Inventarizacija, vrednovanje i planiranje obalnih krajobraza Dalmacije - otoci Vis i Bisevo

Inventarizacija, vrednovanje i

planiranje obalnih

krajobraza Dalmacije

Područje otoka Visa i Biševa

Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) svjetska je mreža UN-a za razvoj koja zagovara promjene i povezivanje država sa znanjem, iskustvom te potencijalima kako bi se građanima omogućilo da izgrade bolji život. UNDP djeluje u 166 zemalja.

Program UNDP-a u Hrvatskoj obuhvaća razvojne inicijative kao što su: lokalni razvoj i jačanje instituciona-lnih kapaciteta, zaštita okoliša i racionalno korištenje energije, podrška najranjivijim skupinama u društvu, uključivanje privatnog sektora u proces razvoja te jačanje hrvatskog pravosuđa i sigurnosti građana.

Globalni fond za okoliš (GEF) osnovan je 1991. godine kako bi se pomoglo zemljama u razvoju i zemljama s ekonomijama u tranziciji da osiguraju sredstva za programe i projekte zaštite okoliša.

Posebno zahvaljujemo Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost koji je doprinjeo realizaciji ove projektne aktivnosti.

OIKON – Institut za primjenjenu ekologiju

Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet,

Zavod za ukrasno bilje, krajobraznu arhitekturu

i vrtnu umjetnost

Ljubljanski urbanistični zavod

Voditelj konzorcija: Marija Bajica

Autorski tim: dr.sc. Sonja Butula (stručni voditelj), Goran Adlar, mr.sc. Ines Hrdalo, Jelka Hudoklin, Tena Kušan, dr.sc. Vladimir Kušan, Berislav Marković, Višnja Šteko

Projekt COAST

Očuvanje i održivo korištenje biološke i krajobrazne

raznolikosti na dalmatinskoj obali putem održivog razvitka

obalnog područja

Lipanj 2009. godine

Područje otoka Visa i Biševa

Inventarizacija, vrednovanje i planiranje

obalnih krajobraza Dalmacije

i

Sadržaj

Sažetak.........................................................................................................................................xiiiExecutive summary ..................................................................................................................... xv1. Uvod......................................................................................................................................... 1

1.1 Ciljevi................................................................................................................................ 1 1.2 Radni proces...................................................................................................................... 2 1.3 Tehnika rada...................................................................................................................... 2 1.4 Prikupljanje informacija, podataka i prostornih podataka ................................................ 2

2. Opis lokacije ........................................................................................................................... 42.1 Geografski smještaj........................................................................................................... 4 2.2 Prirodna obilježja prostora ................................................................................................ 52.3 Društvena obilježja prostora ........................................................................................... 20

3. Analiza donesenih prostornih planova ure enja gradova/op ina i pripadaju ih odredbi za provo enje namjene/korištenja površina u odnosu na postoje u i planiranu zaštitu krajobraza .............................................................................................. 263.1 Metoda rada..................................................................................................................... 26 3.2 Sveobuhvatna analiza namjene i korištenja prostora/razvojnih prostornih pritisaka

i njihovih posljedica ........................................................................................................ 263.3 Analiza mehanizama/alata za ostvarenje zaštite okoliša, krajobraza i prirode ............... 33 3.4 Sinteza prikupljenih znanja ............................................................................................. 38

4. Tipološka klasifikacija krajobraza..................................................................................... 394.1 Metoda rada..................................................................................................................... 39 4.2 Krajobrazni uzorci........................................................................................................... 40 4.3 Krajobrazni tipovi ........................................................................................................... 43 4.4 Krajobrazna podru ja ...................................................................................................... 45

5. Vrednovanje krajobraza ..................................................................................................... 705.1 Metoda rada..................................................................................................................... 70 5.2 Vrednovanje krajobraznih podru ja................................................................................ 74

6. Ranjivost krajobraza ........................................................................................................... 776.1 Metoda rada..................................................................................................................... 77 6.2 Identifikacija glavnih razvojnih zahtjeva i pritisaka na krajobraz .................................. 79 6.3 Model ranjivosti prostora - koncept ................................................................................ 79 6.4 Opis djelatnosti i njenih utjecaja na prostor obuhvata - podmodeli ranjivosti................ 82 6.5 Korišteni podaci i vrijednosne matrice ........................................................................... 92 6.6 Združeni model ranjivosti ............................................................................................... 93 6.7 Usporedba vrijednosne karte krajobraznih podru ja i modela ranjivosti kvaliteta

krajobraza........................................................................................................................ 94

7. Pogodnost krajobraza za turisti ko-rekreacijske djelatnosti .......................................... 957.1 Metode rada..................................................................................................................... 95 7.2 Model privla nosti prostora za turisti ko-rekreacijsku djelatnost - koncept .................. 96

ii

7.3 Matrice privla nosti prostora za turisti ko-rekreacijsku djelatnost ................................ 97 7.4 Rezultat - model privla nosti .......................................................................................... 98 7.5 Rezultat - model ranjivosti.............................................................................................. 997.6 Pogodnost krajobraza za razvoj turisti ko-rekreacijskih djelatnosti - koncept ............ 100 7.7 Rezultat - model pogodnosti (razvojni, zaštitni i kompromisni) .................................. 101

8. Mjere/smjernice za razvoj i provo enje politika zaštite, planiranja i upravljanja krajobrazom ....................................................................................................................... 1038.1 Metode rada .................................................................................................................. 103 8.2 Pregled Konvencije o europskim krajobrazima (KEK) i pripadaju ih odredbi u

odnosu na njihovu primjenu u politici prostornog planiranja u Hrvatskoj ................... 103 8.3 Analiza provedbenih odredbi prostornih planova županija, Nacionalne strategije i

akcijskog plana zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti u odnosu na krajobrazne politike ...................................................................................................... 106

8.4 Specifi ne mjere zaštite, upravljanja i planiranja krajobraza ....................................... 111

9. Prilog I................................................................................................................................. 1169.1 Anketni upitnik za javnost ............................................................................................ 116 9.2 Anketni upitnik za struku.............................................................................................. 121 9.3 Rezultati vrednovanja ................................................................................................... 1249.4 Modeliranje ranjivosti - korišteni podaci i vrijednosne matrice ................................... 124 9.5 Modeliranje privla nosti - korišteni podaci i vrijednosne matrice ............................... 142

10. Prilog II ............................................................................................................................... 14510.1 Anketni materijal .......................................................................................................... 145 10.2 Primjer terenskog obrasca............................................................................................. 145

iii

Popis grafi kih priloga (grafi ki prilozi nalaze se u knjizi priloga)

Karta 1. Litološka karta (M 1:100 000)Karta 2. Geomorfološka karta (M 1:100 000)Karta 3. Hipsometrijska karta (M 1:100 000)Karta 4. Karta nagiba (M 1:100 000)Karta 5. Hidrološka karta (M 1:100 000)Karta 6. Pedološka karta (M 1:100 000)Karta VII Pregledna karta površinskog pokrova (M 1:100 000)Karta 7. Karta površinskog pokrova (M 1:25 000)Karta 8. Karta naselja i prometnica (M 1:100 000)Karta 9. Karta kulturne baštine (M 1:100 000)Karta 10. Karta zašti enih podru ja (M 1:100 000)Karta 11. PPUG Komiža - Korištenje i namjena površina (M 1:25 000)Karta 12. PPUG Vis - Korištenje i namjena površina (M 1:25 000)Karta 13. PPUG Komiža - Uvjeti za korištenje, ure enje i zaštitu prostora (M 1:25 000)Karta XIV Pregledna karta parcelacije (M 1:100 000)Karta 14. Karta parcelacije (M 1:25 000)Karta XV Pregledna karta krajobraznih tipova (M 1:100 000)Karta 15. Karta krajobraznih tipova (M 1:25 000)Karta XVI Pregledna karta krajobraznih podru ja (M 1:100 000)Karta 16. Karta krajobraznih podru ja (M 1:25 000)Karta XVII Pregledna karta vrednovanja krajobraznih podru ja (M 1:100 000)Karta 17. Karta vrednovanja krajobraznih podru ja (M 1:25 000)Karta 18. Karta ranjivosti prirodnih kvaliteta krajobraza (M 1:100 000)Karta 19. Karta ranjivosti kulturnih kvaliteta krajobraza (M 1:100 000)Karta 20. Karta ranjivosti vizualnih kvaliteta krajobraza (M 1:100 000)Karta XXI Pregledna karta ranjivosti na razvojne pritiske (M 1:100 000)Karta 21. Karta ranjivosti na razvojne pritiske (M 1:25 000)Karta 22. Usporedba vrijednosne karte krajobraznih podru ja i združenog modela ranjivosti kvaliteta krajobraza (M 1:150 000)Karta 23. Karta privla nosti za turisti ko-rekreacijske djelatnosti (M 1:100 000)Karta 24. Karta ranjivosti za turisti ko-rekreacijske djelatnosti (M 1:100 000)Karta 25. Karta pogodnosti za turisti ko-rekreacijske djelatnosti – razvoj (M 1:100 000)Karta 26. Karta pogodnosti za turisti ko-rekreacijske djelatnosti – zaštita (M 1:100 000)Karta XXVII Pregledna karta pogodnosti za turisti ko-rekreacijske djelatnosti – kompromis (M 1:100 000)Karta 27. Karta pogodnosti za turisti ko-rekreacijske djelatnosti – kompromis (M 1:25 000)

iv

Popis tablica

Tablica 1. Struktura površinskog pokrova podru ja obuhvataTablica 2. Postoje a odlagalištaTablica 3. Popis cestovne infrastruktureTablica 4. Popis luka i lu ke infrastruktureTablica 5. Gospodarstvo - najvažniji zahvati, najizraženiji utjecaji i ugrožene komponente okolišaTablica 6. Turizam - najvažniji zahvati, najizraženiji utjecaji i ugrožene komponente okolišaTablica 7. Marina - najvažniji zahvati, najizraženiji utjecaji i ugrožene komponente okolišaTablica 8. Raspodjela ocjena ukupnog modela ranjivostiTablica 9. Raspodjela ocjena modela privla nosti za turisti ko-rekreacijsku djelatnostTablica 10. Raspodjela ocjena modela ranjivosti za turisti ko-rekreacijsku djelatnostTablica 11. Vrijednosne matrice modela pogodnostiTablica 12. Raspodjela ocjena modela pogodnosti za turisti ko-rekreacijsku djelatnost – zaštitna varijantaTablica 13. Raspodjela ocjena modela pogodnosti za turisti ko-rekreacijsku djelatnost – kompromisna varijantaTablica 14. Raspodjela ocjena modela pogodnosti za turisti ko-rekreacijsku djelatnost – razvojna varijantaTablica 15. Usporedba dokumenata NSAPa 1999. - 2008. za poglavlje krajobraz

v

Popis slika

Slika 1. Geografski smještaj demo podru ja - otoka Visa i BiševaSlika 2. Struktura površinskog pokrova podru ja obuhvataSlika 3. Pogled na unutrašnjost otoka BiševaSlika 4. Pogled na obalu BiševaSlika 5. Pogled na klifastu obalu BiševaSlika 6. Pogled na naselje na zapadnoj obali BiševaSlika 7. Pogled na naselje i poljoprivredne površine u unutrašnjosti BiševaSlika 8. Pogled na Komiški zaljev i naselje Komiža s vrha HumSlika 9. Pogled iz zraka na Komiški zaljev sa sjeveraSlika 10. Pogled iz zraka na naselje Komiža sa zapadaSlika 11. Pogled na naselje Komiža s jugaSlika 12. Pogled iz zraka na zapadni dio sjeverne obaleSlika 13. Pogled iz zraka na središnji dio sjeverne obale sa naseljem Oklju na i okolnim krajobrazomSlika 14. Pogled iz naselja Oklju na prema moruSlika 15. Pogled na unutrašnjost podru ja Sjeverna obala: Rudine – Oklju na – Roga iSlika 16. Pogled iz zraka na Sjevernu udolinuSlika 17. Poljoprivredne površine podru ja Sjeverna UdolinaSlika 18. Pogled na isto ni dio Sjeverne udolineSlika 19. Pogled sa isto ne na zapadnu stranu podru jaSlika 20. Pogled iz zraka na podru je središnjeg hrptaSlika 21. Pogled na zapuštene terasirane površine središnjeg hrptaSlika 22. Pogled na raštrkana polja podru ja središnjeg hrptaSlika 23. Vinogradi na podru ju središnjeg hrptaSlika 24. Pogled na podru je Južnog polja sa jugozapadaSlika 25. Pogled na zapadni dio Južnog poljaSlika 26. Pogled prema padinama na sjevernoj strani Južnog poljaSlika 27. Vinogradi unutar poljaSlika 28. Pogled prema isto nom dijelu Južne obaleSlika 29. Pogled prema zapadnom dijelu Južne obaleSlika 30. Uvale sa naseljimaSlika 31. Strme prirodne obaleSlika 32. Pogled prema Viškom zaljevu sa vrha Sv. AndrijaSlika 33. Pogled iz zraka prema Viškoj luciSlika 34. Pogled prema Viškom zaljevu sa sjeverozapadaSlika 35. Pogled prema Viškom zaljevu sa istokaSlika 36. Pogled iz zraka na isto ni dio podru jaSlika 37. Vinogradi u neposrednoj blizini uvale MilnaSlika 38. Pogled na naselje Podselje i Plisko poljeSlika 39. Vinogradi u poljuSlika 40. Pogled na podru je Isto na obala – Ston ica – Ženka sa sjeveraSlika 41. Pogled na podru je isto ne obale sa sjeveroistokaSlika 42. Pogled na kompleksan krajobraz poljaSlika 43. Uvala Ston icaSlika 44. Pogled na terasirane padine podno vrha VelingtonSlika 45. Pogled na jugoisto ne oto i e sa sjeveraSlika 46. Pogled na otok Ravnik (Veliki i Mali Budikovac u pozadini)Slika 47. Otok BudikovacSlika 48. Pogled na jugoisto ne oto i e sa kopnaSlika 49. Hodogram postupka izrade modela ranjivostiSlika 50. Priprema matrica ranjivosti i povezivanje podmodela u kona ni model ranjivostiSlika 51. Hodogram postupka izrade modela pogodnosti

vi

Slika 52. Priprema matrica privla nosti i povezivanje podmodela u model privla nostiSlika 53. Povezivanje modela ranjivosti i privla nosti u kona ni model pogodnosti za djelatnost turizam i rekreacijaSlika 54. Pristup web anketi za stru nu javnost preko portala Projekta COAST

vii

Popis literature

Stru ni, znanstveni i ostali radovi

Aljinovi , B. (1981): Depths to the basement of sediments along the line Bra -Palagruža, Geol. vjesnik, 34, Zagreb, str. 121-125.

Andereck, K. L. (1993): The Impacts of Tourism on Natural Resources, Parks and Recreation, 28 (6), 26-32.

Bali -Žuni , T., Š avni ar, S. & Molin, G. (1990): Mario crystal structure of prehnite from Komiža, Europ. J. Mineral., 2, str. 731-734.

Bezi -Božani , N. (2001): Katastar otoka Visa etrdesetih godina 19.st., Antoponimi i toponimi, akavska ri , polugodišnjak za prou avanje akavske rije i, Književni krug Split, sv. 29/2001., Split, str.

5-20.

Bogunovi , M., Šmanjak, I. (1983): Osnovna pedološka karta u mjerilu 1:50 000, sekcija Vis 3 i 4. Projektni savjet za izradu pedološke karte SR Hrvatske.

Borovi , I., Marin i , S., Majcen, Ž. & Magaš, N. (1977): Osnovna geološka karta SFRJ, 1:100.000, Tuma za listove Vis K33-33, Jelsa K33-34, Biševo 33-45, Inst. geol. istraž. Zagreb (1968), Sav. geol. zavod, Beograd.

Borovi , I., Marin i , S., Majcen, Ž., Raffaelli, P. & Mamuži , P. (1975): Osnovna geološka karta SFRJ, 1:100.000, list Vis (Jabuka, Svetac, Biševo), K33-33 (31, 32, 45), Inst. geol. istraž. Zagreb (1967-1968), Sav. geol. zavod, Beograd.

Brdarevi , K. & Olui , M. (1979): Prilog poznavanju tektonske gra e jadranskog podmorja, Zbor. rad. RGN fak., Zagreb, str. 318-332.

Breznik, M. (1973): Nastanak zaslanjenih kraških izvirov in njihova sanacija, Geologija, 16, Ljubljana, str. 183-186.

Breznik, M. (1976): Mogu nost saniranja zaslanjenih kraških izvora sa injektiranjem, 1. jugosl. simp. konsol. tla, Zbornik referata, Zagreb, str. 293-296.

Breznik, M. (1998): Storage reservoirs and deep wells in karst regions, A. A. Balkema, Rotterdam, Brookfield, str. 251.

Buškariol, F. (2000): Prilozi poznavanju prošlosti otoka Visa od 5. do 15. stolje a, Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku, Arheološki muzej, sv. 92, Split, str. 1-370.

Butula, S. (2003): Planning for Sustainable Development: the Significance of Different Social Interests in Landscape, Društvena istraživanja, 12 (3-4); str. 427-441.

Carella, R. (1962): Nuove osservazioni sull'Isola di Lissa (Vis) in Jugoslavia, Bol. Soc. Geol. Ital., 80/3 (1961), Roma.

Državni hidrometeorološki Zavod: Mjerenja na meteorološkim postajama Komiža-Hum.

Dumbovi , V. (1975): O eruptivnim stijenama dalmatinskih otoka (Brusnik, Jabuka, Komiža), Priroda, 64/5, Zagreb, str. 150.

Edington, J. M., Edington, M. A. (1986): Ecology, Recreation and Tourism, Cambridge University Press, New York.

FAO (1976): A framework for land evaluation, Soil Bull. No. 32. FAO, Rome and ILRI, Wageningen, Publ. No. 22.

Gartner, William C. (1996): Tourism Development: Principles, Processes, and Policies, Van Nostrand Reinhold, New York.

Goldman, Charles R. (1989): Lake Tahoe: Preserving a Fragile Ecosystem, Environment, 31 (7), 7-31.

Golub, Lj. & Vragovi , M. (1975): Eruptivne stijene dalmatinskih otoka (Vis, Jabuka i Brusnik), Acta Geologica 8/4, Prir. istraž. Jugosl. akad. znan. i umjetn. 41, Zagreb, str. 19-63.

Gra anin, M., Ilijani , Lj., (1977): Uvod u ekologiju bilja. Školska knjiga, Zagreb.

viii

Grandi , S., Boromisa-Balaš, E. & Šušter i , M. (1997): Exploration concept and characteristic of the Dinarides stratigraphic and structural model in the Croatian offshore area, Part 1, Nafta, 4, Zagreb, str. 117-128.

Grandi , S., Boromisa-Balaš, E. & Šušter i , M. (1997): Exploration concept and characteristic of the Dinarides stratigraphic and structural model in the Croatian offshore area, Part II: Hydrocarbon Considerations, Nafta, 8-9, Zagreb, str. 249-266.

Grandi , S., Biancone, M. & Samaržija, J. (2001): Geophysical and stratigraphic evidence of the Triassic rift structuration in the Adriatic offshore area, Nafta, 12, Zagreb, str. 383-396.

Grandi , S., Veseli, V. & Kolbach, S. (2002): Hydrocarbon potential of Dugi Otok basin in offshore, Nafta, 6-7, Zagreb, str. 215-224.

Grandi , S., Kratkovi , I., Kolbach, S. & Samaržija, J. (2004): Hydrocarbon potential of stratigraphic and structural traps of the Ravni Kotari area – Croatia, Nafta, 7-8, Zagreb, str. 311-327.

Guši , I. & Jelaska, V. (1990): Stratigrafija gornjokrednih naslaga otoka Bra a u okviru geodinamske evolucije Jadranske karbonatne platforme, Jugosl. akad. znan. i umjet., Inst. za geol. istraž., OOUR za geologiju, Zagreb, str. 160.

Haq, B. U., Hardenbol, J. & Vail, P. R. (1987): Chronology of fluctuating sea levels since the Triassic, Science, 235, 1156-1167.

Hauer, F. (1867): Prehnit von Comisa auf der Insel Lissa und Eruptivgesteine aus Dalmatien, Verhandlungen d. geol. R. – A., Wien.

Hauer, F. & Stache, G. (1862): Aufnahmreise in Dalmatien, Verhandlungen der Geol. Reichsanstalt, Jahrgang 1861 und 1862., Wien, str. 257.

Herak, M. (1986): A new concept of geotectonics of Dinarides, Acta Geologica, Jugosl. akad. znan. i umjet., 16, Zagreb, str. 1-42.

Horvati , S., (1963): Vegetacijska karta otoka Paga s op im pregledom vegetacijskih jedinica hrvatskog primorja. Prirodoslovna istraživanja JAZU, serija Acta Biologica, 4 (33): 5-181.

Husnjak, S. (2000): Procjena rizika erozije tla vodom metodom kartiranja u Hrvatskoj, doktorska disertacija, Agronomski fakultet Sveu ilišta u Zagrebu, Zagreb.

Jami i , D. (1995): The role of sinistral strike-slip faults in the formation of the structural fabric of the Slavonian Mts. (Eastern Croatia), Geol. Croat., 48/2, Zagreb, str. 155-160.

Jerini , G. & Jelen, B. (1991): Palinostratigraphy, depositional environment and climate of the Upper Triassic in Vlatka-1 off shore well, west of Vis island (Adriatic sea), 2. Intern. Symp. on the Adriatic Carbonate Platform, Zadar, Zagreb, str. 103.

Kapelj, J., Kapelj, S. & Terzi , J. (2001): Crpilišta pitke vode na otoku Visu – rezultati hidrogeoloških istražnih radova provedenih tijekom 1999 i 2000 godine – preliminarni izvještaj. Fond IGI br. 57/01.

Kišpati , M. (1892): Eruptivno kamenje u Dalmaciji, Rad Jugoslav. akad. znan. umjetn., 111, (Matem. – prir. razr., 15, Zagreb), str. 158-190.

Koch, G. & Belak, M. (2003): Evaporitic-carbonate deposits of Komiža diapiric structure (Island of Vis, Croatia): their palynostratigraphy and sedimentological features, 22nd IAS Meeting of Sedimentology, Opatija (2003), Abstracts Book, Zagreb, str. 96.

Korbar, T. (2003): Stratigrafija, taksonomija i paleoekologija radiolitida gornje krede Jadranske karbonatne platforme, Doktorska disertacija, Sveu ilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matemati ki fakultet, Zagreb, str. 242.

Koš ak Mio i -Stoši V., Mlakar A., Maruši J. (1999): Environmental vulnerability study of the Riparian Landscape of the river Kupa/Kolpa, Me unarodna konferencija “Spatial Information Management in the New Millenium”, Krakow, Poland, 15-17 11 1999. str. 120-128.

Koš ak Mio i -Stoši V. (2003): Razvoj poljoprivrede i seoskih podru ja u kontekstu zaštite krajobraza, Nacionalni program za poljoprivredu i seoska podru ja, Nacrt, Podsastavnica: O uvanje i razvitak seoskog prostora, Agronomski fakultet Sveu ilišta u Zagrebu, Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva RH Koordinator: Žimbrek, T.

ix

Koš ak Mio i -Stoši , V., Butula, S. (2005): Environmental Vulnerability Analysis as a Tool for SEA of Spatial Plans. Knjiga sažetaka, International experience and perspectives in SEA, str. 26-30, Prague, Czech Republic, International Association for Impact Assessment (IAIA), str. 69-70.

Kuglijevi putni vodi i (1925): Srednja Dalmacija, Trogir – Spljet – Solin – Omiš – Makarska – Metkovii sva manja mjesta te otoci Sulet – Bra – Hvar – Vis, Tisak i naklada knjižare St. Kugli, Zagreb.

Marin i , S. & Mati ec, D. (1990): Kinematika neotektonskih deformacija na podru ju srednjeg toka rijeke Neretve, Geol. vjesnik, 43, Zagreb, str. 53-58.

Markovi -Marjanovi , J. (1978): Kvartar na ostrvu Visu, Glasnik prir. muzeja (A), 32, 145-161 (1977), Beograd.

Martelli, A. (1904): Osservatione geografico-fisiche e geologiche sull' isola di Lissa, Bolletino della societa geografica italiana, Roma.

Martinovi (ur.) (1998): Baza podataka o hrvatskim tlima, Državna uprava za zaštitu okoliša, Zagreb.

Martinovi , J. (2000): Tla u Hrvatskoj. Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb, str. 270.

Martinovi , J. (2003): Gospodarenje šumskim tlima u Hrvatskoj. Šumarski institut Jastrebarsko, Hrvatske šume Zagreb, Zagreb, str. 525.

Maruši , J. (1987): Na rtovalska analiza in vrednotenje krajine – skripta.

Maruši , J., et.al. (1998): Metodološke osnove (uvodni svezak), Regionalna razdelitev krajinskih tipov v Sloveniji, Ministarstvo za okolje in prostor RS, Urad RS za prostorsko planiranje, Ljubljana

Maruši , J. (1999): Okoljevarstvene presoje v okviru prostorskega na rtovanja na ravni ob ine, I zvezek: Varstvo okolja v ob ini: Zakonodaja. Problemi. Poti za njihovo razreševanje, ONIX, Ljubljana.

Maruši , J. (1999): Okoljevarstvene presoje v okviru prostorskega na rtovanja na ravni ob ine, II zvezek: Modeli v na rtovanju, Vrednotenje, Vrednost, ONIX, Ljubljana.

Maruši , J. (1999): Okoljevarstvene presoje v okviru prostorskega na rtovanja na ravni ob ine, III zvezek: Kompleksni okoljevarstveni postopki v prostorskem na rtovanju, Komplekni postopki okoljevarstvenega na rtovanja, Izbor modelov ranljivosti, Priprava modelov, ONIX, Ljubljana.

Maruši , J. (1999): Okoljevarstvene presoje v okviru prostorskega na rtovanja na ravni ob ine, IV zvezek: Presoja predloga za cestno povezavo v severnem delu Ljubljane, ONIX, Ljubljana.

Mathieson, A., Wall, G. (1982): Tourism: Economic, Physical and Social Impacts, Longman House, New York.

Mati ec, D. (1989): Strukturni sklop podru ja Rovinj–Pore (zapadna Istra), Magistarski rad, Sveu ilišteu Zagrebu, Prirodoslovno-matemati ki fakultet, Zagreb, str. 50.

Mati ec, D. (1998): Analiza strukturnog sklopa U ke, Doktorska disertacija, Sveu ilište u Zagrebu, Rudarsko-geološko-naftni fakultet, Zagreb, str. 135.

Michel, H. (1916): Die Gesteine der Scoglien Mellisello (Brusnik) und Pomo, sowie das sudlich von Comisa auf Lissa auftretende Eruptivgestein, Denkschriften d. Akad. d. Wiss., mat. – natw. Kl. 92, Wien.

Mili , B. (1990): Razvoj grada kroz stolje a, Prapovijest – antika, Školska knjiga, Zagreb, str. 286.

Milojevi , Ž. B. (1927): Ostrvo Vis, Glasnik zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, 39, Sarajevo.

Nadilo, B. (2000): Razvitak hrvatskih otoka, asopis Hrvatskog saveza gra evinskih inženjera, 52/2000, 4, Zagreb.

Nejašmi , I., Mišeti , R. (2006): Depopulacija otoka Visa, Geoadria, Geografski odsijek PMF i Institut za migracije i narodnost, br. 11/2, Zagreb, str. 283-309.

Novak, G. (1952): Issa i issejska država, Vjesnik za arheologiju i histriju dalmatinsku, 55., Split, str. 57-58..

Novak, G. (1954): Otok Vis u srednjem vijeku, Starohrvatska prosvjeta, III serija, sv. 3, Zagreb, str. 105-130.

Novak, G. (1964a): Vis kroz stolje a, vlastito izdanje, Zadar.

Novak, G. (1964b): Vis, 54, 61, Otok Vis u helenisti ko doba, 23.

x

Palenik, D. (2005): Strukturni sklop otoka Visa, Magistarski rad, Prirodoslovno-matemati ki fakultet Sveu ilišta u Zagrebu, Zagreb, str. 122.

Pami , J. (1982): Trijaski magmatizam Dinarida, Jugoslav. komitet Svjet. kongresa za naftu, Nafta, Zagreb, str. 236.

Penzar, B., Penzar, I., Orli , M. (2001): Vrijeme i klima hrvatskog Jadrana, Nakladna ku a Dr. Feletar, Zagreb.

Peri i , Š. (1999): Razvitak gospodarstva otoka Visa u prošlosti, Rad zavoda povijesnih znanosti Hazu, sv. 41/1999, Zadar, str. 61-144.

Poljak, J. (1953): Geološki i hidrogeološki izvještaj o otoku Visu, Zavod za geološka istraživanja, Zagreb.

Prtoljan, B. (1989): Strukturni sklop otoka Bra a, Magistarski rad, Prirodoslovno-matemati ki fakultet Sveu ilišta u Zagrebu, Zagreb, str. 61.

Prtoljan, B. (2003): Gornjokredne deformacije na Jadranskoj karbonatnoj platformi, Doktorska disertacija, Prirodoslovno-matemati ki fakultet Sveu ilište u Zagrebu, Zagreb, str. 147.

Radi , F. (1864): Starinske crkve i samostani hrvatskih Benediktinaca kod Komiže na otoku Visu i na susjednom oto i u Biševu, Starohrvatska prosvijeta, sv.II, Zagreb.

Raškovi , M. (1991): Geological presentation of Vis-Biševo-Palagruža area South Adriatic-basin, 2. Intern. Ssymp. on the Adriatic Carbonate Platform, Zadar, Abstracts, Zagreb, str. 78.

Relph, E. (1976): Place and Placelessness, Pion Limited, London.

Sabolovi , V. (2007): Poznavanje, zaštita i revitalizacija krajobraza otoka Biševa, Diplomski rad, Agronomski fakultet Sveu ilišta u Zagrebu, Zagreb.

Salopek, M. (1926): O razvoju trijasa na otoku Visu, Geograf. vestnik, 2/2, Ljubljana, str. 101-110.

Salopek, M. (1939): O tektonskom okviru trijasa u Komiškom zalivu, Rad Jugosl. akad. znan. umjetn., 263, Zagreb, str. 113-138.

Schubert, R. (1909): Geologija Dalmacije, Matica Dalmatinska, Zadar, str. 1-181.

Soka , B. & Nikler, L. (1975): Two varieties of Triploporella marsicana Praturlon, and Triploporella issaensis n. sp. (Calcareous algae, Dasycladaceae) from the Lower Cretaceous of the island of Vis (Dalmatia, southern Croatia), Geol. vjesnik, 28, Zagreb, str.119-131.

Š avni ar, B., (1979): Sedimenti u evaporitskom kompleksu Komiže (otok Vis), Geol. vjesnik, 32, Zagreb, str. 213-227.

Š avni ar, S., Me imorec, S., & Š avni ar, B. (1975): Pumpellyite in the magmatic rocks of Komiža, Bull. sci. cons. Acad. Yougosl. (A), 20/1-2, 3-1, Zagreb.

Šušnjar, M. (1967): Stratigrafska i strukturna problematika otoka Visa, Geol. vjesnik, 20, Zagreb, str. 175-189.

Šušnjara, A., Š avni ar, B. & Ivanovi , A. (1971): Kvarcni sedimenti sjeverozapadnog dijela otoka Visa, Geol. vjesnik, 24, Zagreb, str. 91-105.

Terzi , J. (2003): Hidrogeološki odnosi otoka Visa, Magistarski rad, Rudarsko-geološko-naftni fakultet Sveu ilišta u Zagrebu, Zagreb, str. 106.

Terzi , J. (2004): Hidrogeološki odnosi na krškim otocima, primjer otoka Visa, Rudarsko-geološko-naftni zbornik 16,str. 47-58.

Tomaševi , A. (1997): Povijest pošumljavanja na otoku Visu, Šumarski list, Hrvatsko šumasko društvo, br. 9-10, Zagreb, str. 515-526.

Vetters, H. (1929): Ein Fossilfund in den triadischen Gipsmergeln von Komiža auf Vis (Lissa), Vijesti Geol. zavoda, 3, Zagreb, str. 86-97.

Vranješ, M. & Bojani , D. (1998): Projekt vodomjerenja vodozahvata Dalmacije – vodovod Vis, Gra evinski fakultet Sveu ilišta u Splitu, Split.

Zaninovi , M. (1997): Gr ka podjela zemljišta na otoku Visu, Opvscla archaeologica, Filozofski fakultet Sveu ilišta u Zagrebu, radovi Arheološkog zavoda, 21(1997.), Zagreb, str. 77-84.

xi

Prostorno planski dokumenti

Prostorni plan Splitsko-dalmatinske županije, Službeni glasnik Splitsko-dalmatinske županije, (1/03, 8/04).

Prostorni plan ure enja Grada Komiže, Službeni glasnik Grada Komiže, (10/06).

Prostorni plan ure enja Grada Visa - prijedlog plana, Urbos d.o.o., Split, 2007.

Ostale internet stranice

http://www.hrproizvod.biz.hr/web_ime_h/h_ribarstvo/index.html

(accessed: 17.9.2008.)

xii

xiii

Sažetak

Najvažniji cilj pokretanja projekta COAST je da se istraže i preporu e modeli razvitka hrvatskih obalnih podru ja koji ne e utjecati na smanjenje biološke i krajobrazne raznolikosti, ali niti na smanjenje prirodnog i kulturnog identiteta. Izrada krajobraznih osnova za odabrane primjerne lokacije (podru ja obuhvata)1 ima za cilj pove anje svijesti o vrijednostima krajobraza, osobito u prostornom planiranju, ali i u drugim sektorskim planiranjima. S obzirom na prirodu problema i ciljeve, bilo je potrebno izvršiti inventarizaciju, tipološku klasifikaciju i vrednovanje krajobraza koji su zastupljeni na tim podru jima. Osim toga, bilo je potrebno procijeniti glavne pritiske na utvr ene tipove krajobraza, te sukladno glavnim razvojnim zahtjevima (turisti ko-rekreacijska djelatnost) utvrditi njihovu ranjivost i eventualnu pogodnost za navedenu djelatnost. Na kraju je trebalo propisati mjere specifi ne za svaki tip krajobraza, koje trebaju osigurati razvoj djelatnosti s jedne strane i zaštitu krajobraznih vrijednosti s druge strane.

Osnovna tehnika rada korištena na ovom projektu je digitalna obrada prikupljenih podloga i podataka ra unalom uz pomo GIS-a. Pomo u GIS alata uspostavljena je GIS baza podataka, te je izvršena ekspertna vizualna i digitalna interpretacija georeferenciranih ortofoto, topografskih i tematskih karata. Na taj su na in dobivene željene informacije o prostoru, koje su se mogle dalje obra ivati (analizirati) i predo avati. Dobiveni georeferencirani prostorni podaci, uz pomoprograma ProVal, korišteni su dalje u izradi modela ranjivosti, privla nosti i pogodnosti.

Za postizanje postavljenih ciljeva prvo je obavljena tipološka klasifikacija krajobraza, odnosno njihova podjela na tipove/podru ja sa izraženim zajedni kim karakteristikama i vidljivim prostorno-vizualnim obilježjima. Postupak tipološke klasifikacije se sastojao od prepoznavanja tipova na temelju topografskih, fotografskih i tematskih informacija o prostoru koji se vrednuje, što je projektni tim obavio u uredu. Ta je klasifikacija bila podloga za terensko istraživanje nakon kojega se obavila završna tipološka klasifikacija koja, uz kartografski prikaz u željenom mjerilu i opsežnu fotodokumentaciju, sadrži i detaljne opise svih utvr enih krajobraznih uzoraka, tipova i podru ja.

Vrednovanje krajobraznih podru ja izra eno je uzimaju i u obzir stru na mišljenja i mišljenja javnosti. Vrednovanje krajobraznih podru ja od strane struke imalo je za cilj, u prvom redu, odrediti doživljajnu vrijednost krajobraznih podru ja, dok je vrednovanje od strane javnosti imalo za cilj pokazati sustav vrijednosti anketiranih osoba (lokalno stanovništvo, turisti, slu ajniposjetitelji podru ja) i njihov odnos prema krajobrazu. Kona ne vrijednosne ocjene dobivene su kao rezultat ekspertne procjene svake vrednovane karakteristike uzimaju i u obzir uvjete i rezultate anketiranja. One su, uz detaljan opis vrednovanih kvaliteta svih krajobraznih podru ja, prikazane na kartografskom prikazu u mjerilu 1:25 000.

Modeliranje ranjivosti kvaliteta okoliša temeljilo se na simuliranju mogu ih utjecaja pojedinih djelatnosti na njegove kvalitete. Ono omogu uje procjenu prihvatljivosti ili neprihvatljivosti djelatnosti na osnovi logi kog poimanja – tamo gdje je stupanj kvalitete ve i – tamo je stupanj prihvatljivosti zahvata u prostor manji. Model ranjivosti je vrijednosna i specifi na prostorna slika zaštitnih zahtjeva. Analizirani zaštitni zahtjevi bili su definirani projektnim zadatkom i uklju ivali su: vizualne, ekološke (prirodne) i kulturne kvalitete krajobraza. Rezultat modeliranja ranjivosti krajobraza su karte ranjivosti tih kvaliteta krajobraza, te združena karta ranjivosti na razvojne pritiske.

1 Podru je (Lot)1: op ine Ston i Janjina s Malostonskim zaljevom, Podru je (Lot)2: otoci Vis i Biševo, Podru je (Lot)3: estuarij rijeke Krke, Podru je (Lot)4: jugoisto ni dio otoka Paga

xiv

Pri modeliranju pogodnosti krajobraza za prihvat turisti ko-rekreacijske djelatnosti primijenjena je metoda dvojne analize prostora, koja se temelji na modeliranju privla nosti i ranjivosti prostora. Upravo ovakav dvojni pristup simulaciji kvaliteta krajobraza (s aspekta razvoja i s aspekta zaštite) omogu uje planerima analiti ko raš lanjivanje sustava vrijednosti u prostoru, te služi kao alat za kasniju sintezu – odre ivanje pogodnosti prostora za odre enu planiranu namjenu – u ovom slu aju turisti ko-rekreacijsku. Pri spajanju modela privla nosti i ranjivosti u model pogodnosti korištene su dvodimenzionalne vrijednosne matrice, prate i logiku: što ve aocjena privla nosti i manja ocjena ranjivosti, to ve a pogodnost. Upotrijebljene su tri varijante vrijednosnih matrica – zaštitna varijanta, s najstrožim kriterijem ocjenjivanja pogodnosti s aspekta ranjivosti prostora; razvojna varijanta, s najmanje strogim kriterijima pri ocjenjivanju; te kompromisna varijanta, sa srednje strogim kriterijima pri ocjenjivanju. Rezultat modeliranja pogodnosti je kartografski prikaz podru ja pogodnih za razvoj turisti ko-rekreacijskihdjelatnosti.

Završna faza obuhvatila je prou avanje postoje eg zakonodavnog okvira prostornog ure enja i planiranja u odnosu na smjernice proizašle iz Konvencije o europskim krajobrazima, te provedbenih odredbi prostornih planova županija, Nacionalne strategije i akcijskog plana zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti u odnosu na krajobrazne politike, s ciljem predlaganja metodoloških smjernica za poboljšanje razvoja politika krajobraza. Uz to su definirane mjere zaštite krajobraza i njegova održivog razvoja/korištenja, koriste i se dobivenim rezultatima iz prethodnih faza projekta. Predložene mjere prostorno su specifi ne za predmetno podru je i formulirane na na in koji je predvi en prostorno-planskim dokumentima lokalne razine (PPUG/O), uklju uju i i 2-3 turisti ke zone predvi ene istim planovima u podru ju obuhvata.

Rezultati projekta dokumentirani su u Završnom izvješ u posebno za svako podru je obuhvata, na na in da prate tijek izvo enja projekta i opisuju na in rada. Uvodno se opisuje tematika kartiranja i analize krajobraza, zadani ciljevi, metode, tehnike rada, te sam radni proces primijenjen u ostvarivanju zadanih ciljeva. Nakon uvodnih poglavlja, za svako od 4 podru jaobuhvata detaljno se opisuje lokacija, analizira prikupljena prostorno-planska dokumentacija, te navodi metodologija izrade i rezultati tipološke klasifikacije krajobraza, vrednovanja krajobraznih podru ja, analize ranjivosti krajobraza na razvojne pritiske i analize pogodnosti krajobraza za turisti ko-rekreacijske djelatnosti. Izvješ e završava predlaganjem adekvatnih mjera/smjernica za razvoj i provo enje politika zaštite, planiranja i upravljanja krajobrazom.

Rezultat projekta je, me u ostalim, i metodologija koja je dovoljno objektivna i fleksibilna da može objediniti interese lokalnog stanovništva i javnosti, te potrebe zaštite krajobraza. Rezultati koji se mogu dobiti korištenjem ove metode mogu služiti kao jedna od podloga za izradu prostorno-planske dokumentacije (PPŽ, PPO/G i sl.). Nedvojbeno je, tako er, da primijenjena metodologija i cjelokupni postupak može doprinijeti objektivizaciji u postupku donošenja planskih odluka. Ipak, želimo naglasiti da postoje klju ni faktori uspjeha primjene ove metodologije, a to su ažurni podaci/podloge i njihova dostupnost, upotreba jedinstvenog sustava vrednovanja i kriterija odlu ivanja, participativni pristup svih zainteresiranih strana, integriranje svih utjecanih sektora i sastavnica okoliša, te multidisciplinarni ekspertni tim.

xv

Executive summary

In comparison to other Mediterranean regions the Dalmatian Coast has reasonably preserved biological and landscape diversity that is being threatened by the recent increase in the main economic activities in the area. Conservation and Sustainable Use of Biodiversity in the Dalmatian Coast through Greening Coastal Development project (COAST) has been developed in an effort to promote sustainable development principles. The Project is executed by the Ministry of Environmental Protection, Physical Planning and Construction (MEPPPC), with the support of UNDP CO Croatia and Global Environment Facility (GEF) and in cooperation with other line ministries, four Dalmatian counties and a number of local NGOs, firms and individuals.

During 2008 (April 2008 – November 2008) as part of this project the landscape inventorisationand assessment methodology was developed and tested on four selected demo-sites2. In addition, a number of area specific practical sustainable policies and measures for local physical plans, development control and environmental assessments were proposed.

The methodology comprised of a number of activities starting with data gathering, collation and analysis, GIS database creation on thematic and metadata level.

Landscape typological classification was concerned with the subdivision of the landscape into areas. Main criteria for identification of landscape areas (types) were derived from landform, water, land cover, and landscape patterns that were subsequently checked in the field, consolidated and described.

The evaluation of landscape was carried out by ranking the landscape units on the basis of diversity, spatial order and harmony. The evaluation included reference values from the phase of landscape characterisation and values identified from public perception survey.

During the phase of landscape sensitivity analysis the identified and evaluated landscape character types were analyzed from the point of specific developmental aspects, based on criteria of how much vulnerable certain area is due to three main development pressures.

Conceptualisation of landscape suitability was done for tourism development and recreation areas and specifically for tourist zones designated in physical planning documents. Landscape suitability modelling included the assessment of attractiveness and vulnerability to produce suitability model. Spatial modeling as well as analysis of landscape suitability was performed using GIS GRID spatial analysis tools (ArcGIS/ArcInfo, ProVal, IDL).

Policy measures proposition phase was the most important part of the project and used the synthetic knowledge obtained from previous phases in order to suggest adequate policy response in development plans for the area concerned (spatial or sectoral). Proposed policy measures ranging from the encouragement of certain types of development to total preservation and conservation of the particular landscape, were area/site specific and in accordance with the general statutory, national and international policy and best-practice framework.

This methodology, the first of its kind in Croatia, has a potential to form the basis for the sustainable management and protection of landscape diversity in future. The key success factors of the implementation are availability of data, the use of unique assessment and evaluation criteria, participative and integrated approach coordinated by a multidisciplinary expert team.

2 South east part of Pelješac peninsula (Municipalities of Ston and Janjina with Malostonski Bay), the islands Vis and Biševo, Krka river estuary and south east part of island Pag

xvi

1

1. Uvod

Vis je otok sa vrlo vrijednom prirodnom i kulturnom baštinom koja je nastajala tijekom dugog povijesnog razvoja. Tijekom 20. st. došlo je do iseljavanja stanovništva sa otoka, pa je to uzrokovalo napuštanje poljoprivrednih površina koje su danas u razli itim fazama sukcesije. Iznimno zanimljive strukture terasa su naj eš e zapuštene, te se poljoprivredna djelatnost veže najviše uz polja. Me utim, i dijelovi polja su zapušteni, pa su prostorni rubovi nejasni, a prostor gubi identitet. Tako je danas smanjena prostorna kompleksnost, a samim time su i vizure jednoli nije. Vizualni identitet otoka se mijenja, te sve više postaje prostor sa dominantnim prirodnim elementima površinskog pokrova. Fond kulturne baštine je osiromašen, a raznolike strukture poljoprivrednih površina su pod makijom.

Iseljavanje je dovelo i do napuštanja tradicionalnih sela i zaselaka na sjevernom dijelu otoka, gdje se prostor odlikuje jedinstvenim sklopovima kulturnih i prirodnih elemenata. To je prostor koji je uslijed nedostatka asfaltiranih komunikacija u visokom stupnju sukcesije. Ostala naselja na otoku su vitalna zahvaljuju i dobroj prometnoj povezanosti. Poljoprivredna djelatnost je vezana za polja.

Novija izgradnja je vezana uz obalu, gdje je posebno istaknuta na prostoru Roga i a, Milne, Rukavca i Brguljca. Ova gradnja narušava harmoni an prostor iznimno vrijedne obalne linije i nekadašnjih ribarskih sela, te ometa vizure i smanjuje ambijentalne vrijednosti. Odlikuje se gradnjom tipi nih neplanskih vikend naselja. Unato po etnoj fazi degradacije, ove zone su koncentrirane na manje obalne poteze, pa su ostali obalni dijelovi još uvijek netaknuti, vjerojatno zahvaljuju i geografskoj i politi koj izolaciji otoka. Novija izgradnja u gradovima Visu i Komiži naj eš e je uskla ena sa tradicionalnom strukturom grada i ne narušava cjeline naselja.

Kao to kasti elementi, problem su i neplanirana odlagališta otpada koja bitno djeluju na vizualne karakteristike mikrolokacija.

1.1 CiljeviIdentificirati strukturna obilježja krajobraza, zakonitosti njihova oblikovanja, te njihovo trenutno stanje.

Izvršiti identifikaciju i klasifikaciju krajobraznih tipova i podru ja.

Izvršiti kategorizaciju krajobraznih podru ja prema njihovim vizualnim kvalitetama, od strane javnosti (anketiranje javnosti) i od strane struke – krajobraznih arhitekata.

Identificirati glavne razvojne zahtjeve i pritiske na krajobraz.

Procijeniti ranjivost prethodno kategoriziranih krajobraznih podru ja na identificirane razvojne pritiske.

Procijeniti pogodnost krajobraza za razvoj turisti ko-rekreacijskih djelatnosti.

Definirati mjere za održivi razvoj i zaštitu krajobraza.

2

1.2 Radni proces

Radni proces je, s obzirom na prirodu problema i ciljeve, bio veoma složen i sastojao se iz nekoliko radnih faza:

prikupljanja informacija, podataka i prostornih podataka

analize prikupljenih podataka

tipološke klasifikacije krajobraza

vrednovanja krajobraznih kvaliteta

modeliranja ranjivosti krajobraza na razvojne pritiske

modeliranja pogodnosti krajobraza za turisti ko-rekreacijske djelatnosti

predlaganja mjera/smjernica za razvoj i provo enje politika zaštite, planiranja i upravljanja krajobrazom.

Metode rada za svaku radnu fazu detaljno su opisane u pripadaju im poglavljima.

1.3 Tehnika rada

Osnovna tehnika rada koja je korištena na ovom projektu je digitalna obrada podataka ra unalomuz pomo GIS-a (Geographical Information System, tj. Geografski informacijski sustav), kojega ini skup opreme, programa i prostorno odre enih podataka koji omogu uju brzo i kvalitetno

rukovanje, upravljanje, obradu i stvaranje novih informacija potrebnih za donošenje odluka u svim ovjekovim djelatnostima.

Pomo u ArcView 3 i ArcGis 9 programskog paketa izvršena je digitalna interpretacija georeferenciranih ortofoto, topografskih i tematskih karata. Na taj na in su dobivene željene informacije o prostoru koje su se mogle dalje obra ivati (analizirati) i predo avati. Dobiveni georeferencirani prostorni podaci, uz pomo kompjutorskog programa ProVal, korišteni su dalje u izradi modela ranjivosti, privla nosti i pogodnosti.

1.4 Prikupljanje informacija, podataka i prostornih podataka

Nakon izvršene identifikacije svih potrebnih podataka za krajobraznu inventarizaciju i analizu, odre ivanja njihove preciznosti, sukladno s mjerilom kartiranja (1: 25000, 1: 5000), te provjere njihove dostupnosti, uslijedilo je njihovo prikupljanje. Prikupljani su svi potrebni prostorni podaci, karte, relevantna literatura, prostorno-planska dokumentacija, te razvojni planovi koji su bili potrebni za inventarizaciju, tipološku klasifikaciju, vrednovanje i izradu modela ranjivosti i pogodnosti krajobraza podru ja obuhvata. Od velike važnosti za sam projekt bilo je prikupljanje prostornih planova županija i prostornih planova ure enja op ina/gradova, te topografskih i ortofoto karata.

Pregledom prikupljene literature obuhva ena su dostupna i publicirana istraživanja, te stru ni radovi u podru ju razvoja krajobraza i obilježja krajobraza (prirodna, društvena, ekonomska) predmetnog podru ja.

Nakon prikupljanja razli itih tematskih kartografskih podataka, topografskih i ortofoto karata, pristupilo se pripremi za njihovu daljnju analizu u GIS-u, u obliku standardiziranih tematskih karata. Nažalost, veliki broj tematskih podataka nije bio dostupan u analognom, a kamoli u

3

digitalnom obliku (vegetacijske karte, geomorfološke karte, karte površinskog pokrova, parcelacijske karte) ili je, pak, bio dostupan, ali u drugom mjerilu kartiranja (geološke i pedološke karte). To je znatno otežalo i usporilo samu pripremu tematskih karata potrebnih za daljnju krajobraznu analizu. Znatan broj tematskih karata nastao je interpretacijom topografskih i ortofoto karata, kao: hidrološka karta, karta površinskog pokrova, parcelacijska karta, karta naselja i prometnica. Za izradu hipsometrijske karte, karte nagiba i dijelom geomorfološke karte korišten je digitalni model reljefa (DMR) veli ine piksela 10 x10 m. Geomorfološka karta za podru je otoka Visa uop e nije postojala, a budu i da je reljef bio jedan od glavnih kriterija kod tipološke klasifikacije krajobraza, naru ena je izrada geomorfološke karte od strane odgovaraju ih stru njaka posebno za potrebe ovoga projekta. Litološka i pedološka karta bile su dostupne u vektorskom obliku, ali u mjerilu 1:100 000, što je procijenjeno kao dovoljna razina kartiranja za daljnju krajobraznu analizu. Karte zašti enih prirodnih podru ja i kulturne baštine nastale su vektorizacijom prostornih entiteta (to aka, ploha) iz grafi kih priloga Prostornog plana Splitsko-dalmatinske županije samo za podru je obuhvata. Od izrade vegetacijske karte se odustalo, jer su dostupne bile jedino karte u analognom obliku, starosti preko 50 godina. Vektorizirati ih je procijenjeno kao veliki posao, a dobiveni podaci bili bi nerelevantni. Iz tog razloga odlu eno je osvrt na vegetaciju dati kroz kartu površinskog pokrova koja je nastala vizualnom interpretacijom dobivenih ortofoto karata, korištenjem karte staništa u M 1: 100 000 i konzultacijama s kolegama koji su radili na projektu COAST staništa.

4

2. Opis lokacije

2.1 Geografski smještaj

Otok Vis je najistureniji otok srednjodalmatinske oto ne skupine, te sa svojim najvišim vrhom Humom (587 m) dominira cijelim Jadranom. Svojim zemljopisnim položajem nalazi se izme u43º0' i 43º5' sjeverne geografske širine. Dok je od hrvatskog kopna udaljen oko 45 km, od Hvara ga dijeli široki viški kanal, najmanje širine 18 km. Od otoka Biševa na jugozapadu ga odvaja Biševski kanal. Ukupna površina otoka je 91.6 km2. Dužina mu iznosi 16 km, a prosje na širina je 8 km. Dužina razvedene obale je 76.6 km (Tomaševi , 1997.).

Uz otok Vis smješteni su i manji oto i i: Ravnik, Budkovac, Kambur i greben Barjaci, te otok Biševo.

Biševo je smješteno jugozapadno od otoka Visa. Udaljeno je oko 9 km od grada Komiže Biševskim kanalom. Brežuljkastim reljefnim odlikama dominira vrh Stražbenica, koji se na jugoisto nom kraju uzdiže do 239 m visine (Nadilo, 2000.). Ukupna dužina pretežno strme obale je 14.9 m (Sabolovi , 2007.), a površina otoka je 5.31 km2 (Nadilo, 2000.).

Slika 1. Geografski smještaj demo podru ja - otoka Visa i Biševa

5

2.2 Prirodna obilježja prostora

2.2.1 Klimatološka obilježja

Predmetno podru je otoka Visa se, prema najop enitijim klimatskim podjelama, može svrstati u podru je formule Csax" prema Köppenu, što ozna ava toplu-umjereno kišnu klimu. Obilježena je blagom zimom i suhim ljetom, s barem tri puta toliko oborine u najkišnijem mjesecu zime u odnosu na najsušniji mjesec ljeta, uz sekundarni maksimum oborine u prolje e (od ožujka do lipnja). Koli ina oborine u najsušnijem mjesecu je ispod 40 mm. Ljeta su vru a, suha i vedra. Prema Thornthwaitovoj podjeli, koja je bazirana na vodnoj bilanci, podru je spada u granicu subhumidne i semiaridne klime, pri emu je otok Vis bliži subhumidnoj klimi, a Biševo semiaridnoj.

Vis je najudaljeniji veliki hrvatski otok, smješten gotovo na pu ini, što bitno utje e na klimu koja na njemu vlada. Vjetrovi na otoku su sli ni onima na pu ini, dakle prevladavaju smjerovi duž osi Jadrana. Oborine je na otvorenom moru manje nego na kopnu, pa je stoga primjetan manjak oborine u odnosu na kopno, što je o ito iz smještaja podru ja na granici semiaridne klime.

Temperatura

Prosje na godišnja temperatura, prema podacima s postaje Komiža (Hum), iznosi 16,8 °C. Prosjek temperature u najtoplijem mjesecu, srpnju, iznosi 25,5 °C, a mjese ni prosjek maksimalnih dnevnih temperatura u istom mjesecu je 29,1 °C. Najhladniji mjesec, sije anj, ima prosje nu temperaturu 9,5 °C, a prosjek mjese nih minimalnih temperatura u istom mjesecu je 6,5 °C. Ovi podaci ukazuju na klimu pod izrazitim utjecajem mora, blagu klimu sa umjereno toplim ljetima i blagim zimama.

Oborine

Na otocima u prosjeku padne (prema postaji Komiža–Hum) prosje no 629 mm oborine godišnje, što je relativno mala koli ina, koja objašnjava smještaj u Thornthwaitovoj podjeli. Najmanje oborine padne tijekom ljetnih mjeseci, u najsušnijem mjesecu u prosjeku više nego etverostrukomanje nego u najkišnijem. Maksimalne mjese ne oborine tijekom 24 sata u prosjeku nisu izuzetno velike, u prosjeku najviše 27 mm u listopadu. Zabilježeno je 95 mm oborine tijekom 24 sata u rujnu.

Osun anost i naoblaka

Podru je odlikuje velika osun anost, odnosno veliki broj sati sa sijanjem sunca, više od 2700, što posebno dolazi do izražaja u toplom dijelu godine. U skladu s tim, naoblaka je mala, pa je u srpnju i kolovozu prosje no 1,8 i 1,5 desetina neba prekriveno oblacima. Godišnji prosjek je 3,6 desetina neba prekrivenih oblacima.

Potencijalna evapotranspiracija

Evapotranspiracija je pojam koji ozna ava prenošenje vode iz tla i biljaka isparavanjem u atmosferu. Mjeri se u milimetrima isparene vode. Potencijalna evapotranspiracija je teorijska veli ina koja pokazuje koliko bi se vode isparilo iz tla ako bi zalihe vode bile dovoljne, te ne bi došlo do isušivanja tla i biljaka. Ona za navedeno podru je u mjese nom prosjeku iznosi 69,3 mm vode, a ljetni maksimum je 149,9 mm.

6

Magla

Broj dana s maglom zabilježen na postaji je vrlo mali – prosje no jedan dan godišnje, što je posljedica smještaja postaje na vrhu brda, gdje je pojava magle bitno rje a. Drugi razlog rijetke pojave magle je smještaj otoka na otvorenome moru, gdje su vjetrovi, koji spre avaju pojavu magle, eš i i ja i nego na obalnom podru ju.

Vjetar

Vjetrovi koji pušu na podru ju otoka Visa i Biševa su sli ni vjetrovima pu ine Jadranskog mora. Prevladavaju vjetrovi u smjeru pružanja Jadranskog mora. Iz tih smjerova ujedno pušu i vjetrovi najve ih brzina. Za oba se otoka može re i da su vjetrovita podru ja. Prosje na godišnja brzina puhanja vjetra je 5,4 m/s, što ove otoke svrstava me u najvjetrovitija podru ja u Republici Hrvatskoj. Godišnji prosjek za postaju Komiža (Hum), koja se nalazi na vrhu brda, pa su vjetrovi ja i nego u niskim dijelovima otoka, iznosi 214 dana s jakim vjetrom – ja ine 6 i više Bofora.

2.2.2 Geološka obilježja

Strukturni sklop

U strukturnom smislu, otok Vis predstavlja simetri nu antiklinalu pružanja približno istok-zapad, iju jezgru izgra uju trijaske naslage na kojima slijede cenomansko-turonske naslage. Jezgru

antiklinale u zapadnome dijelu, kod Komiže, izgra uje evaporitno-sedimentni kompleks s efuzivima i piroklastitima. Os antiklinale ima azimut približno 80° i blago tone pod kutom od 10° prema istoku, a uzduž krila presje ena je s nekoliko rasjeda koji imaju pružanje zapad(-jugozapad)–istok(-sjeveroistok).

Velika antiklinalna struktura koja izgra uje otok ini jedinstvenu strukturno-tektonsku cjelinu, a presje ena je s tri markantna rasjeda pružanja istok-sjeveroistok-zapad-jugozapad, te jednim, dijelom i pretpostavljenim rasjedom, pružanja sjeveroistok-jugozapad na isto nom dijelu otoka. Ti su rasjedi markirani širokim rasjednim zonama subvertikalnog do vertikalnog kuta nagiba. U rasjednim zonama nalazimo i poluvezane i nevezane bre e ili kršje mati nih stijena, nastalo uslijed kretanja stijenskih blokova i me usobnog drobljenja.

Osim ovih, javljaju se i rasjedi nižeg reda, koji su uglavnom lokalnog zna aja. Osim rasjeda, prisutni su i brojni sustavi prate ih pukotina, a ta velika raspucanost naslaga jedan je od preduvjeta za nastanak dolomita, jer omogu uje dobru cirkulaciju meteorske vode kroz pukotine i mogu u kationsku zamjenu Ca sa Mg.

Tijekom formiranja struktura otoka Visa postojale su razli itosti u smjeru i intenzitetu tektonskih pokreta. Današnji izgled i strukturni sklop otoka Visa formiran je od gornje krede u nekoliko faza, prolaze i nekoliko tektonskih ciklusa. Na prostoru otoka razlikujemo efekte djelovanja tri velika tektonska ciklusa u stvaranju i oblikovanju današnjega strukturnog sklopa. To su: kredni, tercijarni i neotektonski ciklus (pliocen-kvartar).

Tijekom krede (turon-konijak) postojala je tektonska aktivnost koja je možda bila samo lokalnog karaktera, kao i lokalno promjenljivog intenziteta. Dokaz tome su pokazatelji sinsedimentacijske tektonike zabilježeni u naslagama turon-konija ke starosti, te nekoliko emerzijskih faza, odnosno izronjavanja taloga.

7

Krajem krede zapo inju i laramijski tektonski pokreti. Smjer djelovanja stresa bio je istok-jugoistok–zapad-sjeverozapad (IJI-ZSZ). Tijekom toga tektonskog ciklusa nastaje najstariji rasjed na otoku (na njegovom južnom dijelu), pružanja istok-zapad. Nešto kasnije, ali u istom tektonskom ciklusu, nastaju rasjedi pružanja sjever-sjeveroistok–jug-jugozapad (SSI-JJZ) na isto noj strani otoka. Ti tektonski pokreti krajem krede najvjerojatnije predstavljaju i po etak dezintegracije Jadranske karbonatne platforme.

Na podru ju Jadranske karbonatne platforme tercijarni tektonski ciklus zapo inje prvim naznakama promjene smjera djelovanja regionalnog stresa u smjer sjeveroistok-jugozapad (SI-JZ). Zbog kompresije na pravcu SI-JZ, dolazi do kontrakcije podru ja, a cijeli ciklus je pra en ubrzanim podvla enjem tada ve dezintegrirane Jadranske karbonatne platforme (Mati ec,1998.), odnosno podvla enjem današnjeg podru ja Jadrana pod današnje podru je Dinarida. Rezultati tercijarne tektonske aktivnosti su strukture tzv. „dinaridskog“ pružanja sjeverozapad-jugoistok (SZ-JI).

Krajem miocena zapo inje neotektonski ciklus tijekom kojega se uspostavlja pravac najve eg regionalnog stresa smjera sjever-jug (S-J), a traje i danas. Dolazi do preboravanja postoje ih struktura i formiranja novih, te transpresivnog reaktiviranja postoje ih strmo položenih diskontinuiteta (rasjeda i pukotina) u rasjede s horizontalnim kretanjem, te tako er do mogu ihrotacija.

Dokaz da je otok i recentno aktivno tektonsko podru je su kvartarni pijesci u poljima na isto nom dijelu otoka, iji hipsometrijski položaj ukazuje na izdizanje, a dosta strmi kut nagiba njihovih slojeva prema sjeveru može biti pokazatelj i eventualne tektonike s potiskom iz smjera juga prema sjeveru. Azimut recentnog stresa na Visu iznosi 349°.

Jedno od strukturnih obilježja otoka Visa je i odstupanje pružanja struktura od tzv. „dinaridskog pravca pružanja“, tj. smjera sjeverozapad-jugoistok, u pružanje približno istok-zapad (prisutno i na još nekim srednjodalmatinskim otocima, npr. Bra u). Pojave takvog pružanja u podru ju Jadranske karbonatne platforme esto se pokušava tuma iti rotacijom tijekom neotektonske faze, no u strukturnom smislu, otok Vis, s odstupanjem u pružanju struktura od „dinaridskog“ pružanja, u tom je položaju i „do ekao“ neotektonski stres tijekom pliocena i kvartara. Novonastali režim stresa je iskoristio postoje e rupture, nastale tijekom ranijih faza, te ih reaktivirao daju i im novi, lijevi smjer kretanja.

Bitnu ulogu u nastanku strukturnog sklopa otoka Visa ima i evaporitno-eruptivni dijapirski prodor u Komiškom zaljevu i okolici Komiže na zapadu otoka. To je trijasko tijelo jezgra „Viške antiklinale“, koje svojim prodorom izdiže i ustrmljava krovinske kredne naslage, te utje e na recentni izgled i strukturni sklop otoka Visa.

Njegovo je rasprostiranje vjerojatno ve e nego što je to vidljivo na površini (potvr eno seizmi kim profilima), a nekada je imalo i puno ve e površinsko prostiranje, no tijekom vremena se sol (halit, anhidrit i gips) pod utjecajem vode otopila.

Oštar tektonski (rasjedni) kontakt s okolnim naslagama upu uje na tektonsku predispoziciju dijapirizma, a bitno je naglasiti da je dijapirizam na Visu još uvijek aktivan, emu su dokaz i prodori u kvartarne bre e.

8

Lito-stratigrafski slijed naslaga

Na podru ju otoka Visa mogu e je izdvojiti tri stijenska kompleksa: a) trijaski evaporitno-sedimentni kompleks s efuzivima i piroklastitima b) kredni karbonatni kompleks c) kvartarne naslage, unutar kojih su izdvojene tri jedinice:

1) bre e i bre okonglomerati2) crvenica (terra rossa) 3) pijesci.

A). Evaporitno-sedimentni kompleks s efuzivima i piroklastitima (gornji ladinik – norik)

Stijene evaporitno-sedimentnog kompleksa s efuzivima i piroklastitima nalazimo u podru juKomiškog zaljeva, a mogu se izdvojiti u tri cjeline: 1) klasti ne naslage s gipsom; 2) spilite i dijabaze; te 3) piroklastite.

Ve e pojave soli (halita i anhidrita) unutar ovog kompleksa rezultat su prodora dijapira na površinu u okolici Komiže.

Vulkanske stijene (uglavnom andeziti) Komiške dijapirske strukture vjerojatno su istodobnog postanka s tufovima i tufitima starosti gornji ladinik.

Kontakt izme u evaporitno-sedimentnog kompleksa s efuzivima i piroklastitima te donjokrednih naslaga koje ga okružuju je rasjedni.

B). Karbonati krede

Taložene u plitkom marinskom okolišu u uvjetima karbonatne platforme kredne naslage ve im dijelom izgra uju otok Vis. Naslage vapnenaca i dolomita debljine preko 1500 m taložile su se u razdoblju neokom – turon-konijak.

Ove su naslage u rasjednom kontaktu s trijaskim vulkanogeno-sedimentno-evaporitnim kompleksom.

Tijekom neokoma - donjeg barema (donja kreda) po inje taloženje debeloslojevitih sivkastih do sivih dolomita. Debljine više od 415 m, dolomiti donje krede su uglavnom krupnokristalini ni i kasnodijagenetskog podrijetla. Ove stijene na površini nalazimo na zapadnom dijelu otoka Visa, na rtovima Knez i Mliki rt, u podru ju Komiškog zaljeva, te u širem podru ju grada Komiže.

Na dolomitne se naslage tijekom gornjeg barema kontinuirano talože vapnenci ukupne debljine oko 90 m. Laminirana tekstura ovih naslaga posljedica je estih izmjena zrnastih i mikritnih strukturnih litotipova, a esti su i horizonti stromatolitnih vapnenaca. Unutar ovih naslaga ima i nekoliko emerzijskih horizonata (debljine nekoliko desetaka cm) obilježenih sivkasto-zelenkastim laporovitim prevlakama i emerzijskim bre ama laporovito-glinovitog veziva. Emerzijski horizonti ukazuju na kratkotrajna izronjavanja sedimenata i prekide marinske sedimentacije.

Na površini terena ove stijene nalazimo na zapadnom dijelu otoka, u pojasu od sjevernog dijela uvale Parna na sjevernom dijelu Komiškog zaljeva, preko brda u isto nom zale u grada Komiže, do lokaliteta Hrasti ev dolac južno-jugoisto no od Komiže, te duž strmih klifova na južnoj strani Komiškog zaljeva.

Tijekom donjeg apta kontinuirano se na vapnence gornjeg barema talože plo asti do masivni vapnenci. Debljine oko 75 m, ove su naslage izrazito bogate fosilnim sadržajem. U nekoliko horizonata unutar tih vapnenaca nalaze se i rožnja ke nodule, dok je završetak jedinice obilježen

9

debelim emerzijskim horizontom s emerzijskim bre ama. Emerzijske bre e sadrže crne intraklaste, a povezane su zelenkastim laporovitim vezivom. Na površini terena ove stijene nalazimo u uskom pojasu u širem prostoru Komiškog zaljeva.

Od srednjeg do gornjeg alba talože se vapnena ke i dolomite naslage debljine preko 320 m. Vapnenci su bogati fosilnim sadržajem, te se izmjenjuju mikritni i zrnasti proslojci i slojevi.

esti su dolomitizirani vapnenci, te kasnodijagenetski dolomiti u obliku proslojaka i slojeva u nepravilnim izmjenama s vapnencima, a esto izgra uju i deblje dolomitne pakete. Ove stijene na površini nalazimo na zapadnom i središnjem dijelu otoka - od rta Barjak na sjevernoj strani Komiškog zaljeva, preko brda (Mali Hum, Orlovica i Hum), unutrašnjosti otoka, do južne strane Komiškog zaljeva i uvale Kla ina.

Na prijelazu alb – cenoman dolazi do emerzije, iji su rezultat emerzijske bre e s glinovito-laporovitim vezivom debljine oko 1 m.

Nakon emerzijskih bre a, tijekom donjeg cenomana (gornja kreda) zapo inje taloženje zrnastih i mikritnih vapnenaca u centimetarsko-decimetarskim izmjenama. Debljina naslaga je 60-100 m, a površinski se prostiru u uskom pojasu od rta Barjak, preko brda (Mali Hum, Orlovica i Hum), unutrašnjosti otoka, do južne strane Komiškog zaljeva i uvale Kla ina.

Tijekom srednjeg cenomana talože se dolomitne naslage. Unutar ovih sivkastih debeloslojevitih kasnodijagenetskih dolomita krupnokristalini ne strukture, esti su i ranodijagenetski laminiranim dolomiti, te se mjestimice nalaze i lateritni horizonti. Debljina ovih naslaga iznosi do 200 m, a površinski se prostiru na zapadnom dijelu otoka Visa, u pojasu od hridi Kamik na sjevernoj strani i rta Stupiš e na južnoj strani Komiškog zaljeva, pa prema istoku, a prekrivaju i veliki dio središnjeg, te isto nog dijela otoka.

Na dolomitne naslage srednjeg cenomana kontinuirano se talože vapnenci gornjeg cenomana. Ovi su vapnenci dobrouslojeni s decimetarskim izmjenama zrnastih i mikritnih strukturnih litotipova (prevladavaju zrnasti varijeteti). Unutar slijeda javlja se nekoliko emerzijskih horizonata, a sami su vapnenci esto dolomitizirani i kasnodijagenetski izmijenjeni. Ukupna debljina ovih naslaga iznosi oko 120 m, a površinski se prostiru na zapadnom i središnjem dijelu, te manje na isto nom dijelu otoka.

Od gornjeg cenomana do donjeg turona talože se svijetlosivi do svijetlosme i vapnenci nodularnog i masivnog habitusa. Debljina ovih naslaga je oko 35 m, u uskim pojasevima sjeverozapadnog i sjevernog, te jugozapadnog i južnog dijela otoka Visa.

U razdoblju od turona do konijaka dolazi do taloženja vapnena kih naslaga. Ovi dobrouslojeni vapnenci svijetlosme e boje bogati su fosilnim sadržajem. Debljina ovih naslaga je više od 200 m, a površinski se prostiru na ve em dijelu otoka, pogotovo na njegovom sjevernom i južnom dijelu.

C). Kvartarni pokrov

Kvartarne sedimente otoka Visa mogu e je izdvojiti u tri jedinice: bre e i bre okonglomerati, crvenica (terra rossa) i pijesci.

1. Bre e i bre okonglomerati

U jedinicu bre a i bre okonglomerata spadaju vezane okamenjene bre e i bre okonglomerati, te siparišne bre e i nevezani sipari. Ove naslage sadrže poluuglaste i uglaste fragmente okolnih stijena vrsto vezane zemljom crvenicom, a nastali su vjerojatno buji nim tokom. Bre e su vrlo esto i tektonskog postanka, te esto markiraju rasjedne zone. Debljine i preko 10 m, bre e i

10

bre okonglomerati su široko rasprostranjeni u okolici grada Komiže i samom Komiškom zaljevu, dok su sipari prisutni i u drugim dijelovima otoka, posebno uz rubove nekih polja.

2. Crvenica (terra rossa)

Pomiješana s kršjem stijena podloge, pojava crvenice ili terra rosse vezana je za krška polja u središnjem dijelu otoka Visa. Nalazimo je u okolici sela Podhumlja i Podšpilja, te u Dra evom,Pliskom, Velom, ajnom, Vino polju i Malom Zlo polju.

Prosje na debljina ove kvartarne jedinice je tek nekoliko metara.

3. Pijesci

Sitnozrnasti kvarcni pijesci razmjerno male debljine prekrivaju zna ajne površine krških polja i uvala isto nog dijela otoka. Pijesci se javljaju na isto nom dijelu otoka Visa, u poljima i uvalama: Velo Zlo polje (površinski kop), Veliko i Malo Voš ica polje, Velo i Malo Ljubiš epolje, u uskom pojasu koji se proteže od sela Podstražje preko Milne do uvale Milna, u uvali Zaglav, Tihobra e polju i pojasu do uvale Ston ica, Smokovom polju i uvali V. Smokova.

Važno je uo iti i naglasiti da zapadno od linije rasjeda pružanja SI-JZ (od uvale Stenjalo na sjeveru do uvale Ruda na jugu otoka) nema pojave takvih pijesaka.

2.2.2.1 Grafi ki prilozi

Karta 1. Litološka karta (M 1:100 000)

2.2.3 Geomorfološka obilježjaOblikovanje i intenzitet pojave pojedinih reljefnih oblika, kao i njihova veli ina, posljedica je me uovisnosti geoloških, pedoloških i klimatskih osobina. Tako er, treba naglasiti da je na odabranom podru ju na kona ni izgled reljefa utjecao i ovjek svojim dugotrajnim aktivnostima.

Važnost geoloških osobina dolazi do izražaja tektonskim pokretima, strukturnim, litološkim i hidrogeološkim zna ajkama, odnosno predispoziciji pri oblikovanju reljefa. Kod strukturne predispozicije u prvom se redu misli na osnovne forme nastale prilikom potiskivanja Jadranske pod Dinarsku mikroplo u. Pri tim pokretima došlo je do formiranja osnovnih struktura (bora) koje su ve im dijelom sukladne s reljefom. Naime, antiklinale predstavljaju uzvišene, a sinklinale depresijske dijelove reljefa. Dalje, do izražaja dolazi i nagib slojeva, koji je u kombinaciji s vanjskim faktorima uvjetovao oblikovanje reljefa. U tektonskom smislu, došlo je do nastanka brojnih rasjeda (normalnih, reversnih i horizontalnih) koji su utjecali, a u znatnoj mjeri još uvijek utje u na oblikovanje reljefa. Tektonskim pokretima nastale su ve e (paraklaze i dijaklaze) i osobito brojne, manje (brahiklaze i leptoklaze) sekundarne pukotine, koje su zna ajne za poniranje vode s površine u podzemlje. S obzirom da je obra ivano podru jenajve im dijelom tektonski aktivno, obilježava ga relativno slaba pojava vode na površini. Tako er je jedno od osnovnih obilježja reljefnih formi (nastalih duž sekundarnih pukotina) izduženost u pravcu pružanja pukotina.

Kod litoloških osobina stijenskog kompleksa (s obzirom da na odabranom podru ju dominiraju karbonatne stijene) pri oblikovanju reljefa u prvom se redu misli na udio istog CaCO3 u sastavu stijena, što je, uz sekundarno nastale pukotine, pogodovalo oblikovanju krškog reljefa

11

kao najdominantnijeg. Manje pojave nekarbonatnih stijena imaju veliko zna enje s obzirom na njihovu vodonepropusnost, a u kombinaciji s nagibima važne su zbog usmjeravanja podzemne cirkulacije vode. Tako er, na mjestima gdje su ove naslage izbile na površinu, do izražaja dolazi njihova ja a podložnost mehani kom trošenju.

Me u vanjskim faktorima pri oblikovanju reljefa veliko zna enje imaju klimatske i paleoklimatske zna ajke. Ponajprije se to odnosi na pluviotermi ke zna ajke. Najve im dijelom odabrano podru je prima od 700 do 1000 mm oborina godišnje, no njihov godišnji raspored je neravnomjeran. Maksimum oborina je tijekom hladnijeg dijela godine, a tako er je zna ajno da se radi ponajprije o kratkotrajnim i obilnim oborinama, koje imaju zna enje pri oblikovanju reljefa spiranjem i jaruženjem, što osobito dolazi do izražaja na golim i vodonepropusnijim dijelovima terena. S obzirom da odabrana lokacija pripada mediteranskom klimatskom podru ju, s prosje nom godišnjom temperaturom zraka izme u 14 i 15 ºC, za gole stijenske dijelove, osobito južno eksponirane, karakteristi no je jako zagrijavanje stijenskog kompleksa tijekom toplijeg dijela godine. Naime, to zagrijavanje pogoduje mehani kom (iako znatno slabije nego mrazno) trošenju stijena. Paleoklimatske zna ajke došle su do izražaja ponajprije tijekom hladnijih razdoblja geološke prošlosti. Tada je, u uvjetima hladnijih klima, razina mora bila oko 100 m niža od današnje. Temperatura zraka, koja je bila oko 12 ºC niža, pogodovala je jakom mraznom trošenju i zatrpavanju reljefnih udubljenja. Tako er, takve klimatske prilike zasigurno su utjecale i na bitno druga iju bilancu vode, odnosno isparavanje je bilo znatno slabije, što je pogodovalo zna ajnijem površinskom otjecanju, odnosno oblikovanju reljefa vodom na površini (fluvijalnom erozijom i padinskim procesima). Današnja obala nastala je ingresijom i zapravo je vrlo mlada. Formiranje današnje obale po elo je prije približno 10 000 godina. Kao posljedica takvih klimatskih i paleoklimatskih odnosa, utjecaj abrazije ponajprije dolazi do izražaja u oblikovanju onih dijelova obale koji su izgra eni od mekših stijena (fliš, deluvij, proluvij i aluvij). Kao zadnji, ali isto tako bitan faktor u oblikovanju reljefa, zna ajan je i ljudski utjecaj.Obra ivano podru je naseljeno je još od pretpovijesti. Utjecaj ovjeka o ituje se na dva na ina: destruktivno i konstruktivno. Destruktivno ponajprije sustavnim i dugotrajnim uništavanjem šumskih površina, što je pogodovalo eroziji tala s nagnutih dijelova. Konstruktivno djelovanje o ituje se ponajviše u podnožjima padina i na dnima depresija, gdje su izgra ena brojna terasasta polja, te su iz akumulativnih formi (ponajprije deluvija), odstranjivanjem ve ih fragmenata kamena, stvorene velike obradive površine.

U strukturnom smislu otok Vis predstavlja antiklinalu. Jezgra antiklinale izgra ena je od naslaga klastita s gipsom, eruptivnih stijena, spilita i dijabaza, te piroklastita jurske starosti. Na površini su ove naslage otkrivene na podru ju Komiškog zaljeva. Krila antiklinale su izgra ena od karbonatnih naslaga donjokredne i gornjokredne starosti. Donjokredne naslage predstavljene su sivim dolomitima, te sme esivim vapnencima. Na njih se kontinuirano nadovezuju uslojeni dolomiti s proslojcima i le ama vapnenaca, te uslojeni vapnenci gornjokredne starosti. Od dolomitnih naslaga izgra en je najve i, središnji dio otoka, dok je od vapnenaca izgra enosjeverno i južno obalno podru je.

Na zapadnom dijelu, odnosno podru ju Komiškog zaljeva, antiklinala je do jezgre razlomljena brojnim rasjedima. Od Komiškog zaljeva pružaju se u smjeru istoka dva najzna ajnija rasjeda, koja su razlomila sjeverno i južno krilo antiklinale. Duž ovih rasjeda došlo je do oblikovanja udolina, dok središnji dio i krila antiklinale predstavljaju 3 paralelna hrpta izdužena u pravcu istok-zapad. Središnji hrbat, osobito njegov zapadni dio, odnosno podru je gdje se nalazi jezgra antiklinale, predstavlja najviši dio otoka (Hum 587 m), dok prema istoku visina postupno opada.

12

Sli no je i sa sjevernim i južnim hrptom, odnosno, njihovi su najviši dijelovi na zapadu, dok prema istoku visina postupno opada.

Udolina koja je oblikovana duž rasjeda Brajkovica – uvala Stonca (koji je razlomio sjeverno krilo antiklinale), zapravo predstavlja suhu dolinu. Njen izvorišni dio se nalazi na podru ju oko Sv. Mihovila. Tako er, kao posljedica postojanja brojnih manjih rasjeda, došlo je do usijecanja manjih bo nih (suhih) dolina, od kojih su najzna ajnije doline što po inju pod Magarom (401 m) i Velikom glavom (353 m).

Udolina koja je oblikovana duž rasjeda Š eda – Plisko, koji je razlomio južno krilo antiklinale, sastoji se iz niza manjih krških polja. Oblikovanju suhih dolina i krških polja pogodovala je dominacija djelomi no vodonepropusnih dolomita na površini. Naime, tijekom humidnijih razdoblja geomorfološke prošlosti3 zasigurno je površinsko otjecanje bilo intenzivnije. Tako er,treba naglasiti i injenicu da je zbog potiskivanja Jadranske plo e došlo do izdizanja, odnosno da su ove reljefne forme bile oblikovane u razdobljima kada je i s tog aspekta voda temeljnica bila bliže površini.

Dna suhih dolina i krških polja u znatnoj su mjeri ispunjena pijescima, dok su bo ni rubni dijelovi ispunjeni i deluvijem. O porijeklu naslaga pijesaka postoje dva mišljenja: prvo - da je eolskog porijekla, odnosno da je nanesen s kopna, te drugo - da je njegovo porijeklo s otoka. Naime, duž rasjeda Brajkovica – uvala Stonca u karbonatima je esta pojava kvarcnog pijeska (sloj prosje ne debljine oko 2 m), koji potje e od raspadanja magmatskih stijena. Tako er, duž manjih popre nih rasjeda sloj s pijeskom je izbio na površinu, gdje je došlo do njegovog trošenja. Ve i dio pijesaka akumuliran na dnu krških polja, kao i suhih dolina na južnom i isto nom dijelu otoka, potje e od trošenja dolomita, a na to ukazuje mala koli ina (10 – 12 %) SiO2. Deluvijalne naslage najve im dijelom potje u od okolnog materijala nastalog trošenjem bo nih padina. Naime, pove ani nagibi (ve i od 12º) pogoduju gravitacijskom kretanju materijala nastalog trošenjem stijena na površini. Osnovna zna ajka ovih akumulacija je izmiješanost manjih fragmenata stijena sa zemljom. Naknadno je ispiranjem znatan dio sitnijeg materijala prenesen u niže dijelove suhih dolina i krških polja. U agrarnom pogledu ova podru jadanas predstavljaju najvrednije površine na otoku. Osim toga, prema razgovoru s doma im stanovništvom, u zapadnom dijelu otoka prisutno je povremeno plavljenje dna polja.

Bo ni rasjedi su tako er pogodovali oblikovanju manjih rubnih, suhih dolina na podru ju ovih udolina, ali i drugim, obalnim dijelovima otoka. Suhe doline (nastale erozijom) i jaruge (nastale buji enjem) u obalnom podru ju kasnijom su ingresijom (izdizanjem) mora pretvorene u morske zaljeve i uvale. Najvjerojatnije i Viški zaljev predstavlja potopljeni dio suhe doline (nastavak sjeverne udoline – suhe doline). Komiška uvala, koja je ujedno i najve a, tektonski je predisponirana, odnosno na njenom se podru ju nalazi sjecište rasjeda koje je razdrobilo stijenski kompleks. Naknadno, kombiniranim djelovanjem vanjskih procesa (ponajprije padinskih procesa i abrazije), došlo je do odnošenja stijenske mase i oblikovanja zaljeva. Kao posljedica ja epodložnosti trošenju magmatskih stijena u jezgri antiklinale, došlo je do oblikovanja strmijeg dijela zaljeva. Znatan, ponajprije niži dio Komiškog zaljeva, ali i brojnih drugih, manjih uvala, ispunjen je akumulacijama deluvijalnog, a na strmijim dijelovima (nagiba ve eg od 32º) i koluvijalnog materijala koji potje e od karbonatnih stijena u krovini. Naime, zbog bržeg trošenja magmatskih stijena u podlozi, došlo je do urušavanja karbonatnih stijena u krovini. Naknadno, u obalnom podru ju, taj materijal je abrazijskim djelovanjem zaobljen i od njega su formirana šljun ana žala. Sli no je i u brojnim drugim uvalama na otoku. Za uvale krajnjeg isto nog i jugoisto nog dijela otoka karakteristi na je pojava pijesaka u obalnoj zoni. Ovi pijesci su u

3za trajanja le enja, odnosno u njegovoj sredini koli ina oborina je bila ve a za oko 20 %, a temperature niža za oko 4 – 5 C. to je pogodovalo bitno povoljnijoj bilanci vode, odnosno njenom otjecanju na površini. nego danas

13

najve oj mjeri pretaloženi iz viših podru ja krških polja i suhih dolina povremenim buji nimtokovima. Ostali “izbo eniji” dijelovi obale su stjenoviti i najve im dijelom su sukladni s nagibom pada slojeva, odnosno nagib obale je identi an nagibu i smjeru pada slojeva. Manje pojave obalnih strmaca (podru ja nagiba ve eg od 55º) ponajprije su posljedica tektonskih pokreta, odnosno predstavljaju rasjede, dok prave abrazijski oblikovane strmce – klifove predstavljaju samo oni oblikovani u mekšim magmatskim stijenama na podru ju Komiškog zaljeva.

Iako je otok Vis izgra en od karbonatnih stijena, tipi ni krški reljef na njemu nije oblikovan. Ponajviše je to posljedica velikog udjela slabije vodopropusnih, ali mehani kom trošenju podložnijih dolomita u gra i otoka. Kao tipi ni primjeri krškog reljefa isti u se podru ja golog krša na kojima je mjestimi no došlo do oblikovanja škrapa, odnosno ljutog krša. Ove površine obuhva aju ponajprije više dijelove središnjeg hrpta. Pri njihovom oblikovanju veliko je zna enje imao i ovjek tijekom povijesti, jer su zapravo u najve oj mjeri ove površine korištene kao pašnjaci nastali sustavnim uništavanjem šumskih zajednica. Antropogeni utjecaji uo ljivi su i na drugim dijelovima otoka, ponajprije na bo nim stranama udolina i uvala, gdje je došlo do akumuliranja deluvija. Relativno velika rasprostranjenost deluvija na podru ju otoka posljedica je ve spomenute prevlasti dolomita. Tako er, treba naglasiti da je ve a pojava deluvijalnih plavina akumulirana u podnožjima strana krških polja i stranama suhih dolina, kao i na dijelovima s blažim nagibima. Naknadno je taj materijal iskorišten za gradnju terasastih polja. Krupniji fragmenti su korišteni za izradu podzida i suhozida, dok je sitniji materijal iskorišten kao obradivo tlo. Nažalost, terasasta polja danas su u znatnoj mjeri zapuštena, odnosno dolazi do njihovog raspadanja.


Karta 2. Geomorfološka karta (M 1:100 000)

Karta 3. Hipsometrijska karta (M 1:100 000)

Karta 4. Karta nagiba (M 1:100 000)

2.2.4 Hidrološka obilježja

Vis je otok kojega karakteriziraju razli ite zone u odnosu na hidrologiju. Tako je Komiški zaljev prostor s brojnim hidrološkim pojavama, kakvih u Viškom zaljevu nema. Dok je isto na i južna obala karakterizirana brojnim manjim izvorima, sjeverni dio Visa nema gotovo nikakvih hidroloških pojava. Kako reljefno Vis ima tri brdovita pravca izme u kojih se protežu udoline, potrebno je spomenuti da je hidrološki jako bitna sjeverna udolina u kojoj se nalazi vodocrpilište „Korita“ (Terzi , 2004.). To vodocrpilište i izvor Pizdica glavni su hidrogeološki objekti na otoku Visu. Od ostalih pojava bitni su brojni manji izvori, jedna zna ajnija vrulja, lokva i ponor, te brojni kopani zdenci i cisterne (Terzi , 2003.).

Kako je Komiški zaljev prekriven vrlo propusnim kvartarnim siparišnim bre ama i konglomeratima kojima se u podlozi nalaze nepropusne i magmatske stijene, stvorili su se brojni izvori. Tako svaka uvala Komiškog zaljeva ima mali izvor ili propušta vodu kroz šljunak na plaži ine i rastresito izvorište. Sve te vode, osim Pizdice, vezane su uz oborine koje se relativno brzo procje uju kroz kvartarne siparišne bre e. Iako su ovi izvori ljeti znatno manje izdašnosti,

14

gotovo nikada ne presušuju. Pizdica je izvor za koji se smatra da je povezan sa podzemnim vodama iz karbonatnog masiva u neposrednom zale u, tj. Humom, podru jem Podhumlja i Dra evog polja (Terzi , 2003.).

Viški zaljev sa širim podru jem nema zna ajnijih izvora vode. Podru je je definirano karbonatnim stijenama, dolomitima s nešto vapnenaca. Podru je Kuta nalazi se na siparišnom materijalu koji je vezan crvenicom, ali malog stupnja litifikacije i male vrsto e. U tom dijelu viškog zaljeva ima nekoliko kopanih zdenaca. U njima se javlja visoki salinitet vode, što upu ujena miješanje s morem (Poljak, 1953.). U ovom podru ju je zabilježeno vrelo Podgorica koje je periodi kog karaktera, te dva povremena podmorska izvora – vrulje.

Isto na obala je karakterizirana ve im brojem malih izvora plitkih potpovršinskih voda. Ti se izvori nalaze u uvali Zaglav, Milna, Vela Smokova, Mala Smokova, Dobra i dr. Sli nih pojava ima i duž južne obale (Terzi , 2003.).

Naselja i polja oko Visa imaju brojne kopane zdence i cisterne koji se dijelom napajaju plitkim potpovršinskim vodama. Pokriva (crvenica) je ovdje nešto propusniji, pa zdenci vrlo brzo reagiraju na oborinske vode (Terzi , 2003.).

Unutrašnjost otoka, tzv. Viški plato, karakteriziran je potpunim nedostatkom hidrografske mreže i hidrogeoloških fenomena. Tako na tom prostoru nema niti jednog izvora, a nema niti povremenih ili buji nih tokova. Rijetka hidrološka pojava je lokva u Velom polju, smještena na vorištu cesta na najnižoj koti polja (108 m n.v.), te ponor udaljen 40 m od lokve.

U unutrašnjosti otoka se nalaze brojni zdenci. Zdenci zahva aju plitke potpovršinske vode i nemaju veze s dubokim vodonosnikom. To su uglavnom vode koje struje kroz plitku epikršku zonu, koja je ja e razlomljena i okršena. Tu se vode zadržavaju dok ne prodru u dublje slojeve. Uz rubove polja se nalaze cisterne za sakupljanje oborinske vode. Šteta je što su zdence i cisterne žitelji u velikoj mjeri zapustili nakon po etka vodoopskrbe iz crpilišta „Korita“, jer bi mogli doprinijeti štednji vode u doba ljetnih redukcija.

Ina e 90% potrošnje vode otpada na gradove Vis i Komižu s njihovim poljoprivrednim površinama, a oko 10% na ostala naselja i njihove poljoprivredne površine. Do 1992. godine potrošnja vode bila je dvostruko ve a, radi potreba vojske (Terzi , 2003.).


Karta 5. Hidrološka karta (M 1:100 000)

2.2.5 Pedološka obilježja

Odlu uju i imbenik koji utje e na tvorbu tala na podru ju otoka Visa i Biševa je dolomit, i to u prvom redu iz gornje krede (cenoman i turon), a samo manjim dijelom, u okolici Komiže, dolomit donje krede (neokom). Podru je oko Komiže isti e se s obzirom da su na ovom podru ju prisutne razli ite litološke podloge (mati ni supstrati) koje, gledaju i ukupnu površinu otoka, zauzimaju relativno male površine. Na ovom su podru ju prisutne ultrabazi ne i bazi ne stijene iz gornje jure, deluvijalne naslage šljunaka i pijesaka, te pješ enjaci iz gornje jure. Zna ajnepovršine zauzimaju i vapnenci koji grade obalne stijene ponajprije na sjevernoj i južnoj strani otoka Visa. Rije je uglavnom o senonskim vapnencima, dok su samo manjim dijelom prisutni

15

vapnenci donje krede (neokom). S obzirom na litološku situaciju, na podru ju Visa razvijeno je 5 zemljišnih kombinacija (Bogunovi , 1983.):

1.) crvenica plitka i srednje duboka: sme e tlo na vapnencu, vapnena ko dolomitna crnica, antropogena tla (50:30:15:5)

2.) antropogena tla na kršu: sme e tlo na vapnencu i dolomitu, crvenice, vapnena ko dolomitna crnica, koluvij (50:25:10:10:5)

3.) kamenjar: vapnena ko dolomitna crnica, rendzina, sme e tlo na vapnencu, crvenica (50:25:10:10:5)

4.) crvenica lesivirana i tipi na, duboka: sme e tlo na vapnencu, vapnena ko dolomitna crnica (80: 15:5)

5.) rigolano tlo na praporu: sirozem silikatno karbonatni, eutri no sme e tlo na praporu (60:20:20).

Navedeni dominantni tipovi pripadaju automorfnim tlima, za koje je karakteristi no vlaženje samo oborinama, a pripadaju trima klasama: nerazvijenim tlima (kamenjar), kambi nim tlima (crvenica) i antropogenim tlima.

Nerazvijena tla imaju inicijalni humusni horizont (A), a razvijaju se na razli itim supstratima (osim recentnih). Karakterizira ih slabo kemijsko trošenje i mali izvori, odnosno proizvodnja organske tvari. Na otoku Visu ova su tla prisutna uglavnom na sjeverozapadnom i sjeveroisto nom dijelu otoka. Kamenjar (litosol) se formira na stijenama koje u mehani komraspadanju daju kameniti detritus i nalazimo ga u pretplaninskom i gorskom podru ju.Dominantan faktor nastanka tla su klimatski uvjeti (smrzavanje i zagrijavanje stijena), a akumilacija humusa je vrlo slaba. Njegovo temeljno fizikalno obilježje je dominacija kamena i krupnog šljunka u tlu. Litosole slijedi osebujna vegetacija kamenjara i to ila, a zbog minimalne plodnosti nemaju gospodarsku važnost, nego su važna u zaštiti prirode (vezivanje siparišta).

Od nižih pedotaksonomnih jedinica nerazvijenim tlima pripadaju sirozem i koluvijalno tlo, razvijeni ponajprije uz atropogena tla. Sirozem (regosol) se formira na stijenama koje raspadanjem daju regolit finijeg mehani kog sastava. Na tvorbu bitno utje e vegetacija, jer svojim korijenjem pospješuje mehani ko raspadanje stijena, a akumulacijom humusa postupno i prevodi u viši razvojni stadij. Klima posredno utje e na nastanak tih tala u našim uvjetima, uzrokuju i eroziju. Koluvijalno tlo (koluvium) nastaje u podnožju padina, gdje se nakupljaju estice tla i stijena nanesene iz gornjih dijelova padine. imbenici koji utje u na njegovu tvorbu

su uništavanje prirodne vegetacije, erozijski u inak kiše i neodgovaraju e gospodarenje.

Kambi na tla karakteriziraju intenzivniji pedogenetski procesi (povoljni hidrotermi ki uvjeti), kao što su kemijsko i biološko trošenje, osloba anje oksida željeza (žu kasta do crvenkasta boja), te argilosinteza. Crvenice (terra rossa) se, kao i kalcikambisoli, formira iz nerastvorenog ostatka istih vapnenaca, pri emu se ne može isklju iti pritjecanje silikatnog materijala eolskim putem u dugotrajnoj genezi tih tala. Osnovni pedogenetski proces u crvenici je rubifikacija (dehidratacija i kristalizacija oksida željeza – hematita). Crvenica ima gospodarsku važnost za šumarstvo u zoni eumediterana i submediterana, a ovisno o reljefu, i za poljodjelstvo. Podtipovi crvenice su: tipi na, lesivirana, braunizirana i koluvijalna. Crvenica je na analiziranom podru ju rasprostranjena u središnjem i jugozapadnom dijelu otoka Visa, te na ve em dijelu otoka Biševa.

Od nižih pedotaksonomnih jedinica kambi nim tlima pripadaju sme e tlo na vapnencu i dolomitu, te eutri no sme e tlo, koja svojim rasprostranjenjem prate crvenicu i antropogeno tlo. Sme e tlo na vapnencu i dolomitu (kalcikambisol) se formira isklju ivo na tvrdim i istim

16

vapnencima ili dolomitima koji imaju manje od 1% nerastvorenog ostatka. Kao izvor mineralnog dijela tla lokalno se javlja i praškasti materijal eolskog podrijetla. U podru ju rasprostranjenja kalcikambisola zna ajna je stjenovitost (30-50%). Eutri no sme e tlo (eutri ni kambisol) ima najve u rasprostranjenost u semihumidnom podru ju (godišnja koli ina oborina 600-700 mm, srednja godišnja temperatura 10-12ºC). Mati ni supstrat je izuzetno važan za nastanak eutri nogkambisloa. Najbolje mu odgovaraju prapor, ilovasti jezerski i rije ni sedimenti, te neutralni i bazi ni eruptivi. To su dominantno poljodjelska tla, koja najve u produktivnost imaju na praporu, a najnižu na peridotitsko-serpentinskim supstratima.

Antropogena tla predstavljaju potpuno izmijenjena tla koja je ovjek stvorio intenzivnom obradom i gnojidbom (podtipovi: tla vinograda, intenzivnih vo njaka, njiva). Svojstva ovih tala su vrlo varijabilna, zahvaljuju i ponajprije heterogenom materijalu iz kojega su nastala. Rigolano tlo (rigosol) je tip antropogenog tla u kojemu su rigolanjem pomiješana dva ili više horizonata ili slojeva do dubine najmanje 60 cm i tako je, uz unošenje i dodatnih materija, stvoren antropogeni P-horizont. Ova su tla razvijena na prostorima obradivih polja i terasa (nekada i danas), te na dijelu otoka Biševa.

Automorfnim tlima pripadaju i humusno akumulativna tla, koja su na promatranom podru juzastupljena nižim pedotaksonomskim jedinicama. To su mlada tla koja imaju A-horizont bogat humusom, a karakterizira ih specifi na kombinacija pedogenetskih imbenika i procesa transformacije i migracije. Na otoku Visu ova su tla prisutna uglavnom na sjeverozapadnom i sjeveroisto nom dijelu otoka. Vapnena ko dolomitna crnica (kalcimelanosol) se formira na tvrdim vapnencima i dolomitnim koji imaju više od 98% CaCO3. Crnica je primarni razvojni stadij na vapnencu: javlja se u razli itim klimatskim uvjetima, naj eš e na strmim gorskim i pretplaninskim predjelima. Tipski pedogenetski procesi u njenom razvoju su akumulacija humusa i gline. Rendzine se formiraju u razli itim bioklimatskim uvjetima, na supstratima koji sadrže više od 10% CaCO3 i koji mehani kim raspadanjem daju karbonatni regolit. Ovaj tip tla ima veliki broj nižih pedosistemskih jedinica. Najzastupljenije su na flišnim serijama i saharoidnim dolomitima (potonje su gospodarski najvažnije).


Karta 6. Pedološka karta (M 1:100 000)

2.2.6 Površinski pokrov

Kartiranje strukture površinskog pokrova izra eno je na temelju interpretacije digitalnog ortofota izra enog iz crno-bijelih aerosnimaka, snimljenih 2000. godine. Pritom su korišteni kodovi Nacionalne klasifikacije staništa (NKS). Za kartiranje je, ovisno o pokrovu, upotrijebljeno svih pet razina kartiranja. Tako je vegetacija ve inom kartirana na 3. razini, a antropogena staništa ponekad i na 5. razini. To je bilo potrebno da bi se u najkra em mogu em roku iz ortofota dobili dovoljno detaljni i relativno kvalitetni podaci za daljnje korištenje. Najmanja površina kartiranja iznosila je 1 ha. Ta površina je nekada bila nešto manja kod kartiranja površina za koje je procijenjeno da su zna ajne za krajobraznu raznolikost (poput obale, malih naselja i sl.), a nekada ve a, posebno kod kartiranja vegetacije, jer bi detaljnija obrada u tom slu aju zahtijevala intenzivniju terensku provjeru.

17

S obzirom da se Nacionalna klasifikacija staništa temelji na fitocenološkoj podjeli vegetacije, a pritom ne uzima u obzir strukturne razlike površina, vrijedni podaci za krajobrazne analize o visini vegetacije, sukcesiji i sl. su zanemareni. Taj se problem pokušao riješiti na dva na ina:

- uvo enjem podjele pojedinih kodova da bi se odre eni stanišni tip razdijelio prema visini vegetacije: kod E82 "Stenomediteranske iste vazdazelene šume i makija crnike" podijeljen je na kod E82a "Stenomediteranska ista vazdazelena makija crnike" i E82b "Stenomediteranske iste vazdazelene šume crnike,"

- korištenjem dva koda istovremeno kada su na istoj površini bili prisutni elementi dva stanišna tipa. Na taj na in se dobio podatak o sukcesiji vegetacije (na primjer D34/E81 – "Bušici/ Mješovite, rje e iste vazdazelene šume i makija crnike ili oštrike").

Kao prilagodba klasifikacije za potrebe opisivanja krajobraza promijenjen je naziv koda I1 "Površine obrasle korovnom i ruderalnom vegetacijom" u "Zapuštena poljoprivreda". Zbog vremenske udaljenosti od 2000. godine, kada su izvršena zra na snimanja na temelju kojih je izra eno kartiranje površinskog pokrova, došlo je do odstupanja od trenutnog stanja na terenu, posebno kod prometnica (napravljeno je mnogo vatrogasnih makadamskih putova), ali i kod drugih površina (na primjer, u površinskom pokrovu nije zabilježen veliki požar 2003. godine na Biševu koji je zahvatio gotovo ¾ otoka).

Površinski pokrov na podru ju otoka Visa rezultat je razvoja razli itih djelatnosti (poljodjelstva, šumarstva, gra evinarstva), a njihov je razvoj, pak, proizišao iz me uodnosa prirodnih (tlo, reljef, voda, klima), kulturnih i tehnoloških spoznaja, te društveno-socijalnih odnosa na tom podru ju tijekom povijesti. Tako su danas velike površine terasa pod vinogradima zapuštene i zarasle u prirodnu vegetaciju, a neko vrlo rasprostranjena poljoprivredna proizvodnja rasprostranjena je uglavnom samo u udolinama.

U ovom poglavlju, osim strukture površinskog pokrova, detaljnije e se opisati vegetacija obuhvata korištenjem rezultata projekta COAST – Kartiranje terestri ke bioraznolikosti, te vegetacijske karte i opisa vegetacijskih jedinica (Horvati , 1963.).

U strukturi površinskog pokrova na Visu i Biševu dominiraju travnjaci, grmolika vegetacija, podru ja s oskudnom vegetacijom i ostala prirodna podru ja (66% promatrane površine), što je vidljivo u Tablici 1. i na Slici 2.

Tablica 1. Struktura površinskog pokrova podru ja obuhvata

Površinski pokrov ha %

Izgra ena podru ja i ostale površine pod antropogenim utjecajem 283.83 2.94

Poljoprivredne površine 2123.85 21.979

Šume i šumska zemljišta 640.38 6.627

Travnjaci, grmolika vegetacija, površine s oskudnom vegetacijom i ostala prirodna podru ja

6418.26 66.42

Vode i obalna podru ja vodenih površina 196.74 2.04

Ukupno 9663.06 100

18

TRAVNJACI, GRMOLIKA VEGETACIJA, POVRŠINE

S OSKUDNOM VEGETACIJOM I OSTALA PRIRODNA PODRU JA;

6418.261 ha; 66%

ŠUME I ŠUMSKA ZEMLJIŠTA; 640.384 ha;

7%

POLJOPRIVREDNE POVRŠINE; 2123.848 ha;

22%

VODE I OBALNA PODRU JA VODENIH

POVRŠINA; 196.737 ha; 2%

IZGRA ENA PODRU JA I OSTALE POVRŠINE POD

ANTROPOGENIM UTJECAJEM; 283.827 ha;

3%

Slika 2. Struktura površinskog pokrova podru ja obuhvata

U ovoj kategoriji najzastupljeniji su "bušici" – D34 (69%), a potom "bušici" u kombinaciji sa "mješovitom, rje e istom vazdazelenom šumom i makijom crnike ili oštrike" - D34/E81 (31%). Me u bušicima posebno se isti u „zapadnomediteranski bušici ružmarina“ (Red ROSMARINETALIA Br.-Bl. 1931), koji su po prvi puta opisani upravo u Hrvatskom primorju, a kasnije su otkriveni i u drugim dijelovima Sredozemlja. Za ovu je zajednicu u prvom redu zna ajna skupina zapadnomediteranskih vrsta koje kod nas u Dalmaciji dosežu isto nu granicu svoga areala. Bušik ružmarina rasprostranjen je u svome tipi nom obliku u sklopu stenomediteranske vegetacijske zone mediteransko-litoralnog pojasa na otocima Hvaru, Visu, Biševu i Svecu, dok je u osiromašenom obliku poznat s otoka Bra a i Lastova. „Zapadnomediteranski bušici ružmarina“ dominiraju ve im dijelom otoka (ponajprije južno od Podhumlja, zapadno od Oklju ne, južno od Visa, u okolici Rukavca, Podrstražja i Milne), a esto dolaze u kombinaciji s drugim tipovima staništa. Velike površine bušika na otoku Visu nalaze se na prijelazu u sljede i sukcesijski stupanj (makija crnike) ili obrastaju alepskim borom (ponajprije na širem podru ju Oklju ne, sjeverozapadno od Komiže (Dragodir, Vela strana), okolica Huma). Vrlo esto na zapuštenim poljoprivrednim površinama, naj eš e bivšim vinogradima, bušici dolaze u kombinaciji s daljnjim degradacijskim stadijem, a to su „kamenjarski pašnjaci i suhi travnjaci eumediterana i stenomediterana“ (Red CYMBOPOGO-BRACHYPODIETALIA H-i . (1956) 1958). To je skup zajednica koje se razvijaju kao posljednji stadiji degradacije vazdazelenih šuma crnike u sklopu eumediteranske (= mezomediteranske) i stenomediteranske (= termomediteranske) vegetacijske zone mediteransko-litoralnog vegetacijskog pojasa. Mjestimi no, naro ito na površinama napuštenih vinograda ili kultura lavande (npr. otok Hvar), zauzimaju i velike površine. Ve ina površina na kojima su razvijene zajednice travnjaka nekad su se koristile kao pašnjaci, a danas su uglavnom prepuštene progresivnoj sukcesiji, te ih obraš uju elementi šumske vegetacije. Unutar ovoga reda mogu se izdvojiti „eumediteranski i stenomediteranski kamenjarski pašnjaci raš ice“ (Sveza Cymbopogo-Brachypodion retusi H-i . (1956) 1958), koji su ponajprije vezani uz napuštene poljoprivredne površine, te „jadranski travnjaci br ka“ (Sveza Vulpio-Lotion H-i . 1960), koji su zastupljeniji u isto nom dijelu otoka, na napuštenim poljima (okolica Smokova).

Navedeno stanje, tj. prevlast grmolike vegetacije u razli itim degradacijskim stadijima, posljedica je me udjelovanja škrtih prirodnih uvjeta i antropogenog utjecaja.

19

Kategorija poljoprivrednih površina druga je po zastupljenosti u površinskom pokrovu Visa i Biševa, sa 22% udjela (Tablica 1., Slika 2.). U strukturi ove kategorije prevladavaju "zapuštene poljoprivredne površine" – I1 (56%). One su raštrkane po cijelom podru ju obuhvata, ali prevladavaju na podru ju Oklju ne i Roga i a, na zapadnom dijelu južnog polja oko Komiže, na površinama udaljenijim od naselja, te na Biševu. Te površine, neko pod vinogradima, nalaze se uglavnom na terasama, na ve im nagibima. Obra ivane poljoprivredne površine prostiru se uglavnom u unutrašnjosti otoka, ve inom u udolinama u blizini naselja. Ve e "mozai nepoljoprivredne površine" – I211 nalaze se na prostoru južnog i Pliskog polja, na manjim poljima od Marine Zemlje do Ston ice, te oko Komiže. To su mozaici razli itih poljoprivrednih kultura, me u kojima prevladavaju trajni nasadi vinograda kao prevladavaju a kultura na podru ju obuhvata. Na poljima se mjestimi no vinogradi sade na vrlo velikim površinama kao monokultura, a te su površine ozna ene kao "intenzivni vinogradi" – I532. Ipak, mnogo je ve azastupljenost kategorije "mozaici poljoprivrednih površina i prirodne vegetacije" – I2122 (23%), što uz veliku rasprostranjenost zapuštenih površina, ukazuje na trend napuštanja poljoprivredne proizvodnje. Treba spomenuti i zna ajnu promjenu trenutnog stanja površinskog pokrova u odnosu na stanje iz 2000. godine, koja nije zabilježena na karti. Odnosi se to na veliki vo njak na padinama prema uvali Mala Smokova, na krajnjem isto nom dijelu Visa.

Tre a kategorija po zastupljenosti su šume i šumska zemljišta, koja zauzima oko 7% površine otoka (Tablica 1., Slika 2.). Strukturu ove kategorije ine "stenomediteranske iste vazdazelene šume crnike" – E82b. Rije je o skupu istih vazdazelenih šuma crnike i šuma alepskog bora razvijenih u najtoplijem i najsušem dijelu isto nojadranskog primorja, a karakterizira ih znatan udio kserotermnih, endozookornih elemenata. Ove su šume ponajprije razvijene na podru juizme u Sv. Mihovila i Orlovaca, sjeverno i južno od Dra evog polja, južno od Kostirne, te na podru ju Dragodira. Od šuma alepskog bora prisutna je „mješovita šuma alepskog bora i crnike” (As. Querco ilicis-Pinetum halepensis Loisel 1971), koja prevladava u središnjem i sjevernom dijelu otoka, dok su „šuma alepskog bora sa sominom” (As. Junipero phoeniceae-Pinetum halepensis Trinajsti 1988) i „šuma alepskog bora s tršljom” (As. Pistacio-Pinetum halepensis De Marco, Veri et Caneva 1984) razvijene ponajprije u njegovom južnom dijelu. Na podru juvrha Hum, na sjeverno eksponiranim padinama, prisutni su vegetacijski tipovi s listopadnim elementima. Na samom vrhu dolazi „mješovita šuma i makija crnike s crnim grabom” (As. Ostryo-Quercetum ilicis Trinajsti (1965) 1977), koja se razvija u vlažnijim i hladnijim podru jima. Na nešto nižim nadmorskim visinama, a još uvijek na sjeverno eksponiranim padinama, nalazimo ve e površine „mješovite šume i makije crnike sa crnim jasenom” (As. Fraxino orni-Quercetum ilicis H-i . (1956) 1958). Obje ove šumske zajednice razvijene su u obliku više ili niže makije. U ostalim dijelovima otoka naj eš a je šumska zajednica (razvijena tako er u obliku makije) „ ista, vazdazelena šuma i makija crnike s mirtom“ (As. Myrto-Quercetum ilicis (H-i .) Trinajsti 1985), dok je samo na južnom dijelu, u blizini morske obale, prisutna i „makija tršlje i somine“ (As. Pistacio-Juniperetum phoeniceae Trinajsti 1987).

Kategorija izgra enih podru ja i ostalih površina pod antropogenim utjecajem zauzima oko 3% površine obuhvata (Tablica 1., Slika 2.). Najve i udio u ovoj kategoriji ine "gradske stambene površine" – J22 (46%), koje obuhva aju gradove Vis i Komižu. Potom slijede "aktivna seoska podru ja" – J11 (26%), raštrkana po cijelom podru ju obuhvata, na povišenim terenima uz polja. Od ostalih izgra enih podru ja i površina pod antropogenim utjecajem treba izdvojiti ve a "vikend-naselja" na podru ju oko uvale Milne i Rukavca, koja se po tipologiji, strukturi i veli ini naselja, te izgledu objekata znatno razlikuju od ostalih naselja na Visu i Biševu. Kartirano je i ve e "neure eno (divlje) odlagalište krutog otpada" – J422 na istoku otoka, iznad grada Visa.

20

U površinskom pokrovu otoka Visa i Biševa najmanje je zastupljena kategorija vode i obale vodenih površina, koja zauzima oko 2% površine otoka (Tablica 1., Slika 2.). S obzirom da su vodotoci na Visu povremeni, u ovoj kategoriji kartirana je samo obala. Na podru ju obuhvata s 98% prevladava kategorija "stjenovita morska obala" – F4.

Prostorni raspored i veli ine opisanih kategorija prikazani su u kartografskom prilogu Karta 7.


Karta VII Pregledna karta površinskog pokrova (M 1:100 000)

Karta 7. Karta površinskog pokrova (M 1:25 000)

2.3 Društvena obilježja prostora

2.3.1 Povijesno-gospodarski razvoj

Povijesni razvoj

Otok Vis je prostor iji arheološki nalazi svjedo e o tome da je bio nastanjen ve u neolitu. U tre em tisu lje u p.n.e. na njemu žive Mediteranci, a u drugom tisu lje u ga naseljavaju Iliri (Novak, 1964.).

Za vrijeme Dionizija Starijeg (397. g. p.n.e.) Grci sa Sicilije - Siracuse koloniziraju Vis, te grade središnje naselje Issu (Peri i , 1999.). Novak kaže da je tada Issa bio naziv i za cijeli otok (Novak, 1964.). U to vrijeme, zahvaljuju i svome geostrateškom položaju, Issa kontrolira cijeli Jadran. Ustav Isse je demokratski i narod odlu uje o društvenim pitanjima (Novak, 1964.). To je doba gospodarskog procvata. Stanovništvo se bavi poljoprivredom - vinogradarstvom, sto arstvom i ribolovom, zanatstvom, te kao posrednici izme u isto ne i zapadne Jadranske obale razvijaju trgovinu (Zaninovi , 1997.). Tako temelji današnje slike Visa potje u još iz toga razdoblja.

Uslijed rata Isse s ilirskim kraljem Agronom, Issa traži zaštitu Rima, koji poslije preuzima otok. Za vrijeme rimske vladavine Vis ima 7000 stanovnika i tada je naš najnaseljeniji otok (Peri i ,1999.). Stanovništvo Isse kasnije naseljava Trogir (Trogurium) i Stobre (Epetion). U rimsko doba Issa gubi na važnosti, jer Salona preuzima ulogu najvažnijeg središta našeg podru ja(Buškariol, 2000.).

Nakon doseljenja Hrvata na otok, dolazi do procesa asimilacije sa gr ko-rimskim pu anstvom, koji traje stolje ima. Tako je tek u 10. st. Issa posve hrvatski grad (Peri i , 1999.), a Mle ani Vis 997. g. smatraju hrvatskim otokom. U 10. st. Mle ani napadaju otok, odvode stanovništvo u roblje i razaraju grad (Novak, 1964.). Malo preostalog stanovništva nastavilo se baviti zemljoradnjom i sto arstvom, a živi u zaseocima na brdima i oko polja, dalje od mora, radi straha od gusara (Novak, 1964.). Komiža se prvi puta spominje u 12. st. (Peri i , 1999.). Nešto kasnije se na sjevernoj strani otoka javljaju naselja Kut i Luka (u neposrednoj blizini stare Isse), koja se s vremenom spajaju u jedno – Vis (Peri i , 1999.).

21

Napad Katalonaca na otok 1483. g. odnio je veliki broj stanovnika, posebno žena i djece. Smatra se da su upravo tada uništena sela u unutrašnjosti, te prebjeglo stanovništvo doseljava u Vis i Komižu (Peri i , 1999.).

U 15. i 16. st. Vis i Komiža postaju najpoznatija ribolovna središta na Jadranu (Novak, 1964.), ali po etkom 16. st. na otoku obitava mali broj stanovnika, od 1000 do 1500 (Peri i , 1999.).

Za vrijeme mleta ke vlasti, Venecija 1647. g. na otok naseljava ljude iz makarskog primorja radi manjka domicilinog pu anstva (Novak, 1964.; Peri i , 1999.). Tako u 17. st. broj stanovnika doseže i 4000.

Godine 1797. mirom u Campoformiju Vis pripada Austriji, a 1805. g. dolazi pod francusku vlast (Novak, 1964.).

Godine 1809. engleska uprava na otok je privukla veliki broj avanturista i poslovnih ljudi, pa Vis u to vrijeme doživljava nagli gospodarski rast (Peri i , 1999.). Tada se broj stanovnika kretao oko 12 000.

Ponovni dolazak Visa pod austrijsku vlast 1815. g. obilježen je gospodarskom stagnacijom, pa se broj stanovnika kretao od 5000 do 7000. U 19. st. je dalmatinske otoke, pa tako i Vis, zahvatila op a oskudica hrane i pojava kužnih bolesti, te bolesti vinove loze - peronospore i luga, što je uzrokovalo veliku nezaposlenost i bijedu na otoku (Peri i , 1999.). Stoga je to razdoblje prvih iseljavanja pu anstva u Ameriku.

Po etak 20. st. je razdoblje kada dolazi do ponovnog razvoja otoka. Do Prvog svjetskog rata Vis je bio najbogatiji dalmatinski otok, sa 9000 stanovnika. Kako izme u dva svjetska rata dolazi do sve intenzivnijeg migriranja stanovništva, naj eš e u inozemstvo, sve je manje stanovnika na otoku. Nakon Drugog svjetskoga rata otok je zatvoren za strane turiste i pretvoren u vojno-stratešku bazu. To je bitno utjecalo na društveno-gospodarsko zaostajanje i na nepovoljne demografske procese. Tako odljev stanovništva kulminira 1961. g. (Nejamši , Mišeti , 2006.). Uspostavljanjem nezavisne Republike Hrvatske, Vis prestaje biti vojno-strateška baza, te se danas nalazi u procesu tržišnog otvaranja, što je uzrok po etku procesa mijenjanja slike krajobraza.

Iako je otok Biševo dijelio sudbinu s otokom Visom, nema podataka o njegovoj naseljenosti za vrijeme gr ke kolonizacije i pod rimskim carstvom. Prvi podaci o naseljavanju otoka Biševa datiraju iz 1050. g. osnivanjem benediktinskog samostana s crkvicom Sv. Silvestra. Ovaj benediktinski samostan je djelovao na mjestu današnjeg naselja Poje do 13. st., kada se radi opasnosti od gusara seli u Komižu (Radi , 1864.; Sabolovi , 2007.). Kasniji razvoj otoka vezan je isklju ivo uz Komižu, o emu svjedo i injenica da na Biševu nikada nije postojalo groblje, ve su se svi umrli pokapali u Komiži. Tako Biševo možemo promatrati kao svojevrstan zaselak Komiže. U prvoj polovini 20. st dolazi do gospodarskog razvoja. To je razdoblje kad je Biševo imalo i školu koja je otvorena 1938. g., a djelovala je do 1957. g. (Nadilo, 2000.). Tijekom druge polovice 20. st. dolazi do intenzivnog migriranja stanovnika sa otoka. Danas na Biševu živi samo nekoliko starijih ljudi.

Gospodarski razvoj

Gotovo je sigurno da su se u po ecima naseljavanja otoka Visa stanovnici bavili sto arstvom i lovom jelena i košuta, o emu svjedo i novac iz Isse, na kojemu je ucrtan lik košute, jelena i koze (Novak, 1964.). Sto arstvo je tako postalo bitna gospodarska djelatnost Višana, od koje su imali višestruku korist – meso, mlijeko i sir, te vunu i kožu. Poljodjelstvo otoka Visa u po etkunjegove kolonizacije od strane Sirakužana (Siracusa – Sicilija) nije bilo razvijeno. Ono se po elorazvijati kada je stanovništvo upoznalo osobine raspoloživog tla. U antici je zemljoradnja

22

sporedna gospodarska grana otoka. Ono malo obradivih površina koristilo se za uzgoj žita i povr a, iji urod nije zadovoljavao potrebe stanovništva. Tako je temeljna grana gospodarstva od anti kog vremena bila vinogradarstvo (Novak, 1952.). Zaninovi kaže da je donedavno postojao gr ki natpis iz Zlopolja, na kojemu je pisalo da je posa eni vinograd u polju posve en Jupiteru (Zaninovi , 1997.). Gr ki filozof Agatarhial još u 3. st. prije Krista bilježi da se na Issi (Visu), otoku na Jadranu, proizvodi vino koje se uspore uje sa svim ostalim tada poznatim vinima. Štoviše, Agatarhial kaže da se ono pokazalo najboljim (Novak, 1952.). Zaninovi kaže da su postoje e parcelacije možda i ostaci gr kih limitacija na otoku (Zaninovi , 1997.), što svjedo i o tome da osnova današnjeg identiteta otoka potje e još iz anti kih vremena.

Od ostalih mediteranskih kultura uzgajalo se vo e, ali maslinarstvo se nikada nije razvilo u o ekivanoj mjeri. Tako je Vis jedan od rijetkih otoka koji je uvozio maslinovo ulje.

Jedna od glavnih gospodarskih grana u anti ko doba bilo je ribarstvo, koje je ostalo bitna djelatnost tijekom gotovo cijele prošlosti otoka. Organizirani ribolov je poznat iz 15. st., kada dolazi do organiziranog lova male plave ribe. Od ostalih djelatnosti bitno je spomenuti brodogradnju, jer se smatra se da je oto ka brodogradnja stara koliko i naseljenost otoka. Od samih po etaka razvoja gospodarstva otoka bitna djelatnost je i trgovina (Peri i , 1999.).

Za srednji vijek je karakteristi no da se stanovništvo nastavilo baviti djelatnostima kojima se bavilo i u anti kom razdoblju. Razlike su u tome što se plodna zemlja podijelila izme u seljaka, imu nih, plemi kih obitelji i crkvenih ustanova. Za to razdoblje je zna ajno da više nema kmetskih odnosa, nego samo težaštine – kolonata. Kolonati su zemlju morali unajmljivati pod razli itim uvjetima. Ovakvi posjedovni odnosi zadržali su se sve do me ura a u 20. st. (Peri i ,1999.; Novak. 1954.).

U 18. st. vinogradarstvo postaje djelatnost više vezana uz Vis, dok je Komiža orijentirana pretežno na ribolov. Izme u loze se mjestimi no uzgajao roga . Kako je austrijska vlast zagovarala razvoj p elarstva, dolazi do ve eg razvoja i ove gospodarske djelatnosti (koja je postojala na otoku od davnina) (Peri i , 1999.).

Krajem 18. st. poljodjelstvo otoka bilo je u jako teškom položaju, pa je najve i dio njegovoga pu anstva bio siromašan. Tada se obra uju samo 3/10 ukupne površine otoka, koje su bile uglavnom pod vinogradima. Za ratarstvo je preostala neznatna površina zemlje, koja je davala žita za jedva tri mjeseca prehrane tamošnjeg pu anstva. Od ostalih vo aka uzgajaju se roga i,limuni, naran e, kruške (Peri i , 1999.).

U prvoj polovini 19. st. vinogradi zauzimaju 20% ukupne površine otoka, dok je ostatak otoka uglavnom neplodan. Krajem stolje a došlo je do najve e ekspanzije vinogradarstva u povijesti ovoga otoka na ra un drugih poljoprivrednih kultura. Za vrijeme austro-ugarske vlasti manje površine su zasa ene pšenicom, je mom i le om, te se u vrtovima oko ku a uzgajalo povr e,roga i, smokve i agrumi. Za potrebe sto arstva postojali su pašnjaci (Peri i , 1999.; Bezi - Božani , 2001.). Kraj stolje a obilježen je pojavom filoksere koja je uništavala vinograde, ali se oto ko vinogradarstvo ubrzo oporavilo. U drugoj polovici 19. st. po inje se intenzivnije brati samonikli ružmarin i lovorov list u svrhu proizvodnje ulja, za potrebe pet komiških tvornica za izradu eteri nog ulja.

Dvadesetih godina dvadesetoga stolje a po inje se uzgajati maslina. Razvoj ove kulture nikada nije bio zna ajan za gospodarstvo otoka. Od ostalih vo aka uzgajaju se roga i, smokve, trešnje, kruške, bademi i dr. Krajem 19. st. otvorene su prve tvornice za preradu ribe, a 1923. g. na otoku ih je ak sedam (Peri i , 1999.; Kuglijevi putni vodi i, 1925.).

23

U 20. st. stanovništvo se i dalje bavi najrazvijenijim gospodarskim granama – vinogradarstvom i ribarstvom. Za vrijeme Prvog svjetskog rata filoksera je gotovo zatrla oto ke vinograde, ali izme u dva rata vinogradi se opet obnavljaju, te 1938. g. oto ka proizvodnja doseže vrhunac proizvodnje u povijesti (Peri i , 1999.). Nakon toga razdoblja, uslijed iseljavanja, dolazi do napuštanja poljoprivrede, što je zasigurno uzrokovalo nestajanje vizualne kompleksnosti otoka. Prekrivanjem prostornih uzoraka na terasama i u poljima makijom i šumom, dolazi do mijenjanja identiteta Visa.

Razvoj turizma je vezan za 20. st., iako su prvi izletnici 1885. g. parobrodom posjetili Biševo. Turisti ku djelatnost je omeo Prvi i Drugi svjetski rat, ali i zatvorenost Visa za vrijeme Jugoslavije. Tek od 90-ih godina 20. st. dolazi do intenziviranja ove gospodarske grane na otoku.

Otok Biševo je prostor na kojemu je stanovništvo uvijek bilo usmjereno na ribarstvo, obradu poljoprivrednih površina (pretežno vinograda), te sto arstvo (Sabolovi , 2007.). Podaci o broju stanovnika s po etka 20. st. (300 stanovnika) govore o vrhuncu gospodarskog razvoja (Kuglijevi putni vodi i, 1925.). Masovna iseljavanja koja su pogodila Biševo u 20. st. su uzrokovala depopulaciju otoka, a time i zapuštanje poljoprivrednih površina.

2.3.2 Naselja

Dok je prirodna osnova otoka Visa pogodovala nastanku dvaju najzna ajnijih naselja koja su se smjestila u uvalama uvu enim u oto ni trapez, društveni imbenici su naseljima Visu i Komiži dali njihov kona an oblik. Tako otokom Visom dominiraju ova dva naselja u kojima živi 93% ukupnog stanovništva otoka, što uzrokuje izrazitu bipolarnu funkcionalnu organizaciju prostora (Nejašmi , Mišeti , 2006.). Ostala manja naselja su pretežno smještena u unutrašnjosti otoka, koncentrirana na južnoj oto koj strani oko plodnih poljoprivrednih površina.

Naselje Vis je po svome nastanku vezano za gr ki grad Issu, koja je bila centar gr ke kolonije istoimenog naziva. Naselje se smjestilo na isto noj strani otoka, u zašti enom zaljevu, ija su reljefna obilježja omogu avala zaštitu od vjetrova brdskim pojasom oko uvale. Sude i po injenici da je zbog geostrateškog položaja otok Issa bio najve i gr ki centar na našem prostoru,

možemo pretpostaviti da se naselje Issa odlikovalo svim urbanim zna ajkama gr kih gradova toga doba. Dosadašnja arheološka istraživanja identificirala su da je naselje bilo opasano zidinama, sa izgra enim nizovima duž ulica koje su se spuštale smjerom sjever-jug prema moru. Javni gradski prostori i društveni objekti nalazili su se na najnižoj koti grada uz morsku obalu i poluotok Prirovo, na kojemu su prona eni tragovi teatra (Mili , 1990.). Kasnije pod rimskom vlaš u Issa gubi na važnosti. Zahvaljuju i dolasku Hrvata na otok, naselje Issa mijenja ime u Vis. Prema Novaku, Mle ani razaraju Vis u 10. st. i odvode stanovništvo u roblje (Novak, 1964.). Vjerojatno je tada došlo do privremenog gašenja urbanog centra na isto noj strani otoka, jer se kasnije spominje razvoj dva naselja na tom podru ju (Kut i Luka), koja su prete adanašnjeg naselja Visa. Dva naselja su stoga i zaslužna za morfološku formu grada koji se proteže u užem potezu uz more, nižu i društvene sadržaje duž cijele linije obuhvata. Grad Vis je prema popisu stanovništva iz 2001. g. imao 1776 stanovnika, što predstavlja smanjenje broja stanovnika za 58.1 % u zadnjih stotinjak godina (Nejašmi , Mišeti , 2006.).

Komiža je naselje koji se prvi puta spominje u 12. st. (Peri i , 1999.). Smjestila se na zapadnoj strani otoka, u širem zaljevu koji gleda prema otvorenome moru, ali je ujedno i zatvoren od vjetrova reljefnim nizom od više uzvisina u zale u. Zbog nedostatka plodnog zemljišta oko naselja, razvoj je bio vezan uz ribarsku djelatnost. U 15. st., uslijed napada Katalonaca, dolazi do ve e devastacije oto kih naselja, posebno naselja u unutrašnjosti otoka, ije se stanovništvo seli

24

u Vis i Komižu (Peri i , 1999.). To je zasigurno doprinijelo demografskom oporavku Komiže. Tako ve u 15. i 16. st., zajedno s gradom Visom, Komiža postaje ribolovno središte Jadrana (Novak, 1964.). Razvoj ribarstva je doveo do otvaranja 7 tvornica za preradu ribe krajem 19. i po etkom 20. st., kada se naselje odlikovalo izuzetnom vitalnoš u u odnosu na naše druge otoke. No, Brijunska konvencija 1923. g. ograni ila je ribarenje u vodama Palagruže, koja je pripala Italiji. Nedostatak poljoprivrednih površina zasigurno je tada doprinio iseljavanju stanovnika iz Komiže i daljnjoj stagnaciji razvoja naselja. Prema popisu stanovništva iz 2001. g., Komiža broji 1523 stanovnika, što ini za 58.1% smanjen broj stanovnika u odnosu na po etak 20. st. (Nejašmi , Mišeti , 2006.).

Na obali se nalaze još samo tri mala naselja – Roga i (8 stanovnika) na sjevernoj strani otoka, te Rukavac (47 stanovnika) i Milna (19) na južnoj strani otoka. Ostalih jedanaest naselja nalazi se u unutrašnjosti otoka, od kojih je samo Oklju na (5 stanovnika) na sjevernoj strani Visa. Ostala naselja na južnoj strani otoka ine skupinu koja je nastajala u uvjetima gdje je determiniraju a uloga za njihov smještaj i veli inu bila vrijednost poljoprivredne površine. Tako su se naselja Borovik (15 stanovnika), Podhumlje (40), Duboka (6), Podšpilje (14), Žena Glava (54), Dra evo Polje (8), Marinje Zemlje (35), Plisko Polje (21), Podselje (23), Podstražje (23) razvila oko manjih polja u kršu, pa su naj eš e smještena na padinama uz terase. Naselja u unutrašnjosti otoka bilježe 86% manji broja stanovnika u odnosu na broj ljudi koji je tamo živio na po etku 20. st. (Nejašmi , Mišeti , 2006.). Kako su masovne migracije stanovništva najizraženiji proces na Visu u 20. st., to se odrazilo i na stanje u gospodarstvu, koje je bazirano na poljoprivredi. Tako napuštanje naselja i poljoprivrednih površina uzrokuje drasti ne promjene vizualnih karakteristika prostora i gubljenje njegovog identiteta.

Na otoku Biševu se nalazi 8 manjih zaselaka, od kojih su tri uz obalu – Porat, Mezoporat i Salbunara, a u unutrašnjosti otoka su Poje, Gornja Salbunara, Potok, Vela Gora i Nevaja. Ona na obali su naselja ribarskog karaktera, dok su tradicionalna sela u unutrašnjosti orijentirana na poljoprivredne površine oko kojih su nastala. Masovna iseljavanja koja su pogodila Biševo u 20. st. uzrokovala su da je ovo otok koji e vjerojatno uskoro u i u skupinu nenaseljenih otoka, jer na njemu živi 14 stanovnika u visokoj životnoj dobi (Sabolovi , 2007.). Preostali stanovnici još uvijek se bave ribarstvom, obradom manjih površina obradivog tla (pretežno vinograda), te sto arstvom.


Karta 8. Karta naselja i prometnica (M 1:100 000)

2.3.3 Prometna infrastruktura

Otok Vis povezuje glavna prometnica Vis – Hum – Komiža, koja je najdominantniji prometni pravac otoka i spada u državne ceste (D 117). Ova komunikacija ini južnu popre nu vezu otoka i bitna je za manja naselja kroz koja prolazi – Podselje, Plisko Polje, Podšpilje, Podhumlje, Ravno.

Vis i Komižu spaja još jedna cesta koja spada u županijske ceste Vis – Komiža Ž6212, a inisjevernu popre nu vezu otoka. Na njenom pravcu od Visa do Komiže nalazi se samo jedno manje naselje – Kostirna.

25

Osim jedne županijske ceste, na otoku se još nalaze i lokalne prometne veze Uvala Povoja – Vis (67210), Plisko polje – Marine Zemlje – D117 (67211). Ostale lokalne ceste na otoku Visu su Vis – Roga i (67110), Vis – unkovica (67212), Kut – Zlopolje (67212), unkovica – Ston ica(67213), Zlopolje – Tihobra e polje (Milna) (67213), L 67215 – Milna (67214), D117 – Podstražje (67214), D117 – Rukavac (67215), D117 – Žena Glava (67216).

Na državnu cestu D 117, županijske i lokalne ceste spaja se mreža nerazvrstanih cesta, u koje spadaju i brojni poljski putovi. Iako poljski putovi nisu planski razvijani, oni i danas služe stanovnicima kao veza sa najzaba enijim poljoprivrednim površinama. Postoje brojni putovi koji su ra eni za potrebe vojske, te su danas samo djelomi no održavani.

Biševo je otok koji nema prometnu infrastrukturu za vozila. Putovi koji se tamo nalaze su komunikacijske veze nastale uslijed potreba za povezivanjem naselja i poljoprivrednih površina tijekom prošlosti.

26

3. Analiza donesenih prostornih planova ure enja gradova/op ina i pripadaju ih odredbi za provo enje namjene/korištenja površina u odnosu na postoje u i planiranu zaštitu krajobraza

3.1 Metoda rada

Na prikupljenim prostornim planovima izvršena je analiza donesenih odluka o namjeni i korištenju površina na prostoru obuhvata te provedbenih odredbi i mehanizama/alata predvi enih za zaštitu krajobraza. Na taj na in spoznat je zakonom predvi en scenarij na relaciji zaštita-razvoj krajobraza za podru je obuhvata. Ponajprije je izvršena analiza grafi kih priloga namjene i korištenja površina i provedbenih odredbi na regionalnoj razini (Prostorni plan Splitsko-dalmatinske županije), s fokusom na prostor obuhvata. Potom je analizirana lokalna razina donesene prostorno-planske dokumentacije koju su inili Prostorni plan ure enja grada Visa i Prostorni plan ure enja grada Komiže.

3.2 Sveobuhvatna analiza namjene i korištenja prostora/razvojnih prostornih pritisaka i njihovih posljedica

Na osnovi provedbenih odluka Prostornog plana Splitsko-dalmatinske županije, za podru jeobuhvata Planom predvi en razvoj uklju uje:

Gra evine od važnosti za Državu:

Cestovne gra evine - državne ceste - 117 Komiža – Podhum – Vis, 9,68 km, 7,00 m širine

Pomorske gra evine: luka Vis

Ribarske luke: Komiža

Vodoopskrbni sustav: vodoopskrbni sustav Omiš-Bra -Hvar-Vis-Šolta. Regionalni vodovod Omiš-Bra -Hvar-Šolta planira se razvijati u nekoliko faza. - I. faza dogradnje vodoopskrbnog sustava planira se napraviti do koli ine od 630 l/s, koja je sadašnji izgra eni kapacitet naselja za pro iš avanje Zagrad. U toj je fazi razra ena mogu nost spajanja otoka Visa na sustav. - U II. se fazi planira dogradnja ure aja za pro iš avanje do kapaciteta 840 l/s. - U kona noj se fazi planira pove anje kapaciteta sustava i ure aja do koli ine od 1050 l/s.

Gra evine i kompleksi za potrebe obrane:

Otok Vis: Vojarna Smokovo; Smokovo polje (skladište); MG - 409, Hum; Objekt UP-P, Parja, O. Hos, Rt Stupište.

Gra evine od važnosti za Županiju:

Županijska cesta: - 6212 Komiža (D117) - D117, 9.93 km, 6.00 m

Sportsko-rekreacijske luke: - Komiža - Vis: - Rukavac

27

- Mala Grška - Križna luka

Helidromi:- Vis (2)

Male zra ne luke:- Vis - lokacija Poljica - 2c kategorije (alternativna lokacija je Vele Peca)

Izgradnja helidroma planira se u : Komiži,Visu, Biševu.

Lokacije luka nauti kog turizma - marine - Vis, Parja-Roga ica, kapacitet vezova 250 - Komiža, Komiža, kapacitet vezova 190

Kanalizacijski sustav grada Visa je izgra en: radovi su u tijeku samo na sekundarnoj mreži i perifernim kolektorima. Izgra en je kanalizacijski sustav (koji ine dva odvojena podsustava “Luka” i “Kut”, sa zasebnim ure ajem za pro iš avanje i podmorskim ispustom), kojim se putem kanalizacijskih kolektora, odnosno tla enjem preko crpnih stanica, otpadne vode dovode na ure aj za pro iš avanje, te dalje tla nim cjevovodom i podmorskim ispustima odvode u more na dubinu od 40 m.

Postoje i kanalizacijski sustav grada Komiže potrebno je dograditi tako da bi se u kona nicisastojao od postoje eg gravitacijskog kolektora s pripadaju im sekundarnim kolektorima, tla nog cjevovoda od postoje e crpne stanice do planiranog ure aja za pro iš avanje na kona nom lokalitetu kod tvornice “Neptun”, crpne stanice kod hotela “Biševo”, kojom bi se sve otpadne vode od hotela te dijela okolnih objekata upuštale u gravitacijski kolektor, te planiranog kona nog podmorskog ispusta duljine 982 m i difuzorom duljine 58,3 m. U tijeku je rekonstrukcija kriti nih to aka sustava, a u pripremi je projektna dokumentacija za izgradnju ure aja za pro iš avanje odgovaraju eg stupnja i proširenje kolektorske mreže, te rekonstrukcije postoje e crpne stanice.

Za potrebe razvoja, kao i kvalitetnog infrastrukturnog i eko-zaštitnog opremanja prostora sustavima odvodnje, nužna je izgradnja dva dodatna sustava odvodnje otpadnih voda, i to: jugoisto ni sustav koji povezuje naselja Ženka-Milna-Zaglav-Podstražje-Bargujac-Rukavac, te sustav odvodnje za naselja Roga i -Parja (uklju uju i i planiranu marinu).

Podru ja pogodna za uzgoj i razvoj riba i školjkaša odre ena su definiranjem zona pogodnih za marikulturu i potencijalnih lokacija za kavezni uzgoj ribe, i to:

- Otok Vis - isto na obala i podru je oto i a Ravnik, Budikovac veliki, Budikovac mali, Pržan mali i Greben, Luka Roga i , uvala Gradac i uvala Okljo an, te uvala Sopaj.

Postupanje s otpadom

Tablica 2. Postoje a odlagališta

Oznaka na karti

Naziv odlagališta

Površina (ha)

Po etak korištenja

Priklju na naseljaBroj stanovnika

koji koristi odlagalište

Tehni ka opremljenost (postoje i pravilnik

RH)

Dozvola za rad

Mogu nostdaljnjeg

korištenja(13) VIS 0,15 oko 1960. Vis, Podstražje(14) KOMIŽA 0,20 oko 1960. Marine zemlje,

Plisko polje, Komiža3.850 Loša Nema

Sva odlagališta na otoku moraju se zatvoriti.

Planira se jedinstveni sanitarni deponij za cijeli otok, ili ukupni otpad, osim gra evinskog,odvoziti na kopno u zajedni ki sustav zbrinjavanja (lokacija pretovarne stanice za CZGO u gradu Visu).

28

Temeljem odredbi za provo enje sadržanih u Prostornom planu ure enja grada Visa (prijedlog), te Prostornom planu ure enja grada Komiže (donesen) i analize grafi kih priloga Korištenje i namjena površina, planirani razvoj krajobraza koncipiran je kao:

Gra evinska podru ja naselja: U okviru izgra enog dijela naselja Komiže planira se rekonstrukcija postoje ih gra evina, prenamjena gra evina i dijela gra evina, te interpolacija stambenih, višestambenih, stambeno-poslovne i poslovne gra evine kao interpolacije uz mogu nost smještaja prate ih sadržaja koji prate stanovanje. U okviru izgra enog dijela naselja Visa planira se rekonstrukcija postoje ih gra evina, prenamjena gra evina i dijela gra evina, te interpolacija stambenih, višestambenih gra evina, gra evina javne i društvene, poslovne, uslužne namjene kao interpolacije uz mogu nostsmještaja prate ih sadržaja stanovanja (javni i društveni sadržaji, šport i rekreacija i drugo), te prometne i infrastrukturne gra evine i instalacije. Neizgra eni dio naselja, površina za razvoj i ure enje naselja Visa ine rubni prostori na jugoistoku i istoku naselja, te predjel iznad zaobilaznice Visa ukupne površine 14,76 ha. Unutar neizgra enog dijela naselja Visa planira se gradnja novih stambenih gra evina, prate ihgra evina stanovanja, poslovnih gra evina, prometne i komunalne infrastrukture i drugih sadržaja naselja.

U neizgra enom dijelu naselja Komiže planira se rekonstrukcija postoje ih gra evina, prenamjena gra evina i dijela gra evina, te gradnja stambenih, višestambenih, stambeno-poslovne i poslovne gra evine kao interpolacije uz mogu nost smještaja sadržaja koji prate stanovanje.

Izdvojene namjene unutar naselja Komiže: Turisti ka zona Roga i (T1), predvi ena je nova izgradnja hotelskih sadržaja, obuhvat zone – 3,15 ha. Turisti ka zona hotela Biševo (T1) – izgra ena, obuhvat zone – 1,25 ha Turisti ka zona Neptun-Kamenica (T2) – predvi ena je nova izgradnja turisti kog naselja, obuhvat zone – 6,2 ha. Turisti ka zona Neptun (T2 ) – predvi ena je nova izgradnja turisti kog naselja, obuhvat zone – 3,1 ha. Javna i društvena namjena (D7) – postoje a zona crkve, obuhvat zone 0,61 ha. Planom se predvi a zadržavanje postoje e namjene. Rekreacija (R3) – kupalište, obuhvat zone 1,6 ha, ure uje se kao kupalište.

Izdvojene namjene unutar naselja Visa: 1.Turisti ko-ugostiteljska namjena „ISSA“ (T1) – izgra ena, postoje a zona, obuhvat zone - 0,93 ha U ovoj zoni, u kojoj se nalazi postoje i hotel „Issa“, predvi ena je kvalitativna obnova postoje ih sadržaja. 2. Turisti ko-ugostiteljska namjena eška vila (T1) – izgra ena.U ovoj zoni je predvi ena obnova i rekonstrukcija postoje ih gra evina, te izgradnja novih hotelskih sadržaja, obuhvat zone – 3,71 ha.3. Turisti ko-ugostiteljska namjena Stonca (T1) – neizgra ena, obuhvat zone – 11,35 ha.U ovoj zoni planira sa izgradnja novih hotelskih sadržaja.4. Gospodarska namjena – poslovna (K) – postoje a (djelomi no izgra ena), obuhvat zone je 7,84 ha (5,16 izgra eno, 2,68 neizgra eno).5. Javna i društvena namjena (D7) – postoje a, obuhvat zone 5,74 ha.

29

Pretežno izgra ena zona u kojoj se nalazi osnovna škola, crkva, muzej sa postoje im stambenim gra evinama. Planom se dopušta rekonstrukcija i zamjena, kvalitativno poboljšanje postoje ih sadržaja, te interpolacija do maksimalno 10% površine. 6. Arheološka zona „Issa“, obuhvata 24,11 ha, nalazi se u naselju Vis. Oiom Planom arheološka zona se štiti od svake gradnje. 7. Groblje - na poluotoku Prilovo, u obuhvatu arheološke zone „Issa“ i kao takovo se zadržava.

Širenje gra evinskog podru ja ostalih naselja: Podhumlje - sjever, Podhumlje - jug, Oklju na i Podšpilje. Ovo su podru ja u kojima se ve nalazi ili se planira gradnja objekata stalnog ili povremenog stanovanja, te objekti i sadržaji koji prate stanovanje, tj. organizaciju života u stambenom naselju, kao što su objekti društvenog standarda (predškolske i školske ustanove, zdravstveni sadržaji i sl.), te gradnja sadržaja fizi ke kulture, ugostiteljstva, uslužnog zanatstva, trgovine i sl., objekata komunalne infrastrukture i ure aja, mreža pješa kih putova, lokalnih kolnih prometnica, parkirališta, javnih prostora, zelenih površina i dr. U okviru gra evinskih podru ja naselja omogu uje se gradnja manjih poslovnih sadržaja, proizvodnog zanatstva, manjih smještajnih turisti ko-ugostiteljskih sadržaja, komunalnih i servisnih objekata, uz uvjet da ne zaga uju zrak, ne prouzro uju buku ve u od normi utvr enihza stambeno naselje, ne privla e pretjerani promet teretnih vozila i/ili ne zahtijevaju velike površine zemljišta.

Izdvojene namjene unutar naselja Postražje: Turisti ko-ugostiteljska namjena „Odmaralište Milna“ (T1) – izgra ena, postoje a zona, obuhvat zone – 1,26 haU ovoj zoni, u kojoj se nalazi postoje e odmaralište, predvi ena je kvalitativna obnova postoje ih sadržaja.

Razvoj površina izvan naselja Komiže: Turisti ko naselje Barjaška (T 2), neizgra eno podru je, obuhvat zone – 19,5 ha. Proizvodne – industrijsko-zanatska Ravno (I1, I2), zona obuhvata 4,6 ha, te ure enje punkta za prihvat otpada, baliranje i pripremu za odvoz na županijsko odlagalište. Površine uzgajališta - H uzgajališta - marikultura, akvatorij Dragodir. Zona društvene i javne namjene – D, D7 vjerska, crkva sa grobljem (Muster - postoje e), obuhvat 0,4 ha i izgradnja novog groblja uz crkvu u Podšpilju. Luka posebne namjene – L R ribarska luka - na obalnom podru ju i akvatoriju predvi ena je izgradnja ribarske luke. Posebna namjena – N, zona posebne namjene obuhva a podru je vrha Hum i rat Stupište, ukupne površine 36,5 ha.

Razvoj površina izvan naselja Visa: Površine za razvoj gospodarstva 1. Ugostiteljsko-turisti ka namjena - T Ugostiteljsko-turisti ka zona Zaravni e (T 1), neizgra eno podru je,obuhvat zone – 6 ha Ugostiteljsko-turisti ka zona Parja (T1), neizgra eno podru je, obuhvat zone – 3,5 ha Ugostiteljsko- turisti ka zona Samogor (T1, T 2), neizgra eno podru je, obuhvat zone – 21 ha Luka nauti kog turizma Roga i - marina (L3), neizgra eno podru je, obuhvat zone – 9,1 ha 2. Poslovna namjena – K Poslovna namjena – Zlopolje (K), bivša vojna zona, izgra eno podru je, obuhvat zone – 4,87ha Poslovna namjena – Dol (K), neizgra eno podru je, obuhvat zone – 2,5 ha 3. Društvena i javna namjena D Društvena i javna namjena (D) – postoje a vojna utvrda 4. Posebna namjena Vojarna Smokova i Smokovo polje, Potkop Jastog, Potkop Lu ice.

30

Turizam - orijentacija na nove oblike turizma: Nauti ki turizam razvijat e se osiguranjem nužne infrastrukture na moru i obali za pristan i sidrenje plovila, te osiguranjem nužnih komunalnih instalacija za opskrbu plovila vodom, elektri nom energijom i drugim potrebnim sadržajima. Uz ove infrastrukturne pretpostavke poticat e se razvoj ugostiteljskih sadržaja kao nužnih prate ih sadržaja nauti kog turizma. Sidrišta se mogu predvidjeti u uvalama Slatina, Vis i akvatoriju Ravnik i Budikovac, koje su nazna ene u pomorskim publikacijama kao sidrišta. Prostornim planom je odre ena luka nauti kog turizma Parja – Roga i veli ine 9,17 ha kopnenog dijela i ure enje manje luke nauti kog turizma u Komiškoj luci (marina), uz sportsku lu icu.

PoljoprivredaIntenzivniji razvitak poljoprivrede - revitalizacija maslinika, intenzivniji uzgoj vinove loze, te tradicionalnih vo nih stabala, razvitak sto arstva podizanjem mini farmi, proizvodnja zdrave hrane, intenzivniji razvitak marikulture, ve i udjel ribarstva kroz ulov, preradu i uzgoj ribe i razvitak obiteljskih gospodarstava odvijat e uz provo enje poticaja. Navodnjavanje poljoprivrednih površina mora se riješiti mimo javnog vodoopskrbnog sustava. Razvrstavanje poljoprivrednog zemljišta: 1. osobito vrijedna obradiva tla (središnji dijelovi Dra eva polja, Pliskog polja, Zlo polja, Malog Polja, Veluke i Male Voš ice i Ljubiš a), odnosno zemljište najve e bonitetne klase na Visu, ukupno površina 374 ha 2. vrijedna obradiva tla (Dra evo polje, tla zauzimaju 222,6 ha) i rubni dijelovi ve ih polja (Dra eva polja, Pliskog polja, Zlopolja, Malog Polja, Velike i Male Voš ice i Ljubiš a, Borovo polje, Tihobra e polje, ajno polje, Vino polje, Gornja i Donja poljica i Gorica – Osredak), površine 532 ha ; ukupno 754 ha 3. ostala obradiva tla - manje vrijedna tla sa maslinicima i danas zapuštenim poljoprivrednim površinama na padinama, ukupno 1991 ha. Na ovim površinama e se u budu nosti stimulirati revitalizacija poljoprivredne proizvodnje. U tu svrhu e se omogu iti gradnja gra evina izvan gra evinskih podru ja (izvan obalnog pojasa) u funkciji obnove obiteljskih gospodarstava i za potrebe seoskog turizma, a sve u funkciji poljoprivredne proizvodnje. Planom se stimulira razvoj obiteljskih gospodarstava u funkciji revitalizacije poljoprivredne proizvodnje i turizma na na in da se izvan gra evinskog podru ja omogu uje gradnja obiteljskih gospodarstava - gospodarskih i stambenih gra evina za vlastite potrebe i potrebe seoskog turizma, u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti (minimalna veli ina zemljišta 5000 m2).

Šumske površineNa podru ju otoka Visa nema gospodarskih šuma. - zaštitne šume, zauzimaju 2445 ha i 2494,17 ha; ukupno 4939 ha - šumu posebne namjene, za rekreaciju zauzimaju 428 ha i 62,26 ha; ukupno 490 ha.

Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište sa pašnjacima, kamenjarima, neobra enimtlom, te neobraslo i sl. tlo zauzima 922,1 ha i 292,1 ha; ukupno 1014 ha.

Prometna infrastruktura Cestovna prometna mreža: planira se izgradnja i rekonstrukcija cestovne prometne mreže, s ciljem osiguranja funkcioniranja predvi ene namjene prostora. Predvi ena je rekonstrukcija državne, gradnja novih i rekonstrukcija postoje ih županijskih i lokalnih cesta, te ure enje njihovih kriti nih dionica, kao i ostalih javnih nerazvrstanih cesta (gospodarskih i protupožarnih putova). Potrebno je izgraditi nove dijelove ceste prema turisti koj zoni Parja – Barjaška i Knežica. Posebno se naglašava važnost izgradnje obilazne ceste Vis – Roga i i Vis (Kut) –

eška vila.

31

Na mrežu cestovnih prometnica, a u odnosu na ostale vidove prometa, planira se i mreža objekata cestovnog prometa: benzinske postaje, manja autobusna stajališta, parkirališta, servis za održavanje vozila i dr.

Cestovna infrastruktura

Tablica 3. Popis cestovne infrastrukture

Kategorija ceste Broj Opis ceste Duljina km Širina m

državna 117 Vis – Podhum - Komiža 19.68 7

županijska 6212 Vis - Komiža 9.93 6

67210 Uvala Povoja - Vis (D117) 3.31 5.5

67211 D117 - Marine Zemlje - D117 2.51 5.5

67212 Vis (D117) - unkovica (D117) 4.47 5.5

67213 unkovica (D117) - Ston ica 5.24 5.5

67214 L 67215 - Milna 2.08 5.5

lokalna

67125 D117 - Rukavac 3.86 5.5

Zra ni promet: Vrednovanje zrakoplovno-navigacijskih, geoloških, hidroloških, topografskih, gra evinskih, ekoloških i ostalih imbenika svelo se na odluku izbora izme u lokacija: Plisko polje i Vele Pece, te Poljice. Helidromi su ozna eni kod poslovne zone Ravno, te dvije lokacije uz državnu cestu.

Razvoj luka i lu ke infrastrukture: planira se trajektno pristanište u Komiži. S obzirom na namjenu mora i morske obale, utvr ene su luke s pripadaju im akvatorijem u skladu s njihovim rangom (županijske i lokalne luke), luke posebne namjene u skladu s njihovim zna enjem (luke nauti kog turizma, športske luke i lu ice), te plovni putovi.

Razvoj luka i lu ke infrastrukture za grad Vis:

Tablica 4. Popis luka i lu ke infrastrukture

Vrsta luka kapacitet Postoje e/planirano

Luka otvorena za javni promet (županijski zna aj)

Vis postoje e

Luke posebne namjene županijskog zna aja

Luka tijela državne uprave Vis postoje e

Sportska luka Vis (Kut) 30 PDS postoje e

Sportska luka Rukavac planirano

Sportska luka Vis-Prirovo 30 PTN planirano

Privezišta

Vis - Kut 30 PTN/15 PDS postoje e

32

Vis-luka 80 PTN/50 PDS postoje e

eška vila 15 PTN planirano

Sidrišta

Brgujac 10-15 PTN planirano

Ravnik planirano

Budikovac 10-15 PTN planirano

Ruda 10 PTN planirano

Ston ica 10 PTN planirano

Oklju na-Gradac 6 PTN planirano

Elektroopskrbni sustav otoka VisaUnaprijediti sustav elektroopskrbe otoka Visa izgradnjom spojne to ke temeljnog elektroenergetskog sustava (TS 110/x kV) i grada Komiže kroz izgradnju nove TS 35/10 kV, te rekonstrukciju postoje e srednjenaponske i niskonaponske mreže. Planira se i trasa kabela: • KB 110 kV KK Dobra luka– TS 110/x kV Vis.

Vodoopskrba otoka VisaKapacitet izvora kriti an je u ljetnom razdoblju i nikako nije dovoljan za potrebe intenzivnije poljoprivrede (koja bi tako er najve e zahtjeve postavljala upravo u ljetnom razdoblju), a temelji se na korištenju vlastitih vodnih resursa. Cjelokupna vodoopskrba Visa zasniva se na eksploataciji slatkovodne le e na lokaciji Korita, a u ljetnom razdoblju, zbog pove ane potrošnje, koristi se i izvor Pizdica.Rekonstrukcija i dogradnja sustava predvi ena je u dvije faze. U prvoj fazi bi se izvršila rekonstrukcija crpilišta "Korita", ime bi se koli ina crpljenja s dosadašnjih 26 l/s pove ala na 40 l/s. Tako er bi se izvršila i rekonstrukcija dionica s malom propusnom mo i i izgradnja novih objekata sustava, uz istovremeno saniranje dionica sa zna ajnijim gubicima vode. U drugoj fazi je potrebno osigurati potrebne koli ine vode za kraj planskog razdoblja. Ponu enesu tri varijante rješenja: • Varijanta "A" (Opskrba iz vlastitih vodnih resursa) • Varijanta "B" (Desalinizator "Pizdica") • Varijanta "C" (Dovod vode s kopna).

OdvodnjaZa podru je Rukavac, turisti ka zona „Zaravni e“ i Brgujac i podru je Milna Ženka planirase izgradnja zasebnih sustava s odvodnim kolektorima, ure ajima za pro iš avanje i podmorskim ispustima. • Prioritet predstavlja i dovršenje sustava odvodnje u komiškoj luci, tj. njeno prikupljanje, pro iš avanje i dispozicija na na in da ne ugrožava ekosustav, a posebno more. • Potrebno je izgraditi nove dijelove vodovoda prema Oklju noj, te prema turisti koj zoni Parja - Barjaška i Knežica.

Gospodarenje otpadom

33

Planira se gradnja transfer-stanice i reciklažnih dvorišta. Transfer-stanica – pretovarna stanica planira se na širem podru ju današnjeg odlagališta, lokacija „Welington“, a reciklažna dvorišta i u drugim dijelovima grada Visa.Planira se realizacija Centra za gospodarenje otpadom na razini Županije na podru ju otoka, izvan granica grada Komiže. Planira se organizirati reciklažno dvorište i transfer-stanicu za odvoženje otpada s otoka na kopno, koja e se locirati u okviru postoje ih ili planiranih gospodarskih zona (Ravno).

3.3 Analiza mehanizama/alata za ostvarenje zaštite okoliša, krajobraza i prirode

Temeljem odredbi za provo enje sadržanih u Prostornom planu ure enja grada Visa (prijedlog), te Prostornom planu ure enja grada Komiže (donesen) i analize grafi kog priloga Uvjeti korištenja, ure enja i zaštite prostora (samo PPUG Komiže, 2006.), planirana zaštita krajobraza koncipirana je kao:

1. U smislu odredbi Zakona o zaštiti prirode na podru ju gradova Komiža i Vis zašti eni su dijelovi prirode:- Medvidina špilja (Biševo) – spomenik prirode (geomorfološki) - Modra špilja – spomenik prirode (geomorfološki) - Otok Ravnik – zna ajni krajolik - Zelena špilja na otoku Ravnik – spomenik prirode (geomorfološki) - Uvala Stiniva – spomenik prirode (geomorfološki)

U smislu odredbi Zakona o zaštiti prirode na podru ju gradova i odredbi Prostornog plana Splitsko dalmatinske županije, planom se predlažu za zaštitu sljede i dijelovi prirode: - otok Biševo – zašti eni krajolik - ihtiološki rezervati, tj. akvatorij otoka Biševo - oto ni arhipelag Greben – zna ajni krajolik.

2. Zaštita graditeljske baštine

Razgrani enje površina zašti enih kulturnih dobara Splitsko-dalmatinske županije izvršeno je temeljem Konzervatorske podloge PPSDŽ, koja zašti ena kulturna dobra razvrstava na:

Kultivirani krajobraz Zone posebne namjene Povijesne graditeljske cjeline:

Urbane cjeline Urbano-ruralne i ruralne cjeline

Arheološka baština Pojedina na kulturna dobra: memorijalna baština, povijesni sklopovi i gra evine.

U Provedbenim odredbama Prostornog plana Splitsko-dalmatinske županije navode se Zašti enecjeline kulturnih dobara Splitsko-dalmatinske županije i Ruralne cjeline predvi ene za zaštitu prema Zakonu, od lokalnog zna aja.

Kulturna dobra od lokalnog zna aja trebaju se štititi odredbama prostornih planova nižeg reda ili se predvi a njihova zaštita u smislu Zakona o zaštiti i o uvanju kulturnih dobara.

34

Zašti ene cjeline kulturnih dobara SDŽ na podru ju obuhvata prema PPSDŽ su: Urbane cjeline: Komiža, Vis Podvodna arheološka zona: Otoci Vis, Brusnik i Biševo.

Ruralne cjeline na podru ju obuhvata predvi ene za zaštitu prema Zakonu, od lokalnog zna aja:Napoje (Biševo) Podhumlje Ruralna cjelina uz kulu Giaconi (Podšpilje) Oklju naBrgujacMarinje zemlje.

Prostornim planovima gradova Komiže i Visa evidentirana je kulturna i graditeljske baština u formi arheološke baštine, povijesnih graditeljskih cjelina, povijesnih sklopova i gra evina.

a. Urbana cjeline Komiže zašti ena je prema rješenjima o registraciji RST 1406 i RST 1407.

b. URBANE CJELINE Naselje Vis, RST - 1406

Ovoj zoni odgovara režim potpune konzervatorske zaštite povijesne urbane strukture, pejsažnih obilježja, te pojedina nih gra evina, unutar koje je potrebno o uvati sva bitna obilježja prostorne i gra evne strukture odre ene topografijom, povijesnom gra evnom supstancom, te raznolikoš unamjena i sadržaja.

b. Ruralne cjeline 1. Ruralna cjelina Duboka 2. Ruralna cjelina Podhumlje 3. Ruralna cjelina Podšpilje 4. Ruralna cjelina Kostirna 5. Ruralna cjelina Borovik 6. Ruralna cjelina Žena Glava 7. Ruralna cjelina Poje na Biševu

Preventivno su zašti ene ruralne cjeline: 1. Ruralna cjelina Tihobra e, preventivna zaštita 2. Ruralna cjelina Milna, preventivna zaštita 3. Ruralna cjelina Burgujac, preventivna zaštita 4. Ruralna cjelina Podstražje, preventivna zaštita 5. Ruralna cjelina uvala Rukavac, preventivna zaštita 6. Ruralna cjelina Donji Rukavac, preventivna zaštita 6. Ruralna cjelina Gornji Rukavac, preventivna zaštita 7. Ruralna cjelina Plisko Poje, preventivna zaštita 8. Ruralna cjelina Marinje Zemlje, preventivna zaštita 9. Ruralna cjelina Stiniva, preventivna zaštita 10. Ruralna cjelina Donja Žužeca, preventivna zaštita 11. Ruralna cjelina Gornja Žužeca, preventivna zaštita 12. Ruralna cjelina Kunjanove – Serenjok, preventivna zaštita 13. Ruralna cjelina Poselje, preventivna zaštita

ARHEOLOŠKE I HIDROARHEOLOŠKE CJELINE I NALAZIŠTA: Arheološka zona anti ke Isse Otok Biševo

35

3. Zašti eno obalno podru je (ZOP)

4. Podru ja posebnih ograni enja u prostoru - krajobraz, odnose se na sljede e površine i zone:

- osobito vrijedan predjel – prirodni krajobraz - obalni pojas u dubinu 300 m od obale s morem i otoke Biševo, oto ki arhipelag Ravnik – Greben; Uvala Srebrena

- osobito vrijedan predjel – kultivirani krajobraz, ponajprije je vezan uz povijesni proces bonifikacije krša i ure ivanja polja, 3 zone su vidljive na karti - Dra ko polje, oko Oklju ne i pozadina grada Komiže

- oblikovno vrijedno podru je poluurbanih i ruralnih cjelina, tako er na karti - podru je uz vrijedne i osjetljive ruralne cjeline - evidentirane vizure: 3 to ke - na karti.

5. Podru ja posebnih ograni enja u prostoru - tlo, odnose se na sljede e površine i zone: Zaštita od potresa, ima povremenih buji nih tokova, ali buji na djelovanja nisu izražena, erozija zemljišta javlja se na padinama, ali nije toliko izražena.

6. Podru ja posebnih ograni enja u prostoru - vode, odnose se na sljede e površine i zone: Planom su nazna ene samo orijentacijske hidrogeološke granice slivnih podru ja izvorišta -vodozaštitno podru je I-Korita i Pizdica. Na ovim podru jima ne mogu se dozvoliti zahvati i djelatnosti koje mogu ugroziti podzemne tokove izvorišta. Zona II vodozaštite.

7. Podru ja posebnih ograni enja u prostoru - morska obala, obalno more i podmorje, a odnose se na sljede e površine i zone: Obalni pojas utvr en je na na in da obuhva a autohtoni (izvorni) pejzaž u dubini od oko 500 od morske obale, tj. obalni pojas do trase planiranih ili postoje ih oto kih prometnica, odnosno planiranih ili postoje ih gra evinskih podru ja.U okviru obalnog pojasa potrebno je sa uvati autohtoni pejzaž kako se ne bi narušile vizure otoka, jer obalni pojas predstavlja njegov najvredniji dio. U okviru obalnog pojasa nije dozvoljena nikakva gradnja, ve je potrebno u pojasu udaljenom 15 m od morske obale formirati prolaz uz obalu i primjenjivati za gradnju režim odre en za vodno i pomorsko dobro propisan posebnim Zakonom. Ukoliko se na nekom podru ju ukaže potreba za ure enjem obale, a to nije predvi eno ovim Prostornim planom, mogu e je postavljanje pontona koji se mogu ukloniti, na temelju DPU-a. Zaštita obalnog mora regulirana je režimima korištenja i ure enja prostora koji se odnose na obalni i kopneni dio otoka za one oblike korištenja koji su od izravnog utjecaja na korištenje i zaštitu obalnog mora. Obalno more luka Komiža i Vis ovim Planom se tretira kao lu ko podru je, uvale Barjaška i Oklju na kao podru je privezišta, podru je uvale Parja – Roga i namijenjeno je za luku nauti kog turizma, a uvale Mezuporat, Biševska luka i Oklju na kao sidrišta. Na taj su na inutvr ena ograni enja korištenja akvatorija navedenih luka i uvala, koja se sastoje u tome da se funkciji pomorskog prometa i sidrenja imaju podrediti ostale aktivnosti koje su nespojive s ovim funkcijama. Korištenje obalnog mora grada Komiže i Visa ograni ava se u smislu da planirani zahvati i aktivnosti moraju udovoljiti zahtjevu za o uvanjem kvalitete mora II kategorije, a na cijelom preostalom podru ju o uvanju kvalitete mora I kategorije.

8. Ostala podru ja posebnih ograni enja u korištenju Ograni enja korištenja prostora u zoni utjecaja zra ne luke “Vele Pece” i u zoni utjecaja zra neluke “Poljica” na kojima ne smije biti prepreka viših od dozvoljenih posebnim propisima.

36

Ograni enja u korištenju prostora utvr ena su i za zone posebne namjene na podru ju Smokova, brda Hum i za lokaciju Stupiš a. Oko tih zona utvr eno je podru je zabranjene gradnje u pojasu od 150 m i podru je kontrolirane gradnje u pojasu od 650 m. Sanacija postoje e deponije eksponirane s morske strane koja predstavlja trajni izvor zaga enja. Sanacija prostora napuštene eksploatacije granita pored kompleksa Mustera.

9. Podru ja primjene posebnih mjera ure enja i zaštite9.1. Ure enje zemljišta - preparcelacija s ciljem okrupnjavanja parcela u podru ju Dra eva polja - za sanaciju degradiranih i devastiranih površina, a s ciljem o uvanja i unapre enja krajobraznih vrijednosti prostora, preporu uje se:

- Pošumljivati autohtonim vrstama zelenila dijelove prirodnog krajobraza koji su pod šumskim nasadima ili se radi o denudiranim terenima opustošenim požarima. Pošumljavanje provoditi na prostorima rekreacijskih šuma radi stvaranja šumskih cjelina, a u istim šumama provoditi šumske radove radi regeneracije šume i o uvanja njene biološke vitalnosti. Posebno se ova mjera isti e na podru ju izgorjelog otoka Biševa.

- Ozelenjivati podru ja planiranih ure enih zelenih površina, kultiviranog krajobraza, obradivih poljoprivrednih površina. Pod ozelenjivanjem se podrazumijeva sadnja poljoprivrednih kultura (maslina, vinove loze, agruma, južnog vo a, vrtnih kultura cvije a i sl.), te parkovnog zelenila u planiranim ure enim zelenim površinama.

- Neophodna sanacija, rekultivacija ili ozelenjivanje zemljišta uz infrastrukturne koridore, ovisno o terenu kojim se trase protežu.

9.2. Ostale mjere ure enja i zaštite: Rekultivacija opožarenog podru ja uklanjanjem izgorenih biljaka, te sadnja novih šumskih sastojina.Sanacija ugroženog morskog okoliša u Komiži uslijed nedovršenog sustava odvodnje - prioritetnom izgradnjom sustava odvodnje. Zaštitom podzemnih voda kroz sanaciju površinskih zaga iva a.Sanacija «divljih» odlagališta.

10. Mjere zaštite podru ja i dijelova ugroženog okoliša: Sanacija poljoprivrednog zemljišta od zaga enja pesticidima mogu a je kontroliranom i stru nom upotrebnom samo neophodnih sredstava u poljoprivredi. Šume i šumsko zemljište, te ostalo poljoprivredno zemljište, ugroženo je uslijed opožarenosti. Sanaciju otoka Biševa provesti pošumljavanjem autohtonim vrstama vegetacije. Zaga enje tla je u manjoj mjeri prisutno uz prometnice. Od ulja, istaloženih produkata izgaranja i trošenja automobilskih guma (kadmij i drugi teški metali) naro ito su ugrožene poljoprivredne površine uz prometnicu (manja polja i oku nice). Radi adekvatne zaštite potrebno je održavanje ivi njaka uz cestu i cestovne drenaže. Obalno more je ugroženo od one iš avanja, stoga je neophodna sanacija radi zaustavljanja daljnjeg one iš avanja. Sanaciju provesti dovršenjem izgradnje sustava kanalizacije sa pre iš avanjem. Problem krutog otpada djelomi no je riješen organizacijom sakupljanja i odvo enja otpada na odlagalište “put Stupiš a” na podru ja grada. Reciklaže otpada u primarnom izvoru nema. Prisutni su neorganizirani, ilegalni i “divlji” deponiji na širem prostoru. Lokacija «Podgomolica». Postoje e odlagalište treba sanirati. Ostali prostor vratiti u prvobitno stanje nasipanjem zemlje i ozelenjivanjem. Uz osiguranje sanitarno-tehni ki prihvatljivog na ina sakupljanja otpada uz reciklažu u primarnom izvoru, potrebno je osigurati sanitarni deponij koji je potrebno riješiti na razini otoka Visa.

37

Zaštitu kvalitete zraka provoditi preventivno, kako se zbog gra enja i razvitka podru ja ne bi prekora ile preporu ene vrijednosti kakvo e zraka (PV). Redovito pra enje emisija, vo enje registra izvora emisija s podacima o prostornom smještaju, kapacitetu te vrsti i koli ini emisija, na temelju kojih se vodi Katastar emisija na gradskoj i županijskoj razini. Zaštita biljnog i životinjskog svijeta obuhva a zabranu branja biljaka i njihovih dijelova prema Crvenom popisu biljnih i životinjskih svojti Republike Hrvatske, te druge mjere zaštite u skladu s posebnim propisima. Prilikom planiranja gradnje na zakonski nezašti enim zelenim površinama u obalnom podru ju, potrebno je prethodno napraviti analizu postoje eg stanja vrijednog zelenila, evidentirati ga i vrednovati, te na temelju takove analize prostora planirati budu u gradnju.

11. Podru ja i dijelovi primjene planskih mjera zaštite: UPU naselja Komiža; UPU ugostiteljsko turisti ke zone Roga iUPU ugostiteljsko turisti ke zone Neptun – T2 UPU ugostiteljsko turisti ke zone Kamenice – T2 UPU ribarske luke – LR UPU ugostiteljsko turisti ke zone Barjoška – T2 UPU radne (slobodne carinske) zone Ravno UPU zašti enog ruralnog naselja podru je Podhumlje –sjever UPU zašti enog ruralnog naselja Podhumlje – jug UPU zašti enog ruralnog naselja podru ja Podšpilja UPU zašti enog ruralnog naselja Oklju naTeUrbanisti ki plan ure enja naselja Vis Urbanisti ki plan ure enja poslovne zone Vis Urbanisti ki plan ure enja za turisti ku zonu Stonca Urbanisti ki plan ure enja za turisti ku zonu eška vile Urbanisti ki plan ure enja za turisti ko rekreacijsku zonu Samogor Urbanisti ki plan ure enja nauti ke luke i turisti ke zone Parja Urbanisti ki plan ure enja naselja Roga iUrbanisti ki plan ure enja za poslovnu zonu Zlopoje Urbanisti ki plan ure enja za turisti ku zonu Zaravniš eUrbanisti ki plan ure enja turisti ke zone Milna Urbanisti ki plan ure enja dio naselja Ženka Urbanisti ki plan ure enja ruralnog naselja Brgujac Urbanisti ki plan ure enja ruralnog naselja Rukavac Urbanisti kog plana ure enja ruralnog naselja Podselje Urbanisti kog plana ure enja ruralnog naselja Plisko polje Urbanisti kog plana ure enja ruralnog naselja Marina zemlje Urbanisti kog plana ure enja ruralnog naselja Dra evo polje Urbanisti kog plana ure enja poslovne zone Dol

12. Izra eni i planirani zahvati u prostoru za koje je potrebno provesti postupak procjene utjecaja na okoliš (PUO):Ribarska luka turizma Planirane zahvate na pomorskom dobru Ure aje za pro iš avanje otpadnih voda sa podmorskim ispustima Lokaciju uzgajališta riba Luku nauti kog turizma (marina, privezište).

38

3.4 Sinteza prikupljenih znanja

Sinteza prikupljenih znanja (usporedba razvojnih i zaštitnih zahtjeva) grafi ki je prikazana na kartama korištenja i namjene površina i kartama uvjeta za korištenje, ure enje i zaštitu prostora.

3.4.1 Grafi ki prilozi

Karta 9. Karta kulturne baštine (M 1:100 000)

Karta 10. Karta zašti enih podru ja (M 1:100 000)

Karta 11. PPUG Komiža - Korištenje i namjena površina (M 1:25 000)

Karta 12. PPUG Vis - Korištenje i namjena površina (M 1:25 000)

Karta 13. PPUG Komiža - Uvjeti za korištenje, ure enje i zaštitu prostora (M 1:25 000)

39

4. Tipološka klasifikacija krajobraza

4.1 Metoda rada

Tipološka klasifikacija krajobraza bazirana je na podijeli krajobraza u tipove/podru ja sa izraženim zajedni kim karakteristikama. Kriteriji koji su korišteni pri klasifikaciji su, na ovoj razini obrade (1: 25 000), u prvom redu reljef, te na podru jima gdje reljef nije izražena prostorna komponenta, a postoje vrlo izražene razlike u površinskom pokrovu, bitan kriterij bio je površinski pokrov. Krajobrazni tipovi/podru ja su morfološke jedinice sa vidljivim prostorno-vizualnim obilježjima koja mogu biti specifi ni ili vrlo u estali prostorni elementi. Oni ineprostorne slike koje su raš lanjene uzorcima. Krajobrazni uzorci djeluju na kompleksnost i doprinose prostornoj dinamici podru ja. Tako ak i najmanja i najjednostavnija podru ja imaju više krajobraznih uzoraka koji svojom artikulacijom utje u na vizualni doživljaj prostora. Stoga je izvršena identifikacija krajobraznih uzoraka koji su nositelji detaljnijih informacija o krajobraznim tipovima/podru jima. Kao glavni kriterij njihove identifikacije korišten je površinski pokrov i njegova kombinacija s mikroreljefom. Svako krajobrazno podru je stoga ima raznolike krajobrazne uzorke koji se dijele na prirodne (npr. šuma, makija, more, obala) i kulturne (npr. naselja, poljodjelski uzorci). Za odre ivanje krajobraznih uzoraka kao sitnijih prostornih jedinica trebala se izvršiti detaljnija analiza prostora, koja je ra ena u mjerilu 1:5000.

Prilikom kabinetske identifikacije krajobraznih tipova i podru ja, od velike pomo i bile su prethodno napravljene tematske karte (karta površinskog pokrova, hillshade), ortofoto karte, te fotografije snimljene iz zraka, naru ene samo za potrebe ovoga projekta. Sve potrebne podloge obra ene su u mjerilu 1:25000, te je i sama tipološka klasifikacija ra ena na istoj razini. Tako je rezultat kabinetskog rada bila radna verzija karte krajobraznih podru ja, koju je trebalo provjeriti i modificirati terenskim istraživanjem. Bitno je napomenuti da su krajobrazna podru jazemljopisno odre ena, dakle jedinstvena, tako da su i nazivi pojedinih krajobraznih podru javezani uz geografske nazive prostora koje obuhva aju. Krajobrazni tipovi su, pak, op eniti i teorijski odre eni. Budu i da je tipološka klasifikacija ra ena na razini obrade 1:25000, gdje je glavni kriterij tipološke klasifikacije bio reljef, nazivi krajobraznih tipova uglavnom su vezani uz razli ite tipove reljefa.

Nakon identifikacije i klasifikacije krajobraznih tipova i podru ja, izvršena je njihova provjera ili modifikacija istraživanjem na terenu. Cilj terenskog rada je bio obilazak podru ja obuhvata i, po mogu nosti, svih identificiranih krajobraznih podru ja. Za što u inkovitiji terenski rad izvršeno je njegovo pažljivo planiranje i izra eni su terenski obrasci u kojima su se bilježila sva zapažanja o krajobraznim obilježjima, o estetskim i percepcijskim aspektima prostora, dominantnim krajobraznim elementima, kao i zapažanja o stanju krajobraza, te o osjetljivosti prostora na promjene. Obilaskom terena dobivene su spoznaje o prostornim degradacijama, kao i podru jima koja bi, zbog svoje ljepote i kvalitete, mogla u i u kategoriju iznimnih krajobraza.

Kona ni rezultat terenskog istraživanja bilo je prikupljanje opsežne fotodokumentacije, kartografski i GPS zapis to aka fotografiranja, te prikupljanje informacija o krajobraznim podru jima dobivenih ispunjavanjem terenskih obrazaca. Primjer terenskog obrasca nalazi se u Prilogu II.

Nakon obilaska terena, svi podaci su obra eni, te je izvršena potvrda ili korekcija identificiranih krajobraznih tipova i podru ja, a potom je napravljena završna tipološka klasifikacija krajobraza. Završna tipološka klasifikacija, uz kartografski prikaz krajobraznih tipova i podru ja u mjerilu 1:25 000, sadrži i detaljan opis svih krajobraznih uzoraka, tipova i podru ja, upotpunjen ilustracijama.

40

4.2 Krajobrazni uzorci

Prirodni krajobraz:

1. MoreMore je jedinstvena pojava, koja se odlikuje vrlo vrijednim vizualnim kvalitetama. To je prostor sa izuzetno visokim stupnjem prirodnosti, jer je na njemu antropogeno djelovanje periodi kogkaraktera i ne stvara vizualne promjene. Kako je morska površina oko Visa otvorenog karaktera, predstavlja prometno rastere en prostor. Stoga nema intenzivnih prometnih koridora kod kojih bi se pomorska prijevozna sredstva trebala uzeti u obzir u vizualnim odlikama uzorka. Oko otoka Visa nema uzgajališta za ribe i školjke, pa niti taj element ne narušava jednostavnost uzorka.

2. ObalaObala je tip reljefa koji može imati širu ili užu kontaktnu zonu obale i mora. Obalni reljef je definiran i intenzitetom ljudskog utjecaja, pa ga nalazimo kao potpuno o uvani prirodni krajobraz, te kao djelomi no ili potpuno izgra ene površine na kojima su smještena naselja.

A. NiskaNiski tip obale, nagiba do 32º, javlja se na svim dijelovima otoka, zauzimaju i ve e ili manje površine obalnog pojasa, u kombinaciji s drugim tipovima obalnog krajobraza. Ipak, najduži pojas ini na sjeveroistoku, istoku (Viški zaljev, podru je Ston ice) i jugozapadu (isto na obala i dio južne obale). Niska obala djelomi no zahva a prostor obalne linije i na zapadu, u podru ju Komiškog zaljeva, te na zapadnom dijelu Sjeverne obale. Na sjevernoj strani otoka je rje a.Biševska zapadna strana tako er spada u nisku obalu. Ovaj tip obale je prostor koji je vrlo razveden, te se na njemu nalaze plaže, a kako je najpogodniji za izgradnju, to je prostor na kojemu su se razvila naselja.

B. StrmaStrma obala predstavlja obalni pojas koji ima nagib od 32º do 55º. Nalazi se na sjevernoj strani otoka, ine i sastavni dio podru ja Sjeverna obala. Nalazimo je i u južnom dijelu Komiškog zaljeva, te kao sastavni dio obalnog pojasa Južne obale (na zapadnoj strani). Ovaj tip obale esto se kombinira sa onom strmijeg karaktera (na sjeveru otoka) ili sa manje strmom obalnom linijom (na južnom dijelu otoka).

C. KlifoviKlifove ini obala nagiba 55º do 90º. Nalaze se na sjevernoj strani otoka, gdje mjestimice inekra u strmu obalnu liniju ili se javljaju u fragmentima. U nešto dužoj liniji nalazimo ih u južnom dijelu Komiškog zaljeva. Klifovi imaju izražen kontrast sa plohom mora, te doprinose vizualnoj kvaliteti prostora. U kombinaciji s drugim tipovima obale doprinose raznolikosti obalnog pojasa i mogu nosti njegova korištenja.

3. Šume i makije/bušici A. Prirodna šuma (eumediteranska)

Prirodna šuma na otoku Visu nalazi se na prostorima koji nisu bili pogodni za poljoprivrednu djelatnost. Tako umjesto cjelovitih ploha ini mjestimi ne poteze koji ne ine prostorne cjeline, ve prostorne elemente koji raš lanjuju prostor. Podru ja pod šumom smještena su na sjevernim ekspozicijama brda (Brdo Hum), te na padinama oko krških polja u unutrašnjosti otoka, ali se mjestimice javljaju, razdvajaju i terase, i na sjevernoj strani otoka. Ti prostori upotpunjuju prostornu sliku, daju i joj volumene koji doprinose stvaranju prostorne kompleksnosti, nadopunjuju i tradicionalne „mozai ne“ krajobraze.

41

B. Makija/bušikMakija i bušici su tip krajobraza koji je vrlo est na otoku Visu. Izmjenjuju se s poljoprivrednim krajobrazima, naseljima i šumskim površinama, te se nalaze na svim ekspozicijama i nadmorskim visinama, dolaze i do same obalne linije. Najve im dijelom su isprepleteni s terasiranim obra enim ili neobra enim padinama, koje se javljaju na razli itim strminama. U kombinaciji s drugim tipovima površinskog pokrova djeluju na prostornu kompleksnost.

Antropogeni (kulturni) krajobraz:

4. Poljodjeljski uzorci Poljoprivreda je djelatnost koja je na istraživanom prostoru stvorila strukturne elemente koji su zna ajni za identitet prostora, daju i mu svojevrstan pe at. Spomenuti strukturni elementi javljaju se u poljima na ravnijem terenu, te na nagibima koje obilježavaju terase razli itihuzoraka.

A. Tradicionalne poljoprivredne površine u poljuTradicionalne poljoprivredne površine u polju obilježene su samim morfološkim odlikama polja, koja ine pretežno izdužene strukture u kojima se nakupilo plodno tlo. Tipovi parcelacije unutar polja mogu se podijeliti na simetri ne, izdužene parcele, asimetri ne kvadratne i pravokutne parcele, koje mogu biti odijeljene suhozidima. esto ine mozai nu parcelaciju na kojoj se uzgajaju razli ite kulture koje prostoru daju odre eni vizualni karakter. Napuštanjem poljoprivredne djelatnosti došlo je do zapuštanja obradivih površina u poljima. Zapuštene poljoprivredne površine predstavljaju snažan prirodni potencijal, ali istovremeno ozna avaju gubitak kulturnog krajobraza koji ini identitet otoka.

B. Tradicionalna poljoprivreda na terasiranim površinamaTradicionalna poljoprivreda na terasiranim površinama javlja se na gotovo cijelom otoku, osim južne obale na kojoj je rijetko prisutna. Za ovaj tip parcelacije je karakteristi no da joj je nagib vezan uz oblik, pa su tako na strmijim terenima naj eš e uže terase, dok se šire nalaze na manje strmim površinama. Tako ih, s obzirom na formalna obilježja, možemo podijeliti na izdužene, izrazito uske, uske i široke, koje su mjestimi no ome ene suhozidima ili se u sklopu njih nalaze mocire. Velike površine nekad obra ivanih terasa danas su u razli itim stupnjevima zapuštenosti. Njih ima na gotovo svim padinama i dio su svih krajobraznih podru ja. Današnje obra enepovršine zauzimaju oko 225 ha, dok zapuštene zauzimaju oko 2918 ha.

C. Tradicionalni vinogradi (u polju) Podru ja pod vinogradima na Visu je najviše u njegovoj unutrašnjosti na jugoisto noj strani otoka. Tako su sastavni dio Tihobla e polja, Zlopolja, Ljubiš a, Velike i Male Voš ice.Vinogradi ine uzorak koji raš lanjuje polja ili padine uz polja, te svojom artikulacijom doprinose kompleksnosti prostorne slike otoka. Negdje se nalaze u kombinaciji s drugim tipovima poljoprivrednih kultura, stvaraju i tradicionalni mozai ni izgled poljoprivrednihpovršina koje su obrubljene prirodnom vegetacijom i izgra enim površinama. Vinograde kao vrlo male površine nalazimo na cijelom otoku, bilo unutar polja ili na terasama razli itih širina, na razli itim nagibima.

D. Intenzivni vinogradi (u polju) Intenzivni vinogradi su nešto ve e površine sa vinovom lozom koje se nalaze na južnoj strani otoka. Sastavni su dio Pliskog polja, Dra evog polja i Vinopolja. Iako su to ve e površine, one se uvijek kombiniraju s drugim uzgojnim kulturama ili su, pak, okružene zapuštenim poljoprivrednim površinama. Doprinose prostornoj kompleksnosti jer ne zauzimaju cjelovite jedinice, a radi svoga dugog postojanja, dio su identiteta prostora.

E. Maslinici (na terasama)

42

Maslinici su rje i element površinskog pokrova Visa. Povremeno se javljaju na manjim površinama, i to eš e na sjevernoj strani otoka. Ondje gdje se nalaze stvaraju kompleksnu sliku u kombinaciji s drugim tipovima površinskog pokrova, te tako doprinose raš lanjivanju prostora.

F. Tradicionalna poljoprivreda u buji njacimaTradicionalna poljoprivreda u buji njacima obi no se javlja u usje enim prostorima, te nije vidljiva iz širokog okolnog prostora. esto su to terasirane površine koje stvaraju pravilne uzorke u prostoru, paralelne sa slojnicama terena. Obra ene površine u buji njacima nalaze se u uvali Ston ica, izme u naselja Podstražje i Milna, te na polju Gorica koje se pruža do samoga grada Visa. Zapuštene površine nalaze se iznad uvale Smokvina, uvale Ruda, zatim ispod Podhumlja, na podru ju Prisjuga i Sokolica, gdje buji njaci završavaju u uvali Vini bok i uvali Pritiš ina.

5. Uzorak naselja A. Gradska naselja

Na otoku Visu nalaze se dva gradska središta, Vis i Komiža.

Odlikuju se organskim morfološkim osobinama koje ih karakteriziraju kao urbano tkivo maksimalno prilago eno reljefu. Oba naselja su smještena u zaljevu iju pozadinu ine padine brda djelomi no prekrivene prirodnom vegetacijom. Upravo ta vegetacija u oba primjera inidrugi prostorni plan koji je u harmoni nom odnosu sa prvim planom (izgra enim prostorom), ine i zanimljivu prostornu cjelinu. Gradovi su tako er determinirani i morem, koje je, uz reljef,

odredilo i oblik gradskih struktura. Objekti su orijentirani prema moru, stvaraju i zajedni kufasadu koja ini prvo lice grada na njegovoj ulaznoj to ki, morskom prilazu. Unutar izgra enih površina postoje svojevrsne cenzure, gdje se otvara izgra eno tkivo, ine i manje trgove ili park. Glavna gradska ulica, na primjeru Visa i Komiže, ima ulogu glavne gradske šetnice - rive, na kojoj se nalaze javne funkcije. Ona je naj eš e u izravnom kontaktu s morem, ali mjestimi no se uz nju, na morskoj strani, nalaze plaže i objekti, što je uvla i i u izgra eno tkivo, daju i joj doživljajnu kompleksnost. Uzorak izgra enog gradskog tkiva je organskog karaktera, karakteristi nog za srednjevjekovni urbanizam.

Kako je Vis nastao iz dva naselja, stvorio je izgra eni linearni pojas uz zaljev s izraženim dvama ve im aglomeracijama objekata koji ine svojevrsne jezgre s pripadaju im središnjim otvorenim plohama. Ove linije objekata prate slojnice i organski se prilago avaju nagibu. Kako se na rubu izgra enog prostora nagib pove ava, oko grada se nije razvio ja i pojas poljoprivrednih površina.

Komiža je razvila nešto širi pojas naselja koji se uvla i dublje u unutrašnjost. Ovakav oblik naselja nastao je zahvaljuju i morfologiji terena. Izgradnja uz obalu karakterizirana je ve om gusto om izgra enih jedinica. Udaljavaju i se od linije mora, izgra eni prostor se sve više prorahljuje, te kombinira s poljoprivrednim površinama koje na nagibu postaju terasirani suhozidi. Tako je cijelo naselje uokvireno pojasom poljoprivrednih površina koje postaju sve zapuštenije i prelaze u prirodni površinski pokrov. Nad izgra enim površinama dominiraju vertikale koje ine tvr ava unutar gradskog tkiva i crkva Sv. Nikole iznad grada (na brežuljku).

B. Ruralna naselja Ruralna naselja otoka Visa smještena su pretežno u unutrašnjosti otoka. Njihova ve akoncentracija nalazi se na južnoj strani Visa. Upravo na tom dijelu Visa razvoj naselja je vezan uz poljoprivredne površine, koje se razvijaju oko polja, naj eš e na padinama uz njih. Za naselja je karakteristi no da su to sela s o uvanim tradicionalnim objektima koji su sa uvali povijesne uzorke u prostoru. Mogu biti ve e ili manje aglomeracije objekata, naj eš e smještene na blažim padinama uz krška polja ili krške doline. esto su gra ena od starih ku a u nizu koje s poljoprivrednim površinama ine organsku cjelinu, pa se esto odlikuju neizraženim prostornim

43

rubovima ova dva prostorna elementa. Zacijelo zahvaljuju i smještaju uz državnu cestu, još uvijek su sva naseljena.

Na sjevernoj strani otoka nalazi se dominiraju e selo Oklju na, ija je osnovna karakteristika raspršenost objekata (više ku a u nizu) na ve oj površini, koji tako ine disperzni tip naselja bez definiranog prostornog ruba. Uvu enost naselja u unutrašnjost obalne zone, ali i neposredna blizina mora, stvorili su prostorne uzorke izgra enih površina za koje je karakteristi no da se uvla e u poljoprivredne parcele i prirodni površinski pokrov, a istovremeno imaju otvorene vizualne komunikacije s morem. Tako je naselje usko vezano uz terasaste suhozide s kojima iniskladnu cjelinu. Nepostojanje asfaltiranih prometnih komunikacija zasigurno je utjecalo na djelomi nu napuštenost naselja.

Na sjeverozapadnoj strani otoka nalazi se Dragodid, naselje smješteno na najvišoj nadmorskoj visini na Visu. Netipi nost izgradnje (kamene plo e na krovu) ini ga druga ijim od ostalih naselja, a položaj na strmim obroncima iznad mora (na kojima se nalaze terasirane površine s vinogradima) daje mu iznimne vizure. Zajedno s okolnim površinskim pokrovom stvara kompleksan prostor sa visoko vrijednim prostornim uzorcima.

Naselja uz obalu naj eš e su se razvila iz ribarskih sela. Danas je tradicionalni izgled naselja ugrožen novijom izgradnjom, koja naj eš e ne poštuje prostorne uzorke, formu i materijale tradicionalnih naselja otoka. U obalna naselja spadaju Rukavac, Brguljac i Milna na južnoj strani, te Roga i na sjeveroisto noj strani otoka.

Na otoku Biševu naselja su karakterizirana visokim stupnjem o uvanosti tradicionalnog uzorka i strukturno-morfoloških obilježja. Gotovo sva ova naselja su ve im dijelom godine nenaseljena. Na obali se nalaze tipi na ribarska sela, Mezuporat na isto noj, te Porat i Salbunara na zapadnoj obalnoj strani. U kopnenom dijelu otoka nalaze se sela Poje, Potok, Vela Gora, Nevaja i Gornja Salbunara, koja su strukturno i funkcionalno vezana uz poljoprivredne površine polja i terase. Ta su naselja prostorni orijentiri, a karakterizirana su koncentriranom aglomeracijom objekata usmjerenih prema obradivim prostorima.


Karta XIV Pregledna karta parcelacije (M 1:100 000)

Karta 14. Karta parcelacije (M 1:25 000)

4.3 Krajobrazni tipovi

Krško polje

Krško polje je geomorfološka tvorevina za koju su karakteristi ne sljede e osobine: a) ravno dno, minimalne širine 400 m, dužine 1000 m, a može biti ispunjeno rastresitim materijalom b) padine se strmo uzdižu najmanje na jednoj strani c) krška drenaža vode (postojanje vrela na jednoj, a ponora na drugoj strani).

44

Do nastanka polja u kršu došlo je duž rasjeda ili na mjestima gdje se oni presijecaju, a na površini se, uz propusne vapnena ke stijene, pojavljuju i nepropusne stijene. Nastanak krških polja vezan je uz bo no korozijsko djelovanje vode koja dotje e s nepropusnih (vrela) prema propusnim stijenama (vapnenci), gdje nestaje u ponorima. Dna polja u znatnoj su mjeri ispunjena mla im nanosima (npr. padinski, fluvijalni, jezerski, fluvioglacijalni i glacijalni), a predstavljaju i najzna ajnije agrarne površine u ovom, tlom siromašnom podru ju. Na podru ju Visa krška polja su karakteristi na za južni dio otoka. U njih spada najve e južno polje, te manja polja na podru juMarine zemlje, Podselja i Podstražja. Oko ovih polja došlo je do razvoja naselja, pa su ona kompleksan prostorni element i imbenik. Od krških polja kao tip reljefa treba razlikovati polja u gospodarskom smislu (dio polja na otoku Visu i osobito na Biševu), od kojih potje u i nazivi. Tako npr. na Biševu nema krških polja.

Suha dolina

Suha dolina je tipi ni oblik fluviokrškog reljefa, odnosno pseudokrša. Formirana je rije nomerozijom, ali je nakon oblikovanja, uslijed promjena (klima ili izdizanje uvjetovano tektonikom), došlo do nestanka rije nog toka. Karakteristi na je za prostor sjeverne udoline, gdje tvori ve ugeomorfološku jedinicu. U obliku manjih jedinica javlja se na prostoru sjeverne i isto ne obale. U suhoj dolini se esto nalaze poljoprivredne površine, jer je prekrivena plodnim poljoprivrednim tlom. Ovi se prostori i danas esto koriste za poljoprivrednu proizvodnju.

Hrbat

Hrbat je izdužena uzvisina s izraženim nagibom padina. Vršni dio ini jedan ili više vrhova. Ove vrhove treba razlikovati od grebena, koji predstavlja liniju koja spaja najviše to ke (vrh zapravo predstavlja to ku). Na otoku Visu hrbat se nalazi u središnjem dijelu istraživanog prostora, gdje dijeli sjevernu udolinu (suhu dolinu) od južnog polja (krškog polja). Kako se na ovom prostoru nalazi više vrhova, tu se ponegdje javljaju još uvijek korištene poljoprivredne površine, i to pretežno na južnim ekspozicijama. Hrbat tako ini zanimljivu i kompleksnu jedinicu.

Obalna strana

Obalna strana je obala koja predstavlja grani ni pojas kopna i mora. Kod Visa (sjeverna i južna) obala pripada konkordantnom, uzdužnom ili longitudinalnom tipu obale. Za ovaj tip obale je zna ajno da se pruža paralelno s priobalnim hrptovima. Tako er je za obalu Visa zna ajno da pripada i razvedenim obalama. Dok su južna i sjeverna obala rje e “prekinute” uvalama – suhim dolinama i jarugama, isto na obala je karakterizirana ve om razvedenoš u, koja je povezana sa estom pojavom suhih dolina. Suhe doline i jaruge su geomorfološki elementi koji raš lanjuju

prostor i ine ga kompleksnim. Nerijetko se na obalnim stranama nalaze i terase, koje su danas gotovo posvuda zapuštene.

Zaljev

Zaljev je pli i dio mora okružen sa tri strane kopnom, a u plovnoj je vezi s morem. Viški i Komiški zaljev razlikuju se prema postanku. Tako Viški predstavlja dio potopljene suhe doline koja je tektonski predisponirana i potopljena ingresijom – preplavljivanjem mora, dok je Komiški nastao na mjestu jake tektonike - sjecište rasjeda i mekših stijena koje su izbile na površinu iz jezgre antiklinale (magmatske stijene klastiti pretpostavljene jurske starosti), pa su mekše od okolnih karbonata i podložnije abraziji.

Otok

Otok je geomorfološka jedinica izdvojena na principu dužine obale koja doseže 1,5 do 10 km. U ovaj tip krajobraza pripada Biševo.

45

Oto je

Oto je ine otoci, oto i i, grebeni i hridi sa malom me usobnom udaljenoš u, a odlikuju se sli nim postankom i geološkim sastavom – gra om. Ovo podru je nalazi se jugoisto no od samog otoka Visa.


Karta XV Pregledna karta krajobraznih tipova (M 1:100 000)

Karta 15. Karta krajobraznih tipova (M 1:25 000)

4.4 Krajobrazna podru ja

1. Krajobrazno podru je: Biševo

Položaj podru ja: Biševo je smješteno jugozapadno od otoka Visa, na udaljenosti od 9 km od naselja Komiže. Kako otok predstavlja jedno krajobrazno podru je, granica je definirana okolnim morem s kojim ini jedinstvenu krajobraznu jedinicu. Najbliže mu je krajobrazno podru je Južna obala.

Glavne karakteristike podru ja su: - reljefna razvedenost podru ja, sa slikovitim uvalama - povezanost poljoprivrednih površina sa središnjim naseljem - zaselci u uvalama - otvaranje dugih vizura na more, ali skra ena vidljivost izme u podjedinica (kopnenih)

podru ja.

Definiraju i kriteriji za krajobrazno podru je

Cjelovitost ovog otoka i povezanost sa morem koje ga okružuje, unato raznolikim uzorcima, stvara jedinstveno krajobrazno podru je.

Op i prostorni odnosi

Reljef otoka je odredio druge elemente prostora, pa su tako obala i more u izravnoj vezi sa reljefom otoka. Biševo je izloženo dugim pogledima sa otoka Visa, pa ga to s jedne strane karakterizira kao otvoreni tip krajobraza, ali razgibanost reljefnih uzvisina smanjuje transparentnost podru ja, skra uju i vizure u unutrašnjosti samog otoka. Iako ima raznolike uzorke nepravilnih oblika (šuma, bušici, naselja, poljodjelski uzorci - polja, obra ivane i zapuštene terase), odlikuje se uravnoteženom slikom u kojoj prevladavaju zagasite boje, sa zakrivljenim linijama.

Krajobrazne osobitosti

Uravnoteženost svih prostornih elemenata je najizraženija krajobrazna osobitost.

46

Opis krajobraznih elemenata

Razvedenost reljefa je bio bitan imbenik za razvoj ostalih elemenata u prostoru. Razvedena obala sa sjeverozapadne i sjeveroisto ne strane, te manje razvedena obala na jugozapadnoj, južnoj i jugoisto noj strani, pridonosi raznolikost doživljaja prostora. Od površinskog pokrova dominiraju površine pod bušicima. Šumske površine su razasute u središnjem dijelu otoka i protežu se do njegovoga sjevernog dijela. U središnjem dijelu otoka se nalazi ve e polje asimetri ne parcelacije, kvadratnih i pravokutnih parcela sa suhozidima, uz koje su se razvila manja naselja Poje, Velika Gora i Nevaja. Uz naselja se nalaze napuštene terase koje se kao pojas spajaju sa naseljem na središnjem dijelu isto ne obale, Mezuportom. Terasirane padine uz Mezuporat se još uvijek obra uju, iako su izdužene i izrazito uske. Obra ivane padine se javljaju i u zale u obalnih naselja Porat i Salbunara na sjeverozapadnoj strani otoka, a karakterizira ih simetri na, izdužena parcelacija izrazito uskih i uskih terasa. Zapuštene terase se javljaju na krajnjem sjeveru otoka, te se spuštaju do uvale i naselja Salbunara.

Slika 3. Pogled na unutrašnjost otoka Biševa

Slika 4. Pogled na obalu Biševa Slika 5. Pogled na klifastu obalu Biševa

47

Slika 6. Pogled na naselje na zapadnoj obali Biševa

Slika 7. Pogled na naselje i poljoprivredne površine u unutrašnjosti Biševa

2. Krajobrazno podru je: Komiški zaljev

Položaj podru ja – granica podru ja Komiškog zaljeva odre ena je reljefnim vrhovima oko zaljeva i morem. Vrhovi Stupiš e (96 m) i Dragomi komik (295.7 m) nalaze se na južnom dijelu, Hum (585 m), Orlovica (567 m), Stalina staza (464 m), Mali Hum (514.8 m) na istoku, a Široko brdo (457 m), Pe ina (424 m), Njaša (397m), te podru je Bonovo (158 m) na sjevernoj strani. Podru je je okruženo krajobraznim podru jima Sjeverna obala: Rudine – Oklju na – Roga i sa sjeverne strane, Podru jem sjeverne udoline i Podru jem središnjeg hrpta sa isto ne strane, te Podru jem južnog polja i Južnom obalom sa južne strane.

Glavne karakteristike podru ja su: - zaljev- o uvan izgled tradicionalnog ribarskog naselja - naselje koje je povezano sa terasiranom poljoprivrednom pozadinom - harmoni ne vizure.


Prema geomorfološkoj podijeli – ovo podru je predstavlja zaljev, što je jedinstvena jedinica prostora koja je bila osnovni kriterij za definiranje granice obuhvata.


Prostorna struktura se može opisati kao zaljev sa dubokim prodorom mora u kopno, te nagnutim padinama iji vrhovi zatvaraju podru je. Taj brdski lanac ograni ava transparentnost prostora, te ini podru je vizualno zašti enim iz unutrašnjosti otoka. Samo naselje Komiža je

najdominantnija pojava na ovom podru ju. Krajobrazno mjerilo za veli inu odre uje ovo podru je kao veliki, ali kompleksan prostor sa kombiniranom teksturom. Nepravilni uzorci (naselje, bušici, makija, prirodna šuma, poljodjelski uzorci - terase, more, obala) su u me usobnom harmoni nom odnosu, ine i prostor jako aktivnim. Linije koje prevladavaju u krajobraznom podru ju su zakrivljene ili pod kutom.


Najprepoznatljiviji prostorni element krajobraznog podru ja je naselje Komiža sa brdovitim lancem u pozadini.

48


Reljef ovoga podru ja je prostorni element koji je determinirao razvoj ostalih elemenata. Dramati ni prijelaz iz zaravnjene obale u strme padine brda koje ine okvir zaljeva, te uvla enje morske površine u otok, odre uje reljefne karakteristike podru ja. More kao vodeni element podru ja obuhva a veliki dio prostora, jer se duboko i široko uvuklo u kopno. Šumske površine su zastupljene u manjoj mjeri, a sastoje se od kompaktnih struktura crnogori nih sastojina koje su smještene na ve im nadmorskim visinama na padinama najvišeg vrha Huma. Makija i bušici su est površinski pokrov na padinama brda, gdje su mjestimi no prekrili kamenjarsku pedološku podlogu. Poljoprivredna podru ja su vezana za manje ili ve e nagibe oko samog naselja, ine i terasirane površine. Napuštene poljoprivredne površine na ovom su podru ju još uvijek prepoznatljive, jer su terasirane padine, njihova prostorna odrednica, još uvijek vidljive. Zarastanje još uvijek nije potpuno pretvorilo ove prostore u prirodni krajobraz. Poljoprivredne površine kao krajobrazni element u harmoni nom su odnosu sa naseljem. Širenje naselja je organskog karaktera. Struktura mu je odre ena gustim sklopom izgra enih površina uz more do sve rasutije morfologije koju karakterizira kombinacija izgra enih i poljoprivrednih površina. Ova dva elementa prostora još su uvijek u ravnoteži. Na prostoru se nalazi još jedan uzorak to kastog karaktera, odlagalište otpada. Smješteno je na južnoj strani podru ja u blizini obalne linije.

Slika 8. Pogled na Komiški zaljev i naselje Komiža s vrha Hum

Slika 9. Pogled iz zraka na Komiški zaljev sa sjevera

49

Slika 10. Pogled iz zraka na naselje Komiža sa zapada

Slika 11. Pogled na naselje Komiža s juga

3. Krajobrazno podru je: Sjeverna obala: Rudine – Oklju na – Roga i

Položaj podru ja: Podru je se nalazi na sjevernom dijelu otoka. Granica je odre ena morem na sjeveru, istoku i zapadu, te vrhovima brda na južnoj strani. Liniju granice na jugu ine vrhovi Njaša (397.4 m), Pe ina (424 m), Široko brdo (457 m), Mali Hum (514.8 m), vrh iznad podru ja Kusnjak (477 m), Brš an (413.6 m), Gominiaca (255.8 m), Radino brdo (179.5 m), Kupinovica (161.7 m) i Terjum (78.3 m). Podru je Sjeverne obale grani i s Komiškim zaljevom, Podru jemsjeverne udoline, te Viškim zaljevom, koji se nalaze južno od ovog podru ja.

Glavne karakteristike podru ja su: - brežuljkasto razvedena reljefna formacija koja u kontaktu s morem ini zanimljivu

obalnu liniju - zapuštene poljoprivredne površine izmjenjuju se s makijom i bušicima - otvaranje vizura sa ve ih nadmorskih visina, a sa manjih otvaranje kra ih vizura s

iznimnim ambijentalnim vrijednostima.

50


Podru je je definirano kao široki obalni pojas kojega karakteriziraju geomorfološke pojave suhih dolina i ve ih jaruga.


Prostor Sjeverne obale je definiran razvedenim reljefnim formama koje u širokom pojasu dolaze do morske površine, stvaraju i oštre i dinami ne rubove. Zbog velike prostorne transparentnosti, odnosno otvaranja dubokih vizura, prostor predstavlja veliku do umjereno veliku površinu. Kako reljef definiraju uzvišene i udubljene forme, smjenjuju se prostorni odnosi, ine i ga negdje otvorenim, a negdje ograni enim površinama. Najzastupljeniji prostorni uzorci na Sjevernoj obali su samo more, pojas uz more – makija, te pojas bušika smješten dublje u unutrašnjosti, na ve oj nadmorskoj visini. Ostali uzorci (naselja, šuma, poljodjelski uzorci – polja, te zapuštene terase) stvaraju nepravilne strukture u prostoru. Prostorni elementi su uravnoteženi do harmoni ni, ali njihova kompleksnost i raznolikost, zajedno s reljefom, stvara vrlo dinami ne površine. Linije koje dominiraju su zakrivljenog karaktera, rijetko ravne ili pod kutom.


Osobitost ovog podru ja je iznimno zanimljiva obala sa tradicionalnim zaselcima koji su organski povezani s poljoprivrednim terasiranim prostorom.


Svi krajobrazni elementi su nastali zbog reljefnih formi. Tako je prirodna vegetacija prisutna duž cijelog pojasa. Uz samo more prevladava pojas bušika, dok makija prekriva podru ja u unutrašnjosti, i to eš e na zapadnoj strani podru ja, te u središnjoj zoni na jugu. Šumske površine su kao prirodni element prostora rijetke i nalaze se to kasto na isto noj strani podru ja.Terase su nekada bile dominantan oblik kulturnog krajobraza, ali danas su ve inom zapuštene. Malo obra ivanih terasa nalazi se uz samo naselje Oklju na, i to variraju vezano za nagib, od širokih do izrazito uskih dimenzija. Terase izrazito uske strukture sa mocirama još se uvijek obra uju i na krajnjem istoku podru ja, u blizini naselja Roga i . Tradicionalna poljoprivreda u polju postoji samo na lokalitetu Donja i Gornja Poljica, a karakterizira je asimetri na parcelacija kvadratnih i pravokutnih parcela. Unutar granice podru ja nalaze se dva naselja, Oklju na i Roga i . Dok je za Roga i karakteristi na novija gradnja uz more, Oklju na je tradicionalno disperzno naselje koje nije u izravnom kontaktu s morem, ali je karakterizira uravnoteženost s okolnim prostorom. Dok se Oklju na nalazi u središnjem dijelu podru ja, Roga i je naselje smješteno na krajnjem istoku. Kako do Oklju ne nema asfaltiranog prometnog pravca, ona je djelomi no napušteno naselje, s najve im udjelom stanovništva koje periodi ki boravi na tom prostoru.

51

Slika 12. Pogled iz zraka na zapadni dio sjeverne obale

Slika 13. Pogled iz zraka na središnji dio sjeverne obale sa naseljem Oklju na i okolnim krajobrazom

Slika 14. Pogled iz naselja Oklju na prema moru

52

Slika 15. Pogled na unutrašnjost podru ja Sjeverna obala: Rudine – Oklju na – Roga i

4. Krajobrazno podru je: Podru je sjeverne udoline

Položaj podru ja: Granicu definira reljefno udubljen prostor – suha dolina okružena vrhovima – Mali Hum (514.6 m), vrh iznad podru ja Kusnjak (477 m), Brš an (413.6 m), Gominiaca (255.8 m), Radino brdo (179.5 m), Kupinovica (161.7 m) na sjeveru, Banderice (115 m), Veliki Vrh (294 m) na istoku, Goletovo brdo (257m, 295 m), Gracište (213.8 m), brdo iznad naselja Kostirna (295 m), Stalna staza (464m) na jugu, te vrh iznad podru ja M. Pece (425 m). Sa sjeverne strane podru je grani i sa podru jem Sjeverna obala: Rudine – Oklju na – Roga i , sa isto ne strane sa Viškim zaljevom, sa južne strane sa Podru jem središnjeg hrpta, a na zapadu sa Komiškim zaljevom.

Glavne karakteristike podru ja su: - reljefno izražena udolina - otvoreni prostor sa dubokim vizurama - dominiraju e zapuštene terase, makija i bušici.


Podru je sjeverne udoline je definirano geomorfološkom odre enoš u, koju predstavlja prostor suhe doline.


Glavna struktura koja dominira prostorom je sinklinala, tj. udolina izdužena u smjeru istok-zapad. Ovo je prostor velikog mjerila, koji je otvorenog do ograni enog karaktera, jer ga okolni brdski lanac zatvara. Transparentnost prostora je vrlo visoka i omogu uje laku prostornu orijentaciju. Tako su najduže vizure smjera istok-zapad. Iako su najdominantniji prostorni uzorci makija i zapuštene terase, oni se isprepli u stvaraju i kompleksne i raznolike prostorne strukture koje u kombinaciji sa razvedenim reljefnim formacijama (posebno prema rubovima granica podru ja) ine ovu površinu aktivnom. Postoje i drugi krajobrazni uzorci (naselje, poljodjelski uzorci - izrazito uske terase, tradicionalno polje asimetri ne parcelacije, kvadratnih i pravokutnih parcela) nepravilnih i pravilnih prostornih rubova. Svi prostorni elementi su uravnoteženi, pa je i boja zagasita. Na podru ju prevladavaju zakrivljene linije, ali su prisutne i linije pod kutom.


Brežuljkasti prostorni rub prema granici podru ja najzanimljiviji je prostorni element.


53

Reljefno je ovo prostor koji ini udolina obrubljena brežuljkastim lancem. Kroz ovo podru je prolazi vodotok koji nema bitan utjecaj na definiranje prostora. Makija je najdominantniji prostorni element koji je najviše prisutan na zapadnom dijelu podru ja. Od prirodnih elemenata prostora potrebno je izdvojiti još bušike koji se kombiniraju sa zapuštenim terasama na padinama na isto nom dijelu podru ja, te šumu koja je prisutna samo kao pojas na padini brda Stalna staza. Poljoprivredne površine koje se obra uju su polje, te rje e terase. Polje je karakterizirano asimetri nom parcelacijom, kvadratnih i pravokutnih parcela, smješteno na zaravnjenom isto nom dijelu podru ja. Terase su rasprostranjene po cijelom podru ju na padinama brda, a nalaze se u razli itim fazama zapuštenosti. Rijetke obra ivane površine nalaze se uz polje na isto nom dijelu podru ja, a obilježene su uzgojem tradicionalnih mješovitih kultura na simetri nim, izduženim, izrazito uskim terasama. Naselja koja se nalaze na podru ju (Kostirna s obližnjim zaselkom Korita) još su uvijek u harmoni nom odnosu s okolnim prostornim elementima. Na isto nom dijelu podru ja, uz sam grad Vis, nalaze se skladišne površine koje narušavaju prostorne vizure.

Slika 16. Pogled iz zraka na Sjevernu udolinu

Slika 17. Poljoprivredne površine podru ja Sjeverna Udolina

54

Slika 18. Pogled na isto ni dio Sjeverne udoline

Slika 19. Pogled sa isto ne na zapadnu stranu podru ja

5. Krajobrazno podru je: Podru je središnjeg hrpta

Položaj podru ja - Granica podru ja se proteže po vrhovima koji ozna avaju rub uzdignutog prostora. Tako se sa zapadne strane linija granice proteže od vrhova Hum (585.8 m), Orlovica (567 m), Stalna staza (464 m), na sjevernoj strani se nastavlja preko vrhova Manjigor (400 m), Gracište (213 m), Golatovo brdo (295 m), do Velikog vrha (294 m). Sa isto ne strane granicu ine vrhovi Bratosavac (275 m), vrhovi iznad Viškog zaljeva (232 m, 239 m), te dolazi do vrha unkovi i (181m). Na južnoj strani granica je formirana linijom koja veže vrhove Mažurana

(265 m), Velika gomila (296 m), ajno brdo (301 m), vrh iznad naselja Žena glava (312 m), te Glavica (304 m). Podru je je me eno krajobraznim podru jima – Komiškim zaljevom na zapadu, Podru jem sjeverne udoline na sjeveru, Viškim zaljevom na istoku, te podru jima Marine Zemlje - Podselje - Podstražje i Podru jem južnog polja na jugu.

55

Glavne karakteristike podru ja su: - prostor brdskog hrpta - izražene prirodne površine - mjestimi ne poljoprivredne površine to kastog karaktera - duboke vizure sa vrhova brda, kratke vizure u usjecima


Krajobrazno podru je središnjeg hrpta odre eno je prostorom više nadmorske visine sa ujedna enim krajobraznim karakterom.


Prostorna struktura podru ja odre ena je uzvišenim brdskim predjelom koji ima dominantan smjer pružanja istok-zapad. Kako je prostor definiran brdskim reljefom, vizure su ograni ene, osim sa najve ih vrhova, odakle se pružaju duboki panoramski pogledi. Krajobrazno mjerilo je varijabilnog karaktera, ovisno o nadmorskoj visini to ke gledanja. este su manje cjeline sa raznolikim elementima koji stvaraju kombiniranu ili grublju površinsku teksturu. Prostorne uzorke pravilnog i nepravilnog karaktera ine šumske površine, bušici, makija, poljodjelski uzorci (zapuštene i nezapuštene uske terase, polja asimetri ne parcelacije). Pokretljivost ozna ava ovo podru je kao aktivan prostor u kojemu su pojedini elementi harmoni ni, sa pretežno zagasitim bojama. Linije koje se javljaju u prostoru su ravne ili pod kutom (dolaze od dominantnih uzoraka), koje se nalaze na naj eš e valovitoj formi reljefa.


Najprepoznatljiviji prostorni element ovoga gotovo nenaseljenog podru ja je o uvani prirodni pokrov koji je prekrio i nekadašnje poljoprivredne površine.


Reljef podru ja ini hrbat brežuljkastog karaktera sa mjestimi no akumuliranom zemljom koja je djelomi no još uvijek obra ena. Od vodenih površina može se spomenuti vodotok povremenog karaktera koji se nalazi na sjevernoj strani podru ja. Šuma je prostorni element koji se nalazi na sjeverozapadnoj strani podru ja, a ostale prirodne površine ini makija koja se nalazi na zapadnom dijelu podru ja, prekrivaju i padine, dok su bušici est element na isto noj strani. Kako je ve ina terasiranih površina zapuštena, možemo re i da prirodni površinski pokrov pokriva ve e površine središnjeg hrpta. Rijetke poljoprivredne površine koje se još uvijek obra uju su izrazito uske terase na južnoj strani podru ja, te tradicionalna poljoprivreda u polju asimetri ne parcelacije, kvadratnih i pravokutnih parcela, mjestimice ak sa intenzivnim uzgojem vinove loze na isto noj strani podru ja.

Postoje samo dva naselja koja ulaze u granicu obuhvata, Borovik na južnoj strani i manji zaselak Korita (pokraj Kostirne) na sjeveru.

56

Slika 20. Pogled iz zraka na podru je središnjeg hrpta

Slika 21. Pogled na zapuštene terasirane površine središnjeg hrpta

Slika 22. Pogled na raštrkana polja podru jasredišnjeg hrpta

Slika 23. Vinogradi na podru ju središnjeg hrpta

57

6. Krajobrazno podru je: Podru je južnog polja

Položaj podru ja – Granica podru ja proteže se po vrhovima oko udoline. Najviši vrh je Hum (585.8 m), uz kojega se na sjevernoj strani podru ja nalaze vrhovi Glavica (304 m), vrh iznad naselja Žena Glava (312 m), vrh ajno brdo (301 m), te Velika gomila (296 m). Na istoku granica prolazi preko vrha Zlatne str. (197.2 m), a na jugu preko vrhova iznad naselja Marine Zemlje (155 m, 193 m), vrha Žužeca (176 m), Taleža (245 m), Kruševice (279 m), vrha iznad naselja Podhumlja (231 m), te na zapadu preko vrha pokraj sela Ravnog (290 m). Ovo krajobrazno podru je okruženo je Podru jem središnjeg hrpta sa sjeverne strane, podru jemMarine Zemlje – Podselje – Podstražje sa isto ne strane, Južnom obalom sa južne strane i Komiškim zaljevom sa zapadne strane.

Glavne karakteristike podru ja su: - krško polje u udolini - poljoprivredni prostor u organskoj vezi sa selima na padinama ili u udolini - tradicionalna sela s visokim vizualnim i ambijentalnim vrijednostima - uz granice podru ja prirodna vegetacija - duboke vizure (istok-zapad)


Prostor južnog polja spada u krška polja prema geomorfološkoj odre enosti. Polje sa okolnim padinama ini vizualno jedinstvenu udolinu koja se sagledava kao jedinstvena jedinica podru ja.


Prostorna struktura podru ja koju je odredio sam reljef je krško polje. Izražen je smjer pružanja od istoka prema zapadu, koji ini ovo krajobrazno podru je izduženom jedinicom. Brdski lanac koji je okružuje ini prostor vizualno zašti enim iz ostalih krajobraznih podru ja. Unutar polja, na zaravnjenom dijelu, vidljivost je visoka, jer se otvaraju duboke vizure istok-zapad, dok su vizure sjever-jug kra e i ine prostor vizualno ograni enim. Seoska naselja su svojevrsni orijentiri i prostorni atrakti, a nalaze se na padinama oko polja ili su u njegovom sklopu. Krajobrazno mjerilo za veli inu odre uje ovaj prostor kao veliki, ali istovremeno raznolik prostor sa kombiniranom teksturom. Izmjenjuju se nepravilni, pravilni, negdje i geometrijski uzorci, ine i prostor aktivnim, ali istovremeno uravnoteženim. Uzorci koji se nalaze u krajobraznom prostoru su naselja, poljodjelski uzorci polja i terasa, prirodna šuma, makija i manje površine bušika. Kako su ti uzorci usitnjeniji i mozai nog karaktera, stvaraju i mozaik razli itih boja u prostoru. Prevladavaju e linije su zakrivljene ili ravne, ovisno o to ki gledanja.


Najprepoznatljiviji prostorni element je samo polje artikulirano tradicionalnim selima.


Reljef podru ja je krška dolina s poljem. Prijelaz iz polja prema brdu je ozna en blagim do mjestimice naglim prijelazom iz polja u brdo. Šumske površine su smještene na sjeveroisto nomdijelu podru ja na padinama ajnog brda, ine i kontinuirani pojas, te na krajnjem jugoisto nom dijelu na padinama brda iznad naselja Marine Zemlje. Bušici su manje zastupljeni, mjestimi nose javljaju i uz granice podru ja sa sjeverne i jugozapadne strane, dok je makija u estalijielement koji dominira na padinama brda Hum na sjeverozapadnoj strani. Poljoprivredne površine su vezane za polje koje ini ve i dio podru ja. Dominiraju a poljoprivredna površina na crvenici se još uvijek pretežno obra uje na zaravnjenom dijelu, dok su terase uz polje pretežno zapuštene. Parcelacija na polju je tradicionalnog karaktera. Djelomi no je asimetri na,

58

kvadratnih i pravokutnih parcela, sa ili bez suhozida koji odjeljuju poljoprivredne parcele, a na nekim mjestima se javlja u obliku simetri nih i izduženih parcela. Dio polja ine intenzivni vinogradi, manje površine sa maslinicima, te dijelovi koji se ne obra uju. Gotovo sve površine oko polja su terasirane, ali se terase samo mjestimice obra uju i naj eš e su simetri ne,izdužene, uske parcelacije sa mocirama. Karakteristika agrarnog krajobraza je da je mozai ne strukture, pa se prirodne površine i naselja uklapaju u «mozai ni» izgled prostora. Uzorak naselja u prostoru je odre en kao disperziran sustav do ili u sklopu obradivih površina tradicionalnog sklopa i karaktera. Naselja su povezana glavnom prometnicom i mrežom lokalnih putova.

Slika 24. Pogled na podru je Južnog polja sa jugozapada

Slika 25. Pogled na zapadni dio Južnog polja

59

Slika 26. Pogled prema padinama na sjevernoj strani Južnog polja

Slika 27. Vinogradi unutar polja

7. Krajobrazno podru je: Južna obala

Položaj podru ja: Granica podru ja je definirana vrhovima brežuljaka na sjeveru, a sa južne strane je definira more. Sa sjeverne strane liniju granice definiraju sljede i vrhovi – vrh iznad naselja Podstražje (84 m), vrh izme u naselja Rukavac i Gornji Rukavac (74 m), vrh Humac (163.7 m), arnica (149 m), vrh izme u Dra evog polja i Žužeca (176 m), Talež (245 m), Kruševica (279 m), vrh iznad naselja Podhumlja (231 m), Dragomi Komik (295 m), Ravno (24 1m), vrhovi iznad polja Stupiš e (164 m, 96 m). Ostatak granice podru ja definiran je linijom koja se proteže preko mora. Podru je Južne obale grani i s Podru jem Južnog polja na sjeveru, Marine Zemlje – Podselje – Podstražje na istoku, te Komiškim zaljevom na zapadu.

Glavne karakteristike podru ja su: - pretežno o uvan obalni krajobraz sa prevladavaju im prirodnim površinskim pokrovom - mjestimi na pojava naselja uz more, koja ne poštuju postoje i tradicionalni, ribarski

karakter zaselaka oko kojih se razvijaju


Obalni prostor južnog dijela otoka definiran je kao zasebno podru je jer predstavlja širi pojas uz more kojega na sjeveru definiraju vrhovi brežuljaka kojima je obala odvojena od krškog polja.


Prostorna struktura podru ja definirana je obalnom zonom i pripadaju im morem. Prostor je naglašeno izdužen u smjeru istok-zapad. Cijeli je prostor izložen i transparentan, te se u smjeru istok-zapad pružaju duboke vizure ako nisu ometene visokom obalnom razvedenoš u. Naselja su rijedak element u prostoru, a u ovom slu aju predstavljaju vizualne smetnje. Prostorni rub koji

60

dominira podru jem je obalna linija koja predstavlja granicu dva uzorka, obale i mora. Krajobrazno mjerilo varira od velikog do umjerenog. Tekstura je pretežno gruba, mjestimice oštra i kombinirana. Prostorni uzorci koji prekrivaju ovaj prostor su more, bušici, makija i šuma, uski pojas obale, naselja, zapuštene terase i vododerine. Uzorci su nepravilni do nasumi ni, te doprinose (sa reljefnom podlogom) prostornoj raznolikosti i kompleksnosti. Istovremeno, radi ve ih površina koje zauzimaju, odnosi su im uravnoteženi, te ne stvaraju nejasan prostor. Reljef je djelovao na prostornu razigranost, ali boje smiruju prostor jer su od zagasite do mjestimi no monokromne. Dominantne linije u prostoru dolaze iz reljefnih formi, jer rubovi prirodnog površinskog pokrova ne dominiraju. Tako su pretežno zakrivljene, a forma je nagnuta.


Najistaknutiji prostorni element je vrlo zanimljiva obalna linija.


Reljefna forma ovog podru ja definirana je kao obalni pojas sa niskom i strmom obalom.

Najdominantniji površinski pokrov su bušici koji prekrivaju najve i dio podru ja, mjestimice se smjenjuju i s makijom (na zapadnom i središnjem dijelu) i šumom (središnji i isto ni dio). Poljoprivredne površine su manji predjeli, koje ine zapuštene terasirane padine to kastoraspore ene po podru ju. Javljaju se na isto noj strani podru ja, gdje se nadovezuju na jedino polje koje se još obra uje (asimetri ne parcelacije, kvadratnih i pravokutnih parcela). Naselja kao prostorni element eš e su vizualna smetnja nego atrakt. Milna, Brguljac i Rukavac su manje naseljene površine nastale širenjem iz skladnih ribarskih naselja tradicionalnog karaktera. Novi dijelovi ne oplemenjuju prostor, ve njihovo širenje predstavlja prijetnju vizualnoj uravnoteženosti prostora.

Slika 28. Pogled prema isto nom dijelu Južne obale

61

Slika 29. Pogled prema zapadnom dijelu Južne obale

Slika 30. Uvale sa naseljima Slika 31. Strme prirodne obale

8. Krajobrazno podru je: Viški zaljev

Položaj podru ja: Granica podru ja Viškog zaljeva odre ena je reljefnim vrhovima i morem. Vrhovi preko kojih ide granica obuhvata su Terjum (78.3 m) i Vinogradiš e (161.7 m) na sjeveru, Banderica (115 m), Veliki vrh (294 m) na zapadu, Bratosavac (275 m), Sv. Andrija (260 m), vrh iznad naselja Podselje (239.5 m), unkovi i (181 m) na jugu, te Vitroprah (226 m), Paklenica (195.8 m), Selca (176 m) na istoku. Okruženo je podru jem Sjeverna obala: Rudine – Oklju na – Roga i na sjeveru, Podru jem sjeverne udoline, Podru jem središnjeg hrpta na zapadu, podru jem Marine Zemlje – Podselje – Podstražje na jugu, te podru jem Isto na obala – Ston ica – Ženka na istoku.

Glavne karakteristike podru ja su: - zaljev- o uvan izgled oto kog naselja - harmoni ne vizure.

62


Geomorfološka podjela je definirala ovaj prostor kao jedinstvenu cjelinu, zaljev. To je bio osnovni kriterij za definiranje krajobraznog podru ja.


Prostorna struktura je definirana zaljevom sa dubokim i uskim prodorom mora u kopno, te nagnutim padinama iji vrhovi zatvaraju podru je. Brdski lanac smanjuje transparentnost prostora, te ini podru je vizualno zašti enim iz unutrašnjosti otoka. Naselje Vis je prostorni element koji dominira podru jem i koji ima izražene prostorne rubove prema moru, ali i prema zale u. Krajobrazno mjerilo za veli inu odre uje ovo podru je kao veliki, ali kompleksan prostor. Izmjenjivanje nepravilnih i pravilnih uzoraka (naselje, bušici, makija, prirodna šuma, poljodjelski uzorci - terase, more, obala) utjecalo je na stvaranje teksture kombiniranog karaktera i šarenih boja. Reljefni oblici i uzorci djelovali su na stvaranje razigranog prostora sa uravnoteženim, mjestimice i harmoni nim prostornim odnosima. Linije koje prevladavaju u krajobraznom podru ju su naj eš e zakrivljene.


Najprepoznatljiviji prostorni element krajobraznog podru ja je naselje Vis sa brdovitom pozadinom.


Razvedeni reljef podru ja uzrokovao je nastanak i razvoj ostalih prostornih elemenata. Prijelaz iz zaravnjene obale u strme padine brda koje ine okvir zaljeva, te duboko i usko uvla enje morske površine u otok, odredilo je i ostale prostorne pojave. More je uzorak izduženog karaktera, jer se duboko uvuklo u kopnu. Ono ini najve i prostorni element podru ja. Šumske površine su zastupljene na manjim površinama, to kastog karaktera, smještene pri samim vrhovima Bratosavac i Sv. Andrija. Bušici su est površinski pokrov na padinama brda, dok je makija nešto rje a, smještena pretežno na zapadnoj strani zaljeva. Gotovo sva poljoprivredna podru ja su terase koje su zapuštene i više se ne obra uju, te su tako bitan imbenik u promjenama tradicionalnog krajobraza naselja. Naselje je organskog karaktera, a struktura mu je odre ena gustim sklopom izgra enih površina uz more i, isto tako, jasno definiranom granicom naselja prema zale u (brdu). Izgra eni prostori i reljef brdovitog zale a su u ravnoteži, ali je prostorna cjelina sigurno izgubila na kvaliteti gubitkom poljoprivrednog pojasa na padinama brda (gdje je danas prirodna vegetacija).

Slika 32. Pogled prema Viškom zaljevu sa vrha Sv. Andrija

63

Slika 33. Pogled iz zraka prema Viškoj luci

Slika 34. Pogled prema Viškom zaljevu sa sjeverozapada

Slika 35. Pogled prema Viškom zaljevu sa istoka

64

9. Krajobrazno podru je: Marine Zemlje – Podselje - Podstražje

Položaj podru ja: Podru je se nalazi na jugoisto nom dijelu otoka. Granica je odre enavrhovima brda koja ga okružuju. Liniju granice na jugu ine sljede i vrhovi - vrh iznad naselja Podstražje (84 m), vrh izme u naselja Rukavac i Gornji Rukavac (74 m), vrh Humac (163.7 m),

arnica (149 m), vrh izme u Dra evog polja i Žužeca (176 m). Zapadnu stranu definiraju vrhovi iznad naselja Marine Zemlje (193 m, 155 m), vrh Zlatne str. (197.2 m), te vrhovi Velika gomila (296 m) i Mažurana (265 m), dok vrh iznad naselja Poselje (169 m) i vrh unkovi i (181 m) ozna avaju sjevernu granicu. Isto na granica je obilježena vrhovima iznad polja Veliko Ljubiš e(185m, 201 m,), te vrhom Vaganj (133 m).

Glavne karakteristike podru ja su: - reljefne formacije obilježene su manjim krškim poljima - esta izmjena srednje dubokih i kra ih vizura - naselja koja su nastala uz poljoprivredne površine.


Krajobrazno podru je je definirano pojavnom specifi nih geomorfoloških pojava – manjih krških polja.


Prostorna struktura se sastoji od više manjih krških polja. Transparentnost i orijentacija je ometena artikulacijom više manjih jedinica odvojenih reljefnim uzvišenjima, koja zatvaraju prostorne podjedinice. Ovisno o veli ini krškog polja, mijenja se krajobrazno mjerilo od malog, preko umjerenog, do velikog. Prostorni uzorci koji su prisutni na podru ju su bušici i makija, manje šumske površine, poljodjelski uzorci (polja koja su djelomi no odlikuju intenzivnim uzgojem vinove loze, terase koje se mjestimice obra uju, ali su pretežno zapuštene), te naselja. Oni su eš e pravilnog nego nepravilnog karaktera i esto stvaraju dominantne linije zakrivljenog ili pravilnog karaktera. Uzorci na razvedenom reljefu ine prostor raznolikim, ali istovremeno uravnoteženim. Takva artikulacija uzoraka daje aktivan karakter prostoru.


Prepoznatljivost ovog podru ja ini upravo mozai na usitnjenost uzoraka koja je artikulirana reljefom.


Razvedeni reljef na kojemu se izmjenjuju brda sa zaravnjenim poljima definirao je razvoj prostora. Od prirodnog pokrova su najprisutniji bušici koji se kombiniraju sa makijom na južnoj strani podru ja. Šumske površine su jako rijetke i mjestimice ulaze u prostor sa zapadne strane podru ja. Prostorom dominiraju poljoprivredne površine u poljima koje se odlikuju simetri nim, izduženim parcelacijama ili one s asimetri nom parcelacijom, kvadratnih i pravokutnih parcela. Unutar polja se u središnjem dijelu podru ja nalaze i intenzivni vinogradi, a mjestimice su polja okružena obra enim širokim terasama. Ipak, najve i dio nekad terasiranih površina je danas zapušten. Naselja koja su smještena unutar granice podru ja su tradicionalnog karaktera i uklapaju se u kompoziciju uzoraka ine i skladnu prostornu sliku. Odlikuju se ambijentalnoš u,bilo da su smještena na padinama okružena danas zapuštenim terasama, ili da se nalaze uz rub polja. Podstražje i Gornji rukavac se nalaze na južnoj strani podru ja, dok se na zapadnoj strani nalazi naselje Marine Zemlje koje se sastoji od više manjih zaselaka, te Podselje na sjevernoj strani. Na sjevernoj strani podru ja, na padini uz polje, nalazi se groblje sa crkvom. Ono ima ulogu prostornog orijentira.

65

Slika 36. Pogled iz zraka na isto ni dio podru ja

Slika 37. Vinogradi u neposrednoj blizini uvale Milna

Slika 38. Pogled na naselje Podselje i Plisko polje

Slika 39. Vinogradi u polju

66

10. Krajobrazno podru je: Isto na obala: Ston ica – Ženka

Položaj podru ja: Podru je se nalazi na krajnjem istoku otoka Visa. Granica je odre enavrhovima brda koja okružuju geomorfološku cjelinu, te morem. Na zapadnoj strani granicu su odredili vrhovi Selca (176 m), Paklenica (196.8 m), Vitroprah (226 m), dok je južna strana definirana vrhovima iznad Velikog Zlopolja do Tihobra e polja (186 m, 201.4 m), te vrhom Vaganj (133 m). Granica na isto noj i sjevernoj strani definirana je obalom i pripadaju immorem. Podru je je okruženo Podru jem Marine Zemlje – Podselje – Podstražje na jugu, te Viškim zaljevom na zapadu.

Glavne karakteristike podru ja su: - reljefna raznolikost (brežuljci, buji njaci, razvedena obala sa plažama) - prostor se sastoji od više manjih podjedinica, te nema jako dugih vizura.


Osnovni kriterij za definiranje ovog podru ja bila je pojava buji njaka kao geomorfoloških prostornih elemenata koji ine posebnost ove cjeline.


Buji njaci koji se spajaju s obalom i morem predstavljaju prostornu strukturu koja se može opisati kao sekvenca elemenata koji objedinjuju, ali istovremeno i razdvajaju prostor. Upravo to razdvajanje reljefnim uzvišenjima ograni ava vizure i mjestimice ih skra uje, a sam prostor je sastavljen od više manjih ili umjereno velikih jedinica. Krajobrazni su uzorci naj eš enepravilni, mjestimice nasumi ni, ali negdje i pravilnih mozai nih struktura. Raznolikost uzoraka (obala, more, bušici, makija, naselja, poljodjelski uzorci - polja, vinogradi, terase), zajedno sa reljefnom podlogom, ini ovaj prostor aktivnim, a njihovi me uodnosi su uravnoteženi. Za svaku podjedinicu je karakteristi no da se javlja i druga iji karakter linija koje su dominantne, tako da su one ravne, zakrivljene, pa ak i sinusoidne.


Pojava više podjedinica koje su odvojene reljefnim uzvišenjima najizraženija je prostorna osobitostovoga podru ja.


Oblik i ulogu površinskog pokrova ovog podru ja definirao je reljef. Od prirodnog površinskog otoka istaknuti su bušici na kamenjaru pretežno smješteni na isto noj polovici podru ja, te makija koja se nalazi na središnjem i mjestimice na sjevernom dijelu podru ja. More je kao prostorni element zasigurno definiraju i faktor za razvoj drugih tipova uzoraka u njegovoj kontaktnoj zoni. Tako je ono generiralo pitoresknu, razvedenu obalu na sjeveru i sjeveroistoku, te obalu nešto manje razvedenog tipa na jugu. Kontaktna zona je privla na za razvoj naselja, te se naselje Milna razvilo na južnom dijelu podru ja. Za to naselje je karakteristi no da je novijeg nastanka, okrenuto ka turisti koj djelatnosti. Naselje Ston ica se smjestilo izme u Velikog i Malog Zlopolja, te je karakteristi no tradicionalno naselje iji je nastanak i razvoj generirala blizina obradivih površina. Zajedno s poljoprivrednim površinama ini jedinstvenu cjelinu, gdje se ova dva uzorka me usobno nadopunjuju. Poljoprivredne površine su naj eš e poljskog karaktera, sa razli itim parcelacijama koje ine zanimljive prostorne uzorke (simetri na,izdužena parcelacija, asimetri na parcelacija, s kvadratnim i pravokutnim parcelama, geometrijske parcele, velikih dimenzija sa intenzivnim vinogradima). Terase su najve imdijelom zapuštene, a one koje se obra uju su simetri ne, izdužene, uske ili izrazito uske

67

parcelacije. Kako se poljoprivredne površine nalaze u zašti enim buji njacima, u vizualnom smislu predstavljaju faktor iznena enja. Na podru ju se nalazi odlagalište otpada.

Slika 40. Pogled na podru je Isto na obala – Ston ica – Ženka sa sjevera

Slika 41. Pogled na podru je isto ne obale sa sjeveroistoka

Slika 42. Pogled na kompleksan krajobraz polja

68

Slika 43. Uvala Ston ica Slika 44. Pogled na terasirane padine podno vrha Velington

11. Krajobrazno podru je: Jugoisto ni oto i i

Položaj podru ja: Jugoisto ni oto i i su smješteni jugoisto no od otoka Visa. Granica je odre ena podru jem u kojemu se nalazi šest oto i a i nekoliko grebena, sa pripadaju im morem. Grani e sa podru jem Isto na obala: Ston ica – Ženka na sjeveru, te s Južnom obalom sa zapadne strane.

Glavne karakteristike podru ja su: - usitnjeni uzorak nenaseljenih oto i a- duge panoramske vizure - prirodna o uvanost.


Osnovni kriterij za definiranje ovog podru ja je pripadnost oto noj skupni jugoisto no od otoka Visa.


Reljef oto i a je u slu aju otoka Ravnik i Veliki Budikovac razvedena reljefna formacija, dok su Mali Budikovac, Mali i Veliki Paržanj i Greben manje razvedeni dijelovi oto ne skupine. Ovi oto i i upotpunjuju vizure s kopna, s isto ne i južne viške obale, gdje su ove vizure iznimno duge. Oni predstavljaju rijetka podru ja vidljiva iz drugih podru ja. Prostorni elementi koji ine ovo podru je su uravnoteženi, ine i ugodnu, ali jednostavnu sliku u prostoru. Uzorci koji se javljaju su more, obala, makija i bušici. Na razvedenom reljefu imaju nasumi an karakter, a kolorita su zagasitih tonova. Izražene su valovite linije koje proizlaze iz prostornih rubova, odnosno kontakata razli itih uzoraka i reljefnih formi.


Netaknutost prirodne osnove otoka i njihova prostorna formacija.


Reljefna razvedenost je bitno odredila obalni reljef koji se odlikuje mjestimi no iznimno zanimljivim strukturama, stvaraju i više ili manje duboke uvale. More je element koji dominira ovim podru jem, jer okružuje ostale uzorke. Oto i i su prekriveni bušicima na kamenjarskoj

69

podlozi, koji su se mjestimice razvili u makiju. Nekada je na ovom prostoru bilo pašnjaka, koji su danas zarasli u prirodni površinski pokrov.

Slika 45. Pogled na jugoisto ne oto i e sa sjevera

Slika 46. Pogled na otok Ravnik (Veliki i Mali Budikovac u pozadini)

Slika 47. Otok Budikovac

Slika 48. Pogled na jugoisto ne oto i e sa kopna


Karta XVI Pregledna karta krajobraznih podru ja (M 1:100 000)

Karta 16. Karta krajobraznih podru ja (M 1:25 000)

70

5. Vrednovanje krajobraza

Nakon obavljene tipološke klasifikacije bilo je potrebno obaviti vrednovanje krajobraznih kvaliteta odabranih krajobraznih podru ja.

5.1 Metoda rada

Vrednovanje krajobraznih podru ja izra eno je uzimaju i u obzir stru na mišljenja (mišljenja projektnog tima i stru ne javnosti) i mišljenja javnosti. Postupak vrednovanja sastojao se od nekoliko faza. Na terenu je obavljeno inicijalno vrednovanje dijela projektnog tima na to kama na kojima su ispunjeni terenski obrasci za pojedina krajobrazna podru ja. Drugo vrednovanje je provedeno na temelju fotografija krajobraznih podru ja u okviru radionice na kojoj je sudjelovao cijeli projektni tim. Prema istom principu stru na javnost vrednovala je krajobrazna podru japreko Internet ankete. Metoda vrednovanja struke detaljnije je opisana u poglavlju 5.1.1. Vrednovanje krajobraznih podru ja od strane struke. Osim struke, vrednovanje je putem ankete izvršeno i od strane javnosti. Provo enje ankete za javnost opisano je u poglavlju 5.1.2. Vrednovanje krajobraznih podru ja od strane javnosti. Rezultati vrednovanja projektnog tima, stru ne javnosti i javnosti (lokalnog stanovništva) prikazani su u Prilogu I, poglavlju 9.3.

Nakon sakupljanja i analize podataka o vrednovanju razli itih interesnih skupina (dijela projektnog tima koji je bio na terenskom obilasku, predstavnika stru ne javnosti, anketiranog lokalnog stanovništva), uo ena su zna ajna odstupanja me u ocjenama razli itih skupina,. Stoga je tim koji je proveo terensko utvr ivanje još jednom prošao kroz postupak vrednovanja,uzimaju i u obzir sve ocjene, ali i saznanja ste ena detaljnim prou avanjem prostornih podataka, podloga, literature i informacija vezanih uz podru je obuhvata. Pritom su prikupljena znanja o pojedinim podru jima dala neke specifi ne informacije koje nisu bile uo ljive na terenu, dok su rezultati anketa javnosti dali informaciju o karakteristi nim vezama koje su se razvile izme ustanovništva i prostora, a koje tako er nisu registrirane terenskim istraživanjem. Tako su dobivene "kona ne ocjene" prikazane u poglavlju 5.2. Vrednovanje krajobraznih podru ja. Te ocjene su potom poslužile kao okvirna smjernica za usporedbu s ranjivoš u pojedinih podru ja i pri osmišljavanje mjera za održivo korištenje krajobrazne raznolikosti podru ja.

Završna kategorizacija krajobraznih podru ja, uz kartografski prikaz u mjerilu 1:25 000, sadrži i detaljan opis vrednovanih kvaliteta svih krajobraznih podru ja.

Valorizacija ovakvog postupka vrednovanja i prijedlozi za vrednovanje krajobraza nalaze se u poglavlju 5.1.3.

5.1.1 Vrednovanje krajobraznih podru ja od strane struke

Vrednovanje krajobraznih podru ja od strane struke imalo je za cilj, u prvom redu, odrediti doživljajnu vrijednost krajobraznih podru ja, a potom njihovu vitalnost (prirodnu i ekonomsku) i stabilnost.

Vrednovanje je obavljeno od strane krajobraznih arhitekata lanova tima, te predstavnika struke iz odgovaraju ih tijela državne uprave s ingerencijama vezanim uz prostorno ure enje na predmetnom podru ju (arhitekti, urbanisti, prostorni planeri ili krajobrazni arhitekti koji sudjeluju u procesu krajobraznog planiranja na razinama županija, op ina i gradova ili javnih ustanova za upravljanje zašti enim prirodnim vrijednostima županije).

71

Za osnovne kriterije vrednovanja izabrani su:

prirodna o uvanost

raznolikost

prostorni red

harmoni nost.

Kod prirodne o uvanosti ocjenjivala se o uvanost prirodnih elemenata, odnosno, koliko se prostor percipira kao izvorno prirodni. No, prirodni tako er mogu biti i prostori sekundarnog porijekla, tj. ekosustavi naknadno uvedeni u prostor i prepušteni sukcesiji.

Pod kriterijem raznolikosti ocjenjivala se raznolikost oblika, tj. diverzitet elemenata, npr. razli itost oblika pojavljivanja šuma, razvedenost reljefa, kombinacije šume, reljefa i vode, kombinacije poljskih uzoraka i naselja, razni oblici vode.

Prostorni red je u mnogome vezan uz korištenje zemljišta i kulturne elemente krajobraza. Kod njega se ocjenjivala visina stupnja prostornog reda, odnosno prisutnost elemenata prostornog reda kao što su ponavljanje, ritam, smjer, stupnjevanje. S visokim stupnjem prostornog reda su tako npr. ocijenjeni terasirani krajobrazi sa prepoznatljivim ponavljaju im uzorkom.

Harmoni nost je ozna ena kao najvažniji kriterij kod vrednovanja doživljajne vrijednosti krajobraznih podru ja. Ona u biti objedinjuje sve prethodne kriterije, posebice raznolikost i prostorni red. Kod harmoni nosti se ocjenjivala kvaliteta slike krajobraza kao rezultat dobre/loše transformacije prirodnih uvjeta, tj. ocjenjivao se stupanj prilagodbe postoje im prirodnim uvjetima, te transparentnost i prepoznatljivost uzorka, npr. uzorci visoke raznolikosti, formalne ili stroge strukture predstavljali su visoku vrijednost, dok su se pove avanjem raznolikosti i smanjivanjem prostornog reda vrijednosti smanjivale.

Dodana su i dva kriterija simboli nog zna enja prirodnih (npr. šumska podru ja, geomorfološki fenomeni, planinska podru ja, oto ni arhipelag) i kulturnih (npr. terasirana podru ja, podru je s bogatom graditeljskom baštinom i spomenicima kulture) elemenata krajobraza, na temelju kojih se odlu ivalo u kojoj mjeri je neko krajobrazno podru je prepoznato na državnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Ova dva kriterija simboli nog zna enja nisu iskazana broj ano, ve samo opisno i odvojeno od ostala etiri kriterija.

Krajobrazna podru ja su ocijenjena skalom vrijednosti od 1 do 5 (od najmanje vrijednih podru ja– do visokovrijednih podru ja), pri emu je kod statisti ke obrade dodatna težina stavljena na kriterij harmoni nosti, koji je presudan kriterij kod vrednovanja doživljajne vrijednosti krajobraznih podru ja.

5.1.2 Vrednovanje krajobraznih podru ja od strane javnosti

Vrednovanje krajobraznih podru ja od strane javnosti imalo je za cilj pokazati sustav vrijednosti anketiranih osoba (lokalno stanovništvo, turisti, slu ajni posjetitelji podru ja) i njihov odnos prema krajobrazu, što može biti važna informacija kod uklju ivanja javnosti u procese prostornog planiranja i zaštite krajobraza.

Za ispitivanje se koristila metoda ispitivanja licem u lice (face-to-face interview), kao naj eš eupotrebljavana kvantitativna metoda koja se koristi u razli itim društvenim istraživanjima, a služi za prikupljanje broj anih podataka, odnosno kvantifikaciji odre ene pojave, u ovom slu aju odnosa lokalnog stanovništva prema vrijednostima krajobraza podru ja u kojemu žive (ili u

72

kojem su se nalazili u vrijeme provedbe anketa), kao i njihovog mišljenja o njegovom korištenju i/ili zaštiti.

Anketiranje je obavljeno na minimalnom slu ajnom uzorku od 121 ispitanika. Anketni upitnik je sadržavao 10 pitanja podijeljenih u 3 tematske cjeline:

Subjektivna procjena krajobraznih podru ja – estetski aspekti (pitanje 1.), ocijenjeno binarnim izborom privla no - neprivla no

Vrednovanje krajobraznih podru ja (pitanja 2. – 9.), biranjem 2-3 ponu ena krajobrazna podru ja (pitanje 3., 5., 6., 7., ), biranjem ponu enih specifi nih krajobraza (pitanje 2.), razvojnih djelatnosti (pitanje 9.) ili biranjem samo jedne vrste utjecaja (pitanje 8.)

Pitanja demografske i statisti ke naravi (pitanje 10.).

Pored samog formulara za unos odgovora anketiranih pripremljen je dodatni materijal (opis Projekta COAST, fotografije krajobraznih podru ja za Lot2 – otoci Vis i Biševo, fotografije specifi nih krajobraza za Lot2 – otoci Vis i Biševo, fotografije s primjerima razvojnih djelatnosti, te upute za provo enje ankete), koji je omogu io lakše i ujedna enije provo enjeanketa na terenu.

Pitanja su bila zatvorenog, otvorenog ili mješovitog tipa; u nekima od njih se od ispitanika tražio samo jedan odgovor, u nekima najviše dva ili, pak, tri, a na nekoliko pitanja ispitanici su mogli odabrati sve ponu ene odgovore. Ispitanicima je bilo omogu eno dati i slobodan komentar, te iznositi vlastite prijedloge. Ovi komentari i prijedlozi u izvornom su obliku preneseni u izvješ eo rezultatima ankete (Prilog I). Primjeri anketnog materijala nalaze se u prilogu (Prilog II), a rezultati ankete prikazani su u Prilogu I.

5.1.3 Valorizacija upotrijebljene metode vrednovanja i prijedlog poboljšanja

U opisu metode vrednovanja navedeno je da su uo ena odstupanja izme u vrijednosnih ocjena razli itih skupina, a to je vidljivo i u tablici s rezultatima vrednovanja u Prilogu I, poglavlje 9.3. Iskustvo na ovom projektu pokazalo je da vrednovanje ovako velikih krajobraznih podru ja pomo u fotografija naj eš e ne daje realne rezultate. Naime, iako je svako podru je bilo prikazano na fotografijama iz zraka i detaljima s terena, to nije dovoljno da osoba koja ne poznaje podru je donese realnu ocjenu o vrijednosti toga podru ja, s obzirom da se fotografijama ne može zamijeniti iskustveni doživljaj prostora. Ovo vrijedi neovisno od toga ispituje li se stanovništvo/javnost ili osobe vezane uz struku. Zbog toga je kao relevantna ocjena stru nog projektnog tima uzeta inicijalna ocjena vrijednosti krajobraznih podru ja s terena. Pritom se pokazalo nedostatnim to što je, kako je terminskim planom bilo definirano, provedeno samo jedno terensko istraživanje na kojemu se i vrednovalo. Naime, inicijalno vrednovanje na terenu provedeno je prije no što su sakupljena sva saznanja i podaci o prostoru (od ega je jedan dio sakupljen i/ili potvr en upravo na terenu), na to kama za koje je procijenjeno da su karakteristi ne za krajobrazno podru je. S obzirom da su nakon terenskog istraživanja granice krajobraznih podru ja korigirane prema saznanjima s terena, odabrane to ke u nekim podru jima nisu više bile najreprezentativnije. Stoga je provedena korekcija vrijednosnih ocjena, iz ega su proizašle "kona ne ocjene" navedene u poglavlju 5.2. Za objektivniju primjenu ove metode potrebno je, nakon obrade podataka, izvršiti još jedno terensko istraživanje sa unaprijed odre enim to kama za koje se utvrdilo da su karakteristi ne to ke podru ja. Vrednovanje na takvim to kama može u tom slu aju dati relevantnije i objektivnije ocjene podru ja. Drugi izlazak na teren mogao bi pomo i i kod definiranja iznimnih to aka. Stoga se savjetuje, pri

73

budu im korištenjima metode koja je rezultat projekta, planirati dovoljno vremena za dva izlaska na teren.

Vrednovanje krajobraznih podru ja od strane javnosti

Pri provo enju ankete anketari su bilježili svoja zapažanja koja su prenesena u Prilogu I, poglavlju 9.1.3. Osim toga, zamije eno je da se u slu aju nepoznavanja odre enog podru ja anketirano stanovništvo esto opredjeljivalo za višu ocjenu. To pokazuje kako je kod anketiranih prisutna jaka doza subjektivnosti. Prilikom anketiranja, uo eno je da lokalno stanovništvo teško iz naziva podru ja (i fotografija) sveobuhvatno percipira granice krajobraznih podru ja, što naro ito dolazi do izražaja na podru jima velikih površina. Valja spomenuti i injenicu da stanovništvo teško percipira vizualne i ambijentalne vrijednosti, odnosno teško ih odjeljuje od ekonomskog i gospodarskog aspekta, pa je tako anketiranima naj eš e vrijedno ono što je ekonomski isplativo. Ova spoznaja nam govori da je potrebno pove ati informiranost lokalnog stanovništva o vrijednostima u prostoru i uop e o pojmu "krajobraz", za što bi se mogle koristiti razne metode i alate (mediji, radionice, publikacije, izložbe…). Uo eno je da je najmanje razumijevanja izraženo kod podru ja s istaknutim agrikulturnim krajobrazima, vjerojatno stoga što za druge sastavnice krajobraza (posebno prirodne) ve postoji odre ena razina informiranosti.

Vrednovanje krajobraznih podru ja od strane struke

Na po etku treba spomenuti da anketu stru ne javnosti od mogu ih 25, nije ispunio niti jedan ispitanik. To pokazuje poteško u da se kratki (projektom ograni eni) rok za obavljanje ankete uskladi sa svakodnevnim i/ili planiranim aktivnostima predstavnika stru ne javnosti u uredima lokalne uprave i samouprave. Osim toga, sam postupak izrade tipologije i vrednovanje krajobraza je nova aktivnost u dosadašnjoj praksi planiranja, upravljanja ili zaštite pojedinih podru ja. Ukoliko se želi pove ati zainteresiranost stru njaka bilo bi neophodno osigurati adekvatno upoznavanje s metodologijom, postupkom korištenja i mogu im doprinosom za prostorno planiranje ili zaštitu prostora. Osim toga, za budu e projekte krajobrazne osnove, bilo bi korisno u fazi inicijalizacije uklju iti prostorne planere u planiranje optimalnih termina za njihovo uklju ivanje u vrednovanje.

Analizom rezultata anketa, primije eno je da predloženi i korišteni obrazac vrednovanja prema navedenim kriterijima nije dao nedvojbenu vrijednosnu ocjenu. Kriterij prirodnosti (prirodne o uvanosti) ne daje uvijek informaciju o vizualnom doživljaju prostora. Ako je za neko podru jeprocijenjeno da je vrlo prirodno, to ne mora nužno zna iti da je i vizualno atraktivno. Stoga se preporu uje da se ocjenjuje samo "o uvanost", bilo da se radi o prirodnom ili kulturnom krajobrazu. Osim toga, pojedini kriteriji nisu kompatibilni s drugim kriterijima, pa se njihovim zbrajanjem ne dobiva željeni rezultat. Nekompatibilan u tom smislu je opet kriterij prirodnosti. Npr. kada su ocjene harmoni nosti, raznolikosti i prostornog reda pokazale da neki kulturni krajobraz sadrži visoku vizualnu vrijednost, ukupna vrijednost tog podru ja bila bi spuštena niskom ocjenom prirodnosti. Stoga ukupna ocjena za takva podru ja nije realna, jer kriterij prirodnosti nije zna ajan kod vrednovanja kulturnih krajobraza (koji su antropogenog porijekla, pa više nisu prirodni). Mogu e rješenje ovog problema moglo bi biti prethodno definiranje tipa krajobraza (prirodni, kulturni ili kombinacija) i prema tome korištenje prikladnog obrasca. Pritom bi obrazac za prirodne krajobraze sadržavao kriterije o uvanost, raznolikost (kompleksnost) i harmoni nost, a za kulturne krajobraze još i prostorni red. U slu aju da se vrednuje neko podru je s kombinacijom razli itih tipova krajobraza, trebala bi se ispuniti oba obrasca.

74

Na kraju treba spomenuti da bi ukupna/kona na vrijednost nekog podru ja trebala, osim vizualnih kvaliteta, uklju iti i simboli ku važnost kulturnih i prirodnih elemenata (koja se ocjenjivala pri vrednovanju struke i koja je uklju ena u kona nu ocjenu). Iz toga proizlazi da bi prirodnost, ili to nije prirodna iznimnost, mogla biti procijenjena kroz kriterij "simboli ka važnost prirodnih elemenata", dok bi se kroz kriterij "simboli ka važnost kulturnih elemenata" uklju io i taj aspekt krajobraza.

5.2 Vrednovanje krajobraznih podru ja

Kona no vrednovanje krajobraznih podru ja dobiveno je stru nom prosudbom projektnog tima temeljenom na rezultatima vrednovanja struke i javnosti (Prilog I, poglavlje 9.3.).

1. Krajobrazno podru je: Biševo 5

Kombinacija kulturnih sa prirodnima krajobrazima, te zanimljiva i raznolika obala, ine vrlo vrijedan prostor. Artikulirani rubovi izme u naselja, poljoprivrednih površina, te prirodnog površinskog pokrova, stvaraju dinami ne, ali istovremeno i harmoni ne prostorne podjedinice. Unato tome što su poljoprivredne površine dosta zapuštene, što je posljedica depopulacije i deagrarizacije, velika kompleksnost otoka na maloj površini rezultirala je visokom kona nomocjenom.

Simboli ka vrijednost prirodnih i kulturnih elemenata je od regionalnog zna aja.

2. Krajobrazno podru je: Komiški zaljev 5

U ovome zaljevu dolazi do vrlo zanimljive artikulacije naselja sa okolnim poljoprivrednim površinama, te terasa sa prirodnim površinskim pokrovom. Prilago enost kulturnog krajobraza reljefu ini prostor vrlo harmoni nim. Naselje i terasirano zale e odlikuju se visokim stupnjem prostornog reda.

Simboli ka vrijednost prirodnih elemenata je od lokalnog, a kulturnih elemenata od nacionalnog zna aja.

Kona na ocjena je uve ana u odnosu na ocjenu javnosti jer se na osnovi prou ene literature, tematskih podloga i prostornih planova došlo do spoznaja da je to prostor koji ne samo da ima vrlo vrijedan sklop prirodnih i kulturnih elemenata, ve ima i bogatu kulturnu baštinu. Stoga se kao kona na zadržala ocjena projektnog tima.

3. Krajobrazno podru je: Sjeverna obala: Rudine – Oklju na – Roga i 5

Za ovo podru je je karakteristi an vrlo zanimljiv reljef na kojemu se nalaze terasirane poljoprivredne površine sa tradicionalnim zaselcima koji su vrlo vrijedni prostorni elementi. O uvane prostorne strukture, koje unato zapuštanju imaju visoku razinu harmoni nosti, te sa razigranim reljefnim formama ine zanimljive prostorne vizure.

Simboli ka vrijednost prirodnih i kulturnih elemenata je od regionalnog zna aja.

Zbog nepristupa nosti prostora (nepostojanja asfaltiranih komunikacija) pretpostavlja se da javnosti nije u potpunosti upoznata sa podru jem. Stru ni tim je dao visoku kona nu ocjenu

75

podru ju jer su ovdje zabilježene iznimne to ke sa vrlo vrijednim kulturnim i prirodnim krajobrazima.

4. Krajobrazno podru je: Podru je sjeverne udoline 3-4

Kombinacija poljoprivrednih površina i prirodnog površinskog pokrova stvara zanimljive mikrolokacije. Upravo su te mikrolokacije rezultirale višom inicijalnom ocjenom projektnog tima od kona ne ocjene. Prostor je devastiran skladišnim prostorima na isto nom dijelu podru ja.

5. Krajobrazno podru je: Podru je središnjeg hrpta 4

Vrlo zanimljive strukture terasa esto su prekrivene prirodnim površinskim pokrovom. One koje se obra uju imaju dinami an odnos sa malim poljima koja na razigranom reljefu ine vrlo artikuliran prostor sa zanimljivim vizurama.

Simboli ka vrijednost prirodnih elemenata je od lokalnog zna aja.

Zbog nepristupa nosti terena podru je je slabo poznato javnosti, pa se pretpostavlja da anketirani nisu mogli procijeniti prostor preko fotografija. Tako je kona na ocjena bazirana na saznanjima tima koji je izvršio terensko istraživanje prostora.

6. Krajobrazno podru je: Podru je južnog polja 4

Kombinacija poljoprivrednih površina unutar polja s pretežno zapuštenim terasama uz koje se nalaze zanimljivi seoski sklopovi ini vrijednu prostornu sliku. Zapuštene terase još uvijek imaju vidljivu parcelaciju, ali sukcesija smanjuje prostornu raznolikost.

Simboli ka vrijednost kulturnih elemenata je od lokalnog zna aja.

7. Krajobrazno podru je: Južna obala 4-5

Jako zanimljiva obala sa artikuliranom obalnom linijom ini prostor dinami nim. Raznolikost razli itih tipova obale koji se nižu duž obalnog pojasa stvara prostornu vrijednost podru ja.Uvala Stiniva je zašti ena u kategoriji geomorfološkog spomenika prirode. Izgra eni objekti duž obale su element degradacije prostora.

Simboli ka vrijednost prirodnih elemenata je od regionalnog zna aja.

8. Krajobrazno podru je: Viški zaljev 5

Dominantan prostorni element je naselje koje je potpuno prilago eno reljefu, te artikulira sa obalnom linijom. Ono se odlikuje visokom razinom prostornog reda, s harmoni nim odnosom prema prirodnoj osnovi podru ja.

Simboli ka vrijednost prirodnih elemenata je od lokalnog zna aja, dok je vrijednost kulturnih elemenata od nacionalnog zna aja.

Visoka ocjena ovog podru ja proizašla je iz uvažavanja simboli ke vrijednosti kulturnog krajobraza (naselja kao povijesne baštine), te sklopa razli itih povijesnih slojeva koji su formirali današnje naselje Vis kao vrijednu hrvatsku kulturnu baštinu.

76

9. Krajobrazno podru je: Marine Zemlje – Podselje – Podstražje 4-5

Izmjena manjih polja obrubljenih pretežno zapuštenim terasama, te tradicionalnih naselja na padinama, doprinijela je visokoj kompleksnosti prostora. Prisutni su vrijedni zaseoci koji ine zanimljive uzorke koji se nadopunjuju sa poljoprivrednim krajobrazima. Prostorne strukture su prilago ene terenu i doprinose harmoni nim vizurama u prostoru, mjestimice sa visokim stupnjem prostornog reda.

Simboli ka vrijednost kulturnih elemenata je od regionalnog zna aja.

Niža ocjena javnosti nije utjecala na kona nu ocjenu zbog toga što je podru je vrlo dinami no u reljefnom pogledu i ne može se sagledati u cjelini, što rezultira time da javnost ocjenjuje pojedine mikrolokacije i dijelove podru ja, a ne podru je u cjelini.

10. Krajobrazno podru je: Isto na obala: Ston ica – Ženka 4-5

Razigrani reljef i tradicionalne poljoprivredne površine – polja i naselja uz njih, stvaraju harmoni ne vizure. Pretežno o uvana razvedena obala doprinosi visokoj vrijednosti ovoga podru ja.

Simboli ka vrijednost prirodnih elemenata je lokalnog, a kulturnih elemenata od regionalnog zna aja.

11. Krajobrazno podru je: Jugoisto ni oto i i 4-5

Prirodna o uvanost oto i a i mora, te stvaranje zanimljivih vizura, stvara harmoni an prostor. Otok Ravnik spada u zašti eni krajolik sa geomorfološkim spomenikom prirode.

Simboli ka vrijednost prirodnih elemenata je od regionalnog zna aja.


Karta XVII Pregledna karta vrednovanja krajobraznih podru ja (M 1:100 000)

Karta 17. Karta vrednovanja krajobraznih podru ja (M 1:25 000)

77

6. Ranjivost krajobraza

6.1 Metoda rada

Preventivna zaštita okoliša u prostorno-planskom kontekstu zna i spre avanje šteta ili degradacija kvaliteta krajobraza (postoje ih i potencijalnih) koje bi mogle nastati u okolišu ako bi se ostvarila odre ena djelatnost u prostoru, tj. izveo odre eni zahvat u prostor.

Metodološko ishodište zaštitnog planiranja je stoga potencijalni utjecaj na kvalitete okoliša koji bi mogao nastati s obzirom na planirani razvoj odre ene ljudske aktivnosti ili djelatnosti. Utjecaj na okoliš nastaje kada se predvi a promjena krajobraza u fizi kom smislu, te ne manje važno, kada se takvoj promjeni pripiše zna enje ili vrijednost.

Mogu nost za smanjenje negativnog utjecaja na kvalitete okoliša koja stoji na raspolaganju je traženje optimalne lokacije za odre enu djelatnost ili traženje prostornih alternativa pojedina nog zahvata.

Razvoj metoda zaštitnog planiranja rezultirao je tzv. dvojnom analizom prostora koja ima ishodište u sustavnom pristupu rješavanja zaštitno-okolišnih problema u prostornom planiranju i modeliranju. Model je zapravo prikaz sustava kvaliteta okoliša i alat za suo avanje s kompleksnim sustavom kao što je krajobraz i ovjekove aspiracije prema njemu, i sve to u kontekstu planiranja, s obzirom da se relacije odnose na budu nost realnog svijeta, koje u sadašnjoj realnosti nije mogu e znanstveno utvrditi.

Traženje mogu nosti ili modeliranje ranjivosti kvaliteta okoliša zna i simuliranje mogu ihutjecaja djelatnosti koje se u prostoru planiraju na njegove kvalitete. Ono daje mogu nost procjene prihvatljivosti ili neprihvatljivosti djelatnosti na osnovi logi kog poimanja – tamo gdje je stupanj kvalitete ve i – tamo je stupanj prihvatljivosti zahvata u prostor manji.

Model ranjivosti je vrijednosna i specifi na prostorna slika zaštitnih zahtjeva. Zaštitni zahtjevi koji su analizirani definirani su projektnim zadatkom i uklju uju: vizualne kvalitete krajobraza, ekološke (prirodne) kvalitete krajobraza i kulturne kvalitete krajobraza.

Koraci u procesu modeliranja ranjivosti kvaliteta krajobraza bili su:

identifikacija glavnih razvojnih zahtjeva i pritisaka na krajobraz

konceptualno opredjeljenje triju podmodela ranjivosti kvaliteta krajobraza koje bi mogle biti degradirane kada bi odre eni razvoj bio implementiran u prostor

analiza odnosa izme u utjecaja pojedinog razvojnog pritiska ili djelatnosti na sastavnice okoliša i njihove kvalitete

kalibracija vrijednosti - promjena okoliša vs. utjecaj na okoliš

priprema baze prostornih podataka pripremljenih u obliku tematskih karata kojima su se modelirale tri specifi ne kvalitete krajobraza

modeliranje vrijednosti u GIS okruženju, gdje je homogena prostorna jedinica bila veli ine 10x10 m, služe i se vrijednosnom skalom ocjena (1-5), gdje 1 predstavlja najmanju vrijednost ili traženu kvalitetu, a 5 najvišu.

78

prostorno-planska dokumentacija

analiza djelatnosti

priprema modela

Djelatnost I

prostorni podaci

Djelatnost II

Djelatnost III

MODELI RANJIVOSTI

Ukupni MODELRANJIVOSTI za lot

Slika 49. Hodogram postupka izrade modela ranjivosti

Kao što je prikazano na dijagramu (Slika 49.), nakon obrade prostornih podataka i postavljanja osnovnih postavki modela (dimenzije osnovne podatkovne jedinice, granice obuhvata, strukture, itd.), pristupilo se izradi modela ranjivosti za tri odabrane djelatnosti (pritiska) na prostoru obuhvata, te njihovom udruživanju u ukupni (združeni, kona ni) model ranjivosti.

Na in udruživanja matrica u podmodele ranjivosti, te podmodela ranjivosti u kona ni model ranjivosti (Slika 50.), definiran je tipom korištenih podataka i logikom podmodela. Može biti temeljen na aritmeti kom postupku - pomo u funkcija zbrajanja (SUM) ili množenja (PRODUCT) i ponovnom reklasifikacijom tako dobivenih vrijednosti u klase 0-5, preuzimanjem maksimalne ili minimalne vrijednosti iz matrica, ili ru nim ocjenjivanjem kod spajanja dvije matrice novom dvodimenzionalnom matricom. Kona an rezultat udruživanja u model ranjivosti je vrijednosna karta s ocijenjenim prostorima ukupne ranjivosti u matrici skale ocjena od 0-5.

Rezultat modeliranja ranjivosti krajobraza su karte ranjivosti vizualnih, kulturnih i prirodnih kvaliteta krajobraza, te združena karta ranjivosti na razvojne pritiske. Na združenoj karti je vidljivo koja su krajobrazna podru ja najranjivija s obzirom na identificirane pritiske. Na kraju je izvršena usporedba vrijednosne karte krajobraznih podru ja i modela ranjivosti kvaliteta krajobraza.

Rezultati svih analiziranih, tj. simuliranih kvaliteta krajobraza (prirodne, vizualne, kulturne) dobivenih na osnovi definiranih koncepata mogu biti podloga za daljnje "usavršavanje". Modeliranje upravo omogu uje povratak u simulirano stanje na na in da se u njega uklju erazli iti dionici sa svojim vrijednosnim preferencijama i/ili stru nim znanjima.

79

vizualni potencijal

prostora

vidljivost

podru ja

0-100 m 0

100-200 m 1

200-300 m 2

300-500 m 3

500-700 m 4

700+ m 5

prirodne kvalitete krajobraza

kulturne kvalitete krajobraza

vizualne kvalitete

krajobraza

model ranjivosti za DJELATNOST I

Matrice ranjivosti s

kalibracijom vrijednosti Podmodeli ranjivosti

PRIMJER Udaljenost od: Gradske stambene povrsine

model ranjivosti za DJELATNOST

II

model ranjivosti za DJELATNOST

III

KONA NI MODEL RANJIVOSTI

Slika 50. Priprema matrica ranjivosti i povezivanje podmodela u kona ni model ranjivosti

6.2 Identifikacija glavnih razvojnih zahtjeva i pritisaka na krajobraz

Identifikacija razvojnih pritisaka proizašla je iz analize tekstualnih i prostornih/grafi kih odluka sadržanih u prostornim planovima ure enja gradova/op ina. Temeljila se na kriteriju najve evažnosti ili najve ega stupnja potencijalnog negativnog utjecaja. Odabir je razmatran i verificiran unutar radne grupe postupkom "brain storminga", odnosno temeljio se na razgovoru izme u lanova tima.

Glavni razvojni zahtjevi i pritisci na krajobraz promatranog podru ja su:

1. Izgradnja marine (kopneni dio)

2. Izgradnja turisti kih naselja

3. Izgradnja gospodarske zone

6.3 Model ranjivosti prostora - koncept

Za konceptualizaciju ranjivosti unaprijed su odabrani podmodeli vizualne, prirodne i kulturne kvalitete krajobraza. Stoga su analizirane prostorne karakteristike s obzirom na kvalitete okoliša koje zahvati identificiranih djelatnosti umanjuju negativnim utjecajima. Kvalitete okoliša su predstavljene prostornim karakteristikama s obzirom na raspoloživu bazu prostornih podataka i izvedene podatke.

Prilikom izrade modela dostupna je bila sljede a baza podataka:

80

GEOLOGIJA - K-vapnenci- Mz-dolomiti - Pg-vapnenci- Pijesci- Piroklastiti- Šljunci i pijesci - Ultrabazi ne i bazi ne magmatske stijene - Vapnenci i dolomiti vs. - Vapnenci i pješ enjaci

GEOMORFOLOGIJA - Zaobljeni vrh – ve i- Zaobljeni vrh – manji - Kupasti vrh - manji - Krš - goli (op enito)- Krš (pokriveni i

polupokriveni)- Rasjed - zna ajniji

(op enito)- Antiklinala – sukladna s

hrptom- Greben - uski

neraš lanjeni- Strmac

- Jaruga- Derazijska dolina - Suha dolina - Obala - stjenovita- Obala - šljunci- Obalni strmci - klifovi- Krško polje- Uvala - krška - Deluvij- Pijesci (akumulati)

HIPSOMETRIJA - 0 - 10m - 10 - 30m - 30 - 50m - 50 - 100m - 100 - 150m - 150 - 200m - 200 - 250m - 250 - 300m - 300 - 350m - 350 - 500m - 500 - 1000m

NAGIBI- 0 - 2° - 2 - 5° - 5 - 12° - 12 - 20° - 20 - 32° - 32 - 55° - 55 - 90°

NAGIBI-obala- 0 - 32° niska - 32 - 55° strma - 55 - 90° klifovi

HIDROLOGIJA - cisterna u kojoj povremeno ima vode - cisterna u kojoj stalno ima vode - izvor- lokva- rijeka, potok, kanal ili jaz povremeno bez vode - vodotoranj

HIDROGEOLOGIJA - propusnost - dobra- osrednja- slaba

POVRŠINSKI POKROV - erodirane površine - kamenjarski pašnjaci i suhi travnjaci eumediterana i

stenomediterana - bušici- bušici/mješovite, rje e iste vazdazelene šume i makija crnike

ili oštrike - stenomediteranske iste vazdazelene šume crnike - pjeskovita morska obala - šljunkovita morska obala - stjenovita morska obala - turisti ke plaže - izgra ene i konstruirane obale - zapuštene poljoprivredne površine - mozai ne poljoprivredne površine - mozaik poljoprivrednih površina i prirodne vegetacije

- tradicionalni maslinici - tradicionalni vinogradi - intenzivni vinogradi - aktivna seoska podru ja- vikend-naselja- gradske stambene površine - ostale urbane površine - vojni objekti - seoska groblja - neure ena (divlja) odlagališta

krutog otpada - površine za cestovni promet

81

PEDOLOGIJA - Antropogeno na kršu: Sme a tla na vapnencu i dolomitu, Crvenice, Crnica vapnena ko dolomitna,

Koluvij- Crvenica lesivirana i tipi na, duboka: Sme e tlo na vapnencu, Crnica vapnena ko dolomitna - Crvenica plitka i srednje duboka: Sme e na vapnencu, Vapneno dolomitna crnica, Antropogena - Kamenjar: Crnica vapnena ko dolomitna, Rendzina, Sme e na vapnencu, Crvenica - Naselja - Rigolano na praporu: Sirozem silikatno karbonatni, Eutri no sme e na praporu

NASELJA CESTE - kategorije - državna- županijska- lokalna- ostale

CESTE - tip - asfaltirana- makadam

KULTURNA BAŠTINA - arheološki lokalitet - civilna gra evina- fortifikacija- industrijska gra evina- memorijalno podru je- sakralni spomenik

ZAŠTI ENA PODRU JA- spomenik prirode - geomorfološki - zašti eni krajolik- zna ajni krajobraz (planirana zaštita)

PARCELACIJA- asimetri ne, široke terase - asimetri ne, široke terase s mocirama - polja asimetri ne parcelacije, kvadratnih i pravokutnih parcela - polja asimetri ne parcelacije, kvadratnih i pravokutnih parcela sa suhozidima - polja s geometrijskim parcelama,velikih dimenzija - polja simetri ne, izdužene parcelacije - simetri ne, izdužene, izrazito uske terase - simetri ne, izdužene, izrazito uske terase s mocirama - simetri ne, izdužene, uske terase - simetri ne, izdužene, uske terase s mocirama - simetri ne, izrazito uske terase ome ene suhozidima - simetri ne, izrazito uske terase ome ene suhozidima s mocirama - suhozidi organskog, izrazito izduženog oblika

6.3.1 Podmodel prirodnih kvaliteta krajobraza

Ranjivost prirodnog okoliša proporcionalna je pove anju udaljenosti prirodnih zna ajki od raznih antropogenih formi. Pojavom ljudskom rukom stvorenih struktura u prostoru smanjuje se prirodnost, samoodrživost, vizualna vrijednost i druge prirodne kvalitete. Odmicanjem od antropogenog izvora kvaliteta raste kvaliteta okoliša, te se ranjivost pove ava. Vrednovanjem atributa prostornih zna ajki, npr. podatka o površinskom pokrovu reklasifikacijom u ocjene 0-5, ovisno o ranjivosti pojedinog tipa pokrova za neku djelatnost, te udaljenosti istih od antropogenog utjecaja ocjenama od 0-5, dobivamo matrice ranjivosti prostora. Na ovaj na inmodelirane su i ostale kvalitete krajobraza.

82

Modelirana kvaliteta u podmodelu prirodnih kvaliteta krajobraza bila je prirodnost okoliša (hidrosfere, biosfere, pedosfere), a glavna analizirana prostorna zna ajka bila je o uvanost i kompleksnost biotopa. Korišteni su podaci o tipu površinskog pokrova; površinskim vodama i udaljenosti od voda; bonitetu, tipu i propusnosti tla i nepoželjne blizine pojava u prostoru koje umanjuju prirodnost (negativni ljudski utjecaji).

Podmodel ranjivosti prirodnih kvaliteta ra en je posebno za svaku djelatnost.

6.3.2 Podmodel kulturnih kvaliteta krajobraza

Modelirana kvaliteta bila je izvornost kulturnog izri aja u prostoru. Analizirane prostorne zna ajke bile su tradicionalni na in poljoprivrednog korištenja tla (parcelacija, polja, suhozidi...), lokaliteti kulturne baštine (objekti tradicionalne arhitekture, arheološki lokaliteti i drugi specifi ni lokaliteti za podru je obuhvata) i blizina autohtonog površinskog pokrova.

Podmodel kulturnih kvaliteta modeliran je za cijelo podru je obuhvata i ugra ivan je kao zajedni ka komponenta unutar modela ranjivosti za sve tri djelatnosti.

Podmodel vizualnih kvaliteta modeliran je za cijelo podru je obuhvata i ugra ivan je kao zajedni ka komponenta unutar modela ranjivosti za sve tri djelatnosti

6.3.3 Podmodel vizualnih kvaliteta krajobraza

Provedena je analiza vidljivosti podru ja obuhvata s najvažnijih prometnica i panoramskih to aka definiranih u prostorno-planskoj dokumentaciji op ina i gradova na podru ju obuhvata. Na vidljivom dijelu podru ja se zatim pristupilo vrednovanju površinskog pokrova s obzirom na itljivost i snagu vizualnih kvaliteta: oblika, forme, boje, teksture i strukture.

Tako er je vrednovan vizualni potencijal podru ja cijelog podru ja, bez obzira na njegovu vidljivost. Ulazni podaci su bili dinamika reljefa (ve a razvedenost terena na jedinici površine je zna ila ve u dinamiku), te podatak o površinskom pokrovu. Vizualni potencijal se vrednovao kao srednja ocjena bliskog, srednjeg i dalekog plana promatranja pojedinog elementa površinskog pokrova na terenu razli ite dinamike.

Rezultati tih dvaju analiza su zatim spojeni, ime je uz prikaz potencijala prostora dodatno naglašen i najvidljiviji prostor.

6.4 Opis djelatnosti i njenih utjecaja na prostor obuhvata - podmodeli ranjivosti

6.4.1 Izgradnja gospodarske zone

6.4.1.1 Pojavni oblici djelatnosti

Gospodarski razvoj Grada Visa zasniva se na temeljnim djelatnostima poljoprivrede, turizma i ugostiteljstva, te ribarstva i usluga (proizvodne i neproizvodne). U ovom dijelu rada glavna eokosnica biti razvoj poslovnih i proizvodnih gospodarskih zona na otoku Visu.

83

Djelatnosti gospodarstva za koje je planirano da se razvijaju na ovome podru ju su: - prerada, skladištenje i degustacija vina sa prate im ugostiteljsko-turisti kim sadržajima

trgova ke i uslužne djelatnosti - rekonstrukcija i zamjena postoje ih sadržaja, te prenamjena u druge poslovne sadržaje u

okolici grada Visa- prerada ribe i poljoprivrednih proizvoda- slobodna carinska zona u koju se smještaju proizvodne djelatnosti, servisi i skladišta u

okolici grada Komiže.

6.4.1.2 Analiza djelatnosti

Tablica 5. Gospodarstvo - najvažniji zahvati, najizraženiji utjecaji i ugrožene komponente okoliša

ZAHVAT UGROŽENE KOMPONENTE

PROCESI I UTJECAJI

dovoz materijala - BIOSFERA

- HIDROSFERA

- gubitak staništa - taloženje sitnih estica koje zaga uju vodu

za opskrbu organizama dovoz mehanizacije

- BIOSFERA

- VIZUALNE KVALITETE

- pove anje buke - smanjene vizualne kvalitete okoliša

odvoz mehanizacije

- BIOSFERA - uništavanje staništa

Dovoz i odvoz sredstava za izgradnju infrastrukture

odvoz materijala - BIOSFERA

- GEOSFERA

- gubitak staništa - promjena strukture tla

micanjepostoje ih struktura

- BIOSFERA

- GEOSFERA

- KRAJOBRAZNA RAZNOLIKOST

- promjena migratornih linija - promjena strukture tla - promjena pokriva a tla i namjene prostora

sje a postoje ih stabala

- BIOSFERA

- GEOSFERA

- ATMOSFERA



- gubitak staništa - promjena strukture tla - manja proizvodnja kisika - promjena pokriva a tla - smanjene vizualne kvalitete

sje a grmlja - BIOSFERA

- GEOSFERA



- gubitak staništa - promjena strukture tla - manja proizvodnja kisika - promjena pokriva a tla - smanjene vizualne kvalitete

iš enje parcela

odvoz biljnog materijala

- BIOSFERA

- ATMOSFERA

- gubitak staništa i prirodnog humusa - manja proizvodnja kisika

iskopavanje zemljišta

- GEOSFERA

- BIOSFERA

- promjena reljefa i strukture tla - pove anje opasnosti od erozije - gubitak staništa u pedosferi

Zemljani radovi

nasipavanje zemljišta

- GEOSFERA


- promjena reljefa i strukture tla - mogu e smanjenje vizualne kvalitete

podizanje temelja - GEOSFERA - promjena strukture tla nadogradnja - VIZUALNE KVALITETE - mogu e smanjenje vizualne kvalitete

Konstrukcijski radovi

gra enje krovišta - VIZUALNE KVALITETE - mogu e smanjenje vizualne kvalitete gradnja pristupnih casta

- BIOSFERA

- GEOSFERA

- ATMOSFERA

- promjena migratornih linija - promjena strukture tla - ve a zaga enost zraka zbog prometovanja

kopanje kanala za priklju ke

- BIOSFERA

- GEOSFERA

- promjena migratornih linija - promjena strukture tla

Spajanje na postoje uinfrastrukturu

priklju ivanje na dalekovode


- TRADICIONALNE POLJOPRIVREDNE POVRŠINE

- mogu nost smanjenja vizualnih kvaliteta - nestanak tradicionalnih poljoprivrednih

površina promjena slike kraja

84

bacanje otpada - HIDROSFERA

- BIOSFERA


- zaga enje površinskih i podzemnih voda - uništavanje staništa - smanjene vizualne kvalitete

potrošnja energije - ATMOSFERA - ovisno o vrsti goriva može do i do zaga enja zraka

potrošnja vode - HIDROSFERA

- BIOSFERA

- GEOSFERA


- uništavanje staništa - promjena staništa kopnenih životinja - manji pritok u podzemne vode - nedostatak vode za prirodno napajanje

tradicionalnih kultura

kanalizacija - GEOSFERA

- HIDROSFERA

- promjena strukture tla (bušenje, pove anje temperature)

- u slu aju puknu a dolazi do zaga enja podzemnih voda

zra enje

Korištenje prostora za gospodarstvo

emisija štetnih plinova

- HIDROSFERA

- ATMOSFERA

- BIOSFERA

- taloženje štetnih estica u površinske vode - zaga enje zraka - izumiranje životinja i biljaka

potrošnja nafte - ATMOSFERA

- GEOSFERA

- HIDROSFERA

- zaga enje zraka - taloženje olova

emisija štetnih plinova

- ATMOSFERA

- GEOSFERA

- HIDROSFERA

- zaga enje zraka - izumiranje životinja i biljaka - taloženje štetnih estica u površinske vode

prometovanje - ATMOSFERA

- GEOSFERA

- HIDROSFERA

- BIOSFERA



- zaga enje zraka - unošenja olova suhom i mokrom

depozicijom iz zraka i one iš enim poplavnim vodama

- buka - nestanak tradicionalnih poljoprivrednih

površina - smanjene vizualne kvalitete

asfaltiranje - GEOSFERA - smanjena propusnost tla

Korištenje prometne infrastrukture

održavanje prometnica

- GEOSFERA

- ATMOSFERA

- promjena strukture tla - zaga enje zraka

bojanje - BIOSFERA - otrovanje organizama nadogradnja - VIZUALNE KVALITETE

- BIOSFERA

- mogu e smanjenje vizualne kvalitete Popravci zgrada

popravci krovišta - VIZUALNE KVALITETE

- BIOSFERA

- mogu e smanjenje vizualne kvalitete - buka

6.4.1.3 Utjecaj na okoliš

HIDROSFERA

Izgradnja i samo korištenje gospodarskih zona pove ava rizik od ispuštanja ulja, nafte i proizvodnog otpada u okolne vode. Izgradnja gospodarskih zona ne odnosi se samo na gospodarske zgrade, ve i na potrebnu prate u infrastrukturu, od koje je cestovna najvažnija za razvoj, ali ima i najve i negativni utjecaj na vode zbog sakupljanja olova suhom i vlažnom depozicijom iz zraka. Velik negativni utjecaj mogu imati i ostale prate e zgrade u djelatnosti prerade ribe i poljoprivrednih proizvoda. Nekretnine društva za preradu ribe i poljoprivrednih proizvoda mogu se lokacijski podijeliti na:

- tvorni ki kompleks- novu hladnja u- staru hladnja u- brodogradilište.

85

Gospodarska izgradnja može negativno utjecati na kvalitetu vode zbog pove anog pritiska otpadnih voda na malom podru ju oko zone, pogotovo u okolini hladnja a, gdje dolazi do iš enja ribe i poljoprivrednih proizvoda prije zamrzavanja. U slu aju brodogradilišta, pod

najve im je pritiskom obalna zona, najviše zbog teških kovina i mogu eg izlijevanja ulja.

GEOSFERA

Ovisno o tipu gradnje, vrsti tla i nagibu, postoji velika mogu nost pove anja erozije, te se samim time uništavaju staništa pedosfere i mijenjaju biološki uvjeti na površini. U tla koja su najviše ugrožena kada je rije o eroziji pripadaju regosoli, rendzine na flišu i pijescima, te organogena crnica na blokovima vapnenca.

U procesima izgradnje, pogotovo ako je rije o stjenovitom obalnom podru ju, može do i do velike fizi ke promjene u strukturi stijena, te ako se ne provede adekvatna sanacija, s vremenom može do i do propadanja stijene i promjene obalnog reljefa.

Nasipavanje i iskopavanje zemljišta, te podizanje temelja, istovremeno utje e i na tlo i na reljef, te se u svakom slu aju mora uzeti u obzir da se tlo koje se iskopa iskoristi i za nasip.

Za vrijeme funkcioniranja djelatnosti gospodarstva tlo je pod najve im pritiskom, ponajviše zbog deponiranja otpada na privremena odlagališta kod kojih esto, zbog loše izvedbe, dolazi do procje ivanja, te se zaga uje tlo i uništava kvaliteta tla u okolici.

Cestovna infrastruktura, kao i u slu aju hidrosfere, negativno utje e na pedosferu zbog unošenja olova suhom i mokrom depozicijom iz zraka, te one iš enim poplavnim vodama.

ATMOSFERA

Utjecaj gospodarske izgradnje na temperaturu, vlagu, tlak i udio elemenata u zraku u fazi izgradnje nije velik, ali se može o itovati na makrorazini ako bi zbog potrebe za prostorom za izgradnju došlo do kr enja šuma, te se tako smanjila proizvodnja kisika. U fazi funkcioniranja mogu e je pove anje emisije štetnih plinova i od strane prometa i od strane proizvodnih pogona koji koriste razne tipove iskorištavanja energije.

BIOSFERA

Izgradnja gospodarskih zona primarno utje e na vegetaciju nekog podru ja zbog kr enja, a samim time utje e i na životinjski svijet, odnosno biotope i zajednice na tome podru ju. Najve ilokalni negativni pritisak ima industrijski pogon.

Tijekom faze izgradnje, prilikom iš enja parcela za sam proces izgradnje, biotopi se u potpunosti mijenjaju zbog kr enja vegetacije i mijenjanja postoje ih struktura. Gospodarski objekti bilo kojeg oblika vrlo e vjerojatno pove ati potrošnju vode koja opskrbljuje i životinje i biljke u okolnim podru jima, te je vrlo vjerojatno da e do i do nestajanja staništa mnogih lokalnih organizama.

Prometnice koje se grade za potrebe gospodarske zone presje i e migratorne putove mnogih životinja, ali e ih, osim toga, otjerati i buka i rasvjeta stambenog naselja.

86

6.4.1.4 Utjecaj na kulturnu baštinu

TRADICIONALNE POLJOPRIVREDNE POVRŠINE

Tradicionalne poljoprivreda bazira se na tradicionalnim maslinicima i vinogradima, te raznim oblicima polja, terasa, suhozida i mocira, i bilo kakvo kr enje za potrebe izgradnje predstavlja najizravniji i najja i negativni pritisak. Negativni utjecaj može se o itovati i kroz izgradnju brzih prometnica za potrebe prijevoza gospodarskih prera evina u neposrednoj blizini poljoprivrednih površina, što e zbog otrovnih plinova i teških kovina utjecati na prirod i kvalitetu poljoprivrednih proizvoda na tim podru jima. Tako e se smanjiti želja i trud proizvo a a da nastave sa uzgojem istih kultura na tome podru ju, što e s vremenom zasigurno promijeniti tradicionalnu sliku kraja.

KULTURNO-POVIJESNI OBJEKTI

Kulturno-povijesni objekti najve i pritisak imaju kada se nalaze u neposrednoj blizini gospodarskog pogona, pa zbog pove anog prometa i velike prašine može do i do uništavanja njihovoga površinskog sloja, pogotovo u slu aju arheoloških nalazišta.

KRAJOBRAZNA RAZNOLIKOST

Mozai ne poljoprivredne površine, te mozaik poljoprivrednih površina i prirodne vegetacije, mogu se uništiti izgradnjom gospodarske zone na nekom podru ju, ali i sve eš om prenamjenom tih površina u intenzivne poljoprivredne površine. Tada se, osim same slike kraja i krajobrazne raznolikosti, smanjuje i bioraznolikost, dolazi do degradacije pedosfere i hidrosfere u slu ajevima pretjerane hranidbe tla, te intenzivnim melioracijskim zahvatima.

6.4.1.5 Utjecaj na vizualne kvalitete

Vizualne kvalitete nekog podru ja ine prirodni, kulturni i tradicionalni elementi. Izgradnja bilo kakvog gospodarskog objekta koji nije u skladu sa prostorom koji ga okružuje smanjuje vizualnu kvalitetu. Bilo da se radi o prirodnom okruženju ili ve izgra enom, pristup izgradnji mora biti takav da se ili prilagodi postoje im oblikovnim ili prirodnim strukturama, ili prona e lokacija koja nema „uvjeta gradnje“ ili je na vizualno nepristupa nom podru ju.

6.4.2 Izgradnja turisti kih naselja


Prostornim planovima op ina i gradova na prostoru obuhvata planira se izgradnja novih turisti kih naselja.

Turizam se definira kao „privremeno kretanje ljudi na odredišta izvan njihovih normalnih lokacija rada i boravka, aktivnosti kojima se bave za vrijeme boravka na tim odredištima, te ustanovama koje udovoljavaju njihovim potrebama“ (Mathieson & Wall, 1982.)

Stupanj utjecaja na okoliš ovisi o tipu turista i intenzitetu korištenja lokacije (Gartner, 1996.). Dnevni turisti, koji borave na lokaciji jedan dan, ljetni (sezonski) turisti, turisti bus-tura (tranzitni), koji na lokaciji borave od nekoliko minuta do nekoliko dana.

87

Dnevni turisti utje u na okoliš putem transportnih sredstava i svojim aktivnostima. Sezonski turisti imaju sli an u inak koji ima i kumulativnu komponentu, budu i da borave na jednom mjestu duže vrijeme, no istovremeno oni esto imaju i pozitivan u inak u održavanju okoliša.

Utjecaji ovise i o tipu aktivnosti - pasivne aktivnosti kao fotografija generiraju druga ije utjecaje od vožnje gliserom.


Tablica 6. Turizam - najvažniji zahvati, najizraženiji utjecaji i ugrožene komponente okoliša


PROCESI I UTJECAJI

(-) Pedosfera - izmjena strukture tla - pove anje nepropusnih površina

(-) Biosfera - gubitak staništa (ptice, sisavci, gmazovi) - izmjena pokriva a tla - promjena migratornih linija i fragmentacija

staništa (-) Hidrosfera - površinske otpadne vode vodena tijela

- raskr ivanje vegetacije - zemljani radovi - izgradnja nove komunalne

infrastrukture / priklju ivanje - izgradnja boravišnih objekata - izgradnja gospodarskih i

servisnih objekata - izgradnja cestovnih prometnica - izgradnja garaža / parkirališta - izgradnja pješa kih putova i

površina

(+/-) Prirodna baština (+/-) Kulturna baština (-) Karakteristi na slika krajobraza (-) Vizualne kvalitete krajobraza

- (+) mogu a stabilizacija procesa degradacije prirodnih i kulturnih kvaliteta

- smanjenje vizualne vrijednosti okoliša - nestanak tradicionalnog na ina života i

vrijednosti

(-) Biosfera (-) Voda

- izmjene vodnog režima - izmjene koncentracije hranjivih tvari - uništenje staništa

(-) Geosfera (-) Karakteristi na slika krajobraza

- pove anje erozije na nizvodnoj strani litoralnog toka

- izmjene linije obale

- izgradnja i rad marina, luka i ostalih struktura na kontaktu voda/kopno

(-) Vizualne kvalitete krajobraza

- smanjenje vizualne vrijednosti okoliša

- servisne djelatnosti, ugostiteljstvo, trgova kadjelatnost

(+/-) Karakteristi na slika krajobraza (+/-) Prirodna baština (+/-) Kulturna baština


- smanjenje vizualne vrijednosti okoliša - (+) pove anje standarda okolnih naselja - nestanak tradicionalnog na ina života i

vrijednosti (-) Biosfera (-) Prirodna baština

- pritisak na sustave odvodnje podzemne vode površinske vode

- porast broja algi - izmjena ekosustava (kopnenih, vodenih) - unos novih vrsta - promjena ponašanja faune - ošte enja podmorske i kopnene flore i faune - ugrožavanje staništa ptica, malih sisavaca,

gmazova - nestanak rijetkih biljki - šumski požari

- boravak ljudi - kretanje, rekreacija i odmor

(pješa enje i plovila)

(-) Tlo (-) Hidrosfera

- degradacija boravišne kvalitete voda (cvjetanje)

- izlijevanje nafte, ulja i kemikalija

88

- prometovanje ljudi i dobara po javnim površinama i prometnicama

(-) Biosfera (-) Hidrosfera

- površinske otpadne vode podzemne vode vodena tijela

- porast broja algi - izmjena ekosustava - degradacija boravišne kvalitete voda

(-) Biosfera (-) Hidrosfera

- pesticidi, herbicidi podzemne vode vodena tijela

- porast broja algi - izmjena ekosustava - degradacija boravišne kvalitete voda

- izgradnja i održavanje rekreacijskih površina i objekata i ozelenjivanje boravišnog okoliša

- izgradnja i održavanje parkovnih površina i sportskih terena i igrališta

(+/-) Prirodna baština (+/-) Kulturna baština


- odvodnja otpadnih voda (-) Hidrosfera - ubrzavanje eutrofikacije vodnih sustava u neposrednoj blizini


POTROŠNJA RESURSA

Turizam izravno pove ava pritisak na postoje e energetske resurse: pove ava se potrošnja goriva, pitke vode, struje, a zbog pove anog rizika od požara, smanjuju se i šumski resursi. Svi ti pritisci utje u na lokalnoj razini, te se dalje propagiraju na regionalnu i državnu razinu, ovisno o veli ini pritiska.

ZRAK

Najve i negativni utjecaj na zrak u turizmu proizlazi iz pove anja automobilskog prometa, što se o ituje uz prometnice i ve e turisti ke zone.

TLA I VODE

Utjecaji na okoliš nastali uslijed izgradnje objekata turisti ke industrije istovremeno su trenutni i postupni. Razvoj turizma uklju uje izgradnju i razvoj boravišnih objekata, cestovne infrastrukture, trgovina, restorana, turisti kih atrakcija i interesnih objekata, apartmana neposredno uz obalu, vodoopskrbnih objekata, ure aja za pro iš avanje i odvodnju otpadnih voda. Pri tome su bitni i kumulativni, postupno rastu i utjecaji koji esto nisu predvi eni u razvoju prije nego što postanu o iti u okolišu (Gartner, 1996.), kao što je na primjer procje ivanje hranjivih tvari iz septi kih jama u vodna tijela tijekom dugog niza godina, što ubrzava eutrofikaciju.

Turisti ka infrastruktura može negativno utjecati na kvalitetu vode zbog pove anog pritiska otpadnih voda na malom podru ju turisti kih zona. Pove ani pritisak na sustave odvodnje i tretiranja može uzrokovati i izravni izljev netretiranih otpadnih voda u okoliš. Takvi rizici su esto sezonske naravi, pogotovo za vrhunca turisti ke sezone.

Pove an broj vodonepropusnih površina (asfalt, beton, poplo enja) pove ava postotak suvišne površinske vode koja dolazi do vodenih tijela. Ta suvišna voda sadrži hranjive tvari, suspenzije, ulja i razne otopljene plinove. Navedene tvari tako er doprinose eutrofikaciji, utje u na rast algi i na izmjene u ekosustavu (smanjenje broja riba, ošte enja koraljnog sustava). Pove an broj algi (cvjetanje mora) negativno utje e na turizam (izgled i miris vode može biti odbojan) (Edington & Edington, 1986.). Taj se problem dalje može pove ati uništenjem mo varnih podru ja koja su, osim što su bogata staništa, i prirodni ista i takvih podru ja (Goldman, 1989.).

89

Izgradnja u obalnim podru jima može imati negativan utjecaj kao što je pove anje erozije na nizvodnoj strani litoralnog toka kao posljedica izgradnja umjetnih luka. Nadalje, ove strukture mogu umanjiti vizualnu vrijednost okoliša. Izgradnja marina može izmijeniti vodni režim, koncentraciju hranjivih tvari ili uništiti staništa (Mathieson & Wall, 1982.).

Turisti ki razvoj može i pozitivno utjecati na obalnu zonu. Porast politi ke i ekonomske vrijednosti podru ja pomaže njihovom o uvanju i zaštiti. Turisti žele o uvati podru je na kojemu borave, što izravno utje e na politi ke odluke. (Gartner, 1996.). Ostale ekonomski koristi proizlaze iz raznih naknada za korištenje, trgovanja i otvaranja radnih mjesta.

IZMJENE I FRAGMENTACIJA STANIŠTA

Negativan utjecaj i/ili ošte enja ekosustava i staništa može uzrokovati turisti ka infrastruktura, aktivnosti, rekreacijska plovila i krstare a plovila. Plovila mogu propelerima ili izvla enjem na kopno izravno oštetiti vodenu vegetaciju. Izgradnja infrastruktura (marine, ceste, objekti) može uništiti staništa (pogotovo osjetljiva mo varna staništa).

Ronjenjem i planinarenjem turisti mogu ošte ivati ili ugrožavati ekosustave ostavljanjem otpada, gaženjem vodene i kopnene vegetacije, nezakonitim iskorištavanjem vodnih resursa ili otkidanjem dijelova podmorja (školjkaša i ostale faune i/ili flore). Takvi utjecaji su maleni, ali su kumulativni – tisu e turista kontinuirano tijekom vremena može uzrokovati znatnu štetu na velikom podru ju. Utjecaj se pove ava ukoliko se lokalno stanovništvo uklju i u eksploataciju podmorja u svrhu prodaje suvenira.

Utjecaj na kopnene ekosustave je tako er izražen – ostavljanjem otpada i uništavanjem flore. Najve i je i najja i utjecaj prilikom prvoga turisti kog kontakta s podru jem, kada u potpunosti nestaju najosjetljivije biljke ili se smanjuje njihov broj. Posljedica takvog kumulativnog u inkaje da opstaju samo najizdržljivije biljke. Konstantni pritisak tako er uništava skrovišta malih sisavaca, reptila i ptica (Edington & Edington, 1986.). Upotreba drveta kao materijala za potpalu ili u druge svrhe mijenja dobnu strukturu šumskih zajednica, a paljenje vatre može uzrokovati i požare.

Ostavljanje otpada doprinosi mijenjanju lokalnog sastava tla, ometa fotosintezu pokrivaju ibiljke, te može uzrokovati oportunisti ko navikavanje faune na biološke otpatke kao hranu, kao i na navikavanje faune na ljudsku prisutnost.

Izgradnja i održavanje turisti ke infrastrukture, kao i aktivnosti turista, mogu imati raznovrsne negativne utjecaje na divlje životinje. Utjecaji turisti ke infrastrukture mogu biti izravni, npr. presijecanjem migratornih linija, ili neizravni, npr. zbog javne rasvjete ili buke.

Turisti ometaju divlje životinje izmjenom njihovih prehrambenih navika (izravno hranjenjem ili neizravno ostavljanjem biološkog otpada), te izmjenom staništa hodanjem/boravkom ili vožnjom po njemu.


Turizam ima utjecaj i na karakter naselja koja se nalaze uz zna ajna turisti ka odredišta. Daljnji razvoj tih zajednica može imati negativne posljedice sa društveno-kulturološko-estetskog aspekta (indiskriminaraju i, individualni, raspršeni pristup razvoja turisti ki privla nog sadržaja i gubitak tradicionalnog na ina života). Prilazna podru ja turisti kim zonama esto bivaju popunjena raznim sadržajima (restorani, no ni klubovi, rekreacijski objekti, kiosci brze prehrane, moteli,

90

suvenirnice). Takav scenarij je posebno izražen ukoliko važi zabrana izgradnje u samoj turisti koj zoni, npr. ako je rije o nacionalnom parku.

Još manje vidljiv utjecaj je postupna, ali stalna transformacija podru ja iz prirodnoga u izgra eni okoliš. Rastom broja turista, raste i potreba za servisima i uslugama, te raste i njihov broj. S vremenom ta izgradnja zasjeni prirodne kvalitete, te se fokus turisti ke privla nosti pomi e na umjetne atrakcije.

Relph opisuje ovaj proces kao „uništenje lokalnog i regionalnog krajobraza zapo eto turizmom, te zamjenom prirodnog krajobraza konvencionalnom turisti kom arhitekturom, sintetskim krajobrazom i pseudo-mjestima“ (Relph, 1976.).

POZITIVNI UTJECAJI

Turizam esto generira prihode izravno iz kvaliteta prirodnih ili kulturnih okruženja. Budu i da su izvor prihoda, ulaganje sredstava u rekonstrukciju, održavanje ili poboljšanje tih kvaliteta može imati pozitivan utjecaj. Turisti ka infrastruktura tako er ima potrebu za brojnom radnom snagom, što može imati pozitivan utjecaj (zaposlenje, demografska slika, standard, prometna i komunalna infrastruktura) na okolno stanovništvo i naselja. Turisti ki razvoj može i pozitivno utjecati na obalnu zonu. Porast politi ke i ekonomske vrijednosti podru ja pomaže njegovom o uvanju i zaštiti. Turisti žele o uvati podru je na kojemu borave, što izravno utje e na politi ke odluke (Gartner, 1996.). Ostale ekonomske koristi proizlaze iz raznih naknada za korištenje, trgovanja i otvaranja radnih mjesta.


Turizam smanjuje estetske vrijednosti odredišta izgradnjom objekata koji su u sukobu s njihovim okruženjem, bilo ono prirodno ili kulturno, stvaraju i „vizualno“ zaga enje (Andereck, 1993.; Mathieson & Wall, 1982.).

6.4.3 Izgradnja marine


Prostornim planovima op ina i gradova na podru ju obuhvata planira se izgradnja marine - luke nauti kog turizma na lokalitetu Roga i .


91

Tablica 7. Marina - najvažniji zahvati, najizraženiji utjecaji i ugrožene komponente okoliša


PROCESI I UTJECAJI

(-) Pedosfera - izmjena strukture tla - pove anje nepropusnih površina

(-) Biosfera - gubitak staništa i isušivanje mo vara (ptice, sisavci, gmazovi)

- izmjena pokriva a tla - promjena migratornih linija i fragmentacija

staništa (-) Hidrosfera - površinske otpadne vode vodena tijela

- raskr ivanje vegetacije - zemljani radovi - izgradnja nove komunalne

infrastrukture / priklju ivanje - izgradnja gospodarskih i

servisnih objekata - izgradnja cestovnih i pješa kih

putova i površina

(+/-) Prirodna baština (+/-) Kulturna baština (-) Karakteristi na slika krajobraza (-) Vizualne kvalitete krajobraza

- smanjenje vizualne vrijednosti okoliša - nestanak tradicionalnog na ina života i

vrijednosti

(-) Biosfera (-) Voda

- izmjene vodnog režima - izmjene koncentracije hranjivih tvari - uništenje staništa

(-) Geosfera (-) Karakteristi na slika krajobraza

- pove anje erozije na nizvodnoj strani litoralnog toka

- izmjene linije obale

- izgradnja i rad marina, luka i ostalih struktura na kontaktu voda/kopno

(-) Vizualne kvalitete krajobraza

- smanjenje vizualne vrijednosti okoliša

- servisne djelatnosti, ugostiteljstvo, trgova kadjelatnost

(+/-) Karakteristi na slika krajobraza (+/-) Prirodna baština (+/-) Kulturna baština


- smanjenje vizualne vrijednosti okoliša - (+) pove anje standarda okolnih naselja - nestanak tradicionalnog na ina života i

vrijednosti - odvodnja otpadnih voda (-) Hidrosfera - ubrzavanje eutrofikacije vodnih sustava u

neposrednoj blizini


Pove an broj vodonepropusnih površina (asfalt, beton, poplo enja) neposredno uz obalu pove ava postotak suvišne površinske vode koja dolazi do vodenih tijela. Ta suvišna voda sadrži hranjive tvari, suspenzije, ulja i razne otopljene plinove. Navedene tvari tako er doprinose eutrofikaciji, utje u na rast algi, te na izmjene u ekosustavu (smanjenje broja riba, ošte enjakoraljnog sustava). Pove an broj algi (cvjetanje mora) negativno utje e na turizam (izgled i miris vode može biti odbojan) (Edington & Edington, 1986.). Taj se problem dalje može pove ati uništenjem mo varnih podru ja koja su, osim što su bogata staništa, i prirodni ista i takvih podru ja (Goldman, 1989.).

Izgradnja u obalnim podru jima može imati negativan utjecaj u vidu pove anja erozije na nizvodnoj strani litoralnog toka kao posljedice izgradnje umjetnih luka. Nadalje, ove strukture mogu umanjiti vizualnu vrijednost okoliša. Izgradnja marina može izmijeniti vodni režim, koncentraciju hranjivih tvari ili uništiti staništa (Mathieson & Wall, 1982.).

92

Negativan utjecaj i/ili ošte enja ekosustava i staništa može uzrokovati turisti ka infrastruktura, aktivnosti, rekreacijska plovila i krstare a plovila. Plovila mogu propelerima ili izvla enjem na kopno izravno oštetiti vodenu vegetaciju. Izgradnja infrastrukture (marine, ceste, objekti) može uništiti staništa (pogotovo osjetljiva mo varna staništa).

Ronjenjem i planinarenjem turisti mogu ošte ivati ili ugrožavati ekosustave ostavljanjem otpada, gaženjem vodene i kopnene vegetacije, nezakonitim iskorištavanjem vodnih resursa ili otkidanjem dijelova podmorja (školjkaša i ostale faune i/ili flore). Takvi utjecaji su maleni, ali su kumulativni – tisu e turista kontinuirano tijekom vremena može uzrokovati znatnu štetu na velikom podru ju. Utjecaj se pove ava ukoliko se lokalno stanovništvo uklju i u eksploataciju podmorja u svrhu prodaje suvenira.


Marina mijenja karakter prostora u kojemu se nalazi i predstavlja zna ajan utjecaj na kulturnu baštinu.


Marina kao servisni turisti ki objekt smanjuje estetske vrijednosti okoliša, te dolazi u sukob s okruženjem, bilo ono prirodnno ili kulturno, stvaraju i „vizualno“ zaga enje (Andereck, 1993.; Mathieson & Wall, 1982.).

6.5 Korišteni podaci i vrijednosne matrice

Vrijednosne matrice su korištene za izravno vrednovanje poligonalnih prostornih podataka (npr. površinskog pokrova) i vrednovanje pojaseva udaljenosti od prostornog podatka. Pojedine matrice su udruživane u logi ne cjeline ili korištenjem aritmeti kih funkcija koje zbrajaju (SUM) ili množe (PRODUCT) vrijednosti preklapaju e prostorne jedinice ili putem dvodimenzionalnih interakcijskih matrica koje omogu uju ru nu dodjelu vrijednosti kod preklapanja dvije matrice. Prilikom korištenja aritmeti kih funkcija kod udruživanje dvije ili više matrica prema potrebi su korišteni ponderi. Dodjeljivanjem pondera matrici sve vrijednosti se umnožavaju za vrijednost pondera, ime se pove ava ili održava njihova ocjena u daljnjem postupku udruživanja.

Sve matrice korištene pri modeliranju nalaze se u prilogu I, poglavlje 9.4.

6.5.1 Model ranjivosti prirodnih kvaliteta krajobraza

Najranjiviji prostor je onaj iji su prirodni elementi najviše diferencirani, što zna i da ima najve u raznolikost biocenoza, fitocenoza i ekosustava. To su npr. podru ja uz potoke, pritoke, razne šumske površine, bušici, mo varna podru ja itd., odnosno sva podru ja gdje se na prili no malom podru ju izmjenjuju razli iti tipovi fitocenoza, što nužno vodi do bogatstva jedinki i vrsta biosfere (flora i fauna). Zbog suprotnih imbenika, najmanje su ranjivi prostori u blizini naselja, industrijskih zona i infrastrukture.

93


Karta 18. Karta ranjivosti prirodnih kvaliteta krajobraza (M 1:100 000)

6.5.2 Model ranjivosti kulturnih kvaliteta krajobraza

Najranjiviji prostori su površine koje pokazuju uzorak tradicionalne poljoprivredne parcelacije, prostori oko tradicionalnih naselja, kao i svi elementi kulturne baštine. Dodatno je ve a ranjivost takvih podru ja ukoliko se nalaze blizu tradicionalnog agrikulturnog površinskog pokrova ili na ina korištenja tla (mozai ni poljoprivredni krajobraz, vinogradi...), a manja ukoliko je podru je blizu antropogenog elementa koji umanjuje kulturne kvalitete (npr. blizina odlagališta otpada).


Karta 19. Karta ranjivosti kulturnih kvaliteta krajobraza (M 1:100 000)

6.5.3 Model ranjivosti vizualnih kvaliteta krajobraza

Budu i da je ranjivost vizualnih kvaliteta krajobraza rezultat kombiniranog vrednovanja reljefne dinamike prostora i površinskog pokrova (vizualnog potencijala prostora), te dodatno vrednovanih površina (na temelju vizualne zanimljivosti, odnosno me usobnih interakcija površinskog pokrova) vidljivih s najvažnijih prometnica i panoramskih to ki definiranih u prostornim planovima, najranjiviji prostor je onaj koji istovremeno ima visok vizualni potencijal, a uz to je i vizualno izložen.


Karta 20. Karta ranjivosti vizualnih kvaliteta krajobraza (M 1:100 000)

6.6 Združeni model ranjivosti

Združeni model ranjivosti dobiven je spajanjem modela ranjivosti prirodnih, kulturnih i vizualnih kvaliteta krajobraza svih triju djelatnosti (izgradnja marine, izgradnja turisti kih naselja i izgradnja gospodarske zone).

Raspodjela ocjena je vidljiva u Tablici 8. Od ukupne površine obuhvata, 12.66% je procijenjeno izuzetno ranjivim (ocjena 5), a preko 33% površine visoko ranjivim (ocjena 4).

Tablica 8. Raspodjela ocjena ukupnog modela ranjivosti

Ocjene ranjivosti Broj piksela % od ukupne površine

1 – najmanje ranjiv prostor 1653 0.17

2 263466 27.11

3 235158 24.19

4 329640 33.91

5 – najranjiviji prostor 123080 12.66

Ukupna površina obuhvata: 971986 piksela

94


Karta XXI Pregledna karta ranjivosti na razvojne pritiske (M 1:100 000)

Karta 21. Karta ranjivosti na razvojne pritiske (M 1:25 000)

6.7 Usporedba vrijednosne karte krajobraznih podru ja i modela ranjivosti kvaliteta krajobraza

Vrijednosna karta krajobraznih podru ja (dobivena prikupljanjem mišljenja javnosti i mišljenja stru njaka) prikazana je usporedno s vrijednosnom kartom dobivenom pomo u modela ranjivosti kvaliteta krajobraza.

Dobiveni podaci su pogodni i za statisti ku obradu i utvr ivanje relacija izme u prosje neranjivosti pojedinog krajobraznog podru ja i ocjene samog krajobraznog podru ja.

Preklapanjem slojeva s obje vrijednosne karte dodatno se mogu naglasiti najranjivija podru ja u najviše ocijenjenim krajobraznim podru jima.


Karta 22. Usporedba vrijednosne karte krajobraznih podru ja i združenog modela ranjivosti kvaliteta krajobraza (M 1:150 000)

95

7. Pogodnost krajobraza za turisti ko-rekreacijske djelatnosti

7.1 Metode rada

Pogodnost krajobraza (engl. landscape suitability) za prihvat odre ene djelatnosti koja se planira u prostoru zna i pripisivanje vrijednosti krajobrazu ili traženje mogu nosti da je prostor istovremeno nositelj dviju kvaliteta: da je nositelj najviših vrijednosti za razvoj, tj. prostor je privla an za razvoj djelatnosti, te da je ujedno stupanj ranjivosti kvaliteta krajobraza koje bi mogle biti degradirane s obzirom na planiranu djelatnost najmanja.

Metoda dvojne analize prostora (analiza razvojnih mogu nosti i analiza ostvarivanja zaštitnih ciljeva) temelji se, kako je re eno, na sustavnom pristupu rješavanju zaštitno-okolišnih problema u prostornom planiranju. Zasebno modeliranje privla nosti prostora i ranjivosti prostora temeljeno je na opre nim vrijednosnim sustavima i pripadaju im kriterijima vrednovanja. Kod privla nosti prostora uzima se u obzir isklju ivo razvojni aspekt – ekonomska korist ili interes. Kod ranjivosti kvaliteta krajobraza kriterij vrednovanja ini društveni javni interes za zaštitom prostora. One su ovdje bile zastupljene kao vizualne, ekološke (prirodne) i kulturne kvalitete krajobraza. Upravo ovakav dvojni pristup simulaciji kvaliteta krajobraza (s aspekta razvoja i s aspekta zaštite) omogu uje planerima analiti ko ras lanjivanje sustava vrijednosti u prostoru, te služi kao alat za kasniju sintezu – odre ivanje pogodnosti prostora za odre enu planiranu namjenu – u ovom slu aju turisti ko-rekreacijsku.

U vrednovanju kombinacija korištene su vrijednosne matrice, a skala ocjena je bila od 1 - najmanje pogodno, do 5 - najpogodnije. Radni postupak procjene pogodnosti krajobraza za razvoj turisti ko-rekreacijske djelatnosti uklju ivao je:

analizu djelatnosti s aspekta postoje ih i potencijalnih kvaliteta prostora koje su nositelji turizma i rekreacije – tj. konceptualizaciju modela privla nosti za razvoj turisti ko-rekreacijske djelatnosti u podru ju obuhvata

pripremu baze prostornih podataka pripremljenih u obliku tematskih karata

modeliranje privla nosti prostora za razli ite vrste turisti ko-rekreacijske namjene koje su sadržane u PPUG/O, koje je izvedeno u istoj veli ini homogene prostorne jedinice kao i kod modeliranja ranjivosti - 10x10 m

modeliranje pogodnosti – združivanjem karte privla nosti i karte ranjivosti preuzete iz rezultata prethodne faze – ranjivost krajobraza (Slika 51.).

96

prostorno-planska dokumentacija

analiza djelatnosti

priprema modela

Djelatnost I

MODEL POGODNOSTIturizam i rekreacija

prostorni podaci

Model privla nosti:turizam i rekreacija

Djelatnost II

Djelatnost III (turizam i rekreacija)

MODEL

PRIVLA NOSTI

MODELI RANJIVOSTI

Ukupni MODELRANJIVOSTI za lot

Slika 51. Hodogram postupka izrade modela pogodnosti

Prilikom odre ivanja pogodnosti krajobraza, i to kao vrijednosne kategorije, uzimali su se razli iti naglasci ili aspekti takvog vrednovanja. Naime, odre ivanje pogodnosti izvedeno je u 3 mogu e varijante: naglasak na više zaštitnom aspektu prilikom ocjenjivanja pogodnosti (zaštitni model pogodnosti); naglasak na više razvojnom aspektu prilikom ocjenjivanja pogodnosti (razvojni model), te kompromisno ocjenjivanje (istoimeni model).

Metodološki, rezultati analiti ke faze ispitivanja pogodnosti krajobraza unutar procesa prostornog planiranja (u kojemu je ugra en zahtjev za zaštitom prostora, krajobraza i okoliša) obra enih u ovom prostoru ne predstavljaju osnovu za donošenje stru ne odluke o optimalnom prostornom smještaju turisti ko-rekreacijske djelatnosti. Za takvu odluku trebalo bi suo iti i vrednovati pogodnost krajobraza za druge razvojne aspiracije za i prema prostoru. S obzirom na projektni zadatak i cilj – razvoj i implementacija metoda zaštite krajobraza u procesu donošenja odluka sadržanih u planu namjene i korištenja površina – dvojna analiza prostora predlaže se kao alat.

7.2 Model privla nosti prostora za turisti ko-rekreacijsku djelatnost - koncept

Osnovni kriteriji definirani za konceptualizaciju privla nosti prostora za turizam i rekreaciju bili su:

o udaljenost od morske obale: što bliže to privla nije

Morska obala je okosnica turisti kog razvoja, stoga je blizina obale vrlo važan faktor u generiranju privla nosti prostora za razvoj turizma i jedan od odlu uju ih kriterija.

97

o povoljan nagib terena za izgradnju

Odabirom što ravnijeg terena za izgradnju smanjuje se kompleksnost, odnosno troškovi izgradnje turisti kih objekata, kako smještajnih, tako i uslužnih, a isto vrijedi i za potrebnu infrastrukturu. Ravan teren je nužan za smještaj auto-kampova (isklju uje se potreba za terasiranjem), a ima i manja ograni enja u vezi s rekreacijskim potencijalom – kao što je izgradnja sportskih terena, golf igrališta i sl.

o udaljenost od postoje e infrastrukture: što bliže to privla nije

Postoje a infrastruktura uvelike smanjuje troškove izgradnje.

o povoljna postoje a namjena prostora iz površinskog pokrova

Tip površinskog pokrova izravno utje e na troškove izgradnje – npr. mo varna podru japoskupljuju izgradnju zbog potrebe za isušivanjem podru ja, podru ja pod gustim sklopom šume zahtijevaju uklanjanje površinskog pokrova, dok je kod izgradnje na postoje im pašnjacima ili travnjacima takav trošak minimalan.

o udaljenost od ugo ajnih / sadržajnih elemenata: što bliže to privla nije

Osim blizine obale, privla na je i što ve a blizina ugo ajnih, turisti ki zanimljivih elemenata površinskog pokrova (za šetnju, planinarenje, rekreaciju) kao što su šume, vode, itd.

Kriteriji su postavljeni tako da obuhva aju širok raspon potencijalnih tipova turizma i njegovih manifestacija u prostoru (individualni objekti, kampovi, turisti ke zone, hotelski kompleksi, marine, rekrecijski i sportski tereni itd.).

Modeliranje na ovakav na in omogu uje povratak u simulirano stanje na na in da se u njega uklju e razli iti dionici sa svojim vrijednosnim preferencijama i/ili stru nim znanjima. Tako se u proces modeliranja mogu uklju iti i drugi kriteriji ili atributi prostora kao nositelji atraktivnosti prostora za neku djelatnost, u ovom slu aju razvoj turizma.

7.3 Matrice privla nosti prostora za turisti ko-rekreacijsku djelatnost

Odabrani kriteriji privla nosti (koji su navedeni u prethodnom poglavlju) su u prostoru vrijednosno ocijenjeni pomo u matrica (podmodela privla nosti), a sve su matrice udružene u zajedni ki, završni model privla nosti.

Matricama privla nosti vrijednosno se opredjeljujemo prema prije odre enim karakteristikama prostora privla nih za turisti ku izgradnju. Na primjer, pri vrednovanju udaljenosti od pojedinih kriterija za privla nost, pojedini pojasi udaljenosti ocjenjuju se ocjenama 0-5, pri emu je 0 apsolutno neprivla no, a 5 vrlo privla no, dok se, primjerice, podatak o površinskom pokrovu vrednuje reklasifikacijom površinskog pokrova u ocjene 0-5, ovisno o privla nosti pojedinog tipa pokrova za turisti ku djelatnost.

Dobivene matrice se zatim udružuju i ugra uju u podmodele privla nosti (Slika 52.). Na inudruživanja matrica ovisi o tipu korištenih podataka i logike podmodela. Može biti temeljen na aritmeti kom postupku - pomo u funkcija zbrajanja (SUM) ili množenja (PRODUCT) i ponovnom reklasifikacijom tako dobivenih vrijednosti u klase 0-5, preuzimanjem maksimalne ili minimalne vrijednosti iz matrica, ili ru nim ocjenjivanjem kod spajanja dvije matrice novom dvodimenzionalnom matricom. U primjeru podmodela privla nosti za djelatnost turizma

98

korištene su SUM i PRODUCT funkcije, te dvodimenzionalne matrice. Kona an rezultat udruživanja u model privla nosti je vrijednosna karta s ocijenjenim prostorima ukupne privla nosti u matrici skale ocjena od 0-5. Pritom podru ja ocijenjena visokim ocjenama zna e i ve u privla nost toga prostora za turisti ko-rekreacijsku djelatnost.

PRIMJERUdaljenost od: Pjeskovita morska obala

površinski pokrov i namjena

ugo ajni / sadržajni

elementi

0-400 m 5

400-1000 m 4

1000-2000 m 3

2000-3000 m 2

3000-5000 m 1

500+ m 0

morska obala

nagib terena

infrastruktura

MODEL PRIVLA NOSTI

ZA DJELATNOST

TURIZMA i REKREACIJE

Kriteriji privla nosti

Matrice privla nosti s kalibracijom vrijednosti

Podmodeli privla nosti

Slika 52. Priprema matrica privla nosti i povezivanje podmodela u model privla nosti

Sve matrice korištene pri modeliranju nalaze se u Prilogu I, poglavlje 9.5.

7.4 Rezultat - model privla nosti

Združeni model privla nosti dobiven je spajanjem svih podmodela privla nosti prostora za turisti ko-rekreacijsku djelatnost.

Raspodjela ocjena privla nosti je vidljiva u Tablici 9. Od ukupne površine obuhvata, oko 3% je procijenjeno najprivla nijim (ocjena 5), 31% površine visoko privla nim (ocjena 4), a 52% privla nim za razvoj turizma.

99

Tablica 9. Raspodjela ocjena modela privla nosti za turisti ko-rekreacijsku djelatnost

Ocjene privla nosti Broj piksela % od ukupne površine

1 – najmanje privla an prostor 2997 0.31

2 14121 1.45

3 504911 51.95

4 296730 30.53

5 – najprivla niji prostor 27004 2.78



Karta 23. Karta privla nosti za turisti ko-rekreacijske djelatnosti (M 1:100 000)

7.5 Rezultat - model ranjivosti

Združeni model ranjivosti za djelatnosti turizma i rekreacije dobiven je spajanjem prirodnog, kulturnog i vizualnog podmodela ranjivosti prostora, koji su preuzeti iz rezultata prethodne faze.

Izuzetno ranjivim je procijenjeno 2,7% ukupne površine (ocjena 5), 28,62% površine visoko ranjivim (ocjena 4), a 2,33% površine obuhvata vrlo malo ranjivim u odnosu na turisti ko-rekreacijsku djelatnost.

Tablica 10. Raspodjela ocjena modela ranjivosti za turisti ko-rekreacijsku djelatnost

Ocjene ranjivosti Broj piksela % od ukupne površine

1 – najmanje ranjiv prostor 22643 2.33

2 263918 27.15

3 382320 39.33

4 278200 28.62

5 – najranjiviji prostor 26286 2.7



Karta 24. Karta ranjivosti za turisti ko-rekreacijske djelatnosti (M 1:100 000)

100

7.6 Pogodnost krajobraza za razvoj turisti ko-rekreacijskih djelatnosti - koncept

Pogodnost se, u kontekstu smještaja odre ene djelatnosti na nekom podru ju, može opisati kao mogu nost prostora za prihva anje razvoja djelatnosti (i svega što ta djelatnost podrazumijeva) ija je optimizacija nastala analiziranjem zadanog podru ja, izradom modela privla nost i

ranjivosti, te pronalaskom kompromisa izme u ta dva opre na modela

Spajanjem gotovog modela privla nosti i ranjivosti za odre enu djelatnost preko vrijednosne matrice dobivamo model pogodnosti.

Slika 53. Povezivanje modela ranjivosti i privla nosti u kona ni model pogodnosti za djelatnost turizam i rekreacija

Dvodimenzionalnom matricom interakcije (Slika 53.) dovode se u odnos (preklapaju) vrijednosti modela privla nosti i ranjivosti, prate i logiku: što ve a ocjena privla nosti i manja ocjena ranjivosti, to ve a pogodnost. Strogost kriterija kojim se pridodjeljuju ocjene pogodnosti unutar matrice neposredno utje e i na površinu dobivenog prostora. Stoga je poželjno stvaranje nekoliko podvarijanti, ime se omogu uje odabir odgovaraju eg modela u ovisnosti od dobivenih rezultata, u ovom primjeru kompromisne, zaštitne i razvojne varijante.

Tablica 11. Vrijednosne matrice modela pogodnosti

privla nost privla nost privla nost

0 1 2 3 4 5 0 1 2 3 4 5 0 1 2 3 4 5

0 0 2 3 4 5 5 0 0 2 3 4 5 5 0 0 2 3 4 5 5

1 0 1 2 3 5 5 1 0 2 3 4 5 5 1 0 2 3 4 5 5

2 0 1 2 3 4 4 2 0 1 2 3 4 5 2 0 2 2 4 5 5

3 0 0 1 2 2 3 3 0 1 1 2 4 4 3 0 1 2 3 4 5

4 0 0 1 1 2 1 4 0 0 1 2 3 3 4 0 1 1 2 3 4

ranj

ivos

t

5 0 0 0 0 0 1

ranj

ivos

t

5 0 0 0 1 1 2

ranj

ivos

t

5 0 0 0 1 2 3

Zaštitna varijanta Kompromisna varijanta Razvojna varijanta

101

Strogost kriterija kojim se pridodjeljuju ocjene pogodnosti unutar matrice neposredno utje e i na distribuciju pogodnog prostora. Stvaranjem nekoliko podvarijanti omogu uje se odabir odgovaraju eg modela u ovisnosti od dobivenih rezultata. Prikazane su 3 varijante vrijednosnih matrica – zaštitna varijanta, s najstrožim kriterijem ocjenjivanja pogodnosti s aspekta ranjivosti prostora; razvojna varijanta, s najmanje strogim kriterijima pri ocjenjivanju; te kompromisnavarijanta.

7.7 Rezultat - model pogodnosti (razvojni, zaštitni i kompromisni)

Kod sve tri varijante (razvojna, zaštitna i kompromisna) najve om ocjena pogodnosti prostora za razvoj turisti ko-rekreacijske djelatnosti nije vrednovano više od 1.52% ukupne površine prostora.

Grafi ki su prikazane i postoje e i planirane turisti ke zone definirane prostornim planovima op ina i gradova.

Tablica 12. Raspodjela ocjena modela pogodnosti za turisti ko-rekreacijsku djelatnost – zaštitna varijanta

Ocjene pogodnosti Broj piksela % od ukupne površine

1 – najmanje pogodan prostor 193099 19.87

2 – slabo pogodan prostor 326127 33.55

3 – pogodan prostor 273628 28.15

4 – vrlo pogodan prostor 103767 10.68

5 – najpogodniji prostor 668 0.07


Tablica 13. Raspodjela ocjena modela pogodnosti za turisti ko-rekreacijsku djelatnost – kompromisna varijanta








102

Tablica 14. Raspodjela ocjena modela pogodnosti za turisti ko-rekreacijsku djelatnost – razvojna varijanta









Karta 25. Karta pogodnosti za turisti ko-rekreacijske djelatnosti – razvoj (M 1:100 000)

Karta 26. Karta pogodnosti za turisti ko-rekreacijske djelatnosti – zaštita (M 1:100 000)

Karta XXVII Pregledna karta pogodnosti za turisti ko-rekreacijske djelatnosti – kompromis

(M 1:100 000)

Karta 27. Karta pogodnosti za turisti ko-rekreacijske djelatnosti – kompromis (M 1:25 000)

103

8. Mjere/smjernice za razvoj i provo enje politika zaštite, planiranja i upravljanja krajobrazom

8.1 Metode rada

Mjere/smjernice za razvoj i zaštitu krajobraza proizašle su iz nekoliko faza. Prva faza obuhvatila je pregled Konvencije o europskim krajobrazima (KEK) i pripadaju ih odredbi u odnosu na njihovu primjenu u politici prostornog planiranja u Hrvatskoj. Na taj na in je izvršena analiza postoje eg zakonodavnog okvira prostornog ure enja i planiranja u odnosu na smjernice proizašle iz KEK-a. Pregledom je obuhva en Zakon o prostornom ure enju i gradnji, Zakon o zaštiti okoliša, Zakon o zaštiti prirode i pripadaju i podzakonski akti koji se odnose na pitanja implementacije odredbi proizašlih iz Konvencije.

U drugoj fazi analizirane su provedbene odredbe prostornih planova županija, Nacionalne strategije i akcijskog plana zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti u odnosu na krajobrazne politike. Navedeni dokumenti su analiti ki pregledani, s ciljem predlaganja metodoloških smjernica za poboljšanje razvoja politika krajobraza.

Tre a faza obuhvatila je definiranje mjera zaštite krajobraza i njegovog održivog razvoja/korištenja, koriste i se dobivenim rezultatima iz prethodnih faza projekta. Pristup definiranju takovih mjera uklju ivao je, kako metodološki, tako i provedbeni aspekt poboljšanja sadašnjega stanja poimanja, analiza, vrijednosnih analiza i odluka vezanih uz krajobraz za lokalnu razinu odlu ivanja u procesu prostornog planiranja. Predložene mjere zaštite krajobraza i njegova održivog razvoja/korištenja prostorno su specifi ne za predmetno podru je i formulirane na na in koji je predvi en prostorno-planskim dokumentima lokalne razine (PPUG/O), uklju uju i i 2-3 turisti ke zone predvi ene istim planovima u u podru ju obuhvata.

8.2 Pregled Konvencije o europskim krajobrazima (KEK) i pripadaju ihodredbi u odnosu na njihovu primjenu u politici prostornog planiranja u Hrvatskoj

Zakonom o prostornom ure enju i gradnji (Narodne novine 76/07), te Pravilnikom o obveznom sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (Narodne novine 106/98, 39/04, 45/04, 163/04), kroz osnovne dijelove planova: polazišta, ciljeve, plan i provedbene odredbe obra uje se krajobraz kao jedan od prostornih resursa, te je zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih cjelina kao tema prisutna u prostornim planovima svih razina. Krajobraz se, me utim, obra uje sektorski, te su nerijetko propisane mjere zaštite krajobraza i prirodnih vrijednosti u koliziji s planiranim razvojem.

Mehanizmi zaštite koji su definirani Zakonom o zaštiti okoliša (NN 110/07) i Zakonom o zaštiti prirode (NN 70/05), kao što su procjena utjecaja na okoliš, strateška procjena utjecaja, kategorije zaštite prema Zakonu o zaštiti prirode, te glavna ocjena utjecaja na prirodu, za sada ne osiguravaju adekvatnu zaštitu krajobraza.

Prethodnim raspravama o nacrtu plana u procesu izrade plana, te instrumentom javne rasprave u fazi prijedloga plana, formalno je dana mogu nost uklju ivanja javnosti u proces izrade

104

prostornih planova. Pitanje je, me utim, koliko je ta mogu nost iskorištena za uklju ivanjekrajobrazne politike u prostorno planiranje.

Konvencijom o europskim krajobrazima zemlje potpisnice se obvezuju na provo enje mjera na nacionalnoj razini kroz op e i posebne mjere, te se u odnosu na postoje u politiku prostornog planiranja u Hrvatskoj predlažu sljede e mjere/smjernice za razvoj i provo enje politika zaštite, planiranja i upravljanja krajobrazom u Hrvatskoj:

a) OP E MJERE ( l. 5 KEK)

Obveza iz KEK-a: 1. uspostava i provo enje krajobraznih politika koje imaju za cilj zaštitu krajobraza,

upravljanje i planiranje.

Prijedlog mjera/smjernica:

- integrirati politiku upravljanja krajobrazom u postoje u politiku prostornog planiranja, te u planiranje i korištenje prirodnih dobara, tj. sektorske politike vodnog gospodarstva, poljoprivrede, šumarstva, zaštite prirode

- integrirati politiku planiranja krajobraza u postoje u politiku prostornog planiranja

- odrediti strateške ciljeve upravljanja krajobrazom i planiranja krajobraza na eksplicitan na in.

Obveza iz KEK-a: 2. uspostava postupaka sudjelovanja javnosti, lokalnih i regionalnih vlasti, te drugih strana

koje su zainteresirane za odre ivanje i provedbu krajobraznih politika.


- uvesti mehanizme sudjelovanja šire javnosti u po etnoj fazi procesa odre ivanja, tj. odlu ivanja o tome što je u krajobrazu vrijedno, tj. što se želi zaštititi, i to na lokalnoj razini.

Obveza iz KEK-a: 3. ugra ivanje krajobraza u politike regionalnog i urbanisti kog planiranja, te u politike u

vezi s kulturom, zaštitom okoliša, poljoprivredom, socijalnom i gospodarskom politikom, kao i u sve druge politike koje bi mogle izravno ili neizravno utjecati na krajobraz.


- instrumentalizirati na ela prostorne održivosti razvitka i horizontalne integracije u zaštitiprostora u regionalnom i urbanisti kom planiranju na na in da se osjetljivost prostorauvaži kao metoda uvo enja zahtjeva za zaštitom krajobraza

- analizirati dosadašnju uspješnost provedbe na ela prostorne održivosti razvitka i vertikalne integracije (državna-regionalna razina) u zaštiti prostora.

105

a) POSEBNE MJERE ( l. 6 KEK)

Obveza iz KEK-a:

Identifikacija i procjena: 1. izraditi Krajobraznu osnovu na državnoj razini

a. identificirati vlastite krajobraze diljem državnog podru ja; analizirati njihove zna ajke, te snage i pritiske uslijed kojih se krajobrazi mijenjaju; primiti na znanje promjene

b. procijeniti tako identificirane krajobraze, vode i ra una o osobitim vrijednostima koje im pridaju zainteresirane strane i stanovništvo

2. Postupci takve identifikacije i procjene vodit e se razmjenom iskustava i metodologije, organiziranom izme u stranaka na europskoj razini.

Prijedlog mjera/smjernica

Ad 1.

a)- analizirati ulogu i svrhu Krajobrazne osnove na državnoj razini u odnosu na druge alate

provedbe Konvencije (strateška procjena utjecaja na okoliš, procjena utjecaja zahvata na okoliš i modeli za razumijevanje scenarija promjena krajobraza) s obzirom na kronologiju novih znanja o pogodnim alatima, mjerilima i znanstvenim modelima za implementaciju Konvencije

b) - analizirati postoje e uzroke i zapreke koji stoje na putu ostvarivanja ciljeva Konvencije - koncentrirati se na realno i prakti ki ostvarivo u granicama profesionalne tolerancije

Ad 2.- sudjelovanje nacionalnih predstavnika na radionicama, seminarima i sastancima Vije a

Europe i diseminacija informacija doma oj stru noj i znanstvenoj zajednici koja se bavi zaštitom, upravljanjem i planiranjem krajobraza.

Obveza iz KEK-a:

Ciljevi kakvo e krajobraza: Svaka se stranka obvezuje odrediti ciljeve kvalitete krajobraza za identifikaciju i procjenu krajobraza, i to nakon postupka sudjelovanja javnosti.


- odrediti ciljeve kvaliteta krajobraza uz sudjelovanje javnosti na regionalnoj ili lokalnoj razini i uz obavezno su eljavanje sa potrebama koje proizlaze iz prostornog ure enja(dakle politika ruralnog razvoja, poljoprivrede, vodnog gospodarstva, šumarstva, prometa, energetike) za odre eni karakter ili tip krajobraza.

Obveza iz KEK-a:

Provedba:Svaka se stranka obvezuje da e u svrhu u inkovitosti krajobraznih politika uspostaviti instrumente s ciljem zaštite, upravljanja i/ili planiranja krajobraza.

106


- identificirati u inkovitost postoje ih mehanizma koji usmjeravaju regionalne vlasti po pitanjima krajobraza u «svojim» koncepcijama prostornog ure enja i sektora primarnih djelatnosti: procjena utjecaja zahvata na okoliš

- analizirati provedbu ciljeva Konvencije u odnosu na obvezuju e politike EU; nacionalne strategije i programe (razvoj ruralnih podru ja – stupovi 2. i 3.; ESPON 2013 program), a u perspektivi korištenja sredstava Europskog regionalnog razvojnog fonda

- analizirati domete zakonom predvi enih mehanizama zaštite, upravljanja i planiranja krajobraza za prostorno specifi ne cjeline (zašti ene prirodne vrijednosti, ekološki zna ajna podru ja, osobito vrijedne krajobraze), koji se temelje ili e se temeljiti na provedbi planova upravljanja zašti enim podru jem, planova gospodarenja prirodnim dobrima, ocjenu prihvatljivosti zahvata u na zašti enom podru ju, a sve u odnosu na tipologiju krajobraza (razvrstavanje krajobraza prema svojim zna ajnim i karakteristi nim obilježjima)

- uspostaviti na in kako se vrši monitoring uspješnosti provedbe, tj. budu ih rezultata akcija zaštite, upravljanja i planiranja krajobraza.

8.3 Analiza provedbenih odredbi prostornih planova županija, Nacionalne strategije i akcijskog plana zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti u odnosu na krajobrazne politike

Analizom provedbenih odluka u prostornim planovima županija - mjera o uvanja krajobraznih vrijednosti, uo ena je neujedna enost u definiranju i uklju ivanju krajobraznih politika u prostorno planiranje, od utvr ivanja potrebe za izradom krajobrazinih osnova kao prostorno-planerske podloge i sinteze ekoloških, kulturno-povijesnih, estetskih i gospodarskih vrijednosti prostora, odnosno podloge za integralnu zaštitu raznolikosti i identiteta krajolika, prirodnih i kulturno-povijesnih vrijednosti prostora, pa do nabrajanja konkretnih mjera i smjernica za uvažavanje, vrednovanje i o uvanje krajobraza.

Temeljni dokument zaštite prirode kojim se na nacionalnoj razini odre uje strategija i planiraju akcijski planovi zaštite krajobraza (NSAP zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti 1999. i Kona ni nacrt revizije Nacionalne strategije i akcijskog plana zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti 2008.), identificiraju razlozi ugroženosti krajobraza, te predlažu sljede i ciljevi i mjere/smjernice za poboljšavanje razvoja politika krajobraza:

107

Tablica 15. Usporedba dokumenata NSAPa 1999. - 2008. za poglavlje krajobraz

NSAP 1999. Krajobrazi Kona ni nacrt revizije NSAP 2008.

Krajobrazi

Temeljna metoda o uvanja

zaštita podru ja intencija je vrednovanje i o uvanje krajobraza na itavom teritoriju Hrvatske - pomak od

normativnog

Površine pod statusom zaštite

oko 8,2% površine kopna zašti ena podru ja prema ZZPe

9.01% kopna 0.07% mora zašti ena podru japrema ZZPe

43.6% kopna 69.8% mora Nacionalna ekološka mreža

Razlozi ugroženosti krajobraza

neravnomjerna, jednoli na, ambijentalno neuskla ena urbanizacija

- prekomjerno iskorištavanje prirodnih dobara (izlov, krivolov, sje a, sakupljanje, uznemiravanje)

- izgradnja infrastrukture, što dovodi do gubitka staništa (prometnice, energetski objekti vodnogospodarske gra evine)

- poljoprivredne djelatnosti (melioracije, okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta ili zapuštanje travnja kih površina)

- unos stranih (alohtonih) vrsta u ekološke sustave

- one iš enje okoliša (tla, vode, zraka), - urbanizacija prostora, globalne klimatske

promjene.

Ostali razlozi ugroženosti

Nedostatna je integriranost mjera zaštite u postupak prostornog planiranja i ure enjaprostora; neki ambiciozni razvojni planovi, iji utjecaj i posljedice po prirodu i okoliš

nisu dovoljno sagledani; turizam je još uvijek takav da ugrožava ekološku ravnotežu prostora; odlazak seoskoga stanovništva u gradove i društveno-gospodarske promjene na selu

Op i strateški ciljevi:

1. provesti cjelovitu inventarizacijudijelova biološke i krajobrazne raznolikosti

2. kartirati rasprostranjenost dijelova biološke i krajobrazne raznolikosti

3. procijeniti stanje ugroženosti dijelova biološke i krajobrazne raznolikosti

4. izraditi akcijske planove zaštiteugroženih dijelova biološke i krajobrazne raznolikosti

108

5. provesti akcijske planove zaštiteugroženih dijelova biološke i krajobrazne raznolikosti

6. nadgledati promjene tijekom vremena i mjeriti u inke provedbe akcijskih planova (monitoring)

7. razviti mehanizme provedbe(uklju uju i zakonodavne i institucionalne okvire, obrazovanje, razvoj znanstvenih resursa, obavješ ivanje, mehanizme financiranja i dr.)

Strateški cilj – o uvanje krajobraza

- svim prikladnim metodama osigurati o uvanje postoje e krajobrazne raznolikosti, koja oslikava bogatstvo sveukupne prirodne i kulturne baštine Hrvatske

- osigurati o uvanje krajobraza kroz instrumente za njegovu zaštitu, upravljanje i planiranje, koji su utemeljeni na identifikaciji i stanju njegovih obilježja, te provedenoj inventarizaciji i kategorizaciji

Strateške smjernice

- na initi detaljnu valorizaciju bioloških, geoloških i kulturnih svojstava pojedinih tipova krajobraza, te estetskih zna ajki koje proizlaze iz njihova me udjelovanja,sukladno nadležnosti pojedinih tijela državne uprave. Ovi elementi krajobraza su podaci i dokumenti za izradu plana krajobraza i ine sastavni dio prostornog plana. Ministarstvo prostornog ure enja,graditeljstva i stanovanja, sukladno Zakonu o prostornom ure enju, skrbi putem dokumenata prostornog ure enja o prostoru Države

- na temelju krajobrazne valorizacije Republike Hrvatske razraditi mehanizme o uvanja postoje e krajobrazne raznolikosti i klju nih zna ajki pojedinih tipova krajobraza, a osobito kroz prostorno planiranje

- u postoje im propisima o zaštiti prirode i zaštiti okoliša naglašenije i odre enijeregulirati zaštitu krajobraza

- utjecati na javnost i vlast, te na vlasnike i korisnike zemljišta, kako bi ih se potaknulo na održavanje regionalnog i lokalnog identiteta krajobraza kroz sagledavanje i zaštitu njihovih prirodnih i kulturnih zna ajki

- poticati programe sanacije i revitalizacije objekata tradicijske arhitekture, a tijekom planiranja novih gradnji uvažavati i

- sustavno pristupiti o uvanju krajobraza

- spoznati vrijednosti krajobraza Hrvatske kroz identifikaciju, klasifikaciju i karakterizaciju krajobraza

- osigurati implementaciju KEKa te krajobrazne osnove

Smjernice za naredno razdoblje kako su navedene u Izvješ u o stanju prirode 2000-2006.

- sustavno pristupiti izradi klasifikacije krajobraznih tipova Hrvatske

- inventarizirani krajobrazne tipove RH

- razviti standardnu metodologiju za valorizaciju krajobraza i zaštititi najvrednija podru ja

- raditi na koordinaciji i edukaciji stru njaka za inventarizaciju i valorizaciju krajobraza

- oja ati zakonske mehanizme za zaštitu krajobraza pri prostornom planiranju

109

uklju ivati elemente tradicijske arhitekture

Akcijski planovi

- izrada Krajobrazne osnove Hrvatske kao prostorno-planske podloge za utvr ivanje temeljnih vrijednosti krajobraza. Podloga za izradu Krajobrazne osnove sa stajališta biološke raznolikosti je podatak i dokument za izradu prostornih planova.

- donošenje propisa za uspostavu Krajobrazne osnove Hrvatske, kao obveze na razinama prostorno-planskih dokumenata županija, gradova i op ina.

- ugra ivanje odredbi o zaštiti krajobraza u propise iz djelokruga prostornog ure enja,prometa, te zaštite prirode i zaštite okoliša

- inventarizacija i izrada programa zaštite geološke baštine Republike Hrvatske

- inventarizacija i izrada programa zaštite dijelova kulturne baštine važnih za o uvanje identiteta pojedinih tipova krajobraza

Ili

prioritetna tema: zašita krajobraza

problem: nepovratni gubitak kulturnih krajobraza

zaštitni cilj: zaštititi i poboljšati kulturne i vizualne kvalitete krajobraza

mjera zaštite: inventarizacija i karakterizacija krajobraza Hrvatske, te vrednovanje iznimnih krajobraza i njihovo kartiranje.

A) sustavno pristupiti o uvanju krajobraza

1. osnovati nacionalno povjerenstvo za krajobraz

2. donijeti nacionalni program za implementaciju KEK

B)spoznati vrijednosti krajobraza Hrvatske kroz identifikaciju, klasifikaciju i karakterizaciju krajobraza

1. izraditi i implementirati Krajobraznu osnovu Hrvatske u suradnji relevantnih sektora (prostorno planiranje, zaštita prirode, zaštita okoliša, kultura, promet, šumarstvo, poljoprivreda, vodno gospodarstvo, energetika, prosvjeta, znanost)

2. poticati projekte s ciljem ja anja svijesti javnosti o krajobraznim vrijednostima

C) osigurati implementaciju KEKa i Krajobrazne osnove

1. poticati aktivnosti stru njaka na o uvanju krajobraza

Temeljem provedene analize predlažu se metodološke smjernice za poboljšavanje razvoja politika krajobraza.

Za poboljšavanje razvoja politika krajobraza u odnosu na prostorno planiranje predlažu se sljede e smjernice:

- razviti i uspostaviti zajedni ki jezik, zajedni ko razumijevanje krajobraza, koji je Konvencijom poiman holisti ki, te definirati zajedni ku terminologiju

- definirati ciljeve kvaliteta krajobraza izme u sektora (horizontalna integracija)

- akceptirati razliku izme u dva osnovna pristupa u zaštiti krajobraza: izravna (neposredna zaštita – prostorni rezervati/zašti ena podru ja) i neizravna (posredna zaštita). Potonji pristup (analize ranjivosti kvaliteta krajobraza) uvesti kao alat u proces prostornog planiranja koji ima zada u odrediti optimalnu namjenu i korištenje prostora/površina

110

- u prostorno planiranje kao interdisciplinarnu djelatnost, te institucionalni i tehni ki oblik za upravljanje prostornom dimenzijom održivosti, uklju iti i stru njake koji imaju eksplicitna metodološka znanja o krajobraznim analizama i vrednovanju krajobraza

- na razini informacija o krajobraznim vrijednostima poimati razliku izme u vrijednosnih opredjeljenja (što bi trebalo zaštititi?) i opisa/deskripcija fizi kog stanja krajobraza (ono što jest?)

- vizualne kvalitete krajobraza tretirati kroz funkciju frekvencije promatra a i kvalitete promatranog, što treba dodatno objektivizirati uklju ivanjem šire javnosti, i to u po etkuprocesa planiranja

- koncept zašti ene vizure ili zaštite od vizualnog zaga enja zamijeniti konceptom traženja najpogodnijih lokacija za smještaj odre enih djelatnosti, tj. kao alat koristiti stratešku procjenu utjecaja na okoliš

- u upravljanju s ciljem o uvanja i/ili poboljšanja kulturnog krajobraza (rekonstrukcija i revitalizacija) uzeti u obzir i financijski aspekt/subvencioniranje održavanja površina na tradicijski na in

- integrirati zaštitu kvaliteta krajobraza, njihovo upravljanje i planiranje sa sektorima (vodoprivreda, energetika, šumarstvo, poljoprivreda)

- pošumljavanje nekvalitetnog poljoprivrednog zemljišta prvo preispitati kao mjeru zaštite, na na in simulacije mogu ih krajobraznih scenarija

- potrebitost Krajobrazne osnove, u smislu donošenja preporuka i mjera režima korištenja odre enog ozemlja, proširiti i na plansku kategoriju namjene površina

- u vrednovanju krajobraza, odluci o stupnju njegove pogodnosti za lociranje nove djelatnosti, tj. zahvata u prostor, ne pristupati isklju ivo na na in faktora izlu ivanja (tj. izbjegavati puko korištenje izraza poput: duž cesta, po istaknutim reljefnim uzvisinama, po obrisima uzvišenja i vrhovima, raspršena izgradnja uz morsku obalu ili rijeke, veoptimizacijom utvrditi i argumentirati je li odre eno podru je pogodno ili ne.

Prijedlog metodoloških smjernica za koncipiranje Krajobrazne osnove je kako slijedi:

- treba razlu iti da se radi o vrsti predplanske podloge koja govori o tipologiji krajobraza, koji se svrstavaju u vrijednosne klase

- treba razlu iti o kojem mjerilu ili za koju razinu prostorno-planskih dokumenata (državna, županijska, gradska ili op inska) bi se ona pripremala

- prilikom valorizacije (vrednovanja) razli itih tipova krajobraza, osim stru ne javnosti, uklju iti i širu javnost, sukladno prethodnoj to ki, kao i odre enje tehnike prikupljanja vrijednosnih preferencija javnosti (anketna istraživanja, radionice, intervjue)

- prilikom odlu ivanja o tomu koja su to najvrednija podru ja koje treba zaštiti voditi ra una o upravljanju podru jima s obzirom da se upravljanje odnosi na regulaciju možebitnih promjena u željenom smjeru

- osigurati mehanizme provedbe i subjekte kontrole ili nadzora

Za definiranje sustavnog pristupa o uvanju, upravljanju i planiranju krajobraza predlažu se sljede e smjernice:

- provesti stru nu javnu raspravu o pitanjima definiranja i uspostave u inkovitog sustava i pripadaju ih mehanizama ili alata u odnosu na strateške smjernice i zacrtane akcije,

111

pogotovo u zajedni kim pitanjima prostornog planiranja i zaštite prirode; zaštite biološke raznolikosti – zašti ena podru ja, kao i u sektorima turizam, vodno gospodarstvo, šumarstvo, poljoprivreda

- oja ati na elo zaštite krajobrazne raznolikosti u postupku procjene utjecaja na okoliš na na in propisivanja metodološkog okvira izrade studija procjene utjecaja na okoliš i strateške procjene utjecaja na okoliš

- u provedbi vrednovanja prostora (na razini županija i Grada Zagreba) sa stajališta zaštite prirode kao integralnom dijelu procesa donošenja planova, definirati analizu ranjivosti kvaliteta krajobraza kao instrument za vrednovanje krajobraza i taj podatak uklju iti u daljnji tijek donošenja prostorno-planskih odluka, što doprinosi mogu nosti za dobivanje varijantnih rješenja.

8.4 Specifi ne mjere zaštite, upravljanja i planiranja krajobraza

Mjere zaštite krajobraza i njegovog održivog razvoja/korištenja proizašle su iz analize prikupljenih podataka o podru ju, procijenjene vrijednosti pojedinih krajobraznih podru ja,ranjivosti tih prostora na razvojne pritiske i pogodnosti za lociranje turisti ko-rekreacijskihdjelatnosti. Kroz analize vrijednosti i ranjivosti dobivaju se saznanja o najvrjednijim i najranjivijim dijelovima podru ja obuhvata i karakteristikama koje je potrebno zaštititi, a one su ujedno i podloga za oblikovanje smjernica za razvoj nekog podru ja. Uz to, analiza pogodnosti prostora za odre ene djelatnosti služi kao alat za pronalaženje njihovog optimalnog smještaja u prostor, a da se pritom zadovolje i razvojni i zaštitni aspekti. Ovakva analiza svih djelatnosti koje se žele smjestiti u neki prostor omogu uje stvaranje razli itih alternativa za plansko korištenje zemljišta (plan namjene površina) koje se temelji na paradigmi održivosti, a ona je i preduvjet za stratešku procjenu kojom se vrednuju te alternative. Strateška procjena utjecaja na okoliš može biti instrument kontrole racionalnosti zoniranja prostora. Za kvalitetno zoniranje prostora sa aspekta krajobraza potrebno je izvršiti integralno vrednovanje krajobraza na državnoj, a potom i na nižim razinama. Uz to je potrebno, na tim razinama, definirati krajobrazne cjeline koje je potrebno integralno sagledavati kod budu ih intervencija, te utvrditi uvjete održivog korištenja i odnosa prema krajobraznim vrijednostima. Ugra ivanjem tih saznanja u prostorne planove županija (a zatim i u niže razine prostorno-planske dokumentacije) ostvario bi se preduvjet za o uvanje i održivo korištenje krajobrazne raznolikosti. Isto tako je važno uklju ivati elemente vrednovanja, odnosno ranjivosti krajobraza u natje ajne programe i propisivati natje aje kao sredstvo dobivanja najkvalitetnijih rješenja, posebno za osjetljive lokacije. Instrument kontrole kvalitete prostornih rješenja (urbanisti kih planova i projekata) za pojedina ne zone može biti povjerenstvo za ocjenu arhitektonske uspješnosti, ali je, me u ostalim, pitanje kako se ovo povjerenstvo ekipira da bi ispunilo zadatak kontrole prepoznavanja i o uvanja krajobraznih vrijednosti.

Vrednovanje krajobraza kao stru ni zadatak unutar planerskog procesa smisleno je izvoditi jedino onda kada se o ekuje promjena krajobraza u fizi kom smislu. Ta faza prikupljanja sustava vrijednosti na po etku planerskog procesa pomaže u odabiru i odre ivanju težina pojedinih kriterija za modele privla nosti i ranjivosti (koji ovise o planerskoj razini za koju se upotrebljavaju). Uklju ivanje javnosti u ovu ranu fazu omogu uje dobivanje saznanja o njezinim vrijednosnim stavovima, ali pretpostavlja uskla ivanje, tj. promjenu postoje e legislative participatornog planiranja. Ovdje treba spomenuti veliko nepoznavanje problematike krajobraza op enito od strane javnosti, ali i vrijednostima u njemu (što je uo eno u ovom projektu), a

112

razumijevanje ove problematike je preduvjet uklju ivanja javnosti u planerski proces. Tako er je vrlo važno da svi koji donose odluke ili sudjeluju u participatornom planskom procesu imaju pristup logici modela i planerskog postupka, a na kraju i rezultatima, što podrazumijeva nužnost edukacije stru njaka i javnosti o ovoj problematici.

Korištene i predložene metode pridonose objektivizaciji, sistemati nosti i transparentnosti u postupku donošenja lokacijskih odluka (za namjenu površina, posebno za izdvojene zone). Upotreba GIS baze podataka i aplikacija za prostorno modeliranje pomaže da se objektivno opišu pojedina obilježja prostora, a ujedno omogu uje razmjerno brzo variranje kriterija koji ulaze u pojedini model, kao i mijenjanje njihovih težina. Time se omogu uje unošenje povratnih informacija, te se racionalizira proces donošenja odluka i olakšava njihovo argumentiranje.

U skladu s definiranim zadatkom za formuliranje mjera za zaštitu i održivo korištenje krajobraza iz Ugovora, prema kojemu se o ekuju mjere s naglaskom na:

A. zaštitu najvrjednijih krajobraznih podru ja i najranjivijih prostora B. rehabilitaciju/poboljšanje degradiranih krajobraza s naglaskom na podru ja nekontroliranog

razvojaC. zaštitu karaktera i identiteta vrijednih tradicionalnih naselja D. revitalizaciju vrijednih agrikulturnih (ruralnih) krajobraza i napuštenih poljoprivrednih

površinaE. zaštitu vrijednosti krajobraza 2-3 planirane turisti ke zone

predložene su specifi ne mjere za podru je obuhvata.

A. Mjere zaštite najvrjednijih krajobraznih podru ja i najranjivijih prostora obuhvata

Mjere zaštite odnose se na specifi ne lokalitete krajobraznih podru ja unutar podru ja obuhvata ocijenjene ocjenom 4-5 i 5 prema kriteriju doživljajnih vrijednosti koje su inili kriteriji kvaliteta: što ve i stupanj prirodne o uvanosti i raznolikosti, te prostorni red i harmoni nost.

Krajobrazna podru ja ocijenjena ocjenom 4-5 i 5: BiševoKomiški zaljev Sjeverna obala: Rudine – Oklju na – Roga iViški zaljev Južna obala Marine Zemlje – Podselje – Podstražje Isto na obala: Ston ica – Ženka Jugoisto ni oto i i

Mjere zaštite kroz prostorno-planske instrumente:

1. za najvrednija krajobrazna podru ja treba napraviti krajobraznu osnovu iz koje e proiza ina in optimalnog korištenja, zaštite i unapre enja ovih podru ja

2. prostorne planove ure enja op ina i gradova provjeriti kroz stratešku procjenu utjecaja na okoliš u odnosu na planiranu izgradnju turisti kih zona i gra evina u funkciji turizma (luke nauti kog turizma, privezišta i sl.), te utvrditi opravdanost njihovog lociranja na krajobrazno osjetljivim mjestima, odnosno predložiti optimalne lokacije

113

3. kroz studije utjecaja na okoliš na podru ju najvrjednijih krajobraza za zahvate koji su u obvezi procjene utjecaja na okoliš provjeriti varijantna rješenja koja su optimalna za ova podru ja, te propisati mjere zaštite krajobraza specifi ne za konkretnu lokaciju.

4. raspisivanjem javnih natja aja za vrijedne ili osjetljive lokacije osigurati odabir najkvalitetnijih rješenja za te prostore

Op enite mjere:

- sprije iti nepotrebnu sje u vegetacije i promjene reljefa

- o uvati i sprije iti uništavanje antropogenih elemenata u krajobrazu (suhozida, struktura parcelacije, arhitektonsko i ambijentalno vrijednih gra evina i njihov okoliš)

- dimenzije i tipologija novih gra evina i kompleksa, naro ito na vizualno izloženim lokacijama, ne smiju stvoriti novi prostorni red, mjerilo ili ambijent koji nije u skladu s karakterom i krajobraznim vrijednostima prostora

- izbjegavati velike infrastrukturne gra evine (dalekovode, široke ceste i sl.) koje bi umanjile vrijednosti krajobraza i stvorile zna ajnije promjene u reljefu (nasipi, usjeci)

- stupove GSM mreže locirati racionalno i na na in da se ne narušavaju krajobrazne vrijednosti

- sprije iti unos alohtone vegetacije, osim u naseljima i turisti kim zonama gdje se može koristiti, ali u ograni enoj mjeri

B. Mjere poboljšanja degradiranih krajobraza

Na podru ju obuhvata nije prisutan visoki stupanj degradacije prostora uzrokovan betonizacijom obalnog podru ja. Me utim, izdvojeni su lokaliteti za koje se smatra da je opravdano predložiti mjere prevencije od daljnjeg stupnja degradacije, kao i kurativne mjere kako bi se postoje istupanj degradacije smanjio na najmanji mogu i.

Mjere za krajobrazno podru je isto na obala Ston ica-Ženka, uvala Milna:

- ostaviti obalu nedirnutom (ne dozvoliti betoniranje obale i gradnju molova)

- zadržati postoje u visoku vegetaciju

- u okviru izrade UPU-a turisti ke zone Milna izraditi krajobraznu studiju - stru ni elaborat, koji e definirati oblikovanje gra evina i otvorenih površina na na in da se poštuje tradicijsko graditeljstvo otoka Visa

- sprije iti procje ivanje otpadnih voda u more izgradnjom nepropusnih septi kih jama

- zadržati nisku gusto u izgra enosti i što manji koeficijent izgra enosti parcela

Mjere za krajobrazno podru je jugoisto ne obale, uvala Rukavac:

- kod formiranja novog gra evinskog podru ja na lokaciji uvale Rukavac zadržati tradicionalni disperzni sustav naselja izme u gornjeg i donjeg Rukavca

Mjere za krajobrazno podru je južna obala:

- u uvalama u kojima postoje 2-3 pojedina na objekta (ribarske ku e) - ne dopustiti novu izgradnju

114

Mjere za krajobrazno podru je otok Biševo (degradacija uzrokovana požarom):

- planski pristupiti pošumljavanju

- zadržati gabarite postoje eg gra evinskog podru ja

- zadržati postoje u tradicionalnu strukturu, tipologiju, gusto u gradnje i elemente tradicijskog graditeljstva

C. Mjere zaštite karaktera i identiteta vrijednih tradicionalnih naselja

Za podru ja Marine Zemlje – Podselje – Podstražje, južno polje, gradove Komiža i Vis, kao i podru je sjeverne obale, predlažu se sljede e mjere:

- zadržati postoje u tradicionalnu strukturu, tipologiju, gusto u gradnje i pripadaju e elemente tradicijskog graditeljstva

- zadržati postoje u mrežu makadamskih putova (ne asfaltirati)

D. Mjere revitalizacije vrijednog agrikulturnog krajobraza (posebno napuštenog poljoprivrednog zemljišta)

Napušteno poljoprivredno zemljište, tj. vrijedni agrikulturni krajobraz terasa u zale u Komiže, uske terase na sjevernoj obali – Oklju na i Rudine i suhe doline, buji njaci u zale u Ston ice, terase na Biševu:

- bonitirati sve zapuštene agrikulturne površine

- zadržati sadašnju strukturu parcelacije (dimenzije, oblik, mreža putova i sli no)

- definirati turisti ki najatraktivnije prostore (npr. podru ja zanimljive reljefne konfiguracije, specifi no smještena podru ja, specifi ne strukture suhozida, povijesno zna ajne strukture), i valorizirati prostor s obzirom na turizam

- prou iti mogu nosti zaštite iznimnih agrikulturnih krajobraza u okviru postoje ih nacionalnih i me unarodnih zakona kao izvor za dodatno financiranje revitalizacije

- savjetovanje s lokalnim poljoprivrednicima i poljoprivrednom savjetodavnom službom u vezi opredjeljenja za najisplativije poljoprivredne djelatnosti

- izraditi model pogodnosti agrikulturnog krajobraza za definirane poljoprivredne djelatnosti, koji e poslužiti kao zoning

- voditi ra una o slici krajobraza na na in da se izbjegavaju monokulture (ako model pogodnosti dozvoljava, kombinirati više poljoprivrednih djelatnosti), te da se, koliko god je to mogu e, zadrži postoje a tradicionalna parcelacija

- integracija poljoprivredne proizvodnje i turizma, što obuhva a mogu nost boravka u obližnjim selima, uvo enje dodatnih sadržaja kao što su vinske ceste, sudjelovanje u berbi ili preradi proizvoda, organizirana prodaja poljoprivrednih proizvoda (izravni plasman proizvoda)

E. Mjere zaštite prirodnih, kulturnih i vizualnih vrijednosti krajobraza planiranih turisti kih zona

Mjere zaštite prirodnih, kulturnih i vizualnih vrijednosti krajobraza planiranih turisti kih zona odnose se, prije svega, na prostore koji su se pokazali najranjivijima za planiranu djelatnost.

115

Razmatrane su dvije planirane turisti ke zone: TZ Parja (Grad Vis), te turisti ko naselje Barjaška (Grad Komiža)

Ugostiteljsko–turisti ka zona Parja (T1- hoteli)

- maksimalno o uvati simetri ne, izdužene, izuzetno uske terase

- objekt strukturom i materijalima uklopiti u postoje i krajobrazni uzorak terasa

Turisti ko naselje Barjaška (T2-turisti ko naselje):

- maksimalno o uvati obalu u prirodnom stanju

- maksimalno se prilagoditi konfiguraciji terena (izbjegavati usijecanje u teren)

- maksimalno o uvati šumsku vegetaciju

116

9. Prilog I

9.1 Anketni upitnik za javnost

9.1.1 Upute za provo enje ankete

Suradnici koji su provodili ankete, dobili su sljede e upute:

Potrebno je anketirati 100-110 ispitanika do 15.10.2008.

Anketa se izvodi tako da se za svakog ispitanika popuni jedan priloženi upitnik. Pored zaokruženih odgovora i op ih statisti kih podataka, potrebno je na upitniku zapisati mjesto i vrijeme obavljanja ankete. Detaljnije upute navedene su uz pojedino anketno pitanje u samom upitniku.

Anketni materijal sadrži i 3 primjerka fotografija krajobraznih podru ja koja ispitanici vrednuju, specifi nih krajobraznih tipova, te razvojnih djelatnosti koje mogu biti prijetnja navedenim krajobraznim podru jima. Fotografije treba pokazati ispitanicima prije no što odgovore na pojedino pitanje, prema uputama iz upitnika.

Uzorak za ispitivanje potrebno je odabrati tako da dobna zastupljenost bude slijede a:

Dobna struktura: Planirani % ispitanika:

do 30 godina 20% 31 - 45 30% 46 - 60 30%

iznad 60 godina 20%

Anketiranje treba izvoditi na barem 5 razli itih lokacija, koje koincidiraju s odabranim krajobraznim podru jima.

Ukoliko anketirani odbiju sudjelovati u anketi, potrebno je saznati razlog (nemaju vremena, ne znaju dovoljno o temi, ne žele se izjašnjavati i sl.), zapisati gdje i kada je anketiranje odbijeno, uz popunjavanje op ih podataka iz pitanja 10.

Ukoliko anketirani žele saznati nešto više o projektu, koristite informaciju s priloženog opisa projekta ili s unutrašnje strane korica fascikla COAST projekta.

Za dodatna pojašnjenja, obratite se koordinatorici aktivnosti (kontakt podaci na kartici s unutrašnje strane fascikla anketnog materijala).

117

9.1.2 Rezultati ankete za javnost

1. Koja od navedenih krajobraznih podru ja na otocima Visu i Biševu smatrate privla nima, vizualno atraktivnima?

Krajobrazno podru jeBroj

odgovora Broj

ispitanika %

odgovora

Biševo 102 121 84

Viški zaljev 102 121 84

Isto na obala: Ston ica - Ženka 100 121 83

Jugoisto ni oto i i 99 121 82

Komiški zaljev 93 121 77

Južna obala 93 121 77

Sjeverna obala: Rudine – Oklju na - Roga i 81 121 67

Podru je južnog polja 81 121 67

Marine Zemlje - Podselje - Podstražje 70 121 58

Podru je sjeverne udoline 69 121 57

Podru je središnjeg hrpta 65 121 54

2. Razmišljaju i o krajobrazima otoka Visa i Biševa, mislite li da je nešto za njih specifi no, odnosno da pridonosi o uvanju identiteta i karakteristi nih vizura poluotoka?

Specifi nost Broj

odgovora Broj

ispitanika %

Vinogradi u polju 74 121 61

Obala 57 121 47

Povijesne znamenitosti 47 121 39

Seoska i gradska naselja (gradovi Vis i Komiža) 42 121 35

Šumske površine (šuma i makija) 31 121 26

Brda 28 121 23

Terase (pristave) 21 121 17

Udoline/suhe doline 6 121 5

3. Koja bi od navedenih podru ja na otocima Visu i Biševu voljeli vidjeti o uvana (u prirodnom, izvornom stanju) u budu nosti, jer su vam izuzetno vrijedna?


odgovora Broj

ispitanika %

Biševo 64 121 53







118


odgovora Broj

ispitanika %





Ništa od navedenog 3 121 2

5. Koja od navedenih podru ja na otocima Visu i Biševu smatrate pogodnima za gospodarski razvoj (turisti ki razvoj, razvoj naselja, marikultura itd.)?


odgovora Broj

ispitanika %



Biševo 28 121 23










6. Na kojima od navedenih podru ja na otocima Visu i Biševu su vizualne (ambijentalne) vrijednosti (privla nosti) o uvane ili unaprije ene u posljednjih 20 godina?


odgovora Broj

ispitanika %




Biševo 24 121 20









119

7. Koja su od navedenih podru ja na otocima Visu i Biševu izgubila vizualne (ambijentalne) vrijednosti (privla nosti) u posljednjih 20 godina?


odgovora Broj

ispitanika %





Biševo 11 121 9








8. Što mislite, kakav je utjecaj imao turizam na krajobrazna podru ja otoka Visa i Biševa?

Broj odgovora

Broj ispitanika

%

Pozitivan 63 121 52

Nije imao utjecaja 22 121 18

Nema odgovora 17 121 14

Negativan 14 121 12

Ne znam 5 121 4

9. Koje od niže nabrojanih razvojnih djelatnosti procjenjujete kao prijetnje na krajobrazna podru ja otoka Visa i Biševa?

Broj odgovora

Broj ispitanika

%

Razvoj marikulture (uzgoj školjkaša i bijele ribe) 41 121 34

Turisti ki razvoj (turisti ke zone, športsko rekreacijski centri, seoski turizam, golf igrališta)

41 121 34

Izgradnja morskih luka i privezišta 31 121 26

Izgradnja zrakoplovne infrastrukture (heliodrom) 31 121 26

Razvoj gospodarskih zona (proizvodne, zanatske i skladišne, poslovne, trgova ke, uslužne i komunalno-servisne djelatnosti)

29 121 24

Izgradnja cestovne infrastrukture 26 121 21

Premalo mladih 1 121 1

120

10. Op i podaci

10.1 Spol m 46 ž 71

10.2 Dobna struktura Broj ispitanika

do 30 godina 40 31 – 45 31 46 – 60 31 iznad 61 19

10.3 Naobrazba Broj ispitanika

osnovna škola 20 obrtni ka škola 6 srednja škola 31 viša i visoka škola 42

10.4 Podru je stanovanja (županija)

Županija Broj ispitanika

Dubrova ko-neretvanska županija 1 Splitsko-dalmatinska županija 93 Šibensko-kninska županija 0 Zadarska županija 1 ostale županije 7 izvan Hrvatske 2

10.5 Podru je stanovanja (grad)

Zadar 1 Komiža 21 Rijeka 5 Bjelovar 1 Vis 57 Portorož 1 Hvar, Stari grad 1 Podstrana 1 Kor ula 1 Ljubljana 1 Solin 1 Novi Vinodolski 1 Kaštela 2 Split 10

9.1.3 Komentari anketara

Tijekom anketiranja, ispitanicima je bilo omogu eno dati i slobodan komentar, te iznositi vlastite prijedloge. Ovdje se prenose zapažanja anketara o ispitanicima i njihovim reakcijama na anketu.

Mla i Višani ponavljali da ne vole Komižu, pa su je iz tog razloga ocjenjivali lošijim ocjenama iako su bili upu eni da obrate pažnju na vizualne ljepote Komiže, a ne to što im je drago ili ne.Neki Višani, mladi i stari, smatraju da je ljepota Biševa narušena izgradnjom ceste i više im nije lijepo kao prije. Prili an broj starijih Višana smatra da se u zadnjih 20 godina nije ništa promijenilo na otoku ni na pozitivno ni na negativno jedino da su Ston ica, Ženka i Marine zemlje išle na gore.

121

Puno Višana i Komižana smatraju ama baš sve dijelove Visa vizualno privla nima. Budu i da je 17. i 18. 10 u Visu bila Viška regata, bilo je dosta jedrili ara iz raznih krajeva Hrvatske pa i Slovenije; oni su izvrsno znali sve nabrojene dijelove Visa, akbolje on nekih mještana, a kako su višegodišnji sudionici viške regate uzeli smo u obzir i njih kao mjerodavne za ovu anketu što ete vidjeti u zadnjem odgovoru na anketu gdje piše odakle je ispitanik.

9.2 Anketni upitnik za struku

9.2.1 Upute za popunjavanje anketnog upitnika

Sva polja su obavezna. Svaki korisnik može popuniti jedan lot samo jednom.

Pitanje 1aSlike krajobraznih podru ja ocijenite tako da u svakom redu izaberete broj koji najviše odgovara vašem mišljenju o slici.

Pitanje 1b Kakva simboli na zna enja na državnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, prema vašem mišljenju, imaju prethodno navedena krajobrazna podru ja?

Kriteriji vrednovanja:

Prirodnost – ocjenjuje se o uvanost prirodnih elemenata, koliko se odabrano krajobrazno podru je prostorno percipira kao izvorno prirodno.Prirodnim se tako er mogu ocijeniti i prostori sekundarnog porijekla, tj. ekosistemi naknadno uvedeni u prostor i prepušteni sukcesiji.

vrlo velika (5) velika (4) srednja (3) niska (2) zanemariva (1)

Raznolikost – ocjenjuje se raznolikost oblika tj. diverzitet elemenata, npr. razli itost oblika pojavljivanja šuma, razvedenost reljefa, kombinacije šume, reljefa i vode, kombinacije poljskih uzoraka i naselja, razni oblici vode.


Prostorni red – ocjenjuje se visina stupnja prostornog reda, ocjenjuje se prisutnost elemenata prostornog reda kao što su ponavljanje, ritam, smjer, stupnjevanje. Visoko vrijedni bili bi npr. terasirani krajobrazi sa prepoznatljivim ponavljaju im uzorkom.


Harmoni nost – ozna ava kombinaciju diverziteta i reda, vrednuje se kvaliteta slike krajobraza kao rezultata dobre/loše transformacije prirodnih uvjeta, tj. vrednuje se stupanj prilagodbe postoje im prirodnim uvjetima. Tako er se vrednuje transparentnost i prepoznatljivost uzorka, npr. uzorci visoke raznolikosti i formalne ili stroge strukture predstavljaju visoku vrijednost, dok se pove avanjem diverziteta i smanjivanjem prostornog reda vrijednosti smanjuju.


Simboli no zna enje prirodnih elemenata Na temelju prirodnih krajobraznih obilježja (npr. šumska podru ja, geomorfološki fenomeni, planinska podru ja, oto ni arhipelag) odlu uje se u kojoj mjeri je neko krajobrazno podru jeprepoznato na državnoj, regionalnoj i lokalnoj razini.

122

nacionalno regionalno lokalno ništa od navedenog

Simboli ko zna enje kulturnih elemenata Na temelju krajobraznih obilježja kulturnih elemenata (npr. terasirana podru ja, solane, podru je s bogatom graditeljskom baštinom i spomenicima kulture) odlu uje se u kojoj mjeri je neko krajobrazno podru je prepoznato na državnoj, regionalnoj i lokalnoj razini.

nacionalno regionalno lokalno ništa od navedenog

PRIMJER 1.

Pitanje 1b) ZNA AJ

državni regionalni lokalni ništa od navedenog

simboli no zna enje prirodnih elemenata

simboli no zna enje kulturnih elemenata

PRIMJER 2.

Pitanje 1b) ZNA AJ




Pitanje 1a) 5 4 3 2 1

prirodno neprirodno

raznoliko jednoli no

visok stupanj prostornog reda nizak stupanj prostornog reda

harmoni no kaoti no

Pitanje 1a) 5 4 3 2 1

prirodno neprirodno



harmoni no kaoti no

123

PRIMJER 3.

Pitanje 1b) ZNA AJ




Slika 54. Pristup web anketi za stru nu javnost preko portala Projekta COAST

Pitanje 1a) 5 4 3 2 1

prirodno neprirodno



harmoni nost kaoti no

124

9.3 Rezultati vrednovanja

Ocjena

Podru je struke(projektnog

tima)

javnosti(Pitanje 4.)

Kona naocjena

Biševo 4,375 4,76923 5

Komiški zaljev 4,95 4,572815 5

Sjeverna obala: Rudine - Oklju na - Roga i 4,75 4,028846 5

Podru je sjeverne udoline 4,28125 3,76923 3-4

Podru je središnjeg hrpta 3,94 3,471153 4

Podru je južnog polja 3,628571 3,971153 4

Južna obala 4,75 4,326923 4-5

Viški zaljev 4,95 4,442307 5

Marine Zemlje - Podselje - Podstražje 4,6 3,759615 4-5

Isto na obala: Ston ica - Ženka 4,6875 4,413461 4-5

Jugoisto ni oto i i 4,5 4,509615 4-5

Pitanje 4. Rangirajte navedena karakteristi na krajobrazna podru ja na otocima Visu i Biševu po vrijednosti od visoko vrijednog krajobraza (5) do najmanje vrijednog (1).

9.4 Modeliranje ranjivosti - korišteni podaci i vrijednosne matrice

9.4.1 Podmodel prirodnih kvaliteta krajobraza

9.4.1.1 Izgradnja gospodarske zone

Dijagram modela Dijagram 1. Podmodel prirodnih kvaliteta krajobraza - Izgradnja gospodarske zone

Udaljenost od: rijeka, potok, kanal ili jaz povremeno bez vode izvor

Udaljenost Ocjena ranjivosti

0-200 m 5

200-400 m 4

400-600 m 3

600-800 m 2

800-1000 m 1

1000+ m 0

125

Udaljenost od: lokva


0-200 m 5

200-300 m 4

300-450 m 3

450-600 m 2

600-750 m 1

750+ m 0

Udaljenost od: morska obala


0-70 m 5

70-200 m 4

200-400 m 3

400-600 m 2

600-800 m 1

800+ m 0

Površinski pokrov

Atribut podatka Ocjena ranjivosti

Seoska groblja 3

Busici 5

Busici/Stenomediteranske ciste vazdazelene sume i makija crnike 5

zapustene poljoprivredne povrsine 5

Mozaicne poljoprivredne povrsine 3

Mozaik poljoprivrednih povrsina i prirodne vegetacije 4

Turisticke plaze 1

Izgradjene i konstruirane obale 1

Stjenovita morska obala 3

Stenomediteranske ciste vazdazelene sume i makija crnike 4

Sljunkovita morska obala 2

Tradicionalni maslinici 3

Tradicionalni vinogradi 3

Kamenjarski pasnjaci i suhi travnjaci eu- i stenomediterana 3

Intenzivni vinogradi 1

Pjeskovita morska obala 3

126

Udaljenost od: Busici/Stenomediteranske ciste vazdazelene sume i makija crnike Stenomediteranske ciste vazdazelene sume i makija crnike


0-100 m 5

100-200 m 4

200-300 m 3

300-400 m 2

400-500 m 1

500+ m 0

Bonitet tla


P 1

P1 3

P2 2

Ostalo 1

Propusnost tla


DOBRA 3

SLABA 1

NEMA VODONOSNIKA

2

Udaljenost od: Gradske stambene povrsine Ostale urbane povrsine


0-100 m 0

100-200 m 1

200-300 m 2

300-500 m 3

500-700 m 4

700+ m 5

Udaljenost od: Aktivna seoska podrucja Vikend-naselja


0-50 m 0

50-100 m 1

100-150 m 2

150-200 m 3

200-250 m 4

250 + m 5

127

Udaljenost od: izgra ene i konstruirane obale Neuredjena (divlja) odlagalista krutog otpada


0-100 m 0

100-200 m 1

200-300 m 2

300-400 m 3

400-500 m 4

500+ m 5

Udaljenost od: ceste – makadam


0-20 m 0

20-40 m 1

40-70 m 2

70-100 m 3

100-200 m 4

200+ m 5

Udaljenost od: ceste – asfalt


0-30 m 0

30-70 m 1

70-120 m 2

120-200 m 3

200-400 m 4

400+ m 5

Udaljenost od: Spomenik prirode-geomorfološki


0-100 m 5

100-200 m 4

200-300 m 3

300-400 m 2

400-500 m 1

500 + m 0

128

9.4.1.2 Izgradnja turisti kih naselja

Dijagram modela Dijagram 2. Podmodel prirodnih kvaliteta krajobraza - Izgradnja turisti kih naselja

Udaljenost od: rijeka, potok, kanal ili jaz povremeno bez vode


0-100 m 5

100-200 m 4

200-400 m 3

400-600 m 2

600-800 m 1

800+ m 0

Udaljenost od: izvor lokva


0-200 m 5

200-300 m 4

300-400 m 3

400-500 m 2

500-600 m 1

600+ m 0



0-70 m 5

70-200 m 4

200-400 m 3

400-600 m 2

600-800 m 1

800+ m 0

129

Površinski pokrov


Seoska groblja 3

Aktivna seoska podrucja 2

Busici 5





Turisticke plaze 1












0-100 m 5

100-200 m 4

200-300 m 3

300-400 m 2

400-500 m 1

500+ m 0

Bonitet tla


P 1

P1 3

P2 2

Ostalo 1

130

Propusnost tla


DOBRA 3

SLABA 1

NEMA VODONOSNIKA

2



0-100 m 0

100-200 m 1

200-300 m 2

300-500 m 3

500-700 m 4

700+ m 5



0-50 m 0

50-100 m 1

100-150 m 2

150-200 m 3

200-250 m 4

250 + m 5



0-100 m 0

100-200 m 1

200-300 m 2

300-400 m 3

400-500 m 4

500+ m 5

131



0-20 m 0

20-40 m 1

40-70 m 2

70-100 m 3

100-200 m 4

200+ m 5



0-30 m 0

30-70 m 1

70-120 m 2

120-200 m 3

200-400 m 4

400+ m 5



0-100 m 5

100-200 m 4

200-300 m 3

300-400 m 2

400-500 m 1

500 + m 0

9.4.1.3 Izgradnja marine

Dijagram modela Dijagram 3. Podmodel prirodnih kvaliteta krajobraza - Izgradnja marine

Udaljenost od: rijeka, potok, kanal ili jaz povremeno bez vode


0-100 m 5

100-200 m 4

200-400 m 3

400-600 m 2

600-800 m 1

800+ m 0

132

Udaljenost od: lokva izvor


0-200 m 5

200-300 m 4

300-400 m 3

400-500 m 2

500-660 m 1

600+ m 0



0-200 m 5

20-500 m 4

500-800 m 3

800-1000 m 2

1000-1500 m 1

1500+ m 0

Površinski pokrov


Seoska groblja 3


Busici 5





Turisticke plaze 1









133



0-100 m 5

100-200 m 4

200-300 m 3

300-400 m 2

400-500 m 1

500+ m 0

Bonitet tla


P 1

P1 3

P2 2

Ostalo 1

Propusnost tla


DOBRA 3

SLABA 1

NEMA VODONOSNIKA

2



0-100 m 0

100-200 m 1

200-300 m 2

300-500 m 3

500-700 m 4

700+ m 5



0-50 m 0

50-100 m 1

100-150 m 2

150-200 m 3

200-250 m 4

250 + m 5

134



0-100 m 0

100-200 m 1

200-300 m 2

300-400 m 3

400-500 m 4

500+ m 5



0-20 m 0

20-40 m 1

40-70 m 2

70-100 m 3

100-200 m 4

200+ m 5



0-30 m 0

30-70 m 1

70-120 m 2

120-200 m 3

200-400 m 4

400+ m 5



0-200 m 5

200-400 m 4

400-600 m 3

600-800 m 2

800-1000 m 1

1000 + m 0

135

Udaljenost od: Zašti eni krajolik


0-100 m 5

100-200 m 4

200-300 m 3

300-400 m 2

400-5000 m 1

500 + m 0

9.4.2 Podmodel kulturnih kvaliteta krajobraza

Dijagram modela Dijagram 4. Podmodel kulturnih kvaliteta krajobraza

Parcelacija i poligonski elementi kulturne baštine


polja asim. parc., kvadratnih i pravokutnih parcela sa suhozidima 3

polja asim. parc., kvadratnih i pravokutnih parcela 2

polja simetricne, izduzene parcelacije 4

polja s geometrijskim parcelama, velikih dimenzija 2

Simetricne, izduzene, izrazito uske terase 5

Simetricne, izduzene, izrazito uske terase s mocirama 5

Simetricne, izduzene, uske terase 4

Simetricne, izduzene, uske terase s mocirama 4

Simetricne, izrazito uske terase omedjene suhozidima 5

Simetricne, izrazito uske terase omedjene suhozidima s mocirama 5

Suhozidi organskog, izrazito izduzenog oblika 5

Asimetricne, siroke terase 4

Asimetricne, siroke terase s mocirama 4

Udaljenost od: elementi kulturne baštine


0-100 m 5

100-150 m 4

150-200 m 3

200-250 m 2

250-300 m 1

300+ m 0

Udaljenost od: Seoska groblja Aktivna seoska podrucja Gradske stambene povrsine

136


0-100 m 5

100-150 m 4

150-200 m 3

200-300 m 2

300-400 m 1

400+ m 0



0-70 m 5

70-200 m 4

200-500 m 3

500-1000 m 2

1000-1500 m 1

1500+ m 0

Udaljenost od: zašti ena podru ja


0-200 m 5

200-300 m 4

300-500 m 3

500-700 m 2

700-900 m 1

900+ m 0

Udaljenost od: Tradicionalni maslinici Tradicionalni vinogradi


0-200 m 5

200-300 m 4

300-400 m 3

400-500 m 2

500-600 m 1

600+ m 0

137

Udaljenost od: Vikend-naselja Vojni objekti Intenzivni vinogradi Neuredjena (divlja) odlagalista krutog otpada Ostale urbane povrsine


0-200 m 0

200-300 m 1

300-500 m 2

500-1000 m 3

1000-2000 m 4

2000+ m 5



0-100 m 0

10-200 m 1

200-400 m 2

400-600 m 3

600-1000 m 4

1000+ m 5

9.4.3 Podmodel vizualnih kvaliteta krajobraza

Dijagram modela Dijagram 5. Podmodel vizualnih kvaliteta krajobraza – Vizualni potencijal

138

Površinski pokrov + dinamika reljefa

Atribut podatka Ocjena ranjivosti(RAVAN TEREN)

Ocjena ranjivosti(RAZVEDEN TEREN)

Seoska groblja 3 3

Aktivna seoska podrucja 4 3

Gradske stambene povrsine 2 4

Busici 2 2

Vikend-naselja 2 3

Busici/Stenomediteranske ciste vazdazelene sume i makija crnike 3 2

zapustene poljoprivredne povrsine 4 2

Mozaicne poljoprivredne povrsine 3 3

Mozaik poljoprivrednih povrsina i prirodne vegetacije 5 4

Turisticke plaze 4 3

Izgradjene i konstruirane obale 3 3

Stjenovita morska obala 3 3

Stenomediteranske ciste vazdazelene sume i makija crnike 2 4

Sljunkovita morska obala 4 3

Tradicionalni maslinici 4 5

Tradicionalni vinogradi 5 5

Kamenjarski pasnjaci i suhi travnjaci eu- i stenomediterana 4 2

Intenzivni vinogradi 4 4

Pjeskovita morska obala 2 5

Ostale urbane povrsine 1 2

Matrica: Nagib + tipovi obale

Ocjene ranjivosti

Nagib Stjenovita

morska obala

Sljunkovita morska obala

Pjeskovita morska obala

Turisticke plaze

Izgradjene i konstruirane

obale

0-2 1 4 5 1 1

2-5 1 4 5 1 1

5-12 4 4 4 3 3

12-20 4 4 4 3 3

20-32 5 3 3 4 4

32-55 5 3 3 4 4

55-90 5 3 3 4 4

139

Dijagram modela Dijagram 6. Podmodel vizualnih kvaliteta krajobraza – Vidljivost

Vidljivo sa državne, županijske ceste i panoramskih to aka: Mozai ni reljef


0-30 m 5

30-150 m 4

150-300 m 3

300-400 m 2

400-500 m 1

500+ m 0

Vidljivo sa državne, županijske ceste i panoramskih to aka: Busici/Stenomediteranske ciste vazdazelene sume i makija crnike Stenomediteranske ciste vazdazelene sume i makija crnike


0-100 m 5

100-150 m 4

150-200 m 3

200-300 m 2

300-500 m 1

500+ m 0

Vidljivo sa državne, županijske ceste i panoramskih to aka: Tradicionalni maslinici

Tradicionalni vinogradi Intenzivni vinogradi


0-200 m 5

200-500 m 4

500-800 m 3

800-1000 m 2

1000-1500 m 1

1500+ m 0

140

Vidljivo sa državne, županijske ceste i panoramskih to aka: zašti ena podru ja rijeka, potok, kanal ili jaz povremeno bez vode lokva


0-100 m 5

100-200 m 4

200-300 m 3

300-400 m 2

300-500 m 1

500+ m 0

Vidljivo sa državne, županijske ceste i panoramskih to aka: sakralni spomenici


0-30 m 5

30-150 m 4

150-300 m 3

300-500 m 2

500-1000 m 1

1000+ m 0



0-70 m 5

70-150 m 4

150-250 m 3

250-500 m 2

500-750 m 1

750+ m 0

141

Vidljivo sa državne, županijske ceste i panoram

skih toaka:

Matrica: P

arcelacija + udaljenost od županijske i državne ceste

polja asim. parc., kvadratnih i pravokutnih parcela sa

suhozidima

polja asim. parc., kvadratnih i pravokutnih parcela

polja simetricne, izduzene parcelacije

polja s geometrijskim parcelama, velikih dimenzija

Simetricne, izduzene, izrazito uske terase

Simetricne, izduzene, izrazito uske terase s mocirama

Simetricne, izduzene, uske terase

Simetricne, izduzene, uske terase s mocirama

Simetricne, izrazito uske terase omedjene suhozidima

Simetricne, izrazito uske terase omedjene suhozidima s

mocirama

Suhozidi organskog, izrazito izduzenog oblika

Asimetricne, siroke terase

Asimetricne, siroke terase s mocirama

0-100m

5 3

4 3

4 4

3 4

4 4

4 2

2

100-500m

4 4

4 3

3 3

4 4

4 4

3 3

3

500-1000m

3 4

3 4

2 5

4 4

5 5

3 3

3

1000-2000m

4 3

4 4

3 3

4 4

4 4

4 4

4

2000+m

5

5 5

5 3

3 4

4 4

4 5

4 4

Udaljenost od:

naselja

Udaljenost

Ocjena ranjivosti

0-200 m

0

200-400 m

1

400-600 m

2

600-800 m

3

800-1000 m

4

1000+ m

5

Udaljenost od:

samostalni gra

. objekti

Udaljenost

Ocjena ranjivosti

0-100 m

0

100-150 m

1

150-200 m

2

200-300 m

3

300-500 m

4

500+ m

5

142

9.5 Modeliranje privla nosti - korišteni podaci i vrijednosne matrice

Dijagram modela Dijagram 7. Model privla nosti

Površinski pokrov

Atribut podatka Ocjena privla nosti


Gradske stambene povrsine 5

Busici 4

Vikend-naselja 5





Vojni objekti 3








Erodirane povrsine 3



Ostale urbane povrsine 4


Udaljenost Ocjena privla nosti

0-10 m 0

10-100 m 5

100-200 m 4

200-400 m 3

300-600 m 2

600-800 1

800+ m 0

143

Udaljenost od: turisti ke plaže


0-400 m 5

400-1000 m 4

1000-2000 m 3

2000-3000 m 2

3000-5000 m 1

500+ m 0

Udaljenost od: Pjeskovita morska obala Sljunkovita morska obala Stjenovita morska obala


0-500 m 5

500-1500 m 4

1500-3000 m 3

3000-5000 m 2

5000-7500 m 1

7500+ m 0

Nagib


0-2 2

2-5 5

5-12 4

12-20 3

20-32 2

32-55 0

55-90 0

Udaljenost od: vode linijski elementi


0-100 m 5

100-200 m 4

200-400 m 3

400-600 m 2

600-800 m 1

800+ m 0

144



0-400 m 5

70-800 m 4

200-1500 m 3

400-3000 m 2

600-5000 m 1

5000+ m 0



0-10 m 0

10-100 m 5

100-200 m 4

150-300 m 3

300-1000 m 2

1000+ m 1



0-10 m 0

10-100 m 5

100-200 m 4

150-300 m 3

300-1000 m 2

1000+ m 1

145

10. Prilog II

10.1 Anketni materijal

1. Opis Projekta COAST

2. Anketni upitnik za Lot2 – otoci Vis i Biševo

3. Fotografije krajobraznih podru ja za Lot2 – otoci Vis i Biševo

4. Fotografije specifi nih krajobraza za Lot2 – otoci Vis i Biševo

5. Fotografije s primjerima razvojnih djelatnosti

10.2 Primjer terenskog obrasca

146

Projekt COAST razvijen je uz potporu Programa Ujedinjenih naroda za

razvoj (UNDP), u suradnji s Ministarstvom zaštite okoliša, prostornog

uređenja i graditeljstva te drugim nadležnim ministarstvima, 4 dalmatinske

županije te brojnim lokalnim udrugama, tvrtkama i pojedincima, a

provodi se uz �nancijsku potporu Globalnog fonda za okoliš (GEF).

Planirano trajanje projekta je 7 godina. Lokalni ured za provedbu Projekta

smješten je u Splitu.

Projekt obuhvaća obalno područje četiri dalmatinske županije: Zadarske,

Šibensko-kninske, Splitsko-dalmatinske i Dubrovačko-neretvanske. Unu-

tar tog područja prepoznata su i odabrana 4 demonstracijska područja

zbog svoje iznimne biološke i krajobrazne vrijednosti. To su (1) Pelješac,

Dubrovačko primorje, Malostonski zaljev i Mljet; (2) Vis i viški akvatorij; (3)

šire područje ušća rijeke Krke; te (4) otok Pag (jugoistočni dio u Zadarskoj

županiji), područje uz Novigradsko i Karinsko more.

Osnovni cilj projekta COAST je učinkovito utjecati na poduzetničke

aktivnosti i prakse u turizmu, poljoprivredi, ribarstvu i marikulturi, izravno i

kroz bankarski sektor, kako bi isti u svoje prakse uključili održivo korištenje

i očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti.

Očuvanje biološke raznolikosti dalmatinske obale, kroz promicanje

održivog razvoja, moguće je jedino kroz suradnju svih partnera na

nacionalnoj, županijskoj i lokalnoj razini, kao i svih zainteresiranih strana,

prvenstveno na području Dalmacije. Svoje prijedloge i pitanja možete

uputiti projektnom timu na sljedeću adresu:

Kraj Sv. Ivana 11

HR-21000 Split

Tel: +385 21 340480

Fax: +385 21 340484

e-mail: [email protected]

http://www.undp.hr/coast

Documents

Inventarizacija, vrednovanje i planiranje obalnih krajobraza Dalmacije - otoci Vis i Bisevo