Investicije u eljeznikom sektoru FBiHZa veu sigurnost 11.7 miliona EuraPredsjednik Uprave eljeznica FBiH Narcis Dumhur i generalni direktor BHJK Ivan Knezovi potpisali su 30. decembra 2009. godine u Sarajevu Ugovor za podrku i instaliranje sistema stanine signalne opreme za dionicu Konjic apljina sa predstavnicima njemake firme Thales Rail Signalling Solutions GmbH Henrikom Klanerom i Jean Jacques Kolbom.Ugovor vrijedan 11.742.602, 72 Eura finansiran je iz Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i Evropske investicijske banke (EIB), a rok za njegovu implementaciju je dvije godine.Pomonik ministra za saobraaj i komunikacije FBiH Izet Mehinagi naglasio je da je ovaj ugovor izuzetno vaan i s aspekta razvoja nae privrede, jer e kao podizvoai u navedenim poslovima biti angairane nae firme i nai radnici.Ublaen osjetan pad prijevozaZbog globalne ekonomske krize eljeznice FBiH zabiljeile su pad prijevoza tokom 2009. godine. To se posebno osjetilo u prvih est mjeseci, dok je u drugoj polovini godine taj trend prilino ublaen.U 2009. godini prevezeno je 7. 206. 530 tona robe, to je za 14 % manje u odnosu na 2008. godinu i 429.510 putnika, to je za 18% manje nego lani.Vlada FBiH trai oslobaanje entitetske eljeznice od putarinaVlada Federacije BiH donijela je 30. novembra 2009. godine odluku da od Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje BiH zatrai oslobaanje J.P. eljeznice Federacije BiH od obaveze plaanja putarine za dizel goriva koja se koriste za pogon inskih vozila. Rije je o koliini od oko milion i 391 hiljadu litara dizel goriva za period 1. juli 31. decembar 2009.godine.Vlada FBiH je na sjednici u Mostaru donijela i nekoliko odluka koje se odnose na rad i poslovanje JP eljeznice Federacije BiH. Prva odluka odnosi se na izmjenu i dopunu Odluke o raspodjeli sredstava tekueg granta Subvencije javnim preduzeima - Federalnog ministarstva prometa i komunikacija - transfer eljeznicamaFBiH.Njome se odobrava Program raspodjele sredstava tekueg granta u iznosu od 20 miliona i to 17.316.666 KM za odravanje eljeznike infrastrukture, 2.083.334 KM za obavljanje usluga eljeznikog putnikog saobraaja i kombinovanog prijevoza u 2009.godini, te 600.000 KM Bosanskohercegovakoj eljeznikoj javnoj korporaciji na ime uea Federacije BiH. Zbog umanjenja sredstava u Budetu FBiH za finansiranje odravanja eljeznike infrastrukture za 2009.godinu u iznosu od 16,7 posto bilo je neophodno izmijeniti Ugovor o finansiranju odravanja eljeznike infrastrukture izmeu JP eljeznice FBiH Sarajevo i Federalnog ministarstva prometa i komunikacija, pa je Vlada danas Odlukom dala saglasnost na Aneks ugovora. Transfer za eljeznice FBiH u iznosu od 19,4 miliona KM bio bi rasporeen tako da se 17.316.666 usmjeri na odravanje eljeznike infrastrukture, 1.666.667 zasufinansiranje javnog putnikog prijevoza i 416.667 KM za sufinansiranje kombinovanog saobraaja.Uspostavljena direktna linija Sarajevo - Beograd - SarajevoNakon 18 godina prekida putnikog eljeznikog saobraaja, od 13. decembra 2009. godine, ponovo je uspostavljena direktna linija Sarajevo - Beograd - Sarajevo. Kompoziciju voza je dogovorena prema meunarodnim standardima i ine je tri vagona koji pripadaju eljeznicama FBiH, eljeznicama RS-a i bife - vagon eljeznica Srbije u kojem povoljne ugostiteljske usluge prua osoblje eljeznikog turistikog preduzea ,,elturist" iz Beograda. Veliko interesovanje za ovu relaciju, pored putnika i medija, iskazale su i turistike agencije kako u Sarajevu tako i u Beogradu koje planiraju organizaciju grupnih putovanja i bolje povezivanje dva glavna grada.Red vonje ovoga voza napravljen je tako da se uspostavi adekvatna veza iz pravca Mostara i Ploa i dalje prema Novom Sadu, Skoplju, Baru i obrnuto. Prema redu vonje voz Iz Sarajeva polazi u 11:35 sati, a Beograd stie u 20:18 sati. Iz Beograda e voz kree u 8:15 sati, a u Sarajevo stie u 17:35 sati. Putnici koji putuju ovim vozom moraju raunati na dua zadravanja voza u stanicama Slavonski amac i id koje su odreene za obavljanje potrebih kontrolno-carinkih procedura na meudravnim prelazimaPo pitanju cijena napravljen je iskorak tako da su za putnike koji putuju iz Sarajeva i Dobija za Beograd i iz Beograda za Sarajevo i Doboj dogovorene posebne ponude:Sarajevo Special gdje je cijena karte u jednom pravcu 16,80 eura povratana karta 31,00 eura iDoboj Special gdje je cijena karte u jednom pravcu 11,30 eura povratana karta 21,00 eura.U prvim danima saobraanja ovog voza njegova popunjenost je vea od planiranog i oekuje se jo vei priliv putnika.Hajro Roajac, direktor Unutranje kontrole FBiHSmanjen broj vanrednih dogaajaHajro Roajac sa kolegom Mustafom KalabomSprovoenje propisa o bezbjednosti eljeznikog saobraaja, te preventivno i instruktivno djelovanje s ciljem spreavanja nepravilnosti u radu, otkrivanje i ukazivanje na pojave, uzroke i posljedice nepravilnosti u radu i rukovanju, kao i preduzimanje mjera za bezbjedno i redovno odvijanje eljeznikog saobraaja, osnovni je zadatak Unutranje kontrole (UK)eljeznica Federacije Bosne i Hercegovine.Direktor UK FBiH Hajro Roajac kae da je bezbjednosna situacija zadovoljavajua, najvie zahvaljujui adekvatnoj primjeni saobraajno-tehnikih propisa od strane izvrnog osoblja i kontrolorima koji su stalno na terenu u cilju preventivnog djelovanja.Sa direktorom Roajcem razgovarali smo o ukupnoj sigurnosnoj situaciji u FBiH kao i o nedostacima koji su uoeni u periodi od januara do juna ove godine.Kako ocjenjujete sigurnosnu situaciju u eljeznikom saobraaju za prvih est mjeseci ove godine, u odnosu na isti period prole godine?U periodu od januara do juna ove godine imali smo 201 vanredni dogaaj, to je u odnosu na isti period 2008. godine manje za 208 sluajeva ili za 51%. Analiza je pokazala veliko smanjenje vanrednih dogaaja po svim grupama. Udesa kao grupesa najteim posljedicama bilo je za pet sluajeva manje, nezgoda za 18 sluajeva manje, vanrednih dogaaja na putnim prelazima i van njih na eljeznikom podruju za 21 sluaj manje i smetnji za 164 sluaja manje.Na smanjenje broja vanrednih dogaaja u najveoj mjeri je uticao smanjeni obim prevoza i smanjen broj kvarova na vunim vozilima i kontaktnoj mrei.U periodu o kojem govorimo dolo je do smanjenja ukupne materijalne tete u iznosu 435. 595,88 KM, a materijalna teta prouzrokovana od strane treih lica manja je za 342.157,11 KM.Prekid u eljeznikom saobraaju u posmatranom periodu je iznosio 7.605 minuta, to je za 10.252 minute manje.Da li je bilo smrtnih sluajeva?Bilo je devet smrtnih sluajeva od januara do juna, to je za pet vie u odnosu na isti period 2008. godine.U sedam sluaja do usmrenja je dolo nepanjom treih lica na otvorenoj pruzi. U jednom sluaju, do usmrenja je dolo na radnom mjestu gdje je pozlilo uvaru mosta Gazela, koji je nakon toga odmah i preminuo. U jo jednom sluaju do usmrenja je dolo nakon otpreme voza broj 390 u stanici Konjic u 19 sati i 52 minuta. U 20.00 sati tree lice dolazi u kancelariju i obavjetava efa stanice i otpravnika vozova da na peronu lei nepoznato lice u besvjesnom stanju. Povrijeeno lice odmah je prebaeno u bolnicu, gdje je u toku noi preminulo. U prvom polugoditu 2009. godine imali smo jedno tee povrijeeno lice, to je za tri sluaja manje u odnosu na isti period 2008. godine, prouzrokovano nepanjom treih lica.Da li je bilo pokretanja disciplinskih postupaka?U prvih est mjeseci 2009. godine pokrenuto je 10 disciplinskih postupaka protiv lica koja neposredno uestvuju u vrenju eljeznikog saobraaja. Ono to elim naglasiti jeste, da bez obzira na to to je ukupan prevoz manji za 25% i prevoz u netotonama manji za 41%, mora se istai da je broj vanrednih dogaaja smanjen za 51%, to je za svaku pohvalu. I dalje se mora istai da je na smanjenje broja vanrednih dogaaja dolo adekvatnom primjenom propisa izvrnog osoblja u svim uslovima rada i u svim djelatnostima. Poseban doprinos dala je i unutranja kontrola uz saradnju sa kontrolorima podruja infrastrukture i prometno poslovnih podruja. I u narednom periodu treba nastojati odrati trend smanjenja broja vanrednih dogaaja i time doprinijeti da stepen bezbjednosti eljeznikog saobraaja bude jo vei.Prema vaoj procjeni kakvo je stanje naih osnovnih transportnih kapaciteta?U periodu I-VI 2009. godine uz minimalno investiciono i tekue odravanje u svim djelatnostima, nastojala su se odrati osnovna transportna sredstva u ispravnom stanju i time zadovoljiti uslove za bezbjedno odvijanje eljeznikog saobraaja i izvrenje reda vonje.Bez obzira na to to je nastupio period restrikcija u svim djelatnostima, neblagovremeno ulaganje u infrastrukturne kapacitete moe i dalje pogoravati stanje, a samim tim i mogunost za nastanak teih vanrednih dogaaja.Kako su izvoeni radovi na tekuem odravanju?Ti radovi izvodili su se uglavnom vlastitom radnom snagom. Zbog nedovoljnog i neadekvatnog ulaganja u donji i gornji stroj proizale su potrebe za uvoenjem niza laganih vonji. Na dan 30.06.2009. na snazi je 35 laganih vonji u duini 19 km od ega je 13 zbog nedostatka AT porcija i ina.Procenat izvrenja investicionog ulaganja prilino je velik, 78%.Veliko izvrenje rezultat je angairanja vlastite radne snage na zamjeni novih ina i pragova u cilju smanjenja zaliha materijala, prvenstveno ina iz Plana za 2007. godinu, sa zakanjenjem isporuenih krajem 2008. godine u zimskom periodu, a ugraenih u prvoj polovini 2009. godine.U kakvom su stanju industrijski kolosijeci?Na podruju FBiH nalazi se ukupno 37 otvorenih industrijskih kolosijeka u ukupnoj duini od 113,792 km, dok 43 odvojne skretnice spajaju ove kolosijeke na mreu FBiH.Stanje industrijskih kolosijeka u prvoj polovini 2009. u odnosu na prethodnu godinu se dodatno pogoralo. Razlozi lee u tome to su vlasnici mahom u tekom materijalnom poloaju tako da nemaju dovoljno sredstava za ulaganja u iste. Vlasnici industrijskih kolosijeka, iji su kolosijeci u jako loem stanju su obavjeteni i dostavljeni su im predmjeri radova za sanaciju. Potpisana su dva ugovora (TE Tuzla i Rudnici Kreka) za odravanje odvojnih skretnica.Koji su to prijedlozi mjera za poboljanje sigurnosti i urednosti u eljeznikom saobraaju?Prije svega, neophodno je poveati stepen ulaganja u infrastrukturu po svim djelatnostima i time bar odrati sadanje stanje ispravnosti transportnih kapaciteta. Takoer, treba poveati aktivnosti oko osiguranja putnih prelaza koji su bili u funkciji i iskljueni zbog ugradnje ureaja savremenog osiguranja stanica.U slubenim mjestima gdje se saobraaj vozova regulie na klasian nain, ve due vrijeme se to radi sa minimalnim brojem izvrilaca gdje se ne mogu ispotovati potrebni saobraajni propisi koji mogu biti glavni uzrok vanrednog dogaaja sa teim posljedicama. Najizraeniji je nedostatak skretnikog i manevarskog osoblja koje u to kraem vremenskom roku treba obezbjediti.Posebno bih naglasio da je neophodno u to skorijem roku obezbijediti uniforme za izvrno osoblje kako bi se raspoznali po poslu koji obavljaju. U veini sluajeva vremenski rok je istekao, a pojedino izvrno osoblje uniforme nikad nije ni dobilo.Uz sve ovo treba se posvetiti vea briga oko nabavke potrebnih sredstava i odabira prioriteta gdje bi se obavezno ukljuili uposlenici koji su direktno odgovorni za ispravnost transportnih kapaciteta.Tehnika stanica SuicaSa Talgom i automatska praonicaVagoni se danas peru runoNekada je kroz sarajevsko naselje Veleii proticao potok Suica. Zatrpan je poslije Olimpijade 1984.godine kada je nekoliko stotina metara dalje od eljeznike stanice Sarajevo podignuta Tehnika stanica Suica, pa je od potoka ostalo samo ime.Izgradnja ovakve TS bila je neophodna iz razloga to su dotadanji kapaciteti, koji su bili smjeteni u krugu stanice Sarajevo, bili nedovoljni i neuslovni za kvalitetno obavljanje predvienih poslova.U svim eljeznikim domicilnim stanicama za prevoz putnika postoje i tehnike stanice ija je svrha postojanja u prvom redu struno i kvalitetno odravanje mobilnih kapaciteta za prevoz putnika u smislu tehnike ispravnosti, kao i higijensko-sanitarno odravanje svakog vagona pojedinano.Uposlenicima Tehnike stanice Suica osnovni zadatak je briga o tehnikoj ispravnosti vagona, ugodnosti, komforu i istoi svakog voza koji otpoinje putovanje iz stanice Sarajevo. Pored ovih poslova, vre se sitne poravke na vozovima koji tranzitiraju stanicu Sarajevo, bez otkvaivanja, kao i ambulantno ienje ovih vozova. Jednom u 30 dana svaki putniki vagon dostavlja se u Suicu radi tehnikog pregleda (papue, koioni sistem, obrtna postolja, vlano- odbojni ureaji, elektro oprema, rasvjeta, mjerenje profila istroenosti toka, unutranja ispravnostprozora, vrata, grijanja, protivpoarnog aparata)- kae Ifet Sokolovi, direktor Poslovno prometnog podruja Sarajevo.Pored tehnikog pregleda i poslova na odravanju vagona, u TSSuica vri se priprema i ienje voznih jedinica, tj. unutranje i vanjsko ienje vagona (ambulantno, malo, redovno i temeljno). Prije rata imali smo i automatsku praonicu vozova. Stariji uposlenici poput Muhameda Tufe, efa Radne jedinice tehnikog pregled kola, sjeaju se vremena kada se cijela kompozicija voza mogla oprati za deset minuta. Bilo je dovoljno da voz lagano proe kroz praonicu i poslije etki i hemikalija izie k'o nov. Neposredno prije rata, praonica je rastavljena i demonitirana radi upuivanja na redovni remont..... i od tada, vozovi se peru runo.Poslije rata TS je osposobljena naporom zaposlenika za osnovno i minimalno odravanje i ienje vagona, to je za to vrijeme i bilo dovoljno. Meutim, nabavkom novih vagona i poveanjem broja pari brzih meunarodnih vozova, ovi kapaciteti su postali nedovoljni, tako da se odravanje i ienje putnikih vagona odvija uz krajnji i maksimalan napor zaposlenih u TS Suica.Putnici koji se danas voze eljeznicom FBiH, redovno se ale na istou vagona, konkretnije, prozora, vrata i toaleta. Direktor Sokolovi kae da se vagoni peru redovno, ali da veliki problem predstavlja njihova dotrajalost i nedostatak potrebne mehanizacije i rezervnih dijelova.Zaptivai na vakum staklima, prozora i vrata su dotrajali i prljavtina koja proe izmeu ne moe se nikako oprati. Jedino rjeenje je njihova zamjena novim prozorima i vratima - smatra Sokolovi.Lijepa vijest je da e u sklopu projekta Talgo biti ugraena nova automatska praonica za pranje Talgo garnitura, ali i svih ostalih garnitura i putnikih vagona. Na komandnoj zgradi ve su izvrene pripreme za njeno postavljanje. Takoer, u sklopu Talgo projekta bit e instaliran i ureaj za vakuumsko pranjenje toaleta. Pored toga, bit e instalirani i svi drugi ureaji neophodni za savremno i kvalitetno ienje i servisiranje putnikih vagona i garnitura.I dok putnici odlaze i prolaze u iekivanju ljepih vozova koji e sigurno doi, vozovi se redovno pregledaju u samo jedno cilju: obezbijediti maksimalnu sigurnost putnika uz maksimalno mogue kvalitetno i udobno putovanje.CER MonitorMeunarodni putniki transport otvoren konkurencijiOd 1. januara 2010.godine sva evropska eljeznika preduzea podrana su u smislu poboljanja eljeznike infrastrukture u ostalim zemljama lanicama, a sve u namjeri stvaranja jednog meunarodnog putnikog servisa.To otvara nove poslovne mogunosti za eljeznika preduzea i menadere infrastrukture, doputajui im da stvore nove, inovativne i trino orijentirane putnike servise.Antonio Tajani, potpredsjednik Evropske komisije, s posebnom odgovornou, tvrdi: Poinje novo poglavlje u procesu jaanja eljeznikog sektora, u koju e biti ukljuena Evropska Unija, u narednih nekoliko godina. Meunarodno eljezniko trite otvorit e se na dobrobit za obje strane za industriju i putnike. Oekuje se da e to poveati mogunost izbora za putnike i voditi kvalitetnijem skoku servisa, stvarajui time i nove cijene. To je jo jedan korak doprinosa u cilju integriranog evropskog eljeznikog podruja.Pod okriljem Direktive 2007/58/EC, sva eljeznika preduzea koja imaju licence i posjeduju sigurnosne certifikate bit e sada u mogunosti da djeluju u meunarodnim servisima. To stvara realistine ekonomske uvjete za napredak servisa, u to ukljuuje pravo meunarodnim vozovima da ukrcavaju i iskrcavaju putnike na stanicama smjetenim u ostalim zemljama lanicama.Cer monitor 11.01.2010.Meunarodna konferencija o eljeznici u DortmunduMeunarodna konferencija o eljeznici, u okviru koje je odrana panel-diskusija o liberalizaciji nacionalnih eljeznica u Evropi, odrana je u Dortmundu 9. novembra ove godine. Konferencija je ranije bile odravana pod nazivom Railtec.Glavnu rije vodio je predsjednik CER-a, Johannes Ludewig, zajedno sa Ruedigerom Gruebeom (predstavnikom CEO-a u okviru Njemakih eljeznica (DB AG), Vladimirom Jakunjinom, predsjednikom Ruskih dravnih eljeznica (RZD), Johannom Friedrichom Colsmanom (lanom kabineta Evropske komisije, potpredsjednikom i komesarom za transport Antoniom Tajanijem), i LutzomLinienkaemperom (ministrom izgradnje i transporta njemake savezne pokrajine Sjeverna-Rajna Vestfalija). Gospodin Ludewig je kao najvanije istaknuo neophodnost liberalizacije, ali ne pod dovoljnim uvjetima za zdravu konkurenciju, na podruju eljeznica. Bez adekvatnog investiranja u infrastrukturu konkurencija moe biti tetna za eljezniki saobraaj, istakao je Ludewig. Njegovo miljenje snano su podrali predstavnici CEO-a, Grube i Jakunjin.O temi se raspravljalo detaljno u okviru informativnog ministarskog sastanka, koji se nastavio sutradan. Ministri transporta i dravni ministri Bugarske, Poljske, Luksemburga i Njemake diskutirali su o finansiranju infrastrukture u vremenu ekonomske krize zajedno sa predstavnicima Evropskih eljeznica CEO.Otvarajui diskusiju, Ludewig je prikazao oblike razliitih nivoa investiranja u izgradnju i odravanje infrastrukture u 27 zemalja Evropske Unije. To postaje oitije u pojedinim zemljama , dok je u centralnoj i istonoj Evropi situacija dramatina. Uesnici su se sloili da je potrebno trajno investiranje u eljeznicu.Trgovinski sajam u Dortmundu privukao je oko 200 izlagaa, u dva dana. Mnogi novi proizvoai predstavili su se po prvi put. Ruske eljeznice (RZD), na primjer, veoma su ponosne to su se po prvi put predstavie javnosti. Konferenciji je, takoer, prisustvovao veliki broj djelatnika iz politike i biznisa, a sajam je posjetilo oko 10.500 posjetilaca.Kao i prethodnih godina, CER je bio tehniki sponzor sajma Rail 2009. sa Johannesom Ludewigom u ime eljeznikog savjetodavnog komiteta na elu.Cer monitor 16.11.2009.eljezniki transport izvan domaaja revizije Direktive EU o opasnim materijamaDesetog novembra 2009. godine, veinski vlasnici kapitala su pod pokroviteljstvom Generalnog direktorijuma za razvoj (DG ENVi) Evropske komisije odrali sastanak, potvrujui svoju namjeru da zadre eljezniki transport izvan domaaja revizije Direktive o kontroli velikih havarija - SEVESO II, ukljuujui opasne materije (Direktiva 96/82/EC, auriranom Direktivom 2003/105/EC).Direktiva SEVESO II obuhvaa prevenciju od nesrea za nepokretne instalacije. Ta Direktiva datira od 1996.godine, i ponovno je obnovljena 2003. godine.Prijanja revizija sastavljena od Komisije za ivotnu sredinu sadravala je u osnovi dvije studije koje su predstavili veinski vlasnici kompanija. Jedna od studija je predlagala proirenje uticaja ove direktive na transport o opasnim materijama na eljeznicu, dok su se neki suprotstavili ovom prijedlogu.To je podrala i Evropska komisija (obje strane DG Za ivotnu sredinu i DG Transport i energija), a koje su odreene specifinim (prvenstveno Ujedinjeni narodi) zakonskim odredbama o transportu opasnih materija.CER e nastaviti pratiti razgovore o reviziji SEVESO II Direktive, kako bi osigurali da transport opasnim materijama eljeznicom ostane u okvirima zakonske regulative.Cer monitor 16.11.2009.Posebni turistiki vozovi Ljubljana Sarajevo-PloeOrganizacija posebnih putnikih vozova na relaciji Ljubljana-Sarajevo-Ploe-Ljubljana dio je turistikog aranmana koje su Slovenske eljeznice i eljeznice FBiH realizovale sa turistikom agencijom Palma iz Ljubljane. Prvi voz krenuo je iz Ljubljane 08.10.2009. sa oko 400 turista. Zbog velikog interesovanja pokrenut je i drugi voz 23.oktobra 2009.godine sa 300 zaljubljenika u prirodne ljepote i eljeznicu.Pored berbe mandarina u krajnjoj destinaciji i uivanja u prirodnim ljepotama, gosti iz Slovenije su posjetili gradove Sarajevo i Mostar i obili njihove kulturno-historijske znamenitosti.Nekad i sadRazvoj eljeznikog saobraaja u Bosni i Hercegovinieljeznice su generator privrednog razvojaeljeznica u Bosni i Hercegovini ima dugu istoriju i tradiciju i prola je kroz nekoliko faza razvoja. Moe se s ponosom kazati da je eljeznica u Bosni i Hercegovini poela sa radom davne 1872. godine sa jednokolosjenom prugom izmeu Dobrljina i Banje Luke u duini od 87 km.Izmeu 1878. i 1918. Godine, u doba Austro-Ugarske okupacije izgraeno je 1.455 km uskotrane pruge. U 1938. godini postojalo je 1.872 km pruge u javnoj upotrebi u Bosni i Hercegovini, od ega samo 178 km ili 9,5 % normalnog kolosjeka.Nakon zavretka Drugog svjetskog rata, naglasak je prebaen zbog rastuih potreba privrede na normalni kolosjek. Izmeu 1946. i 1953. godine izgraen je vei dio pruga normalnog kolosjeka. Pruga normalnog kolosjeka Sarajevo - Ploe izgraena je 1966. godine. Moe se konstatovati da je ova pruga veoma teka i u pojedinim svojim djelovima prolazi kroz najtee terene u Evropi. Na duini od 194,6 km pruga Sarajevo - Ploe ima 36.000 m tunela i preko 5.000 m mostova i vijadukta.U periodu od 1968. i 1977. godine proveden je program modernizacije i kao rezultat toga je da je veina linija elektrificirana. U 1977. godine bilo preko 60 % elektrificiranih linija u Bosni i Hercegovini.eljeznice u Bosni i Hercegovini kao jedinstveno preduzee imale su 1.032 km pruge.Agresija na Bosnu i Hrecegovinu uzrokovala je unitenje i raspad eljeznikog sistema zbog ratnih razaranja (Ukupno procijenjena ratna teta nanesena sistemu BH iznosi 854.000.000 US$, i to 767.000.000 US$ ili 90 % otpada na vozni park, a 87.000.000 ili 10 % otpada na infrastrukturu).U oktobru 1992. godine BH Sarajevo postale su lan Meunarodne unije eljeznica (International Union of Railwazs - UIC).U novembru 1995. godine , Dejtonski sporazum potvrdio je integritet BH i obeao vei angaman Meunarodne zajednice u revitalizaciju BH ( odredbe Aneksa 9 ).eljeznice u Bosni i Hercegovini podjelili su po entitetima, tako da je: Federaciji pripalo 607 km ili 59 % pruge (dva operatora BH i HB), Republika Srpska 425 km ili 41 % pruge (jedan operator RS).Donesen je Zakon u Federaciji BiH o eljeznicama , kojim je utvreno da se sa 1. januarom 2002 g. fuzioniu dva preduzea (BH i HB) u jedno preduzee FBiH.Graevinska duina pruga u Bosni i Hercegovini iznosi 1.030,389 km:

Dvije glavne linije su : Linija jug - sjever (apljina gr.- Sarajevo - Doboj - Bos. amac), ova linija trebala bi u Pan Evropskom Koridoru u Jugoistonoj Evropi (Helsinki 1997) da bude koridor Vc (Ploe - Sarajevo - Osijek - Budapest). Linija istok - zapad (Bos. Novi - Banja Luka - Doboj - Brasina ), ova linija trebala bi biti Paralelni Koridor X .eljeznice u Bosni i Hercegovini polovinom osamdesetih godina ostvarile su rekordan rad : teretni saobraaj 32,1 miliona tona, sa ostvarenih 5,8 milijardi NTKM, i sa 182,1 km ostvarenog prosjenog prevoznog puta. Od ukupno prevezenih 32,1 miliona tona robe (lokalni saobraaj unutar Federacije iznosio je 46 %, meuentitetski saobraaj iznosio je 45 %, meunarodni saobraaj iznosio je 8% / uvoz 40 %,izvoz 60% / , tranzitni saobraaj iznosio je 1 %. putniki saobra}aj 19,1 miliona putnika , sa ostvarenih 1,9 milijardi PKM , i sa 102,9 km ostvarene prosjene duine prevoza po putniku, prosjena udaljenost u saobraaju unutar Federacije iznosila je 60 km, u meuentitetskom saobraaju iznosila je 185 km, a u meunarodnom 240 km . Od ukupno prevezenih 19,1 miliona putnika (lokalni saobraaj unutar Federacije iznosio je 65,5 %, meuentitetski saobraaj iznosio je 34 %, meunarodni saobraaj iznosio je 0,5 %.Poetkom devedesetih godina dvadestog vijeka, rad eljeznicom u BiH drastino je opao.Agresijom i ratnim razaranjima eljeznica na podruju Federacije skoro da i nije saobraala ili se je odvijao ostrvski saobraaj.Tokom i nakon rata dolo je do razvoja jakog sektora drumskog saobraaja, koji je eljeznicama oduzeo znaajan dio trita, te e eljeznici biti veoma teko da vrati udio na tritu od sektora drumskog saobraaja. Drumski saobraaj ima jaki lobi, i u privatnim je rukama.Ipak nastoje se iskoristiti sve prednosti da bi se ostvario vei prevoz robe i putnika na prugama eljeznice Bosne i Hercegovine.Kljune prednosti eljeznice oituju se u slijedeem: Prevoz rasutog tereta Solidni kapaciteti za odravanje lojalna radna snaga Jaka tradicija eljezniceeljeznica ima i neke mogunosti koje bi morala iskoristiti u maksimalnoj moguoj mjeri kako bi se poveao prevoz, a one su : Fiziko propadanje cestovne mree Ovisnost nekih korisnika Sredinji poloaj u Evropi Mogunosti pristupu Luci Ploe Poloaj u odnosu na Koridore V i X.Sagledavajui kljune prednost ,kao i ispoljenu tenju i spremnost da se razvoju eljeznice u Bosni i Hercegovini pokloni znatno vea panja nego do sada, te mogunosti koje bi eljeznica morala iskoristiti, pretpostavlja se i operie podacima da bi se prevoz eljeznicom u narednom periodu trebao poveati.eljeznicu treba razvijati! Uvrtavanjem eljeznice u Bosni i Hercegovini u Koridor V zvanino se smatra da je mrea pruga u Bosni i Hercegovini arterija ili ogranak evropskog Koridora V, i da se moe efikasno uvezati u predloeni Koridor X. Na ovaj nain dat e se velika mogunost Bosni i Hercegovini da znatnije povea uee u tranzitnom i meunarodnom saobraaju.Brim razvojem eljeznikog saobraaja znatno e se uticati na: a)smanjenje transportnih trokova,b) ouvanje ovjekove sredine,c) poveanje uteda tenih goriva,e) smanjenja odliva deviza,f) vee zapoljavanje domaih kapaciteta za proizvodnju opreme zaeljeznicu .Razvojem eljeznica razvijat e se: bankarski sistem , osiguravajua drutva, poveat e se potronja: elektrine energije, graevinskog materijala, metalne industrije i svih onih proizvoda gdje je eljeznica veliki potroa. Ojaat e razni kooperanti i zaposlit e se znatan broj ljudi.U kojoj mjeri e se iskoristiti prednosti eljeznice, odnosno, koliko e ova grana potpomoi stabilizaciji zavisi od aktivnosti i sinhronizaciji svih struktura u dravi.Na osnovu lana 58. Statuta JP FBH d.o.o. (Slubene novine FBiH br.27/06), Uprava Drutva je na svojoj XVII redovnoj sjednici 15. marta 2007. godine donijela odluku o davanju saglasnosti za izdavanje internog glasila FBH Info. Ureivaki kolegij: Smajo Salketi, Ninoslav Lui, Sejo Rami, Svetlana Mujkanovi, Erich andor i Azra Ferizovi. Glavni i odgovorni urednik Samir Kadri. Redakcijski odbor: Fikret Mro, Senka Rai i Mediha ivojevi. Adresa: Musala 2, Sarajevo. Tel: ++ 387 33 251 120. Fax: ++ 387 33 652 396, e-mail: info@zfbh.ba