sich an einem Ort ein großes Unternehmen mit zahlreichen Auszubildenden, dann kann auch speziell für diese Firma eine Berufsschulklasse eingerichtet werden.

kovni razredi. Ukoliko to nije moguće, škole onda pokušavaju formirati razrede sa strukovnim uče­nicima koji izučavaju slična zanimanja. Strukovni učenici koji uče sasvim različita zanimanja smještaju se u isti razred samo ako nema druge mogućnosti. U slučajevima koji se tiču rijetkih zanimanja razredi se često formiraju na pokrajinskoj ili čak na naci­onalnoj razini, pa tako strukovni učenici za poha­đanje blok nastave moraju putovati u drugo mjesto. Nalazi li se u nekom mjestu veliko poduzeće s većim brojem strukovnih učenika, onda se posebno za to poduzeće mogu osnovati strukovni razredi.

17. Berufsvorbereitende Bildungsmaßnahmen

Vielen Jugendlichen gelingt der direkte Übergang von der Schule in Ausbildung nicht. Dies kann vielfäl-tige Ursachen haben, zum Beispiel fehlender Schulab-schluss bzw. schlechte Noten, Schwierigkeiten in der Zusammenarbeit mit anderen Menschen, aber auch ein nicht ausreichendes Angebot an Ausbildungsplät-zen. Diese Jugendlichen benötigen eine besondere Vorbereitung und Unterstützung für die Aufnahme einer Berufsausbildung. Dazu bieten die Agenturen für Arbeit berufsvorbereitende Bildungsmaßnahmen an, die von Bildungsträgern durchgeführt werden. Hierbei werden bereits erste berufliche Inhalte ver-mittelt. Zudem erhalten die Teilnehmerinnen und Teilnehmer Hilfen zur Entwicklung der Persönlich-keit, bei der Bewältigung des Alltags sowie Unter-stützung beim Lernen. Die berufsvorbereitenden Bildungsmaßnahmen bieten außerdem die Möglich-keit, den Hauptschulabschluss nachzuholen.

Neben diesen Bildungsmaßnahmen der Arbeits-verwaltung gibt es eine schulische Berufsvorberei-tung für Jugendliche, die noch keinen Ausbildungs-

Obrazovne mjere pripreme za strukovnu obuku

Mnogim mladim osobama ne uspijeva direktan prijelaz iz škole na strukovnu obuku. To može imati različite uzroke, kao npr. nedovršeno školsko obrazovanje, odnosno loše ocjene, poteškoće u grupnom radu ili, naprosto, nedostatak radnih mjesta za praktični dio strukovne obuke. Te mlade osobe trebaju posebnu pripremu i podršku kako bi se mogle uključiti u proces strukovne obuke. Iz tog razloga agencije za rad nude obrazovne mjere pripreme za strukovnu obuku, a koju provode nositelji obrazovne djelatnosti. U okviru navedenih mjera učesnicima se posreduju osnovni strukovni sadržaji. Povrh toga, pruža im se pomoć u razvoju ličnosti, svladavanju svakodnevnice kao i podrška u učenju. Obrazovne mjere pripreme za strukovnu obuku nude, osim toga, mogućnost naknadnog stjecanja glavnoškolskog stupnja obrazovanja.

Pored ovih mjera koje nude agencije za rad, u školama postoje također programi pripreme za mlade ljude koji još nisu pronašli mjesto za praktični dio strukovne obuke. U okviru tih programa učenici ne

Page 32: Fachglossar - Betriebliche Ausbildung · njemačko-talijanski, njemačko-ruski i njemačko turski. Nama je važno da vam ovaj stručni glosar bude od pomoći u strukovnom obučavanju

32 joBStaRteR

platz gefunden haben. Hier lernen die Schülerinnen und Schüler Berufsinhalte, werden aber auch in ihren Verhaltensweisen gefördert, wie Zuverlässigkeit und Pünktlichkeit, die für die Ausbildung wichtig sind.

uče samo sadržaje vezane uz određeno zanimanje, nego i dobivaju pomoć u razvijanju osobina koje su neophodne u strukovnom obučavanju, kao što su npr. pouzdanost i točnost.

18. Beurteilungsgespräch

Beurteilungsgespräche werden zwischen den Aus-bilderinnen und Ausbildern und den Auszubilden-den geführt, wenn eine Lerneinheit beendet ist oder ein Ausbildungsabschnitt im Werkstattbereich oder einer Abteilung abgeschlossen wurde.

In diesem Gespräch erfahren die Auszubilden-den, was sie schon gut können und was sie noch ler-nen müssen oder künftig besser machen sollten. Für die Ausbilderinnen und Ausbilder steht dabei die Motivation der Auszubildenden im Vordergrund. Die Motivation zu stärken gelingt ihnen besonders gut, wenn sie nicht nur über die Schwächen spre-chen, sondern vor allem auch Stärken hervorheben.

Auch das Äußere ist wichtig: Beurteilungsge-spräche sollten in einem ruhigen, störungsfreien Raum stattfinden, wo am besten beide Gesprächs-partner an einem Tisch zusammensitzen. Eine gute Vorbereitung erleichtert den Ausbilderinnen und Ausbildern das Gespräch. Beginnen sie beispiels-weise mit allgemeinen Themen, wie der Frage nach den Hobbys, wird der Einstieg in das Frage-Antwort-Spiel den Jugendlichen wesentlich leichter fallen, als wenn gleich Fragen zur Ausbildung gestellt werden. Am Ende des Gespräches steht eine Zusam-menfassung des Besprochenen. Die Beurteilung wird schriftlich festgehalten, und beide Gesprächs-partner unterschreiben den Beurteilungsbogen oder die Notiz.

Razgovor i procjena strukovnog učenika

Razgovor sa strukovnim učenikom vodi stručni učitelj, i to po završetku svake nastavne jedinice ili nakon svladavanja određene cjeline u radionici, odnosno odjelu poduzeća.

U tim razgovorima strukovni učenik doznaje što već zna dobro raditi, a što još treba naučiti ili ubu­duće bolje obavljati. Stručni učitelji pritom stavljaju u prvi plan motivaciju strukovnog učenika. Jačanje motivacije rezultira posebnim uspjehom ako stručni učitelj u razgovoru ne spominje isključivo slabosti strukovnog učenika, nego prije svega istakne njego­ve jače strane.

Vanjsko je okruženje, također, veoma važno te bi se stoga razgovori trebali provoditi u mirnim pro­storijama gdje obje strane mogu sjediti za jednim stolom. Dobra priprema stručnim učiteljima može znatno olakšati provedbu takvog razgovora. Tako, primjerice, ako započnu razgovor općim temama kao što je pitanje o hobiju, za strukovne će učenike biti lakše upustiti se u igru pitanja i odgovora, nego kad bi se odmah prešlo na temu strukovnog obuča­vanja. Razgovor završava sažetkom onoga o čemu se diskutiralo. Procjena se pismeno dokumentira te je potom potpisuju oba sugovornika.

Page 33: Fachglossar - Betriebliche Ausbildung · njemačko-talijanski, njemačko-ruski i njemačko turski. Nama je važno da vam ovaj stručni glosar bude od pomoći u strukovnom obučavanju

GloSSaR 33

19. Duales System der Berufsausbildung

Der Begriff „duales System“ beschreibt das Beson-dere der Berufsausbildung in Deutschland. Denn dieses System besteht aus Unternehmen und Berufs-schulen, die gemeinsam junge Menschen ausbil-den. Betrieb und Berufsschule sind zwar örtlich und rechtlich getrennte Bildungsbereiche, aber in der Berufsausbildung arbeiten sie zusammen.

Allgemein werden die Aufgaben von Betrieb und Berufsschule so bestimmt, dass der Betrieb die Praxis und die Berufsschule die Theorie vermittelt. Doch in der Realität vermittelt auch der Betrieb Theorie zur Praxis, und in der Berufsschule wird erweitertes Fachwissen oft durch praxisbezogene Übungen ergänzt. Deswegen ist es wichtig, dass beide Institutionen zum Nutzen des Jugendlichen zusammenarbeiten, um sich gegenseitig zu ergän-zen, statt zu wiederholen.

Ein Beispiel für eine solche Zusammenarbeit: In der Autowerkstatt ihres Betriebes lernen Auszu-bildende, wie Zylinderkopfdichtungen bei Ford-oder VW-Modellen ausgetauscht werden. In der Berufsschule lernen sie allgemeine Theorie über Zylinderkopfdichtungen, damit sie in der Zukunft auch mit anderen Fabrikaten umgehen können. Das ist wichtig, weil im Berufsalltag berufsübergrei-fendes Handeln und Denken vom Arbeitnehmer gefordert wird.

Was Auszubildende theoretisch gelernt haben, sollen sie wiederum praktisch anwenden können. Es reicht also nicht, die Zeichnung einer Zylinder-kopfdichtung gesehen zu haben, sie müssen die Dichtung auch praktisch montieren können. Außer-dem sollen sie das Gelernte auf ähnliche Aufgaben übertragen können (Transferleistung).

Dvojni sistem strukovne obuke

Pojam „dvojni sistem“ opisuje specifičnost sistema strukovne obuke u Njemačkoj. Naime, taj se sistem sastoji od poduzeća i strukovnih škola koji zajednički obučavaju mlade ljude. Poduzeća i strukovne škole predstavljaju prostorno i pravno odvojena područja obrazovanja, ali zajednički surađuju na polju strukovnog obučavanja.

Zadaci poduzeća i strukovne škole općenito su tako raspodijeljeni da poduzeće prenosi praktično, a strukovna škola teoretsko znanje. Međutim, u stvarnosti poduzeća često podučavaju teoriju jednako kao što se i u strukovnim školama prošireno strukovno znanje nadopunjuje praktičnim vježbama. Stoga je osobito važno da ove dvije institucije surađuju u korist mladih ljudi kako bi se međusobno nadopunjavale umjesto da ponavljaju iste sadržaje.

Jedan primjer za takvu vrstu suradnje: U automehaničarskoj radionici obučavajućeg poduzeća strukovni učenik uči kako izmijeniti brtve glave cilindra na Fordovim i VW modelima, dok u strukovnoj školi stječe teoretsko znanje o brtvama glave cilindra kako bi ubuduće mogao raditi i na drugim modelima. To je važno jer se u profesionalnoj svakodnevnici od zaposlenika očekuje da njegovo djelovanje i razmišljanje nadilazi granice vlastitog zvanja.

Usvojeno teoretsko znanje strukovni učenik mora biti u stanju primijeniti u praktičnoj situaciji. Nije dovoljno, dakle, da je on samo vidio sliku brtve glave cilindra, nego je treba znati i praktično montirati. Osim toga, od njega se očekuje da je u stanju prenijeti stečeno znanje i na slične zadatke (praktična primjena).

Page 34: Fachglossar - Betriebliche Ausbildung · njemačko-talijanski, njemačko-ruski i njemačko turski. Nama je važno da vam ovaj stručni glosar bude od pomoći u strukovnom obučavanju

34 joBStaRteR

20. Eignung als Ausbilderin oder Aus-bilder und als Ausbildungsbetrieb

Die Voraussetzungen für die Eignung als ausbilden-des Unternehmen legt das bundesweit geltende Berufsbildungsgesetz (BBiG) fest.

Es wird dabei zwischen der

• persönlichen und fachlichen Eignung der Ausbil-denden (bzw. der Ausbilderinnen und Ausbilder) und

• der Eignung der Ausbildungsstätte

unterschieden.

Die Feststellung der Eignung erfolgt generell durch die Ausbildungsberaterinnen und -berater der zuständigen Kammern (siehe dazu Industrie-und Handelskammer, Handwerkskammer oder Zu-ständige Stelle).

Persönliche und fachliche Eignung der Ausbil-denden und der Ausbilderinnen und Ausbilder

Nur wer persönlich und fachlich geeignet ist, darf aus-bilden. In der Regel geht man von der persönlichen Eignung automatisch aus. Als nicht geeignet gelten Personen, die wegen bestimmter Delikte vorbestraft sind bzw. wiederholt oder schwer gegen Bestimmun-gen des Berufsbildungsgesetzes verstoßen haben. Unter der fachlichen Eignung versteht man vor allem die berufliche, aber auch die berufs- und arbeitspä-dagogische Eignung. Um beruflich als „fachlich geeignet“ zu gelten, müssen insbesondere folgende Voraussetzungen erfüllt sein:

• abgeschlossene Berufsausbildung (duale Ausbildung, Meisterschule, deutsche staatlich anerkannte Schule, Hochschule etc.) entsprechender oder verwandter Fachrichtung und

--

Osposobljenost stručnog učitelja i obučavajućeg poduzeća

Pretpostavke osposobljenosti poduzeća za provedbu praktičnog dijela strukovnog obučavanja određuje nacionalno mjerodavni Zakon o strukovnom obrazovanju.

U vezi s tim razlikuje se između

•­osobne i stručne osposobljenosti poslodavca (ili stručnog učitelja) i

•­osposobljenost poduzeća kao takvog.

Utvrđivanje osposobljenosti uobičajeno provode savjetnici za strukovno obrazovanje nadležnih ko­mora (vidi Industrijsko-trgovinska komora, Zanatska komora ili Nadležni organ).

Osobna i stručna osposobljenost poslodavca i stručnog učitelja

Samo one osobe koje posjeduju potrebne osobne i stručne kvalifikacije smiju obučavati strukovne učenike. U pravilu se automatski polazi od toga da svaki pojedinac raspolaže osobnom osposobljeno­šću. Nepodobnima se smatraju osobe koje su već kažnjavane zbog određenih delikata, odnosno koje su opetovano ili grubo prekršile odredbe Zakona o strukovnom obrazovanju. Pod stručnom osposo­bljenošću podrazumijeva se, prije svega, profesio­nalna osposobljenost. No, ona također može ozna­čavati profesionalno-pedagošku te radno-pedagošku osposobljenost. Da bi se dobilo priznanje o stručnoj osposobljenosti, moraju biti ispunjeni slijedeći uvje­ti (uslovi):

•­završena strukovna obuka (dvojni sistem, majstorska škola, njemačka državno priznata škola, univerzitet, itd.) odgovarajućeg ili srodnog smjera,

Page 35: Fachglossar - Betriebliche Ausbildung · njemačko-talijanski, njemačko-ruski i njemačko turski. Nama je važno da vam ovaj stručni glosar bude od pomoći u strukovnom obučavanju

GloSSaR 35

• angemessene praktische Erfahrung in dem Aus-bildungsberuf (als Richtwert gilt mindestens das Zweifache der Ausbildungszeit, also rund sechs Jahre),

• in der Regel ein Prüfungszertifikat nach der Ausbilder-Eignungsverordnung (dazu Ausbilder-Eignungsverordnung).

Auch bei fehlendem Berufsabschluss kann die Eignung unter Umständen zuerkannt werden, wenn die Berufspraxis nachgewiesen werden kann (ergänzende Informationen zu dem Wirtschaftsbe-reich des Handwerks siehe unter Handwerk / Meister-prüfung).

Besitzt die Betriebsinhaberin oder der Betriebs-inhaber (die Ausbildenden) keine entsprechende Eignung, so kann eine zur Ausbildung geeignete Mitarbeiterin oder ein Mitarbeiter als Ausbilderin oder Ausbilder beauftragt werden.

Arbeits- und berufspädagogische Kenntnisse für den Umgang mit Jugendlichen müssen ebenfalls vorhanden sein. Diese Qualifikation bedeutet vor allem die Fähigkeit, die Ausbildung zu planen, die Inhalte des Berufs pädagogisch sinnvoll zu ver-mitteln sowie die gesamte Ausbildung im Betrieb durchzuführen und zu kontrollieren. Hierzu bieten die Kammern und andere Träger Ausbildersemi-nare an, die effizient auf die Ausbildertätigkeit vor-bereiten (siehe dazu Ausbilderseminar).

Eignung der Ausbildungsstätte

Eine qualifizierte, den Bestimmungen des Berufs-bildungsgesetzes entsprechende Berufsausbildung erfordert eine geeignete Ausbildungsstätte. Fertig-keiten und Kenntnisse, die zum jeweiligen Ausbil-dungsberuf gehören, müssen während der betrieb-lichen Praxis vermittelt werden können. Das ist der Fall, wenn das Unternehmen über die erforderliche Ausstattung verfügt, dies sind beispielsweise Geräte und Maschinen oder ein dem Beruf entsprechendes Warensortiment.

Die Auszubildenden müssen einen eigenen Arbeitsplatz bekommen, und die Zahl der Auszubil-denden muss in einem angemessenen Verhältnis zur Zahl der beschäftigten Fachkräfte stehen. Was „angemessen“ ist, kann in jedem Einzelfall durch die zuständige Stelle (siehe dazu Zuständige Stelle) im Rahmen der Eignungsfeststellung festgelegt werden.

•­primjereno praktično iskustvo u priznatom zanimanju (kao mjerilo se smatra dvostruki iznos duljine trajanja strukovne obuke, dakle, približno šest godina) te

•­u pravilu, uvjerenje o položenom ispitu u skladu s Pravilnikom o osposobljenosti stručnih učitelja (vidi Pravilnik o osposobljenosti stručnih učitelja)

Ako postoji dokaz o radnom iskustvu, onda može pod određenim okolnostima biti priznata osposoblje­nost unatoč nedostatku završenog strukovnog obra­zovanja (detaljnije informacije o privrednom aspektu zanata vidi pod Zanat/majstorski ispit).

U slučaju da vlasnik poduzeća (poslodavac) ne raspolaže odgovarajućom kvalifikacijom, on može kao stručnog učitelja imenovati zaposlenika koji ima kvalifikaciju za provedbu strukovne obuke.

Za rad s mladima ljudima potrebno je, također, da stručni učitelji posjeduju radno-pedagošku i profesionalno-pedagošku sposobnost. Ta kvalifika­cija, prije svega, znači sposobnost planiranja stru­kovne obuke, podučavanja na pedagoški prikladan način, provođenja i kontroliranja cjelokupne stru­kovne obuke u poduzeću. Komore i drugi nadležni organi nude specijalne seminare na tu temu. Njihov je cilj što djelotvornije pripremiti učesnike za rad kao stručni učitelji (vidi Seminar za stručne učitelje).

Osposobljenost poduzeća kao takvog

Za provedbu kvalificirane strukovne obuke u skladu s odredbama Zakona o strukovnom obrazovanju potrebno je da i poduzeće kao takvo ispunjava krite­rij osposbljenosti. Drugim riječima, strukovnim učenicima mora biti pružena mogućnost da za vri­jeme strukovne obuke u poduzeću svladaju vještine i znanja koji pripadaju dotičnom zanimanju. U tom slučaju poduzeće mora raspolagati potrebnom opremom, kao što su primjerice uređaji i strojevi ili dotičnom zanimanju odgovarajući asortiman robe.

Strukovni učenici moraju imati vlastito radno mjesto, a njihov broj treba stajati u prikladnom omjeru spram broja zaposlenog stručnog osoblja. Što je „prikladno”, određuje nadležni organ (vidi Nadležni organ) u okviru utvrđivanja osposobljenosti dotičnog poduzeća.

Ukoliko jedno poduzeće ne može ponuditi neke od sadržaja određenog zanimanja, postoji

Page 36: Fachglossar - Betriebliche Ausbildung · njemačko-talijanski, njemačko-ruski i njemačko turski. Nama je važno da vam ovaj stručni glosar bude od pomoći u strukovnom obučavanju

36 joBStaRteR

Falls nicht alle Berufsinhalte in einem Betrieb angeboten werden können, besteht die Möglich-keit, diese auch außerhalb der Ausbildungsstätte vermitteln zu lassen. Dies kann beispielsweise in Kooperation mit anderen Unternehmen, im soge-nannten Ausbildungsverbund, oder in Form einer überbetrieblichen Ausbildung erfolgen (siehe dazu Verbundausbildung).

mogućnost njihova posredovanja izvan poduzeća, kao npr. u suradnji s drugim poduzećima, u okviru takozvane partnerske provedbe strukovne obuke ili u vanjskim centrima za strukovno obučavanje (vidi Partnerska provedba strukovne obuke).

21. Einstellungsverfahren

Bevor Betriebsinhaberinnen und Betriebsinhaber bzw. Ausbildende sich auf die Suche nach geeig-neten Auszubildenden begeben, sollten sie sich Ge-danken darüber machen, welche Voraussetzungen die Jugendliche oder der Jugendliche bereits erfüllen sollte:

• Welchen Schulabschluss soll die Bewerberin oder der Bewerber haben?

• In welchen Fächern sollen sie gute Noten haben?

• Welche persönlichen Eigenschaften sind für die Arbeit im Betrieb wichtig, zum Beispiel hand-werkliches Geschick oder kommunikative Fähig-keiten?

Die Suche nach Auszubildenden kann über die Agentur für Arbeit oder durch eine Anzeige erfol-gen. In jedem Fall sollte die Unternehmerin oder der Unternehmer klar formulieren, welche Anfor-derungen er an die Bewerber für die Ausbildung stellt.

Erste wichtige Informationen können die Aus-bildenden den Bewerbungsunterlagen entnehmen.

Selekcijski postupak

Prije nego što vlasnik poduzeća, odnosno poslodavac krene u potragu za odgovarajućim strukovnim učenikom, trebao bi razmisliti o tome koje uvjete (uslove) dotična mlada osoba treba zadovoljavati:

•­Koji završni stupanj obrazovanja treba imati kandidat?

•­U kojim predmetima treba imati dobre ocjene?

•­Koje su osobne karakteristike važne za rad u poduzeću? Je li to, na primjer, spremnost rukovanja alatima i mašinama ili komunikacijska sposobnost?

Poduzeća mogu tražiti strukovne učenike preko Agencije za rad ili putem oglašavanja. U oba slučaja poduzetnik treba jasno formulirati koje zahtjeve kandidati moraju ispunjavati.

Prve važne informacije poslodavac može saznati iz kandidatove molbe. Ona se sastoji od motivacijskog pisma, životopisa i školske svjedodžbe kao i eventualno daljnih kandidatovih svjedodžaba i uvjerenja. Ako se za mjesto strukovne obuke

Page 37: Fachglossar - Betriebliche Ausbildung · njemačko-talijanski, njemačko-ruski i njemačko turski. Nama je važno da vam ovaj stručni glosar bude od pomoći u strukovnom obučavanju

37 GloSSaR

Diese bestehen aus dem Anschreiben, dem Lebens-lauf und dem Schulzeugnis sowie möglicherweise weiteren Zeugnissen und Bescheinigungen der Bewerberin bzw. des Bewerbers. Wenn sich viele Bewerberinnen oder Bewerber melden, kann man durch die schriftlichen Unterlagen eine Voraus-wahl treffen. Dann folgt das Bewerbungsgespräch – manche Firmen machen vor diesem Gespräch auch Einstellungstests, um bestimmte Fähigkeiten der Bewerberin oder des Bewerbers zu prüfen.

Beim Bewerbungsgespräch sind meistens die oder der Ausbildende und die Ausbilderin bzw. der Ausbilder anwesend, in größeren Firmen sind es die Personalleiterin oder der Personalleiter und die Ausbildungsleiterin oder der Ausbildungslei-ter. Eine Vorbereitung ist auch für dieses Gespräch nötig. Der Arbeitgeber sollte sich Fragen überlegen, die den Jugendlichen dazu bringen, etwas von sich zu berichten.

Die Fragen könnten wie folgt lauten:

• Warum glauben Sie, dass dies der richtige Beruf für Sie ist?

• Wie sind Sie darauf gekommen, sich bei unserem Unternehmen zu bewerben?

• Wie stellen Sie sich Ihre berufliche Zukunft in fünf Jahren vor?

Auch die Bewerber sollten die Möglichkeit be-kommen, Fragen zu stellen. Eine Auswertung des Gesprächs mit den Kollegen ermöglicht es, sich eine Meinung über die Jugendlichen zu bilden und ge-meinsam eine Entscheidung zu treffen.

prijavio veliki broj kandidata, onda poduzeće može na osnovu molbe i priložene dokumentacije napraviti predselekciju. Nakon toga slijedi usmeni razgovor. Neka poduzeća provode još prije usmenog razgovora i testiranje kako bi provjerila određene kandidatove sposobnosti.

U pravilu usmenom razgovoru prisustvuje poslodavac i stručni učitelj. U većim poduzećima umjesto njih prisutni su voditelj kadrovske službe i voditelj strukovne obuke. Za ovaj razgovor potrebna je, također, temeljita priprema. Poslodavac bi trebao razmisliti o pitanjima kojima bi mogao potaknuti kandidata da ispriča nešto o sebi.

Pitanja mogu glasiti:

•­Zašto smatrate da je ovo pravo zanimanje za Vas?

•­Što Vas je potaklo da podnesete molbu za mjesto strukovnog učenika u našem poduzeću?

•­Kako zamišljate Vašu profesionalnu budućnost za pet godina?

Kandidatima bi, također, trebala biti pružena mogućnost da postave pitanja. Procjena razgovora s kolegama omogućuje oblikovanje mišljenja o dotič­nom kandidatu te postizanje zajedničke odluke.

Page 38: Fachglossar - Betriebliche Ausbildung · njemačko-talijanski, njemačko-ruski i njemačko turski. Nama je važno da vam ovaj stručni glosar bude od pomoći u strukovnom obučavanju

38 joBStaRteR

22. Handlungskompetenz

Unter Handlungskompetenz versteht man die Fähigkeit, selbstständig zu handeln und Entschei-dungen zu treffen. Das lernen die Auszubildenden in der Ausbildung, wenn sie neue Aufgaben über-nehmen und verantwortungsbewusst lösen. Diese Handlungskompetenz bezieht sich auch auf das Arbeiten im Team.

Bei Handlungskompetenz spricht man auch von beruflicher Handlungsfähigkeit. Die Auszubil-denden sollen nach ihrer Ausbildung diese Hand-lungskompetenz besitzen, zu der Fachkompetenz, Methodenkompetenz und Sozialkompetenz gehö-ren. Diese Kompetenzen haben Ausbilderinnen und Ausbilder im Betrieb sowie Lehrerinnen und Lehrer in der Berufsschule zu vermitteln und zu fördern:

• Fachkompetenz: Die Auszubildenden lernen, Fachaufgaben zu lösen und Zusammenhänge der Abläufe zu verstehen. Das heißt, es genügt nicht, Fachwissen auswendig zu lernen, sondern sie müssen in der Ausbildung vor allem die Theo-rie verstehen und anwenden können.

• Methodenkompetenz: Die Auszubildenden lernen, im Rahmen der Betriebsstruktur und der vorgegebenen Arbeitsprozesse selbstständig zu planen, durchzuführen und zu kontrollieren.

• Sozialkompetenz: Die Auszubildenden lernen, mit Kollegen, Vorgesetzten und Kunden ange-messen umzugehen.

Akcijska kompetencija

Pod akcijskom kompetencijom podrazumijeva se sposobnost samostalnog djelovanja i donošenja odluka. Tu sposobnost strukovni učenici stječu preuzimanjem i odgovornim rješavanjem novih zadataka. Akcijska kompetencija odnosi se, osim toga, i na sposobnost rada u timu.

Pod akcijskom kompetencijom podrazumijeva se, također, sposobnost samostalnog djelovanja u okvirima profesije. Po završetku svog strukovnog obučavanja strukovni učenici trebaju posjedovati opisanu akcijsku kompetenciju, koja uključuje još i stručnu, metodološku i socijalnu kompetenciju. Stoga stručni učitelji obučavajućeg poduzeća i nastavnici strukovne škole moraju kod strukovnog učenika razvijati i poticati te sposobnosti:

•­Stručna kompetencija: strukovni učenici uče kako rješavati stručne zadatke kao i to na koji su način radni procesi međusobno povezani. To znači da nije dovoljno naučiti napamet strukovno gradivo, nego da prije svega moraju razumjeti teoriju i znati je primijeniti u praksi.

•­Metodološka kompetencija: strukovni učenici uče u okviru strukture poduzeća i postojećih radnih procesa kako samostalno planirati, provoditi i kontrolirati radne aktivnosti.

•­Socijalna kompetencija: strukovni učenici uče kako se primjereno ophoditi s kolegama, nadređenima i klijentima.

Page 39: Fachglossar - Betriebliche Ausbildung · njemačko-talijanski, njemačko-ruski i njemačko turski. Nama je važno da vam ovaj stručni glosar bude od pomoći u strukovnom obučavanju

GloSSaR 39

23. Handwerk/ Meisterprüfung

Wer in einem handwerklichen Beruf ausbilden möchte, muss beachten, dass die Handwerksordnung als gesetzliche Grundlage für Handwerksbetriebe Sonderregelungen für den Zugang zur Selbstständig-keit und für die Ausbildungsberechtigung enthält. Diese Sonderregelungen betreffen in erster Linie die in der Anlage A zur Handwerksordnung aufge-führten 41 Berufe (zulassungspflichtige Handwerke).

Für die selbstständige Betriebsführung in diesen Berufen ist ein Meisterbrief oder eine gleichwertige Qualifikation erforderlich. In diesen Branchen des Handwerks dürfen in der Regel nur Meisterinnen oder Meister ausbilden, da die Ausbildung zur Meis-terin oder zum Meister auch die Vorbereitung auf die Tätigkeit als Ausbilderin oder Ausbilder umfasst.

In bestimmten Fällen ist die Ausbildung auch ohne einen Meisterbrief möglich: Unterneh-merinnen oder Unternehmer dürfen beispielsweise eine persönlich und fachlich geeignete Ausbilde-rin oder einen persönlich und fachlich geeigneten Ausbilder bestellen (siehe dazu Eignung als Ausbil-der und als Ausbildungsbetrieb). Wer die Vorausset-zungen zur Eintragung in die Handwerksrolle auf-grund einer vergleichbaren anderen Qualifikation erfüllt oder über eine Ausübungsberechtigung bzw. Ausnahmebewilligung verfügt, kann ausbilden, wenn die Ausbildereignungsprüfung nachgewie-sen wird.

Neben den 41 zulassungspflichtigen Handwer-ken gibt es 53 zulassungsfreie Handwerksberufe, die in der Anlage B1 zur Handwerksordnung aufge-listet sind. In diesen Handwerksberufen kann eine Meisterprüfung freiwillig abgelegt werden, sie ist aber seit Änderung der Handwerksordnung im Jahr 2003 nicht mehr verpflichtend. In zulassungsfreien Handwerksbetrieben kann unter den gleichen

Zanat/ majstorski ispit

Poduzeća koja žele primiti strukovne učenike za jedno od zanatskih zanimanja, moraju imati na umu da Zakon o zanatu kao zakonska podloga za zanatske radionice sadrži posebne odredbe u vezi stjecanja dozvole za obavljanje samostalne djelatnosti i licence za izvođenje prakitčnog dijela strukovne obuke. Te posebne odredbe odnose se, u prvom redu, na 41 zanimanje (vezani zanati) navedeno u Dopuni A Zakona o zanatu.

Kod tih je zanimanja za osnivanje zanata potreban položen majstorski ispit ili ekvivalentna kvalifikacija. U pravilu, u tim zanatskim granama smiju obučavati samo majstori budući da obuka za majstora uključuje i pripremu za stručnog učitelja.

U određenim je slučajevima izvođenje praktičnog dijela strukovne obuke moguće, ipak, i bez majstorskog ispita. Poslodavci mogu, primjerice, zaposliti osobno i stručno osposobljenog stručnog učitelja (vidi Osposobljenost stručnog učitelja i obučavajućeg poduzeća). Osobe koje ispunjavaju uvjete (uslove) potrebne za registraciju u Zanatskom registru tako što raspolažu nekom od usporedivih kvalifikacija ili licencom za izvođenje praktičnog dijela strukovne obuke ili, pak, posebnom dozvolom mogu obučavati strukovne učenike ukoliko dokažu da su položili ispit o osposobljenosti kao stručni učitelji.

Pored vezanih zanata postoje, također, slobodna zanatska zanimanja za koja nije potrebno licenciranje. Njih ima 53 i navedena su u Dopuni B1 Zakona o zanatu. U tim se zanatskim zanimanjima majstorski ispit može polagati na dobrovoljnoj bazi, ali on nakon izmjena Zakona o zanatu iz 2003. godine nije više obavezujući. U zanatskim radionicama za koje ne važi obaveza licenciranja strukovno se obučavanje može provoditi ukoliko su ispunjeni isti uvjeti (uslovi) koji vrijede i za sva ostala poduzeća. Nadležne zanatske

Page 40: Fachglossar - Betriebliche Ausbildung · njemačko-talijanski, njemačko-ruski i njemačko turski. Nama je važno da vam ovaj stručni glosar bude od pomoći u strukovnom obučavanju

40 joBStaRteR

Voraussetzungen wie in sonstigen Gewerbebetrie-ben ausgebildet werden. Die Handwerkskammern beraten dabei über die genauen Kriterien für die fachliche Eignung als Ausbilderin oder Ausbilder (siehe dazu auch Eignung als Ausbilderin oder Ausbil-der und als Ausbildungsbetrieb).

Für die 57 in der Anlage B2 der Handwerksord-nung aufgeführten „handwerksähnlichen Gewer-be“ bestehen nur wenige staatlich anerkannte Ausbildungsgänge. So zum Beispiel die Ausbildung zum Änderungsschneider/zur Änderungsschnei-derin, zum Bodenleger/zur Bodenlegerin und zum Speiseeishersteller/zur Speiseeisherstellerin. Dies sind Berufe, in denen für die selbstständige Be-rufsausübung keine Meisterprüfung erforderlich ist und in der Regel auch keine Meisterprüfungen bestehen. Die Ausbildungsberechtigung besteht ge-nau wie bei den zulassungsfreien Handwerken im Grundsatz dann, wenn eine fachliche Qualifikation auf Gesellenniveau vorliegt. Auch für diese Betriebe ist es sinnvoll, sich von den Ausbildungsberatern der Handwerkskammer beraten zu lassen.

Die Meisterprüfung ist die wichtigste Form der beruflichen Weiterbildung im Handwerk, die in allen Berufen der Anlage A und B1 erworben wer-den kann. Zur Meisterprüfung ist zuzulassen, wer eine Gesellenprüfung in dem entsprechenden oder einem verwandten Handwerk bestanden hat. Auch diejenigen, die einen Abschluss in einem aner-kannten Ausbildungsberuf besitzen und über eine entsprechende mehrjährige Berufstätigkeit (nicht mehr als drei Jahre) verfügen, werden zur Meister-prüfung zugelassen. Auf Antrag können die Hand-werkskammern ausländische Bildungsabschlüsse bzw. Berufstätigkeit im Ausland oder anderweitige Berufsabschlüsse (bspw. einen Fachhochschul-abschluss) bei der Zulassung zur Meisterprüfung berücksichtigen. Dies wird in jedem konkreten Fall individuell und unter der Betrachtung der Gesamt-situation entschieden.

Das Ausbilderseminar, in dem wichtige Infor-mationen für die Durchführung der Ausbildung vermittelt werden, ist im Lehrgang der Meisterschu-le enthalten. Die Meisterschule ist entweder eine be-rufsbegleitende Abendschule oder eine Tagesschu-le in Vollzeit. Die Teilnahme an der Meisterschule kostet Gebühren. Damit die angehenden Meister diese Schulungen finanzieren können, haben sie die Möglichkeit, Meister-BAföG zu beantragen.

komore mogu pružiti detaljnije informacije o kriterijima stručne osposobljenosti stručnog učitelja (vidi, također, Osposobljenost stručnog učitelja i obučavajućeg poduzeća).

Za 57 „zanatsko sličnih“ zanimanja navedenih u Dopuni B2 Zakona o zanatu postoji samo nekoliko državno priznatih programa strukovnog obuča­vanja. Među njih spadaju, primjerice, programi za zanimanja krojača za prekrajanje odjeće, postavljača podova i proizvođača sladoleda. Kod tih zanimanja nije potrebna majstorska kvalifikacija za obavljanje samostalne djelatnosti niti za njih, u pravilu, postoji majstorski ispit. Jednako kao i u slučaju slobodnih zanata, licencu za izvođenje strukovnog obučavanja u zanatsko sličnim zanimanjima može se u principu dobiti nakon podnošenja dokaza o stručnoj kvalifi­kaciji na razini zanatskog pomoćnika. I, u ovom se slučaju preporuča vlasnicima zanatskih radionica da potraže savjet u nadležnoj zanatskoj komori.

Majstorski ispit predstavlja najvažniju vrstu kva­lifikacije u okviru daljnjeg obrazovanja u području zanata, a koja se može steći u svim zanimanjima na­vedenim u Dopuni A i B1. Majstorskom ispitu mogu pristupiti one osobe koje su prethodno položile ispit za majstorskog pomoćnika u odgovarajućem ili srod­nom zanatskom zanimanju. Osobe koje su uspješno završile strukovno obučavanje u jednom od prizna­tih strukovnih zanimanja i posjeduju odgovarajuće višegodišnje radno iskustvo (ne više od tri godine) imaju, također, pravo pristupiti majstorskom ispitu. Pri donošenju odluke o odobrenju pristupa majstor­skom ispitu zanatske komore mogu na zahtjev uzeti u obzir i strane obrazovne kvalifikacije, odnosno radno iskustvo stečeno u inozemstvu (inostranstvu) ili dru­gu vrstu kvalifikacije (npr. završnu diplomu visoke strukovne škole). O takvim se zahtjevima odlučuje za svaki pojedini slučaj i uz sagledavanje cjelokupne situacije.

Seminar za stručne učitelje, koji pruža važne informacije o provedbi strukovnog obučavanja, dio je pripremnog kursa kojeg nudi majstorska škola. Majstorska je škola ili večernja škola koja se može pohađati uz posao ili cjelodnevna škola u punom radnom vremenu. Polaznici majstorske škole obavezni su platiti školarinu. Kako bi osigurali potrebna sredstva za financiranje stručnog usavršavanja, budući majstori mogu podnijeti zahtjev za specijalnu stipendiju (Meister-BAföG).

Informacije o strukovnom obučavanju u

Page 41: Fachglossar - Betriebliche Ausbildung · njemačko-talijanski, njemačko-ruski i njemačko turski. Nama je važno da vam ovaj stručni glosar bude od pomoći u strukovnom obučavanju

41 GloSSaR

Informationen zum Ausbilden im Handwerk und zur Meisterprüfung kann man bei jeder Hand-werkskammer erhalten.

području zanata i majstorskom ispitu dostupne su u svakoj zanatskoj komori.

24. Handwerkskammer (HWK)

In Handwerkskammern sind Handwerksbetriebe einer Region organisiert. Bundesweit gibt es 55 Handwerkskammern. Die Handwerkskam-mern sind Körperschaften des öffentlichen Rechts. Sie führen die Handwerksrolle, in der sämtliche Mitgliedsbetriebe erfasst werden. Sie repräsen-tieren als Selbstverwaltungseinrichtungen der Wirtschaft Interessen des Handwerks gegenüber Politik und Verwaltung. Ihren bundesweit 966.600 Mitgliedern bieten die HWKs ein breites Spektrum von Dienstleistungen an, das von technischer, betriebswirtschaftlicher und rechtlicher Beratung bis hin zur Beratung in der beruflichen Bildung reicht. Den Handwerkskammern obliegt zudem die Rechtsaufsicht über die Handwerksinnungen, die einen freiwilligen regionalen Zusammenschluss der Betriebe darstellen. Die Handwerksinnungen eines Stadt- oder Landkreises sind in den Kreishandwer-kerschaften zusammengeschlossen.

Die Handwerkskammern sind auf Bundesebe-ne Mitglieder des Zentralverbandes des Deutschen Handwerks mit Sitz in Berlin, dem neben den regio-nalen Handwerkskammern noch 42 Zentralverbän-de des Handwerks sowie wirtschaftliche und sons-tige Einrichtungen des Handwerks in Deutschland angehören.

Eine sogenannte hoheitliche, das heißt vom Staat übertragene Aufgabe ist das Fördern, Regeln und Überwachen der Berufsbildung. Die Hand-werkskammern betreuen rund 122 Ausbildungs-

Zanatska komora

Zanatske radionice organizirane se u regionalnim zanatskim komorama. U Njemačkoj postoji sveukupno 55 zanatskih komora. Zanatske su komore javno-pravne asocijacije. One vode Zanatski registar u kojem su zavedeni svi zanati dotične regije. U svojstvu samoupravnih privrednih institucija one zastupaju interese zanatlija naspram političkog sektora i državne uprave. Zanatske komore nude svojim članovima diljem Njemačke (966.600) široki spektar uslužnih djelatnosti koje sežu od tehničkih, ekonomskih i pravnih konzultacija pa sve do savjetovanja u području strukovne obuke. Osim toga, zanatske komore provode funkciju pravnog nadzora nad zanatskim udrugama, koje predstavljaju dobrovoljne regionalne asocijacije zanatlija. Zanatske se udruge u gradskim ili seoskim općinama povezuju u okružne zanatske udruge.

Na saveznom su nivou zanatske komore ujedinjene u Središnjem udruženju njemačkih zanatlija sa sjedištem u Berlinu. Njemu su pored regionalnih zanatskih komora pripojena još 42 središnja udruženja zanatlija te privredne i ostale zanatske institucije u Njemačkoj.

Zanatske komore imaju takozvanu suverenu zadaću, odosno ovlaštene su od države da unapređuju, reguliraju i nadziru strukovno obrazovanje. Pod njihovim se nadzorom nalaze 122 priznata strukovna zanimanja. Vlasnici zanatskih radionica koji žele obučavati strukovne učenike

Page 42: Fachglossar - Betriebliche Ausbildung · njemačko-talijanski, njemačko-ruski i njemačko turski. Nama je važno da vam ovaj stručni glosar bude od pomoći u strukovnom obučavanju

42 joBStaRteR

berufe. Unternehmerinnen und Unternehmer, die ausbilden wollen, wenden sich an die Ausbildungs-

-

beraterinnen und Ausbildungsberater der HWKs. Diese kommen in den Betrieb und helfen bei allen Fragen zur Berufsausbildung (siehe dazu Zuständige Stelle). Auch die Innungen kümmern sich im Handwerk um die Förderung der Berufsausbildung.

obraćaju se savjetnicima za strukovno obučavanje u nadležnim zanatskim komorama. Ti savjetnici obilaze radionice i pomažu u svim pitanjima koja su vezana uz strukovnu obuku (vidi Nadležni organ). Zanatska se udruženja, također, brinu za unapređenje strukovne obuke u zanatskim zanimanjima.

25.

Industrie- und Handelskammer (IHK)

Die Industrie- und Handelskammern vertreten regio-nal die Interessen ihrer zugehörigen Unternehmen gegenüber den Kommunen, Ländern und regio-nalen staatlichen Stellen. Sie fungieren als Körper-schaften des öffentlichen Rechts. 3,6 Millionen ge-werbliche Unternehmen sind gesetzliche Mitglieder der Industrie- und Handelskammern (IHK).

Die IHKs sind regional strukturiert; bundesweit gibt es 80 Kammern. Die Spitzenorganisation der IHKs ist der Deutsche Industrie- und Handelskam-mertag (DIHK) mit Sitz in Berlin.

Die Unternehmen profitieren von den Bera-tungs- und Informationsangeboten der IHK in vielen Bereichen, beispielsweise zur Existenzgründung, zu Fragen des Außenhandels und des Steuerrechts. Zusätzlich kann man eine Vielzahl an Veröffent-lichungen und Informationsmaterialien bestellen.

Eine sogenannte hoheitliche, das heißt vom Staat übertragene Aufgabe ist das Fördern, Regeln und Überwachen der Berufsbildung. Die Industrie-und Handelskammern betreuen rund 270 Aus-bildungsberufe. Unternehmerinnen und Unter-nehmer, die ausbilden wollen, wenden sich an die Ausbildungsberaterinnen und Ausbildungsberater der IHKs, und diese kommen in den Betrieb und helfen bei allen Fragen zur Berufsausbildung (siehe dazu Zuständige Stelle).

Industrijsko-trgovinska komora

Industrijsko-trgovinske komore zastupaju na regio­nalnoj razini interese svojih članova naspram opći­na, pokrajinskih vlada i regionalnih organa državne uprave. One djeluju kao javno-pravne asocijacije. Otprilike 3,6 milijuna komercijalnih poduzeća di­ljem Njemačke zakonski su članovi industrijsko-tr­govinskih komora.

Industrijsko-trgovinske komore regionalno su strukturirane. Diljem Njemačke ima sveukupno 80 komora. Udruženje njemačkih industrijsko-trgovin­skih komora sa sjedištem u Berlinu krovna je orga­nizacija industrijsko-trgovinskih komora.

Poduzeća profitiraju od savjetodavnih i informa­tivnih usluga koje Industrijsko-trgovinska komora nudi u mnogim područjima, kao npr. kod osnivanja vlastitog poduzeća, u pitanjima vanjske trgovine i poreznog prava. Dodatno tome, kod komora se može naručiti, također, mnoštvo publikacija i infor­macijskog materijala.

Industrijsko-trgovinske komore imaju takozvanu suverenu zadaću, odosno ovlaštene su od države da unapređuju, reguliraju i nadziru strukovno obrazo­vanje. Pod njihovim se nadzorom nalazi otprilike 270 priznatih strukovnih zanimanja. Poduzetnici koji žele obučavati strukovne učenike obraćaju se savjetnicima za strukovno obučavanje u nadležnim industrijsko­trgovinskim komorama. Ti savjetnici obilaze poduzeća i pomažu u svim pitanjima koja su vezana uz strukovnu obuku (vidi Nadležni organ).

Page 43: Fachglossar - Betriebliche Ausbildung · njemačko-talijanski, njemačko-ruski i njemačko turski. Nama je važno da vam ovaj stručni glosar bude od pomoći u strukovnom obučavanju

GloSSaR 43

26. Jugendliche

Jugendliche unter 18 Jahren dürfen betrieblich nur in nach dem Berufsbildungsgesetz bzw. der Handwerksordnung staatlich anerkannten Aus-bildungsberufen ausgebildet werden. Der Betrieb muss bei der Ausbildung das Jugendarbeitsschutz-gesetz beachten. Dort sind zum Beispiel maximale Arbeitszeiten sowie Arbeitsbeginn und -ende und besondere Schutzvorschriften für Minderjährige vorgeschrieben.

In der Ausbildung brauchen junge Menschen neben der Wissensvermittlung auch zusätzliche Betreuung. Die Ausbilderinnen und Ausbilder för-dern neben den fachlichen Fortschritten auch die persönliche Entwicklung. Sie haben gegenüber den Jugendlichen auch eine Erziehungsaufgabe.

Im Zusammenhang mit Jugendlichen wird oft von „besonderen Personengruppen“ gesprochen. Damit meint man junge Leute, die besondere Un-terstützung und Förderung brauchen – das können junge Menschen mit Lernproblemen oder behinder-te Jugendliche sein. Diese Jugendlichen werden mit ausbildungsbegleitenden Hilfen zusätzlich unter-stützt oder in überbetrieblichen Ausbildungsstätten qualifiziert. Dabei ist die erzieherische Aufgabe der Ausbilderin oder des Ausbilders besonders wichtig. Denn für diese jungen Menschen ist es entschei-dend, in den Betrieb integriert zu werden. Wenn sie beispielsweise wie Außenseiter behandelt werden, so sind ihre Probleme nur noch größer.

Weitere Sonderregelungen gibt es für Betriebe, die geistig oder körperlich behinderte Jugendliche ausbilden. Auskunft darüber geben die Agenturen für Arbeit sowie Industrie- und Handelskammern und Handwerkskammern. Oft gibt es staatliche Programme, die mit finanziellen Mitteln denjeni-gen Betrieben helfen, die bereit sind, behinderte

Mladi

Mladi u dobi ispod 18 godina mogu biti primljeni na praktični dio strukovnog obučavanja samo u strukovnim zanimanjima koja osnovom Zakona o zanatu važe kao državno priznata. Tijekom proved­be praktičnog dijela strukovne obuke poduzeće se mora pridržavati Zakona o zaštiti mladih ljudi na radu. Taj zakon, na primjer, propisuje maksimalno radno vrijeme, početak i završetak rada te sadržava posebne odredbe o zaštiti maloljetnih osoba.

Osim posredovanja stručnog znanja mladi ljudi trebaju, također, dodatnu podršku tijekom svoje strukovne obuke. Stručni učitelji ne potiču samo napredak u stjecanju stručnih znanja i vještina, nego i razvoj ličnosti. Oni, dakle, dodatno ispunjavaju ulogu odgajatelja (vaspitača) spram mladih ljudi.

U vezi s mladima često se koristi izraz „posebne skupine osoba“. Pod tom se kategorijom podrazu­mijevaju one mlade osobe koje trebaju posebnu podršku i pomoć. To mogu, primjerice, biti mladi s poteškoćama u učenju ili s invaliditetom. Tim se sk­upinama često pruža dodatna pomoć u vidu mjera koje se provode paralelno uz strukovno obučavanje ili im se daje mogućnost stjecanja kvalifikacije u vanjskim centrima strukovnog obučavanja. Pritom stručni učitelj kao odgajatelj (vaspitač) igra veoma važnu ulogu. Naime, za te je mlade ljude odlučujuće da budu uspješno integrirani u obučavajuće poduzeće. Ako ih se, primjerice, tretira kao autsaj­dere, onda njihovi problemi postaju samo još veći.

Za poduzeća koja primaju na strukovnu obuku mlade s psihičkim ili fizičkim poremećajima važe posebna pravila. Informacije u vezi toga mogu se dobiti u agencijama za rad, industrijsko-trgovinskim komorama i zanatskim komorama. Često se u okvirima državnih programa nudi financijska pomoć onim poduzećima koja su spremna primiti

Page 44: Fachglossar - Betriebliche Ausbildung · njemačko-talijanski, njemačko-ruski i njemačko turski. Nama je važno da vam ovaj stručni glosar bude od pomoći u strukovnom obučavanju

44 joBStaRteR

Jugendliche aufzunehmen; Auskünfte erteilt die örtliche Agentur für Arbeit.

Wenn in einem Betrieb mindestens fünf Arbeit-nehmer unter 18 Jahren oder Auszubildende unter 25 Jahren beschäftigt sind und in der Firma ein Betriebsrat existiert, dann dürfen auch die jungen Leute eine Jugend- und Auszubildendenvertretung (JAV) bilden. In dieser JAV können sie ihre Interes-sen im Unternehmen vertreten.

mlade s poremećajima na strukovno obučavanje. Pobliže informacije dostupne su u lokalnoj agenciji za rad.

Ukoliko poduzeće ima najmanje pet zaposlenika u dobi ispod 18 godina ili strukovnih učenika u dobi ispod 25 godina i ako u poduzeću postoji radnički savjet, onda mladi smiju formirati zastupništvo za mlade i strukovne učenike i tako zastupati vlastite interese u poduzeću.

27. Kosten und Nutzen der betrieblichen Ausbildung

Die duale Ausbildung stellt ein kostengünstiges Instrument der Nachwuchssicherung dar. Dabei gilt grundsätzlich: Je näher an der Praxis und je hand-lungsorientierter die Ausbildung, desto größer ist der direkte Nutzen für den Betrieb und für die Aus-zubildenden.

Bereits eine Gegenüberstellung von Kosten und Nutzen zeigt, dass die Ausbildung eine lohnende Investition in die Zukunft ist: So lagen die Bruttokos-ten für einen Ausbildungsplatz laut einer repräsen-tativen Studie des Bundesinstituts für Berufsbildung im Jahr 2007 durchschnittlich bei 16.149 Euro pro Jahr in Westdeutschland (12.133 Euro in Ostdeutsch-land). Darin sind alle Kosten enthalten, beispiels-weise Ausbildungsvergütung, gesetzliche, tarifliche und freiwillige Sozialleistungen, Kosten für die Aus-bilderin oder den Ausbilder, für den Arbeitsplatz so-wie Prüfungsgebühren. Den größten Anteil machen dabei mit 10.001 Euro (7.620 Euro in Ostdeutschland) die Personalkosten für die Auszubildenden aus, die in Form einer Ausbildungsvergütung bezahlt wer-den. Die Ausbildungsvergütung unterscheidet sich von Beruf zu Beruf und ist häufig tariflich festgelegt.

Troškovi i koristi strukovnog obučavanja

Dvojni sistem strukovnog obučavanja predstavlja učinkovit ekonomski instrument kadrovske politike. Osnovno je pravilo pritom: što je strukovna obuka bliža praksi i jače orijentirana na rješavanje radnih zadataka, to je veća izravna korist za poduzeće i strukovnog učenika.

Već jednostavna usporedba troškova i koristi pokazuje da je strukovno obučavanje isplativa investicija u budućnost. Tako su, primjerice, prema reprezentativnoj studiji Saveznog instituta za strukovno obrazovanje iz 2007. bruto troškovi radnog mjesta u strukovnoj obuci iznosili prosječno 16.149 eura godišnje u zapadnim pokrajinama Njemačke (12.133 eura u istočnim pokrajinama). Navedeni iznos sadržava sve troškove, kao naprimjer materijalnu naknadu za strukovnog učenika, zakonske, tarifne i dobrovoljne socijalne doprinose, mjesečne plaće stručnom učitelju te ispitnu pristojbu. Najveći udio od 10.001 eura (7.620 eura u istočnim njemačkim pokrajinama) sačinjavaju pritom troškovi mjesečnih plaća strukovnom učeniku. Materijalna naknada za strukovne učenike ovisi o zanimanju i često je određena tarifnim

Page 45: Fachglossar - Betriebliche Ausbildung · njemačko-talijanski, njemačko-ruski i njemačko turski. Nama je važno da vam ovaj stručni glosar bude od pomoći u strukovnom obučavanju

GloSSaR 45

Im Durchschnitt aller Berufe lag die monatliche Vergütung im Jahr 2008 bei 657 Euro in den alten und bei 567 Euro in den neuen Ländern.

Die Nettokosten der Ausbildung fallen mit 3.880 Euro (2.557 Euro in Ostdeutschland) wesentlich geringer aus. Diese Diskrepanz ist mit dem produk-tiven Arbeitseinsatz der Auszubildenden zu erklären. Sie erwirtschaften schon während der Ausbildung Erträge in Höhe von durchschnittlich 12.269 Euro in Westdeutschland (9.576 Euro in Ostdeutschland) im Jahr. Bei kleineren Betrieben wird der ökonomische Nutzen häufig sogar noch schneller deutlich, da die Auszubildenden vom ersten Tag an stark in die Praxis integriert sind. In diesen Fällen rechnet sich die Aus-bildung für den Betrieb schon recht kurzfristig.

Ausbildungsbetriebe können weitere betriebs-wirtschaftliche Vorteile ins Kalkül ziehen. Das sind zunächst Kosten, die durch die Ausbildung im ei-genen Betrieb vermieden wurden. Dazu zählen die Kosten, die beim Rekrutieren, der Einarbeitung und Qualifizierung von externen Fachkräften anfallen würden. Laut Bundesinstitut für Berufsbildung kos-tet die Einstellung einer Fachkraft durchschnittlich 4.214 Euro. Dabei sind Kosten für Inserate, Vorstel-lungsgespräche, Einarbeitung, Weiterbildung etc. berücksichtigt. Insbesondere kleinere Unternehmen können von der Ausbildung im eigenen Betrieb pro-fitieren: Während die großen höhere Kosten als Fol-ge von Fehlentscheidungen und Fluktuation in Kauf nehmen können, sind die kleineren Betriebe auf eine besonders sorgfältige Auswahl der geeigneten Mitarbeiterinnen und Mitarbeiter angewiesen. Ist die Auswahl gelungen, entwickeln Auszubildende häufig eine überdurchschnittliche Bindung an ihren Ausbildungsbetrieb und wachsen zu Mitarbeite-rinnen und Mitarbeitern mit hoher Betriebsidenti-fikation heran. Die mehrjährige Ausbildungsphase erlaubt der Unternehmerin oder dem Unternehmer, die Fähigkeiten und Stärken der Mitarbeiterin oder des Mitarbeiters sicher einzuschätzen und ihren oder seinen Einsatz langfristig zu planen.

Hinzu kommen einige Nutzeneffekte, die man nicht unmittelbar finanziell messen kann. Unterneh-men können die Ausbildung an eigenen Bedürfnis-sen ausrichten; das Wissen und wichtiges Know-how bleiben dabei im Unternehmen erhalten. Da-rüber hinaus genießen ausbildende Unternehmen ein hohes Ansehen bei den Kunden, Lieferanten, Banken und in der Öffentlichkeit. Sie sind auch als

sporazumom. U prosjeku svih zanimanja ona je 2008. godine iznosila 657 eura u zapadnim pokrajinama, a u istočnim 567 eura.

Neto troškovi u visini od 3.880 eura (2.557 eura u istočnim pokrajinama Njemačke) znatno su niži od bruto troškova. Nesrazmjerna se razlika može objasniti time što i strukovni učenik također sudje­luje u proizvodnom procesu. Tijekom svoje strukov­ne obuke on ostvari prihode u visini od prosječno 12.269 eura godišnje u zapadnim pokrajinama Nje­mačke (9.576 u istočnim pokrajinama). Često se u manjim poduzećima ekonomska korist manifestira još mnogo ranije jer se strukovne učenike već od prvog dana uključuje u praktičan rad. U takvim se slučajevima strukovno obučavanje isplati već prilič­no brzo.

K tome, strukovno obučavanje donosi poduze­ćima i neke druge ekonomske prednosti. Kao prvo, to su troškovi koje obučavajuća poduzeća mogu izbjeći pružanjem strukovne obuke. Među njima se nalaze izdaci koji nastaju pri traženju, priučavanju i kvalificiranju vanjskih stručnjaka. Prema podacima Saveznog instituta za strukovno obrazovanje, zapo­šljavanje stručnog suradnika iznosi prosječno 4.214 eura. U tom su iznosu sadržani troškovi oglašavanja, razgovora za posao, priučavanja, daljnjeg obrazo­vanja, itd. Naročito mala poduzeća mogu profitirati od primanja strukovnih učenika. Naime, dok velika poduzeća sebi mogu dozvoliti veće troškove kao posljedicu pogrešnih odluka i fluktuacija, mala po­duzeća moraju biti posebno pažljiva kad biraju od­govarajuće suradnike. Ukoliko je odabir bio dobar, strukovni učenici često razviju visoki stupanj lojal­nosti te odrastu u zaposlenike koji se snažno poi­stovjećuju sa svojim poduzećem. Višegodišnja faza strukovnog obučavanja omogućuje poduzetnicima da izvrše pouzdanu procjenu sposobnosti i jakih strana svojih zaposlenika te dugoročno planiraju njihov rad u poduzeću.

Strukovno obučavanje, osim toga, donosi podu­zetniku i neke druge prednosti koje se financijski ne mogu direktno izmjeriti. Strukovnu obuku poduzeća mogu prilagoditi vlastitim potrebama i tako osigurati da znanje i važni know-how ostanu sačuvani u firmi. Povrh toga, obučavajuća poduzeća uživaju visok ugled među klijentima, dostavljačima, bankama i u javnosti. Ona su kao poslodavac privlačna i izvan okvira stru­kovne obuke.

Page 46: Fachglossar - Betriebliche Ausbildung · njemačko-talijanski, njemačko-ruski i njemačko turski. Nama je važno da vam ovaj stručni glosar bude od pomoći u strukovnom obučavanju

46 joBStaRteR

Arbeitgeber jenseits der Ausbildung attraktiv. Schließlich soll auch der volkswirtschaftliche

Nutzen erwähnt werden. Nur das gemeinsame Engagement aller ausbildungsfähigen Betriebe gewährleistet eine ausreichende Zahl an qualifi-zierten Fachkräften. Wenn sich immer mehr Unter-nehmen aus der Ausbildung zurückziehen, steigt die Nachfrage nach Fachkräften, obwohl die Zahl qualifizierter Kräfte auf dem Arbeitsmarkt geringer wird. Ein knapperes Angebot führt als Folge zu einer Steigerung der Personalkosten, und dies bekom-men alle Unternehmen bei der Einstellung neuer Mitarbeiterinnen und Mitarbeiter zu spüren.

Naposljetku, treba se spomenuti i korist koju strukovno obučavanje donosi privrednom sektoru. Samo zajedničko zalaganje svih poduzeća sposobnih za provođenje strukovne obuke može osigurati dovoljan broj kvalificiranih stručnih radnika. Ako se sve više poduzeća bude povlačilo iz strukovnog obučavanja, doći će do nedostatka kvalificiranih radnika na tržištu rada, odnosno rasta potražnje za stručnom radnom snagom. Oskudna ponuda konzekventno vodi k povećanju troškova osoblja, što je za poduzeća osobito osjetno pri zapošljavanju novih suradnika.

28.

Kündigung

Grundsätzlich gilt: In der Probezeit dürfen sowohl der Betrieb als auch die Auszubildenden jederzeit ohne Einhalten einer Frist kündigen, ohne einen Grund zu nennen.

Nach der Probezeit muss ein schwerwiegender Grund vorliegen, wenn die Unternehmerin oder der Unternehmer den Auszubildenden kündigen will. Zu diesen Gründen gehören beispielsweise dau-erndes Fehlen im Betrieb oder in der Berufsschule ohne Begründung oder eine Straftat, die die Aus-zubildende oder der Auszubildende während der Ausbildung begangen hat. Auch die Auszubilden-den können nach der Probezeit das Ausbildungs-verhältnis kündigen. So können eine mangelhafte Ausbildung oder schwere Verstöße des Betriebes gegen das Jugendarbeitsschutzgesetz Gründe für eine fristlose Kündigung sein. Wenn sie die Ausbil-dung ganz aufgeben wollen oder zu einer Ausbil-dung in einem anderen Beruf wechseln möchten, können sie mit einer Frist von vier Wochen schrift-lich kündigen.

Otkaz

Općenito vrijedi da tijekom probnog roka i poduzeće i strukovni učenik smiju dati otkaz bez pridržavanja otkaznog roka i bez navođenja razloga.

Nakon isteka probnog roka poduzetnik mora imati ozbiljan razlog ukoliko želi dati otkaz strukovnom učeniku. Ozbiljnim razlozima smatraju se, primjerice, učestali neopravdani izostanci sa strukovne obuke, odnosno s nastave u strukovnoj školi ili kazneno djelo kojeg je strukovni učenik počinio tijekom strukovne obuke. Strukovni učenik, također, ima pravo otkazati ugovor o strukovnoj obuci nakon isteka probnog roka. Razlozi za trenutačan otkaz u tom slučaju mogu biti manjkava strukovna obuka ili grubo kršenje Zakona o zaštiti mladih na radu od strane obučavajućeg poduzeća. Strukovni učenici koji žele sasvim prekinuti svoju strukovnu obuku ili koji bi htjeli promijeniti strukovno zanimanje, mogu dati otkaz u pisanom obliku s otkaznim rokom od četiri nedjelje.

Page 47: Fachglossar - Betriebliche Ausbildung · njemačko-talijanski, njemačko-ruski i njemačko turski. Nama je važno da vam ovaj stručni glosar bude od pomoći u strukovnom obučavanju

GloSSaR 47

In beiden Fällen, also wenn der Betrieb gravierende Pflichten versäumt oder eine Jugendliche oder ein Jugendlicher Pflichten verletzt hat, kann der Vertragspartner den Ausbildungsvertrag kündigen oder seine Rechte einklagen. In der Regel wird aber zunächst die Schlichtungsstelle der zuständigen Stelle (i. d. R. Industrie- und Handelskammer oder Hand-werksinnnungen) eingeschaltet – denn möglicherwei-se kann man einen Streit auch außergerichtlich been-den. Schließlich gibt es auch die Möglichkeit, einen beiderseitigen Aufhebungsvertrag zu unterschreiben.

U oba slučaja, tj. bilo da je poduzeće zanemarilo važne obaveze ili strukovni učenik grubo prekršio svoje obaveze, druga strana može otkazati ugovor o strukovnoj obuci ili tražiti ostvarenje svojih prava sudskim putem. U pravilu se, međutim, najprije obraća arbitražnoj komisiji nadležnog organa (uobičajeno Industrijsko-trgovinska komora ili zanatska udruženja) jer možda postoji mogućnost da se spor riješi izvansudski. Osim toga, postoji još i mogućnost obostranog potpisivanja ugovora o prestanku strukovne obuke.

29.

Lernen

Früher hatten Auszubildende ausgelernt, wenn sie die Abschlussprüfung bestanden hatten, das heißt, sie waren fertig mit dem Lernen. Heute sind alle Arbeitnehmerinnen und Arbeitnehmer laufend mit technischen Neuerungen und mit rasanten wirt-schaftlichen wie gesellschaftlichen Veränderungen konfrontiert. Deshalb sind Arbeitnehmerinnen und Arbeitnehmer in den meisten Berufen darauf ange-wiesen weiterzulernen – das meint man mit lebens-begleitendem Lernen. Wichtig ist es, Fachkennt-nisse zu erwerben und zu erneuern – während der Ausbildung und im Berufsleben. Ebenso wichtig ist auch das Lernen von Selbstständigkeit, Kommuni-kationsfähigkeit, die Fähigkeit, Probleme zu lösen, sowie effektive Lerntechniken zum Selbstlernen. Zu lernen, wie man lernt, hat deswegen während der Ausbildung eine große Bedeutung.

In der Ausbildung kann der junge Mensch Kennt-nisse, Fertigkeiten und Verhaltensweisen lernen:

• Er muss Kenntnisse erwerben, verstehen und wiedergeben können. So sollte er anderen die

Učenje

U prošlosti se smatralo da su strukovni učenici položenim završnim ispitom izučili svoje zanimanje, odnosno da su bili gotovi s učenjem. Nasuprot tome, danas su svi koji rade neprekidno suočeni s tehničkim inovacijama kao i vrtoglavo brzim privrednim i društvenim promjenama. Stoga su radnici u većini zanimanja primorani nastaviti učiti i to je upravo ono što se podrazumijeva pod izrazom „doživotno učenje“. Veoma je važno stjecati i obnavljati stručna znanja, kako za vrijeme strukovne obuke tako i u profesionalnom životu. Jednako je tako važno učiti se samotalnosti te razvijati komunikativnost, sposobnost rješavanja problema kao i učinkovite tehnike samostalnog učenja. Iz tog se razloga tijekom strukovnog obučavanja pridaje veliki značaj svladavanju raznih tehnika učenja.

Mladom je čovjeku tijekom strukovne obuke pružena mogućnost usvajanja znanja, vještina i pravila ponašanja:

•­On mora biti u stanju da usvoji, razumije i reproducira preneseno znanje. Tako naprimjer,

Page 48: Fachglossar - Betriebliche Ausbildung · njemačko-talijanski, njemačko-ruski i njemačko turski. Nama je važno da vam ovaj stručni glosar bude od pomoći u strukovnom obučavanju

48 joBStaRteR

Unfallvorschriften erläutern können, nachdem man sie ihm erklärt hat. Das wird als kognitiver Lernbereich bezeichnet.

• Fertigkeiten müssen auch erlernt werden, wie das Bedienen der Tastatur eines PCs oder einer Maschine. Bei solchen Fertigkeiten, die mit den Händen ausgeführt werden, handelt es sich um den psychomotorischen Lernbereich.

• Auch Verhaltensweisen, das heißt, wie man mit Menschen gut zusammenarbeitet oder Fragen von Kunden freundlich beantwortet, müssen eingeübt werden. Dieser Bereich heißt affektiver Lernbereich.

In der Ausbildung werden Fertigkeiten, Kenntnisse und Verhaltensweisen durch Ausbildungsmetho-den vermittelt. Bekannte Methoden sind:

• Die Vier-Stufen-Methode. Sie besteht aus den Lernschritten:

1. Vorbereitung der Auszubildenden, 2. Vormachen und Erklären durch die Ausbilder, 3. Nachmachen und Erklärenlassen durch die

Auszubildenden, 4. selbstständiges Üben der Auszubildenden (mit

anschließender Bewertung der Ausbilder).

• Lehrgespräche finden in allen Bereichen der Berufsausbildung statt. Dabei beginnt die Ausbil-derin oder der Ausbilder das Gespräch und erklärt das Thema, das sie oder er für die Ausbildung wichtig findet. Dann kann die Auszubildende bzw. der Auszubildende Fragen stellen, um die Dinge zu verstehen, mit denen sie bzw. er bis jetzt noch Probleme hatte. Am Ende fassen die Ausbilderinnen oder Ausbilder das Gelernte zusammen, und die Lehrlinge können die Zusammenfassung ergänzen.

• Bei der Projektarbeit müssen die Auszubilden-den eine komplexe Aufgabe selbstständig lösen, zum Beispiel einen Amboss fertigen oder eine Datei für Kunden erstellen. Dabei stellen die Aus-bilder nur die Aufgabe, die Auszubildenden sind frei in der Wahl des Lösungsweges. Vielfach wird Projektarbeit in Gruppen durchgeführt.

• Die Leittext-Methode. Bei dieser Methode sollen die Auszubildenden mit Informationen – dem sogenannten Leittext – versuchen, eine

nakon što su strukovnom učeniku objašnjeni propisi o sprečavanju nesreća, on ih mora znati protumačiti drugima. To se područje učenja naziva kognitivno učenje.

•­Nadalje, od strukovnog se učenika očekuje da vlada vještinama poput pravilnog korištenja kompjuterske tastature ili upravljanja mašinom. Vještine koje podrazumijevaju rad pomoću ruku spadaju u područje psihomotoričkog učenja.

•­On, također, mora uvježbati svoje ponašanje, odnosno naučiti se, na primjer, kako raditi s drugim ljudima ili ljubazno odgovarati na pitanja klijenata. To se područje učenja naziva afektivno učenje.

U strukovnoj se obuci vještine, znanja i oblici ponašanja posreduju korištenjem specijalnih metoda obučavanja. Među poznate metode spadaju:

•­Četverostupanjska metoda sastavljena od slijedećih koraka:

1. strukovni je učenik pripremljen, 2. stručni učitelj pokazuje i objašnjava, 3. strukovni učenik ponavlja i objašnjava, 4. strukovni učenik samostalno vježba (i nakon

toga biva ocijenjen od strane stručnog učitelja).

•­Vježbovni razgovori prakticiraju se u svim područjima strukovnog obučavanja. Stručni učitelj započinje razgovor i objašnjava temu koju smatra važnom za strukovno obučavanje. Nakon toga strukovni učenik može postaviti pitanja kako bi bolje razumio stvari s kojima ima ili je dotad imao problema. Na kraju razgovora stručni učitelj sažima naučeno, a strukovni ga učenik može nadopuniti ukoliko to želi.

•­U slučaju projektnog rada strukovni učenik mora samostalno riješiti kompleksne zadatke, kao npr. izraditi nakovanj ili izraditi fajl za klijente. Pritom stručni učitelj samo postavlja zadatak. Strukovni je učenik slobodan da odabere način rješavanja. Projektni se rad često provodi u grupama.

•­Metoda navođenja tekstovima: Kod te metode strukovni učenik treba pokušati riješiti određeni zadatak uspomoć pruženih informacija, odnosno pomoću takozvanog navodećeg teksta. Koncept navodećeg teksta sastoji se u tome da

Page 49: Fachglossar - Betriebliche Ausbildung · njemačko-talijanski, njemačko-ruski i njemačko turski. Nama je važno da vam ovaj stručni glosar bude od pomoći u strukovnom obučavanju

GloSSaR 49

Arbeitsaufgabe zu lösen. Das Konzept des Leittextes besteht darin, den Lernenden durch sogenannte Leitfragen anzuregen, eigenständig tätig zu werden. Die Methode verläuft in sechs Schritten: Informieren – Planen – Entscheiden – Ausführen – Kontrollieren – Bewerten. Diese Methode ist für Gruppenarbeit gut geeignet.

Die Ausbilder können ihre Kenntnisse über Lernen und Lernmethoden in dem Ausbilderkurs vertiefen, den die Industrie- und Handelskammern, Hand-werkskammern sowie andere Träger anbieten.

se strukovnog učenika takozvanim navodećim pitanjima potakne na samostalno djelovanje. Metoda obuhvaća šest koraka: informiranje – planiranje – odlučivanje – izvođenje – kontroliranje – ocjenjivanje. Ova je metoda prikladna za rad u grupama.

Stručni učitelji mogu produbiti svoja znanja o učenju i metodama učenja na kursevima za stručne učitelje koje nude industrijsko-trgovinske komore, zanatske komore te drugi nositelji.

30. Lernorte

Im Rahmen einer Berufsausbildung lernen die Aus-zubildenden im Betrieb und in der Berufsschule ver-schiedene Lernorte kennen, wo sie Aufgaben lösen lernen oder unterrichtet werden.

Der wichtigste Ort zum Lernen ist der Arbeits-platz im Betrieb; denn hier wird betriebliche Realität erlebt. Aber nicht alle Lernschritte können die Aus-zubildenden direkt am Arbeitsplatz üben. Beispiels-weise ein Kundengespräch, schwierige Berech-nungen oder Montagen sollten sie ungestört und ohne den hohen Druck des Ernstfalls lernen können. Hierfür eignen sich besondere Räume oder Lern-ecken, die sich zwar in der Nähe des Arbeitsplatzes befinden, wo aber die Auszubildenden in Ruhe üben können, ohne den laufenden Arbeitsprozess zu stören. Für die Motivation der Auszubildenden ist es wichtig, dass eine Arbeit nicht nur zur Übung ge-macht, sondern im Ergebnis auch verwertet wird.

Größere Firmen haben oft eigene Lehr- oder Ausbildungswerkstätten. In solchen Firmen gibt es auch Lernbüros oder Unterrichtsräume, die mit

Mjesta učenja

U okviru strukovnog obučavanja strukovni učenici upoznavaju različita mjesta u poduzeću i strukovnoj školi gdje uče rješavati zadatke ili primaju poduku.

Najvažnije mjesto za učenje jest radno mjesto u poduzeću jer tu strukovni učenik može doživjeti realnost radne svakodnevnice. Međutim, strukovni učenik ne može direktno na svom radnom mjestu vježbati sve radne korake. Primjerice, vođenje razgovora s klijentom, teške kalkulacije ili montaže trebao bi obavljati nesmetano i bez velikog pritiska kojeg sa sobom donosi stvarna situacija. Za to su prikladne posebne prostorije ili kutovi za učenje u blizini radnog mjesta gdje strukovni učenici mogu vježbati u miru i bez da ometaju tekući radni proces. Za motivaciju strukovnog učenika važno je da zadani posao ne obavlja samo kao vježbu, nego da i ostvareni rezultati budu vrednovani.

Veća poduzeća često imaju vlastite radionice za učenje i vježbanje. U takvim poduzećima postoje, također, uredi za učenje i održavanje nastave koji su opremljeni komjuterima, flip chartovima i

Page 50: Fachglossar - Betriebliche Ausbildung · njemačko-talijanski, njemačko-ruski i njemačko turski. Nama je važno da vam ovaj stručni glosar bude od pomoći u strukovnom obučavanju

50 joBStaRteR

Computer, Flipcharts und anderen Medien ausge-stattet sind. Manche Firmen haben Juniorbetriebe – kleine Unternehmen als Teil des Ausbildungsbe-triebes. Hier bieten Auszubildende Produkte und Dienstleistungen an, für den eigenen Betrieb oder auch für andere Firmen.

Weitere Lernorte in der Berufsausbildung kön-nen die überbetriebliche Ausbildungsstätte sein, die Räume, in denen ausbildungsbegleitende Hilfen angeboten werden, oder eine andere Betriebsstätte, wenn das Unternehmen im Verbund mit anderen Firmen ausbildet.

drugim medijima. Neka poduzeća imaju i takozvane “juniorske odjele” - mala poduzeća u sklopu obučavajućih poduzeća gdje strukovni učenici nude proizvode i usluge za svoje poduzeće ili, pak, druge firme.

Mjesta učenja mogu, također, biti vanjski centri strukovnog obučavanja, prostorije gdje se paralelno uz strukovnu obuku pruža dodatna pomoć ili neko drugo obučavajuće poduzeće ako se strukovna obuka provodi u suradnji s nekoliko poduzeća.

31. Praktikum im Betrieb

Ein Betriebspraktikum ist ein bewährtes Mittel, geeignete Kandidatinnen und Kandidaten für die Ausbildung zu finden. Auch die potenziellen Aus-zubildenden können dadurch eigene Erwartungen, Fähigkeiten und Interessen besser definieren. Da die Jugendlichen ein realistisches Bild von dem jeweiligen Beruf erhalten, sinkt die Wahrscheinlich-keit des Abbruchs einer Berufsausbildung.

Die Dauer des Praktikums ist in der Regel auf zwei bis vier Wochen begrenzt. Ein Praktikumsver-trag ist gesetzlich nicht vorgeschrieben. Es ist jedoch sinnvoll, für die Jugendlichen einen Nachweis über ein absolviertes Praktikum zu erstellen. Es existieren dabei keine Vorschriften für Form und Inhalt der Praktikumsbescheinigung (Vorlagen sind oft bei den Kammern erhältlich). Bei den unter 18-Jährigen müs-sen die Bestimmungen des Jugendarbeitsschutz-gesetzes in Bezug auf das Alter, die höchstzulässige tägliche und wöchentliche Arbeitszeit, Ruhepausen, Ruhetage etc. eingehalten werden.

Radna praksa

Radna praksa predstavlja isprobanu metodu pronalaženja odgovarajućih kandidata za primanje na strukovnu obuku. Ona, također, omogućuje potencijalnim strukovnim učenicima da bolje definiraju svoja očekivanja, sposobnosti i interese. Povrh toga, ona posreduje realističnu sliku dotičnog zanimanja, što smanjuje vjerojatnost prekida strukovne obuke.

Trajanje radne prakse u pravilu je ograničeno na dvije do četiri nedjelje. Potpisivanje ugovora o praksi nije zakonski propisano, ali se ipak preporuča izdavanje potvrde o obavljenoj radnoj praksi. Po­sebni propisi u pogledu na formu i sadržaj potvrde o obavljenoj radnoj praksi, također, ne postoje (u komorama se mogu često dobiti obrasci). Ukoliko je praktikant mlađi od 18 godina, moraju se poštivati odredbe Zakona o zaštiti mladih na radu, a koje se odnose na starost, maksimalni broj radnih sati po danu ili nedjelji, pauze, slobodne dane, itd. Postoje različite vrste radne prakse. Najščeći oblik predstav­

Page 51: Fachglossar - Betriebliche Ausbildung · njemačko-talijanski, njemačko-ruski i njemačko turski. Nama je važno da vam ovaj stručni glosar bude od pomoći u strukovnom obučavanju

51 GloSSaR

Es gibt verschiedene Arten von Praktika. Die häufigste Form ist ein Schülerbetriebspraktikum. Ferner dürfen die Betriebe ein Ferienpraktikum anbieten. Beide Praktika sollen grundsätzlich so gestaltet werden, dass sie für Jugendliche eine Ent-scheidungshilfe im Hinblick auf die Berufsfindung sind. Die Schülerinnen und Schüler sollen die Be-rufs- und Arbeitswelt unmittelbar und möglichst im breiten Spektrum kennenlernen.

Das Schülerbetriebspraktikum ist Pflicht in den Klassen 9, 10 oder 11 allgemeinbildender Schulen. Da es sich versicherungstechnisch um eine Schul-veranstaltung handelt, sind keine Beiträge für die Kranken-, Arbeitslosen-, Renten- und Pflegeversi-cherung zu entrichten. Der Schulträger kümmert sich auch um die Haftpflichtversicherung. Außer-dem unterliegt das Schülerbetriebspraktikum der gesetzlichen Unfallversicherung. Eine Vergütung ist nicht vorgesehen. Weitere Informationen dazu bieten die Schulen an.

Ein Ferienpraktikum kann dagegen freiwillig während der Schulferien gemacht werden. Die Schülerinnen und Schüler müssen dazu das Alter von mindestens 15 Jahren erreicht haben. Je nach Vereinbarung umfasst das Ferienpraktikum einige Tage oder einige Wochen, ist jedoch für unter 18-Jährige auf insgesamt vier Wochen im Jahr be-grenzt. Bei dem Ferienpraktikum sind keine Beiträ-ge für die Sozialversicherung zu entrichten, sofern kein Arbeitsentgelt bezahlt wird oder wenn der Praktikant das 18. Lebensjahr nicht überschritten hat. Im Einzelfall ist es immer ratsam, die zustän-dige Krankenkasse zum Thema Sozialversicherung anzusprechen.

Um die richtigen Praktikanten zu finden, kann man sich direkt an die Schulen, an die zuständigen Kammern oder Agenturen für Arbeit wenden.

lja, pak, radna praksa za učenike. Poduzeća smiju ponuditi praksu i za vrijeme školskih praznika. Oba vida prakse trebaju biti tako organizirana da pomo­gnu učeniku u donošenju odluke o svom budućem zanimanju. Učenicima treba biti pružena moguć­nost da neposredno i u što širem spektru upoznaju dotičnu profesiju i radni svijet.

Radna praksa za učenike obavezna je u 9., 10. ili 11. razredu općeobrazovnih škola. Budući da je radna praksa za učenike kvalificirana kao školska aktivnost, poduzetnik ne mora uplaćivati doprinose za zdravsto, nezaposlenost, mirovinu i dugoročnu njegu. Škola se brine, također, o obaveznom osigu­ranju od odgovornosti. Osim toga, radna praksa za učenike podliježe zakonskom osiguranju od nezgo­de. Naknada za učenike, također, nije predviđena. Detaljnije informacije mogu se dobiti u školama.

Nasuprot tome, praksa koju poduzeća nude za vrijeme školskih praznika dobrovoljnog je karaktera. Da bi mogli obavljati tu vrstu prakse, učenici moraju imati najmanje 15 godina. Ovisno o dogovoru, praksa za vrijeme školskih praznika može trajati nekoliko dana ili nekoliko nedjelja. Za osobe mlađe od 18 godina postoji ograničenje od sveukupno četiri nedjelje godišnje. Za vrijeme trajanja prakse poduzeće ne mora plaćati doprinose za socijalno osiguranje ako ne plaća naknadu za rad ili ako praktikant nije stariji od 18 godina. U konkretnom se slučaju uvijek preporuča kontaktiranje nadležnog zdravstvenog osiguranja koje može dati podrobnije informacije o zdravstvenom osiguranju.

Za pronalaženje odgovarajućih praktikanata može se obratiti direktno školama, nadležnim komorama ili agencijama za rad.

Page 52: Fachglossar - Betriebliche Ausbildung · njemačko-talijanski, njemačko-ruski i njemačko turski. Nama je važno da vam ovaj stručni glosar bude od pomoći u strukovnom obučavanju

52 joBStaRteR

32. Prüfung

Während einer Ausbildung müssen die Auszubil-denden an einer Zwischenprüfung teilnehmen, wenn dies die Ausbildungsverordnung vorsieht. Die Zwischenprüfung erfolgt bei der zuständigen Stelle (Kammer). Sie lädt zur Prüfung ein. Mit der Zwi-schenprüfung stellen Betrieb und Berufsschule den Kenntnis- und Wissensstand der Auszubildenden fest. Das Ergebnis der Zwischenprüfung sollte bei der weiteren Ausbildung berücksichtigt werden.

Am Ende der Ausbildung steht die Abschluss-prüfung. Die Abschlussprüfung erfolgt ebenfalls bei der zuständigen Stelle.

Teilnehmen kann, wer

• die Ausbildungszeit durchlaufen,

• an der Zwischenprüfung teilgenommen und

• das Berichtsheft regelmäßig geführt hat.

Der Betrieb bekommt automatisch ein Anmelde-formular von seiner zuständigen Stelle zugeschickt. Ausbildende und Auszubildende müssen das For-mular nur unterschreiben und zurückschicken.

Die Prüfung besteht in der Regel aus einem schriftlichen, einem praktischen und/oder einem mündlichen Teil. In der Prüfung soll festgestellt wer-den, ob die Prüflinge die notwendigen Fertigkeiten und Kenntnisse besitzen und auch die Lehrinhalte der Berufsschule kennen, sodass sie den gelernten Beruf wirklich ausüben können. Haben die Prüf-linge die Prüfung bestanden, erhalten sie von der Kammer ein Abschlusszeugnis (im Handwerk „Gesellenbrief“ genannt). Wenn sie nicht bestehen, können sie die Prüfung zweimal wiederholen. Die Ausbildungszeit verlängert sich dann auf Antrag der

Ispit

Tijekom strukovnog obučavanja strukovni učenici moraju polagati međuispit ukoliko je tako predviđe­no Pravilnikom o strukovnoj obuci. Međuispit provodi nadležni organ (komora) koji šalje i pozive za ispit. Na osnovu međuispita poduzeće i strukov­na škola određuju stupanj znanja koje je strukovni učenik dotad stekao. Rezultat međuispita treba biti uzet u obzir tijekom daljnje strukovne obuke.

Na kraju strukovne obuke stoji završni ispit kojeg, također, provodi nadležni organ. Ispitu mogu pristupiti strukovni učenici koji su

• prošli kroz strukovnu obuku,

• položili međuispit i

• redovito vodili knjigu izvješća.

Obučavajuće poduzeće automatski dobiva prijavne formulare od nadležnog organa. Poslodavac i strukovni učenik moraju samo potpisati obrazac te ga poslati natrag.

Ispit se, u pravilu, sastoji od pismenog i/ili usmenog dijela. Svrha je ispita utvrditi da li ispita­nik posjeduje potrebne vještine i znanja te da li je svladao učevnu građu strukovne škole u dovoljnoj mjeri da doista može obavljati svoje zanimanje. Ako ispitanik položi ispit, Komora mu izdaje završnu svjedodžbu (u području zanata takva se svjedodžba naziva “svjedodžba o položenom ispitu za majstor­skog pomoćnika”). Ako, pak, ne položi ispit, ima ga pravo ponavljati dva puta. U tom se slučaju trajanje strukovne obuke produžuje na zahtjev strukovnog učenika do sljedećeg ispitnog termina, ali ne za duže od godinu dana.

Page 53: Fachglossar - Betriebliche Ausbildung · njemačko-talijanski, njemačko-ruski i njemačko turski. Nama je važno da vam ovaj stručni glosar bude od pomoći u strukovnom obučavanju

GloSSaR 53

oder des Auszubildenden jeweils bis zum nächsten Prüfungstermin, längstens jedoch um ein Jahr.

Wenn die Auszubildenden während der Ausbil-dung sehr gute Leistungen zeigen, dann können sie die Abschlussprüfung auch vorzeitig machen. Ein ent-sprechender Antrag muss bei der zuständigen Stelle eingereicht werden (siehe dazu Ausbildungszeit).

Ako strukovni učenik tijekom strukovne obuke pokaže veoma dobre rezultate, onda može prijevremeno polagati ispit. Prethodno mora još biti podnešen odgovarajući zahtjev nadležnom organu (vidi Trajanje strukovne obuke).

33.

Überbetriebliche Ausbildung

Vor allem bei technischen Berufen, die auch in kleineren Betrieben etwa des Handwerks ausgebil-det werden, sind oft nicht alle Geräte und Maschi-nen zum Erlernen des kompletten Berufs in den Unternehmen vorhanden. Die Auszubildenden sollen aber alle Bereiche ihres Berufs erlernen. Daher wird die überbetriebliche Ausbildung beson-ders im Handwerk vielfach genutzt.

Überbetriebliche Lehrwerkstätten ergänzen das, was den Auszubildenden in ihrem Betrieb zur Ausbildung fehlt. Außerdem lernen sie die neu-esten technischen Entwicklungen in ihrem Fach kennen. Die überbetriebliche Ausbildung hat auch eine pädagogische Funktion als sogenannte 3. Lernumgebung, in der praktische und theoretische Kompetenzen systematisch vermittelt werden. Wie lange die überbetriebliche Ausbildung dauert, hängt davon ab, was der Betrieb den Auszubilden-den nicht vermitteln kann. Die Kosten einer über-betrieblichen Ausbildung tragen die Betriebe, die Kammern und Innungen sowie der Staat.

Strukovna obuka u vanjskim centrima

Naročito u slučaju tehničkih zanimanja, koja se mogu izučavati i u manjim zanatskim radionicama, često ne stoje na raspolaganu svi uređaji i mašine potrebni za sveobuhvatno izučavanje zanimanja. Od strukovnih se učenika, pak, očekuje da nauče po mogućnosti sve aspekte odabranog zanimanja. Iz tog se razloga često koristi, pogotovo u zanatu, mogućnost strukovnog obučavanja u vanjskim centrima.

Vanjski centri strukovne obuke pružaju stru­kovnom učeniku one dijelove strukovne obuke koje njegovo poduzeće ne može. Osim toga, on se tu upoznaje s najnovijim tehničkim dostignućima u svojoj struci. Strukovna obuka u vanjskim centrima ima, također, pedagošku funkciju kao takozvano „treće okruženje učenja“ u kojem se mogu sistemat­ski prenositi praktične i teoretske kompetencije. Du­žina trajanja strukovne obuke u vanjskim centrima ovisi o obimu strukovnih sadržaja koje obučavajuće poduzeće ne može posredovati strukovnom učeni­ku. Troškove strukovne obuke u vanjskim centrima financiraju poduzeća, komore, udruženja te država.

Page 54: Fachglossar - Betriebliche Ausbildung · njemačko-talijanski, njemačko-ruski i njemačko turski. Nama je važno da vam ovaj stručni glosar bude od pomoći u strukovnom obučavanju

54 joBStaRteR

34. Verbundausbildung

Verbundausbildung bedeutet, dass der Betrieb gemeinsam mit einem anderen Unternehmen oder mit einem Bildungsträger ausbildet. Interessant ist das vor allem für Betriebe, die nicht alle Lerninhalte vermitteln können, die in der Ausbildungsordnung festgelegt sind.

Um eine umfassende Ausbildung zu garantieren, gibt es folgende Modelle:

• Oft ist es so, dass ein Unternehmen der Hauptaus-bildungsbetrieb ist und nur die fehlenden Lernin-halte von einem zweiten Betrieb übernommen werden. So kann ein Restaurant eine Köchin oder einen Koch ausbilden, die oder der beispielsweise nur für den Bereich Großveranstaltung in ein Ho-telrestaurant wechselt. In diesem Falle schließt das Restaurant den Ausbildungsvertrag mit den Auszubildenden und fügt eine schriftliche Ver-einbarung mit dem Hotel hinzu.

• Gute Erfahrungen hat man mit Verbundmodel-len gemacht, bei denen mehrere Betriebe mit einem Bildungsträger zusammenarbeiten. Der Bildungsträger koordiniert die Ausbildung und kann auch selber den Ausbildungsvertrag ab-schließen. Die Auszubildenden sind dann für eine festgelegte Zeit im Betrieb, in der Berufsschule und zusätzlich für bestimmte Abschnitte beim Bildungsträger.

• Eine weitere Möglichkeit ist ein Ausbildungs-verein, der einen Leitbetrieb für die Ausbildung bestellt. Oft ist der Verein auch der Ausbildende, schließt den Ausbildungsvertrag ab und vermit-telt selbst Ausbildungsinhalte. Der Leitbetrieb übernimmt dann für mehrere Unternehmen die Auszubildenden für einen festgelegten Zeitraum.

Partnerska provedba strukovne obuke

Partnerska provedba strukovne obuke znači da poduzeće obučava strukovne učenike zajedno s drugim poduzećima ili s nositeljem obrazovne djelatnosti. To je, prije svega, zanimljivo za ona poduzeća koja ne mogu podučavati sve strukovne sadržaje određene Pravilnikom o strukovnoj obuci.

Kako bi se osigurala obuhvatna strukovna obuka, razrađeni su slijedeći modeli:

•­U velikom je broju slučajeva tako da jedno po­duzeće ima glavnu ulogu u provedbi strukovne obuke, dok drugo poduzeće preuzima samo one strukovne sadržaje koje prvo poduzeće ne može pružiti. Tako primjerice, restoran može obučavati kuhara koji će samo za stjecanje znanja o poslu­živanju banketa odlaziti na strukovnu obuku u hotelski restoran. U takvom slučaju restoran skla­pa sa strukovnim učenikom ugovor o strukovnoj obuci i ugovoru dodaje pisani dogovor s hotelom.

•­Dobra iskustva s modelom partnerskog obu-čavanja napravljena su u slučajevima gdje više poduzeća surađuje s nositeljem obrazovne dje­latnosti. Nositelj obrazovne djelatnosi koordinira strukovnu obuku i može sâm sklopiti ugovor o strukovnoj obuci. Strukovni učenik u datom slučaju provodi određeno vrijeme u poduzeću, strukovnoj školi i dodatno u obrazovnoj ustanovi gdje može steći još neka posebna znanja.

•­ Još jednu daljnu mogućnost predstavlja udruga za strukovnu obuku koja imenuje vodeće poduzeće za provedbu strukovne obuke. Često je udruga istodobno i poslodavac, sklapa ugovor o strukovnoj obuci i posreduje strukovne sadržaje. U tom slučaju vodeće poduzeće preuzima strukovne učenike za nekoliko poduzeća na određeno razdoblje.

Page 55: Fachglossar - Betriebliche Ausbildung · njemačko-talijanski, njemačko-ruski i njemačko turski. Nama je važno da vam ovaj stručni glosar bude od pomoći u strukovnom obučavanju

GloSSaR 55

Es gibt also verschiedene Möglichkeiten, sich die Ausbildung aufzuteilen. Grundsätzlich halten alle daran beteiligten Betriebe in einem Vertrag fest, wer für welche Teile der Ausbildung verantwortlich ist. Bei der Vermittlung solcher Kooperationen hel-fen die zuständigen Stellen, also die Industrie- und Handelskammern oder Handwerkskammern.

Postoje, dakle, različite mogućnosti za partner­sku provedbu strukovne obuke. Kod takvog oblika strukovnog obučavanja poduzeća određuju ugovo­rom tko je za koje dijelove strukovne obuke odgo­voran. U posredovanju ovakvih kooperacija pomažu nadležni organi, dakle, industrijsko-trgovinske ko­more te zanatske komore.

35. Zeugnis

Wenn eine Auszubildende oder ein Auszubildender die Abschlussprüfung erfolgreich bestanden hat, dann bekommt sie bzw. er drei Zeugnisse:

• ein Abschlusszeugnis von der Kammer,

• ein Zeugnis von der Berufsschule und

• ein Ausbildungszeugnis vom Betrieb.

Auf diese Zeugnisse haben die Auszubildenden einen gesetzlichen Anspruch.

Die Auszubildenden können bei dem betrieb-lichen Zeugnis zwischen einem einfachen und einem qualifizierten Zeugnis wählen:

Ein einfaches Zeugnis nennt Art, Dauer und Ziel der Ausbildung sowie die Fertigkeiten und Kenntnisse, die die Auszubildende oder der Auszu-bildende erworben hat.

• „Art der Ausbildung“ bedeutet, dass erkennbar wird, in welchem Betrieb (Größe, Tätigkeit usw.) die bzw. der Auszubildende gelernt hat. Gemeint ist

Svjedodžba

Ukoliko strukovni učenik položi završni ispit, dobiva tri svjedodžbe:

•­završnu svjedodžbu od komore,

•­svjedodžbu od strukovne škole i

•­svjedodžbu o obavljenoj strukovnoj obuci od strane poduzeća.

Na navedene svjedodžbe strukovni učenici imaju zakonsko pravo.

Kod svjedodžaba koje izdaje obučavajuće podu­zeće strukovni učenik može birati između jedno­stavne i kvalificirane svjedodžbe:

U jednostavnoj svjedodžbi navedeni su vrsta, trajanje i cilj strukovne obuke te vještine i znanja koje je strukovni učenik stekao.

•­Pod „vrstom strukovne obuke“ podrazumijevaju se informacije iz kojih proizlazi u kojem je poduzeću (veličina, obavljani poslovi, itd.) strukovni učenik izučio svoje zanimanje. One,

Page 56: Fachglossar - Betriebliche Ausbildung · njemačko-talijanski, njemačko-ruski i njemačko turski. Nama je važno da vam ovaj stručni glosar bude od pomoći u strukovnom obučavanju

56 joBStaRteR

auch, ob es eine überbetriebliche Ausbildungsstelle gegeben hat oder im Verbund ausgebildet wurde.

• Mit der „Dauer“ wird das genaue Anfangs- und Enddatum der Ausbildung bezeichnet.

• Das „Ziel der Ausbildung“ nennt die genaue Be-zeichnung des Ausbildungsberufes und die mög-lichen Fachrichtungen, zum Beispiel Kaufmann im Einzelhandel, Fachrichtung Sportartikel.

• Bei den „Fertigkeiten und Kenntnissen“, die eine Auszubildende oder ein Auszubildender gelernt hat, sollten alle wichtigen Ausbildungsinhalte genannt oder auf die Inhalte der Ausbildungs-ordnung verwiesen werden.

In einem qualifizierten Zeugnis werden die oben genannten Punkte ebenfalls aufgeführt. Zusätzlich werden die Leistung und die Führung der Auszubil-denden im Betrieb beurteilt, und es werden beson-dere fachliche Fähigkeiten aufgeführt. Hier kann auch stehen, wie die Auszubildenden mit Kollegen zurechtgekommen sind und wie sie gelernt haben.

In besonderen Situationen haben die Auszubil-denden auch ein Recht auf ein Zwischenzeugnis, bei-spielsweise wenn sie den Ausbildungsberuf wechseln.

također, naznačuju da li su u strukovnu obuku bili uključeni i vanjski centri, odnosno da li se obučavanje provodilo u partnerstvima.

•­„Trajanjem“ se označava datum početka i završetka strukovne obuke.

•­„Cilj strukovne obuke“ znači točan naziv strukovnog zanimanja kao i moguće specijalno usmjerenje, kao npr. trgovac u maloprodaji sa specijalizacijom za sportske artikle.

•­Kod „vještina i znanja“ koje je strukovni učenik stekao, trebali bi biti navedeni svi važni sadržaji strukovne obuke ili se mora ukazati na sadržaje Pravilnika o strukovnoj obuci.

Kvalificirana svjedodžba obuhvaća, također, sve gore navedene točke. Ona dodatno sadrži procjenu rezultata i ponašanja strukovnog učenika tijekom strukovne obuke u poduzeću te navodi njegove posebne sposobnosti. U kvalificiranoj svjedodžbi može, također, stajati kako se strukovni učenik snašao u timskom radu i koliko je bio marljiv.

U posebnim situacijama, kao što je primjerice promjena strukovnog zanimanja, strukovni učenik ima pravo na međusvjedodžbu.

Page 57: Fachglossar - Betriebliche Ausbildung · njemačko-talijanski, njemačko-ruski i njemačko turski. Nama je važno da vam ovaj stručni glosar bude od pomoći u strukovnom obučavanju

GloSSaR 57

36. Zuständige Stelle

Wenn ein Betrieb ausbilden will, wendet er sich an die sogenannte zuständige Stelle. Das sind in der Regel die Industrie- und Handelskammern und die Handwerkskammern. Weitere zuständige Stellen sind beispielsweise Rechtsanwaltskammern, Ärzte-kammern und Landwirtschaftskammern. Bei den zuständigen Stellen vereinbart die Unternehmerin oder der Unternehmer einen Termin mit der Ausbil-dungsberaterin oder dem Ausbildungsberater und erhält in einem persönlichen Gespräch Informati-onen über die Ausbildung.

In den Industrie- und Handelskammern sowie Handwerkskammern sind Unternehmen be-stimmter Berufsgruppen einer Region organisiert. Wenn eine Berufsausbildung in Betrieben des Handels oder in Industriebetrieben stattfindet, ist normalerweise die Industrie- und Handelskammer für die Betreuung des Ausbildungsverhältnisses zuständig, bei Handwerksbetrieben die Handwerks-kammer. Je nach Beruf kann in bestimmten Fällen eine andere Kammer für das Ausbildungsverhält-nis zuständig sein als die, zu der das Unternehmen gehört.

Die Kammern bieten den Betrieben Beratung und Informationen zu zahlreichen Themen, bei-spielsweise zu Fragen des Außenhandels und des Steuerrechts. In der Region nehmen die Kammern Stellung zu Fragen, die für Unternehmen von Wich-tigkeit sind, zum Beispiel zur Unternehmensbesteu-erung, zur Verkehrsplanung und zur Wirtschaftsan-siedlung.

Eine sogenannte hoheitliche, das heißt vom Staat übertragene Aufgabe ist das Fördern, Regeln und Überwachen der Berufsbildung. Die Kammern übernehmen als „zuständige Stellen“ im Bereich der Berufsausbildung folgende Aufgaben:

Nadležni organ

Kad neko poduzeće želi obučavati strukovne učenike, ono se tada treba najprije obratiti takozvanom nadležnom organu. U pravilu su to industrijsko-trgovinske te zanatske komore. Među ostale nadležne organe spadaju primjerice još advokatske, liječničke i poljoprivredne komore. Poduzetnik može dogovoriti termin sa savjetnikom za strukovnu obuku u nadležnom organu te se tako u osobnom razgovoru detaljno informirati o mogućnostima provedbe strukovne obuke u svom poduzeću.

Poduzetnici i zanatlije određene skupine zanimanja neke regije organizirani su u industrijsko-trgovinskim, odnosno zanatskim komorama. Industrijsko-trgovinska komora uobičajeno je nadležna za nadzor nad provedbom strukovne obuke u trgovačkim ili industrijskim poduzećima. Ukoliko se, pak, strukovna obuka provodi u zanatskoj radionici, onda je nadležna Zanatska komora. Ovisno o zanimanju, u određenim je slučajevima moguće da je za nadzor nad provedbom strukovne obuke zadužena druga komora nego ona kojoj poduzeće pripada.

Komore nude poduzećima poslovna savjetovanja i informacije o mnogobrojnim temama, kao npr. po pitanju vanjske trgovine ili poreznog prava. Osim toga, one u svojim regijama zauzimaju stajališta o pitanjima koja su važna za poduzeća, kao što su pri­mjerice oporezivanje poduzeća, planiranje prometa i izbor lokacije poslovanja.

Komore imaju takozvanu suverenu zadaću, odosno ovlaštene su od države da unapređuju, regu­liraju i nadziru strukovno obrazovanje. U svojstvu „nadležnog organa“ one preuzimaju slijedeće odgo­vornosti u području strukovne obuke:

Page 58: Fachglossar - Betriebliche Ausbildung · njemačko-talijanski, njemačko-ruski i njemačko turski. Nama je važno da vam ovaj stručni glosar bude od pomoći u strukovnom obučavanju

58 joBStaRteR

• Prüfen, ob ein Betrieb ausbilden kann (siehe dazu Eignung als Ausbilderin oder Ausbilder und als Aus-bildungsbetrieb),

• Registrieren der Ausbildungsverträge,

• Überwachen und Fördern der Ausbildung,

• Durchführen der Prüfungen.

Bei den Kammern (im Handwerk bei den Hand-werksinnungen) besteht auch ein Schlichtungsaus-schuss, der bei Streitigkeiten zwischen den Partnern des Ausbildungsverhältnisses – Ausbildende und Auszubildende – angerufen werden kann.

Die meisten Betriebe sind den Industrie- und Handelskammern und den Handwerkskammern zugeordnet. Die Industrie- und Handelskammer betreut rund 270 Ausbildungsberufe, und die Hand-werkskammer ist für etwa 122 Handwerksberufe zuständig. Im Handwerk kümmern sich auch die Innungen um die Förderung der Berufsausbildung. Berufe wie Rechtsanwaltsfachangestellte/r oder Medizinische/r Fachangestellte/r werden von eige-nen Kammern betreut, zum Beispiel von der Rechts-anwaltskammer oder der Ärztekammer.

Betriebe, die überlegen, ob sie ausbilden kön-nen, wenden sich an eine Ausbildungsberaterin oder einen Ausbildungsberater der zuständigen Stelle. Die Ausbildungsberaterinnen oder Ausbil-dungsberater besuchen die Betriebe und informie-ren über die Berufsausbildung. Sie prüfen, ob der Betrieb für die Ausbildung geeignet ist und ob Aus-bilderinnen oder Ausbilder vorhanden sind. Sie sind Ansprechpartner für die Betriebe, aber auch für die Auszubildenden in allen Fragen der Ausbildung.

• provjeravaju da li određeno poduzeće može provoditi strukovnu obuku (vidi Osposobljenost stručnog učitelja i obučavajućeg poduzeća),

• registriraju ugovore o strukovnoj obuci,

• kontroliraju i unapređuju strukovnu obuku,

• provode ispite.

Komore (ili zanatska udruženja u slučaju zanatskog zanimanja) imaju svoje arbitražne komisije koje se mogu uključiti u slučaju spora između stranaka ugovora u strukovnoj obuci, tj. između poslodavca i strukovnog učenika.

Najviše je poduzeća pridruženo industrijsko­trgovinskim i zanatskim komorama. Industrijsko­trgovinska komora nadležna je za otprilike 270 strukovnih zanimanja, a Zanatska komora za 122 zanatska zanimanja. Za unapređenje strukovnog obučavanja u području zanata brinu se, također, zanatska udruženja. Zanimanja poput pravnog ili medicinskog tehničara nadgledaju specijalne komore, kao npr. advokatska, odnosno liječnička komora.

Poduzeća koja razmatraju mogućnost provedbe strukovnog obučavanja obraćaju se savjetnicima za strukovnu obuku u nadležnim organima. Savjetnici posjećuju poduzeća i informiraju o strukovnoj obuci. Oni, također, provjeravaju da li je poduzeće osposobljeno za provedbu strukovne obuke i da li ima stručnog učitelja. Oni su kontakt osobe za poduzeća, ali i za strukovne učenike kod svih pitanja vezanih uz strukovnu obuku.

Page 59: Fachglossar - Betriebliche Ausbildung · njemačko-talijanski, njemačko-ruski i njemačko turski. Nama je važno da vam ovaj stručni glosar bude od pomoći u strukovnom obučavanju

59

Diese Druckschrift wird im Rahmen der Öffentlichkeitsarbeit vom Bundes-ministerium für Bildung und Forschung unentgeltlich abgegeben. Sie ist nicht zum gewerblichen Vertrieb bestimmt. Sie darf weder von Parteien noch von Wahlwerberinnen/Wahlwerbern oder Wahlhelferinnen/Wahlhelfern während eines Wahlkampfes zum Zweck der Wahlwerbung verwendet werden. Dies gilt für Bundestags-, Landtags- und Kommunalwahlen sowie für Wahlen zum Euro-päischen Parlament. Missbräuchlich ist insbesondere die Verteilung auf Wahlveranstaltungen und an Informationsständen der Parteien sowie das Einlegen, Aufdrucken oder Aufkleben parteipolitischer Informationen oder Werbemittel. Untersagt ist gleichfalls die Weitergabe an Dritte zum Zwecke der Wahlwerbung. Unabhängig davon, wann, auf welchem Weg und in welcher Anzahl diese Schrift der Empfängerin/dem Empfänger zugegangen ist, darf sie auch ohne zeitlichen Bezug zu einer bevorstehenden Wahl nicht in einer Weise verwendet werden, die als Parteinahme der Bundesregierung zugunsten einzelner politischer Gruppen verstanden werden könnte.

Page 60: Fachglossar - Betriebliche Ausbildung · njemačko-talijanski, njemačko-ruski i njemačko turski. Nama je važno da vam ovaj stručni glosar bude od pomoći u strukovnom obučavanju